Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-579/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Stokrp, predsjednice vijeća, Ivane Mašić, člana vijeća i suca izvjestitelja, te člana vijeća Vesne Britvec, u pravnoj stvari tužitelja TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Vanji Buntić, odvjetnici u Puli, protiv tužene ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., Rijeka, Jadranski Trg 3a, OIB: 23057039320, zastupane po punomoćniku Damiru Metelko, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, povodom žalbe tuženika podnesene protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P- 302/2021-29 od 22. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-302/2021-29 od 22. ožujka 2024.

II Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova u povodu žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-302/2021-29 od 22. ožujka 2024. pod točkom I. izreke, utvrđeni su ništetnim i bez pravnog učinka dijelovi odredaba kojima je ugovorena glavnica i plaćanje anuiteta vezano uz švicarski franak (valutna klauzula) sadržani u članku 2. Ugovora o [broj kredita] od 6. srpnja 2004., sklopljenog između tužitelja, kao korisnika kredita i tuženika, kao kreditora . Pod točkom II. izreke, naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 7.407,22 EUR, sa zateznom kamatom koja na pojedine mjesečne iznose teče kako je to odlučeno u točki II. pobijane presude pa do isplate, u roku od 15 dana. Pod točkom III. izreke odbijen je kao neosnovan prigovor tuženika radi prebijanja tražbine s osnova potplaćenih i povlaštenih anuiteta i to u iznosu od 9.786,15 EUR sa zateznom kamatom koja teče na pojedine iznose kako je to pobliže određeno kao u točki III. izreke pobijane presude. Pod točkom IV. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove u iznosu od 1.813,03 EUR, u roku od 15 dana, sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate. Pod točkom V. izreke, tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova.

2. Prvostupanjsku presudu pobija tuženik pravovremeno podnesenom žalbom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da prvostupanjski sud nije utvrdio i obrazložio da je tužitelj potrošač, da tužitelj nije dokazao svojstvo potrošača. Pozivom na odluke Suda Europske Unije u predmetima C-81/19 i C-243/20, izlaže da je ugovaranje valutne klauzule uređeno dispozitivnim odredbama nacionalnog prava, pa da je Direktivom 93/13/EEZ, isključeno ispitivanje poštenosti odredbe o valutnoj klauzuli. Tvrdi da je ostalo nedokazano pitanje ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli, da sud nije uzeo u obzir navode tuženika o informiranosti tužitelja čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11 ZPP. Prigovara da je prvostupanjski sud pogrešno odlučio o prekidu zastare i početku tijeka zateznih kamata. Smatra da zastara nije prekinuta podnošenjem kolektivne tužbe, te da tužitelj nije ovlašten tražiti zatezne kamate od plaćanja anuiteta, već od pravomoćnosti presude kojom je pružena kolektivna zaštita. Nadalje, pozivom na odredbe članka 323. ZOO, navodi da je pogrešno odbijen s prigovorom radi prebijanja, da tuženiku temeljem ove odredbe pripada razlika po niže plaćenim anuitetima. Prigovara odluci o trošku u odnosu na priznatu vrijednost boda od 2,00 EUR prema Tarifi (Narodne novine 138/2023), koja nije bila na snazi u vrijeme poduzimanja radnji. Predlaže da drugostupanjski sud prihvaćanjem žalbe pobijanu presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i naloži tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak. Traži trošak žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjska presuda nije zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. tog Zakona.

5.1. Presuda nije zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11 ZPP, na koju se određeno poziva žalitelj, a obrazlaže žalbenim razlogom pogrešne primjene materijalnog prava. Izreka presude je jasna i razumljiva, ne proturječi sama sebi niti obrazloženju koje sadrži jasne, određene i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama koji nisu međusobno proturječni, niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli izraženoj u valuti švicarski franak iz ugovora o kreditu u iznosu od 73.350,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti uz promjenjivu kamatnu stopu od 5,49%, sklopljenog između tuženika kao kreditora i tužitelja kao korisnika kredita, te zahtjev za vraćanje preplaćenih iznosa po osnovi ništetne odredbe.

7. Obzirom da se tužitelj u tužbi pozvao na pravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012 od 4.srpnja 2013., donesenu u sporu po kolektivnoj tužbi u kojem je sudjelovao tuženik, o pitanju ništetnosti ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, prvostupanjski sud je u skladu s odredbom članka 502.c ZPP, odlučivao temeljem ove presude. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da ugovor o kreditu sklopljen između tužitelja i tužene banke, predstavlja tipski ugovor kakve je sklapala banka u razdoblju na koje se odnosi presuda donesena po kolektivnoj tužbi.

8. Ne stoje tvrdnje tuženika da tužitelj nije dokazao da je potrošač. Prema zakonskoj definiciji iz članka 3. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12 - dalje: ZZP/07), potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao na tržištu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti. Suprotno žalbenim tvrdnjama, svojstvo potrošača tužitelj je dokazao sadržajem ugovora o kreditu ugovorenog kao namjenski kredit za kupnju stana u kojem je živi te stranačkim iskazom. Time je utvrđeno da je tužitelj kao fizička osoba sklopio ugovor o kreditu za kupnju stana u kojoj stanuje.Kod pouzdano utvrđene činjenice da je tužitelj ugovor sklopio kao potrošač, tužitelj nije bio dužan dokazivati negativnu činjenicu da u vrijeme sklapanja ugovora nije bio poslovni subjekt i da nije sklopio ugovor u poslovne svrhe, već je ovu negativnu činjenicu trebao dokazati tuženik.

9. Neodlučni su žalbeni navodi kojima žalitelj pozivom na presude C-81/19 i C- 243/20, izlaže da je ugovaranje valutne klauzule uređeno dispozitivnim odredbama domaćeg prava, pa da je Direktivom 93/13/EEZ, isključeno ispitivanje poštenosti odredbe o valutnoj klauzuli.U predmetima C 81/19 NG i OH/SC Banca Transilvania, Suda Europske unije, zauzeto je stajalište da je isključenje dispozitivnih odredbi nacionalnog prava iz područja primjene Direktive opravdano činjenicom da je načelno legitimno pretpostaviti da je nacionalni zakonodavac uspostavio ravnotežu između svih prava i obveza stranaka određenih ugovora. Dispozitivne odredbe nacionalnog prava isključene su iz područja primjene Direktive ako je tim odredbama uspostavljena ravnoteža stranaka. Međutim, dopuštenost ugovaranja valutne klauzule ne isključuje nepoštenost postupanja banke kod sklapanja ugovora kojim je ugovorena valutna klauzula kada potrošač nije upozoren na gospodarski kontekst koji može imati posljedice na promjenu deviznog tečaja (stajalište Suda EU zauzeto u predmetu C- 609/19 i spojeni predmeti C-776/19 do C-782/19 BNP Paribas Personal Finance od 10. lipnja 2020.). Nadalje, prema stajalištu zauzetom u predmetu C-186/16 T, zahtjev informiranosti znači da ugovornu odredbu prema kojoj se zajam mora vratiti u istoj valuti kao u onoj u kojoj je ugovor o zajmu sklopljen potrošač mora razumjeti na formalnoj i gramatičkoj razini, ali također u pogledu njezina konkretnog dosega, u smislu da prosječan potrošač, koji je uredno obaviješten i postupa s dužnom pažnjom i razboritošću, može ne samo znati za mogućnosti aprecijacije ili deprecijacije strane valute u kojoj je ugovor o zajmu sklopljen, već može i procijeniti potencijalno znatne ekonomske posljedice koje bi takva odredba mogla imati za njegove financijske obveze.

9.1. Kada je u sporu po kolektivnoj tužbi pravomoćnom odlukom utvrđena nepoštenost odredbe o valutnoj klauzuli izraženoj u valuti švicarski franak tipskih ugovora o kreditu kakav je sklopljen između tužitelja i tuženika u razdoblju na koje se odnosi kolektivna zaštita, temeljem članka 502.c ZPP, u pojedinačnom postupku sud je vezan tom odlukom i takvu odredbu ne može smatrati poštenom i valjanom.

9.2. U pojedinačnom sporu banke imaju pravo dokazivati da je potrošač tijekom pregovaranja bio upoznat s posljedicama ugovaranja valute švicarski franak uz koju se vezala glavnica i kamata za trajanja kreditnog odnosa .Za trajanja postupka pred prvostupanjskim sudom tuženik nije predlagao dokaze na okolnost prethodnog informiranja tužitelja o riziku promjene tečaja domaće valute u odnosu na valutu švicarski franak.

10. Pravilnom primjenom materijalnog prava odbijen je prigovor radi prebijanja. Tuženik koji je u tipski ugovor unio nepoštenu ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli izraženoj u valuti švicarski franak, ne može tražiti isplatu koristi primjenom instituta stjecanja bez osnove iz članka 1111. ZOO. Onaj tko je znao ili morao znati da drugome nešto daje bez osnove nesavjestan je i nema pravo na povrat danog. Prema stajalištu Suda Europske unije u predmetu C-140/22, (SM, KM protiv mBank, presuda od 7. prosinca 2023.), Direktivi 93/13 se protivi to da se naknada koju potrošač traži na temelju povrata iznosa koje je platio u okviru izvršenja predmetnog ugovora umanji za protuvrijednost kamata na glavnicu koje bi kreditna institucija primila da je taj ugovor ostao na snazi.

11. Odluka o zastari utemeljena je na stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom u odluci broj Rev 2245/2017-2 od 20.ožujka 2018. i objedinjenom pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1/22) održane 31. siječnja 2022., broj: Su -IV-33/2022. I prema stajalištu suda Suda EU zauzetom u presudi od 10. lipnja 2021. u predmetu C-609/19 i u spojenim predmetima C-776/19 do C-782/19 BNP Paribas Personal Finance, zastarni rok za povrat neosnovano isplaćenih iznosa na temelju nepoštene odredbe koji može isteći čak i prije nego što je potrošač mogao saznati za nepoštenost te odredbe, ne može ni u kojem slučaju biti u skladu s Direktivom 93/13. U odnosu na tražbine po osnovi valutne klauzule zastara je iznova počela teći 14. lipnja 2018. (dan donošenja presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž -6632/17 kojom je potvrđena prvostupanjska presuda broj P-1401/2012 od 4.srpnja 2013.).U ovom predmetu tužba je podnesena 18. travnja 2021., dakle, unutar petogodišnjeg roka zastare.

12. Budući je tuženik nepošteni stjecatelj, pravilno je u skladu s odredbom članka 1115. ZOO, određen početak tijeka zateznih kamata na preplaćene anuitete od plaćanja pojedinih anuiteta.

13. O parničnim troškovima odlučeno je pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 1. ZPP, pri čemu su troškovi odmjereni u skladu s odredbama članka 155. ZPP. Prvostupanjski sud je troškove zastupanja u skladu sa odredbom Tbr. 48 točka 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje: Tarifa), odmjerio temeljem ove Tarife.

14. Iz ovih razloga je odbijena žalba tuženika i temeljem članka 368. ZPP, potvrđena prvostupanjska presuda.

14.1. Budući tuženik nije uspio sa žalbom, temeljem članka 166. stavak 1. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP, odbijen je sa zahtjevom za naknadu troškova u povodu žalbe.

U Karlovcu 5. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Vesna Stokrp