Poslovni broj: 7 Gž-96/2023-3.

 

                          

          REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

                 Tome  Skalice 2

         35000 SLAVONSKI BROD

                                                                          Poslovni broj: 7 Gž-96/2023-3.

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Draženke Ilak predsjednice vijeća, te Irene Dikanović-Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Lidije Klašnja-Petrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženice C.O. d.d. Z., OIB: …, P. S., S., radi isplate, rješavajući žalbu tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu od 15. rujna 2022., poslovni broj: P-4059/2021., u sjednici vijeća održanoj 3. studenog 2023.,

 

 

r i j e š i o      j e

 

 

Žalba tuženice C. O. d.d. Zagreb se prihvaća, te se presuda Općinskog suda u Splitu od 15. rujna 2022., poslovni broj: P-4059/2021. ukida i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 61.158,31 kn/8.117,10 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 1. 12. 2021. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a sve u korist Državnog proračuna RH br. HR1210051863000160 model 26, poziv na broj 5908-19-19- 03135019753."

 

2. Protiv presude žalbu je podnijela tuženica zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i  70/19   – dalje: ZPP). U žalbi navodi da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer je izreka presude nejasna, te u većem dijelu kontradiktorna obrazloženju iste. Mišljenja je da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo tumačenjem da je u konkretnom slučaju mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju, odnosno članak 161. ovog Zakona. Mišljenja je da je u ovom slučaju trebalo primijeniti odredbu članka 27. Zakona o obveznom osiguranju u prometu, koji zakon regulira obveze društva za osiguranje preuzete na temelju ugovora o osiguranju. Nadalje smatra da je u konkretnom slučaju pogrešno utvrđeno i činjenično stanje jer je kod osiguranika tužitelja kao razlog umirovljenja bila profesionalna, a ne opća radna nesposobnost, a da tužitelj nije dokazao opravdanost invalidskog umirovljenja niti pokušaj prekvalifikacije osiguranika HZMO. Tuženica u žalbi ističe i da je osiguranik tužitelja 21. prosinca 2018. ostvario uvjete za starosnu mirovinu što znači da od navedenog dana mu pripada očekivani izdatak isplate starosnih mirovina po redovnom tijeku stvari, te da je na tužitelju teret dokaza razlike između potencijalne starosne i invalidske mirovine. Predlaže da se žalba prihvati i da se presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije, podredno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.  Trošak sastava žalbe ne traži.

 

3. Tužitelj se u odgovoru na žalbu protivi navodima žalbe i predlaže da se žalba odbije i prvostupanjska presuda potvrdi. Trošak sastava odgovora na žalbu ne traži.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Suprotno navodima žalbe izreka prvostupanjske presude je jasna i nije u suprotnosti sa dokazima priloženim sudskom spisu pa prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude nije počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se ukazuje navodima žalbe,  a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točki 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

 

6. U prvostupanjskom postupku pravilno je utvrđeno, a navodima žalbe se ne osporava :

 

- da je rješenjem tužitelja broj … od 9. ožujka 2000. osiguraniku A. Č. rođenom 21. prosinca 1958. kod kojeg je nastao gubitak radne sposobnosti zbog povrede izvan rada priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad počevši od 31. prosinca 1998.;

- da je za nastali štetni događaj, prometnu nezgodu od 24. travnja 1986. odgovoran osiguranik tuženice protiv kojeg je vođen kazneni postupak poslovni broj: K-34/87.,

- da je pred prvostupanjskim sudom u predmetu poslovni broj: IP-434/04. sklopljena nagodba 14. ožujka 2011. gdje je tuženica priznala odgovornost za štetu po naprijed navedenom štetnom događaju;

- da je tužitelj isplatio svom osiguraniku A. Č. po osnovi invalidske mirovine za razdoblje od 1. prosinca 2018. do 31. listopada 2021. iznos od 61.158,31 kn;

- da je osiguranik tužitelja 21. prosinca 2018. navršio 65 godina života, kada je stekao pravo na starosnu mirovinu.

7. Glede navoda tuženice da nije bilo osnove za invalidsko umirovljenje jer kod osiguranika tužitelja nije došlo do opće nesposobnosti za rad, budući je kod osiguranika tužitelja postojala preostala radna sposobnosti za druge poslove njegove stručne spreme, prvostupanjski sud je mišljenja da pravomoćno rješenje tužitelja doneseno u upravnom postupku obvezuje sud, odnosno da sud ne može u ovoj parnici utvrđivati postojanje prava osiguranika tužitelja na starosnu mirovinu koje je prethodno ustanovljeno rješenjem donesenim u upravnom postupku pri čemu se poziva na odluku VSRH poslovni broj: Rev-501/2007.

 

8. Nadalje, prvostupanjski sud u pobijanoj presudi zaključuje da tužitelj ima pravo zahtijevati isplatu utuženog iznosa na ime naknade štete koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine osiguraniku A. Č. za razdoblje od 1. prosinca  2018. do 31. listopada 2021. u punom iznosu od 8.117,10 eura/61.158,31 kunu[1] sukladno članku 161. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom  osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/2018, 102/2019, 84/2021 dalje: ZMO) a ne, kao što tuženica smatra u razmjernom iznosu starosne mirovine koju bi primao po redovnom tijeku stvari i invalidske mirovine koja mu je isplaćivana.

 

9. Po ocjeni ovoga suda pravilno tuženica u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kad je o odgovornosti za štetu odlučio temeljem članka 161. ZMO.

 

10. Naime, već u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-x 388/2018. od 25. kolovoza 2020. zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem je za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode), a istovjetno pravno shvaćanje zauzeto je i u kasnijim odlukama Vrhovnog suda (Rev-5292/2019-2. od 16. lipnja 2020., Rev 206/2022-2 od 23. ožujka 2022., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022.).

 

11. Odredbom članka 27. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14  dalje: ZOOP) propisano je:

„(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.

(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.

(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

(5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.“

 

13. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev -174/2022-3. od 6. srpnja  2022. navedeno  je: " Prema ocjeni ovog suda, a sukladno jasnom izričaju odredbe članka 27. stavka 1.ZOOP društvo za osiguranje (ovdje tuženik) obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, što znači svaku stvarnu štetu koju ti zavodi trpe bez obzira o kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (stvarnog štetnika).

 

No, kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, kako je to određeno stavkom 2. i 3. članka 27. ZOOP obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika, a koje odlučne činjenice sud drugo stupnja prilikom donošenja odluke nije uzeo u obzir, te je stoga trebalo odlučiti kao pod I. izreke a temeljem čl. 395. st. 2. ZPP."

 

14.  U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-954/2022-2. od 25. siječnja 2023. navedeno je: "Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da u slučaju kad se radi o izdacima učinjenim s osnova invalidske mirovine, kako što je propisano u čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP, obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuje osiguraniku tužitelja na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i iznosa koji bi s tog osnova bili isplaćeni kad bi razlog priznavanja prava na invalidsku mirovinu bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj od 12. lipnja 2008. za koji je isključivo odgovoran osiguranik tuženik."

15. Slijedom navedenoga proizlazi da je obvezu tuženice trebalo prosuđivati prema članku 27. ZOOP, pa je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

 

16. Iz navedenog razloga žalba tuženice je prihvaćena, te je prvostupanjska presuda ukinuta i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, sukladno članku 370. ZPP-a.

 

17. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će pravilnom primjenom materijalnog prava iz članka 27. ZOOP utvrditi, postoji li stvarna šteta tužitelja u smislu članka 27. stavka 1. ZOOP koja bi u ovom slučaju predstavljala razmjerni iznos mirovine osiguranika tužitelja, određen u smislu odredbe članka 27. stavka 3. ZOOP, odnosno postoji li razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuje osiguraniku tužitelja na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i iznosa koji bi bili isplaćeni kad bi razlog priznavanja prava na invalidsku mirovinu bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj od 24. travnja 1986. za koji je isključivo odgovoran osiguranik tuženika. U slučaju da sud utvrdi da takva razlika postoji, utvrditi će njezinu visinu te donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku. Posebno se ističe da je teret dokaza činjenica o postojanju razlike između iznosa mirovine koja se isplaćuje osiguraniku tužitelja na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i iznosa koji bi bili isplaćeni kad bi razlog priznavanja prava na invalidsku mirovinu bila ozljeda na radu na tužitelju, sukladno članku 219. ZPP-a.

             

Slavonski Brod, 3. studenog 2023.

 

                                                                                                                    Predsjednica vijeća

 

                                                                                                                        Draženka Ilak