Posl. br. K-198/2022
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Azri Budalici Mijalić, uz sudjelovanje Ivane Nikolić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog RZ povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, poslovni broj KO- DO-109/2021 od 16. travnja 2021. radi kaznenog djela iz čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23, 36/24, dalje u tekstu: KZ/11) nakon javno provedene rasprave 4. ožujka 2026. u prisutnosti JZ, državnoodvjetničkog savjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku te optuženika TZ, **.**.2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
Optuženik RZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina R i EZ, rođenog **.**.1970. u mjestu [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, elektrotehničara, zaposlenog, razvedenog, lošeg imovnog stanja, sa završenom SSS, nalazi se na slobodi
k r i v j e
I. što je tijekom rujna i listopada 2017. u Dubrovniku, zajednički i dogovorno sa jednim od njegove braće, u nakani da se nepripadno okoristi ostvarivanjem prava na naknadu za bolovanje kroz mjesečnu plaću i znajući da se od 12. kolovoza do 20. studenog 2017. nalazio u Zatvoru u Dubrovniku i da mu ne pripada naknada za bolovanje, poslodavcu Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Split, dostavio dva izvješća o privremenoj nesposobnosti i spriječenosti za rad liječnice RZI izdane nakon što je jedan od njegove braće lažno predočio RZI kako se ponovno napio i zamolio otvaranje bolovanja zbog obveznog liječenja od alkoholizma, iako je znao da to nije istina i da se nalazi u zatvoru, a u što su djelatnici Područnog carinskog ureda Split povjerovali te mu za rujan i listopad 2017. isplatili naknadu za bolovanje u ukupnom iznosu od 826,60 eura, a za koji iznos se nepripadno okoristio te za koji je oštećeno Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Split
dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini,
čime je počinio kazneno djelo protiv imovine - prijevaru, opisano i kažnjivo po čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona.
II. Na temelju čl. 236. st. 1. KZ/11 optuženik RZ se
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU JEDNE (1) GODINE.
III. Na temelju čl. 77. KZ/11 te čl. 560. st. 1. i st. 2. ZKP/08 utvrđuje se da novčani iznos od 826,60 eura predstavlja imovinsku korist koju je okrivljeni RZ ostvario kaznenim djelom iz čl. 236. st. 1 KZ/11.
Utvrđuje se da je novčani iznos od 826,60 eura imovina Republike Hrvatske. Nalaže se okrivljenom IZ da uplati novčani iznos od 826,60 eura u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
IV. Temeljem čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022, 36/2024, 72/2025, dalje u tekstu ZKP/08) optuženik se obvezuje snositi troškove ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. ZKP/08 i to, paušalne troškove kaznenog postupka sukladno čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 u iznosu od 70,00 eura, koje je dužan podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, model HR64, IBAN: [broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-19822 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-198/2022), te dostaviti sudu primjerak uplatnice.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podnijelo je ovome sudu optužnicu pod brojem KO-DO-109/2021 od 16. travnja 2021., protiv optuženika TZ, zbog kaznenog djela iz članka 236. st. 1. KZ/11. Na raspravi kod ovog suda 4. ožujka 2026. tužitelj je izmijenio optužnicu na način da je promijenjena valuta iz kuna u eure i to tako da umjesto iznosa 6.228,00 kuna treba stajati 826,60 eura te da se isti iznos mijenja i u prijedlogu oduzimanja imovinske koristi.
2 Pozvan da se očituje o optužnici, optuženik je izjavio da se smatra krivim.
3. Iznoseći svoju obranu, optuženik je naveo da su točni u cijelosti navodi iz optužnice da je počinio kazneno djelo na način kako mu se to stavlja na teret. Naveo je da mu je žao radi počinjenog kaznenog djela i da se više neće ponoviti.
4. U dokaznom postupku sud je na temelju čl. 431. ZKP/08 pročitao iskaz ispitanog svjedoka DZ kod Policijske uprave Dubrovačko – neretvanska, Služba kriminalističke policije od 12. travnja 2021. (list spisa 206-210) te svjedokinje JZI o njenom prijašnjem ispitivanju kod Policijske uprave Dubrovačko – neretvanska, Služba kriminalističke policije od 8. travnja 2021. (list spisa 211-214). Također, sud je pročitao i pregledao službena bilješka Policijske uprave dubrovačko – neretvanske, Službe kriminalističke policije broj 511-03-04/4-33/77-18 od 20. srpnja 2018. (list spisa 9-13), dopis Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split od 8. siječnja 2019. sa evidencijom o korištenju radnog vremena TZ za studeni i prosinac 2016., siječanj, travnja, lipanj, kolovoz, rujna, listopad i prosinac 2017. te siječanj i veljaču 2018.; preslikom spisa vezano uz odluku Područnog carinskog ureda Split od 22. siječnja 2018. kojim se IZ odobrava godišnji odmor od 2. siječnja do 13. veljače 2018.; preslikom spisa Područnog carinskog ureda Split vezano za odobravanje neplaćenog dopusta IZ od 12. listopada 2017. i od 13. veljače 2017. i listovima iz knjige dežurstava za 7., 8., 11., 24. i 25. kolovoza 2017. (list spisa 26-57), karton pacijenta TZ Ordinacije opće medicine dr. Dragane JZI Andrić za period od 26. rujna 2008. do 4. prosinca 2018. (list spisa 62-71), popis bolovanja TZ Ordinacije opće medicine dr. Dragane Adžović Andrić za period od 2008. do 2017. (list spisa 72), popis slučajeva TZ Ordinacije opće medicine dr. Dragane JZI Andrić za period od 2008. do 2018. (list spisa 73), liječnička svjedodžba TZ Ordinacije opće medicine dr. KZ Andrić od 2. listopada 2017. (list spisa 74), uputnica Odjelu psihijatrije za TZ od 17. listopada 2017. (list spisa 75), dopis Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split od 12. srpnja 2018. sa tablicom podataka o odsustvu sa posla za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2018. carinskog službenika TZ sa preslikom izvješća o bolovanju, ispisom obračuna plaća i preslikom rješenja o neplaćenom dopustu i udaljenju iz službe (list spisa 100-129), izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad od 18. do 30. rujna i 1. do 15. listopada 2017. sa obračunskim ispravama za isplatu plaće za rujan i listopad 2017. (list spisa 130-134), dopis Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Zatvora u Dubrovniku, od 29. lipnja 2018. (list spisa 167). Na početku dokaznog postupka ispitan je optuženik te je pregledan i preslušan zapisnik o ispitivanju osumnjičenika TZ s audiovideo snimkom ispitivanja, Policijske uprave dubrovačko- neretvanske, Službe kriminalističke policije od 11. veljače 2021. (list spisa 82-87). Temeljem odredbe čl. 418. st. 5. ZKP/08, pročitan je i pregledan izvadak iz kaznene evidencije za RZ od 4. ožujka 2026.
5.1. Prema iskazu svjedoka DZ koji je dao kod Policijske uprave Dubrovačko – neretvanska, Služba kriminalističke policije od 12. travnja 2021. (list spisa 206-210) isti je od 2012. raspoređen na radno mjesto pomoćnika za granični prijelaz Zaton Doli, na kojem je prijelazu optuženik radio kao carinik III. vrste. Naveo je da je kao pomoćnik zadužen da vodi evidenciju radnih sati carinskih službenika na graničnom prijelazu Zaton Doli, a koju evidenciju vodi na računalnom programu po mjesecima te tako sačinjenu tablicu pred kraj mjeseca dostavlja Područnom Carinskom uredu u Splitu. Naveo je da svaka smjena na graničnom prijelazu ima šefa smjene koji vodi evidenciju prisutnosti djelatnika na poslu kroz knjigu dežurstva, na način da šef smjene na početku smjene upiše imena i prezimena djelatnika koji su taj dan u smjeni, a djelatnici se osobno potpišu. Naveo je da postoji knjiga dežurstava i šefovi smjena i on nikad nisu imali situaciju da se netko od carinika ne bi pojavio na poslu, a da mu prethodno nije javio. Vezano za predmetni događaj, naveo je da mu tada nije bilo poznato da je optuženik bio u istražnom zatvoru, a prema evidenciji radnih sati optuženik je dana 11. kolovoza 2017. radio u smjeni od 07 do 19 sati i upisan je u knjigu dežurstava, ali se u nju nije potpisao i istog dana je optuženik podnio zahtjev za korištenje drugog dijela godišnjeg odmora u trajanju od 15. kolovoza do 12. rujna 2018., a koji godišnji odmor mu je i odobren. Nadalje, naveo je da mu nije bilo poznato i da nije znao koliko vremena je optuženik bio u zatvoru, da ga o tome nitko nije službeno obavijestio, da osobno sa optuženikom nije imao problema na poslu, da može reći da je optuženik ograničenih sposobnosti u odnosu na ostale carinske službenike, ali da nikakve probleme na poslu do tada nije radio. Naveo je da je preko nekih privatnih kanala saznao za postupanje policijskih službenika PP Ston prema optuženiku te je službenim putem od PP Ston zatražio obavijest o spornom događaju, a isto je odmah po zaprimanju dostavio predstojniku J i Područnom carinskom uredu u Splitu, nakon čega je proveden postupak udaljenja iz službe optuženika zbog povrede službene dužnosti, te je optuženik do okončanja tog postupka bio udaljen iz službe. Vezano za bolovanje optuženika sa danom 18. rujna 2017., odnosno u vrijeme dok se nalazio u istražnom zatvoru, naveo je da mu tada nije bilo poznato da je optuženik u zatvoru i da on osobno nije bio u kontaktu sa optuženikom, a da su doznake o bolovanju ostavljene na njegovom radnom stolu u uredu, što je uobičajena praksa, jer bi carinski službenici često doznake za bolovanje ostavljali na stolu u njegovom uredu, a da je on kao pomoćnik iste dužan pravovremeno dostaviti Područnom carinskom uredu u Splitu, radi obračuna. Naveo je da je prema podacima u tabeli za rujan 2017. optuženik do 12. rujna 2017. bio na godišnjem odmoru, nakon čega se trebao vratiti na posao, međutim naredna 4 dana mu je dao slobodne smjene, u tablici označene „radi raspodjele viška sati“, što je inače uobičajena praksa po povratku djelatnika sa godišnjeg, a da je 18. rujna 2017. optuženik otvorio bolovanje, nakon čega mu je s danom 12. listopada 2017. odobren zahtjev za neplaćeni dopust. Naveo je da mu nije bilo poznato u to vrijeme da je optuženik bio u istražnom zatvoru, jer bi u suprotnom odmah reagirao i obavijestio Područni carinski ured u Splitu.
5.2. Prema iskazu svjedokinje JZI koji je dala kod Policijske uprave Dubrovačko – neretvanska, Služba kriminalističke policije od 8. travnja 2021. (list spisa 211 - 214) ista je od kraja 2006. doktorica obiteljske medicine u ordinaciji u Domu zdravlja Dubrovnik i optuženik je njen dugogodišnji pacijent te joj je dobro poznato da već dugi niz godina ima velikih problema sa alkoholizmom. Navela je da su supruga od optuženika i njegova dva brata, a kojima se ne može sjetiti imena, znali dolaziti kod nje u ordinaciju kako bi im propisala lijekove na recept za optuženika ili bi tražili da izda uputnice za njegovo bolničko liječenje. Nakon što su joj predočena preslik Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad za razdoblje od 18. rujna 2017. do 30. rujna 2017. i od 1. listopada 2017. do 15. listopada 2017. navela je da joj u to vrijeme nije bilo poznato da je optuženik bio u istražnom zatvoru, jer mu u tom slučaju ne bi mogla otvoriti bolovanje. Navela je s obzirom na protek vremena da se ne može sjetiti svih detalja vezano za Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad za optuženika, ali prema bilješkama koje je upisala u karton pacijenta i čega se može sjetiti, telefonom ju je kontaktirao brat optuženika, ali se ne može sjetiti koji od braće ju je nazvao, te joj rekao da se optuženik ponovno napio i zamolio je da mu otvori bolovanje za obavezno liječenje, što je ona i učinila, bez da je zatražila dolazak pacijenta u ordinaciju na pregled, jer su joj problemi sa alkoholizmom optuženika bili dobro poznati i na taj način je htjela olakšati i pomoći pacijentu i obitelji kako bi se pacijentu omogućilo daljnje liječenje. Vezano na način na koji je zaključeno bolovanje optuženiku navela je da prema bilješkama koje je upisala u karton pacijenta u ordinaciju je došao brat optuženika te zatražio da za optuženika izda uputnice u svrhu daljnjeg liječenja i zatražio da zaključi bolovanje, a nije joj bilo poznato da se optuženik u to vrijeme nalazio u zatvoru niti joj je to njegov brat spominjao. Navela je da kao doktorica opće prakse ne može znati je li netko od njenih pacijenata u zatvoru, osim ako joj tu informaciju ne kaže pacijent ili netko od članova njegove obitelji, jer tu informaciju doktorima nitko ne dostavlja, u suprotnom da je saznala da je optuženik u zatvoru bila bi dužna zatvoriti bolovanje pacijenta i o tome izvijestiti kontrolora u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
5.3. Prema službenoj bilješci Policijske uprave dubrovačko – neretvanske, Službe kriminalističke policije broj 511-03-04/4-33/77-18 od 20. srpnja 2018. (list spisa 9-13), između ostalog, razvidno je da je prema podacima IS MUP RH optuženik je uhićen dana 11. kolovoza 2017. u 17 sati, da je od 12. kolovoza 2017. do 20. studenog 2017. optuženik proveo u istražnom zatvoru u Dubrovniku, da je od 15. kolovoza 2017. do 12. rujna 2017. optuženik koristio godišnji odmor, a da je od 18. rujna 2017. do 14. listopada 2017. optuženik bio na bolovanju. Iz kartona pacijenta TZ Ordinacije opće medicine dr. KZ Andrić za period od 26. rujna 2008. do 4. prosinca 2018. (list spisa 62-71), između ostalog, proizlazi da je 18. rujna 2017. brat javio da se pacijent – optuženik ponovno napio i da moli da se otvori bolovanje, a koje bolovanje je otvoreno s datumom početka 18. rujna 2017. te da je bolovanje zatvoreno 15. listopada 2017. (list spisa 63). Iz dopisa Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split od 12. srpnja 2018. sa tablicom podataka o odsustvu sa posla za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2018. carinskog službenika TZ sa preslikom izvješća o bolovanju, ispisom obračuna plaća i preslikom rješenja o neplaćenom dopustu i udaljenju iz službe (list spisa 100-129) proizlazi da je optuženik bio na bolovanju od 18. rujna 2017. do 30. rujna 2017. te od 1. listopada 2017. do 14. listopada 2017. (list spisa 101). Također, iz preslika Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (list spisa 118 – 119) proizlazi da je datum početka privremene nesposobnosti za rad od 18. rujna 2017. do 30. rujna 2017. te iz preslika Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (list spisa 120 – 121) proizlazi da je datum početka privremene nesposobnosti za rad od 1. listopada 2017. do 15. listopada 2017. Nadalje, iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad od 18. do 30. rujna i 1. do 15. listopada 2017. sa obračunskim ispravama za isplatu plaće za rujan i listopad 2017. (list spisa 130-134) proizlazi i to iz preslika Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (list spisa 130-131) proizlazi da je datum početka privremene nesposobnosti za rad od 18. rujna 2017. do 30. rujna 2017. te iz preslika Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (list spisa 133) proizlazi da je datum početka privremene nesposobnosti za rad od 1. listopada 2017. do 15. listopada 2017. Iz dopisa Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Zatvora u Dubrovniku, od 29. lipnja 2018. (list spisa 167) proizlazi da je optuženik zaprimljen u istražni zatvor od 12. kolovoza 2017. u 17,45 sati do 20. studenog 2017. u 16.35 sati u kaznenom postupku nakon podignute optužnice koji se vodi pred ovim sudom zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. u vezi sa čl. 51. KZ/11. Također, sud je pročitao i pregledao dopis Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split od 8. siječnja 2019. sa evidencijom o korištenju radnog vremena TZ za studeni i prosinac 2016., siječanj, travnja, lipanj, kolovoz, rujna, listopad i prosinac 2017. te siječanj i veljaču 2018.; preslikom spisa vezano uz odluku Područnog carinskog ureda Split od 22. siječnja 2018. kojim se IZ odobrava godišnji odmor od 2. siječnja do 13. veljače 2018.; preslikom spisa Područnog carinskog ureda Split vezano za odobravanje neplaćenog dopusta IZ od 12. listopada 2017. i od 13. veljače 2017. i listovima iz knjige dežurstava za 7., 8., 11., 24. i 25. kolovoza 2017. (list spisa 26-57), popis bolovanja TZ Ordinacije opće medicine dr. JZI za period od 2008. do 2017. (list spisa 72), popis slučajeva TZ Ordinacije opće medicine dr. JZI za period od 2008. do 2018. (list spisa 73), liječnička svjedodžba TZ Ordinacije opće medicine dr. Dragane Adžović Andrić od 2. listopada 2017. (list spisa 74), uputnica Odjelu psihijatrije za TZ od 17. listopada 2017. (list spisa 75).
6.1. Na temelju iskaza svjedoka DZ koji je dao kod Policijske uprave Dubrovačko – neretvanska, Služba kriminalističke policije od 12. travnja 2021. (list spisa 206-210) sud je utvrdio da je isti je od 2012. raspoređen na radno mjesto pomoćnika za granični prijelaz Zaton Doli, na kojem je prijelazu optuženik radio kao carinik III. vrste te da je kao pomoćnik zadužen da vodi evidenciju radnih sati carinskih službenika na graničnom prijelazu Zaton Doli, a koju evidenciju vodi na računalnom programu po mjesecima te tako sačinjenu tablicu pred kraj mjeseca dostavlja Područnom Carinskom uredu u Splitu. Također, sud je utvrdio da svjedoku, kao pomoćniku za granični prijelaz Zaton Doli, nije mu bilo poznato i da nije znao koliko vremena je optuženik bio u zatvoru, da ga o tome nitko nije službeno obavijestio. Vezano za bolovanje optuženika sa danom 18. rujna 2017., odnosno u vrijeme dok se nalazio u istražnom zatvoru, sud je utvrdio da svjedoku, kao pomoćniku za granični prijelaz Zaton Doli, na kojem je prijelazu optuženik radio kao carinik III. vrste, tada nije bilo poznato da je optuženik u zatvoru i da on osobno nije bio u kontaktu sa optuženikom, a da su doznake o bolovanju ostavljene na njegovom radnom stolu u uredu, što je uobičajena praksa, jer bi carinski službenici često doznake za bolovanje ostavljali na stolu u njegovom uredu, a da je on kao pomoćnik iste dužan pravovremeno dostaviti Područnom carinskom uredu u Splitu, radi obračuna. Naveo je da je prema podacima u tabeli za rujan 2017. optuženik do 12. rujna 2017. bio na godišnjem odmoru, nakon čega se trebao vratiti na posao, međutim naredna 4 dana mu je dao slobodne smjene, u tablici označene „radi raspodjele viška sati“, što je inače uobičajena praksa po povratku djelatnika sa godišnjeg, a da je 18. rujna 2017. optuženik otvorio bolovanje, nakon čega mu je s danom 12. listopada 2017. odobren zahtjev za neplaćeni dopust. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka jer je dan jasno i određeno te je u skladu sa rezultatima provedenog dokaznog postupka.
6.2 Na temelju iskaza svjedokinje JZI koji je dala kod Policijske uprave Dubrovačko – neretvanska, Služba kriminalističke policije od 8. travnja 2021. (list spisa 211 - 214) sud je utvrdio da je ista od kraja 2006. doktorica obiteljske medicine u ordinaciji u Domu zdravlja Dubrovnik i optuženik je njen dugogodišnji pacijent te joj je dobro poznato da već dugi niz godina ima velikih problema sa alkoholizmom. Nadalje, nakon što su joj predočena preslik Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad za razdoblje od 18. rujna 2017. do 30. rujna 2017. i od 1. listopada 2017. do 15. listopada 2017. sud je utvrdio da svjedokinja u to vrijeme nije znala da je optuženik bio u istražnom zatvoru, jer mu u tom slučaju ne bi mogla otvoriti bolovanje. Navela je s obzirom na protek vremena da se ne može sjetiti svih detalja vezano za Izvješća o privremenoj nesposbnosti / spriječenosti za rad za optuženika, ali prema bilješkama koje je upisala u karton pacijenta i čega se može sjetiti, telefonom ju je kontaktirao brat optuženika, ali se ne može sjetiti koji od braće ju je nazvao, te joj rekao da se optuženik ponovno napio i zamolio je da mu otvori bolovanje za obavezno liječenje, što je ona i učinila, bez da je zatražila dolazak pacijenta u ordinaciju na pregled, jer su joj problemi sa alkoholizmom optuženika bili dobro poznati i na taj način je htjela olakšati i pomoći pacijentu i obitelji kako bi se pacijentu omogućilo daljnje liječenje. Također, sud je utvrdio da kao doktorica opće prakse ne može znati je li netko od njenih pacijenata u zatvoru, osim ako joj tu informaciju ne kaže pacijent ili netko od članova njegove obitelji, jer tu informaciju doktorima nitko ne dostavlja, u suprotnom da je saznala da je optuženik u zatvoru bila bi dužna zatvoriti bolovanje pacijenta i o tome izvijestiti kontrolora u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje jer je isti dan jasno i sigurno, o onome što joj je poznato kao doktorici obiteljske medicine optuženika te je u skladu sa rezultatima provedenog dokaznog postupka.
6.3. Nadalje, prema službenoj bilješci Policijske uprave dubrovačko – neretvanske, Službe kriminalističke policije broj 511-03-04/4-33/77-18 od 20. srpnja 2018. (list spisa 9-13), između ostalog, razvidno je da je prema podacima IS MUP RH optuženik je uhićen dana 11. kolovoza 2017. u 17 sati, da je od 12. kolovoza 2017. do 20. studenog 2017. optuženik proveo u istražnom zatvoru u Dubrovniku, a da je od 18. rujna 2017. do 14. listopada 2017. optuženik bio na bolovanju. Također, iz dopisa Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split od 12. srpnja 2018. sa tablicom podataka o odsustvu sa posla za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2018. carinskog službenika TZ sa preslikom izvješća o bolovanju, ispisom obračuna plaća i preslikom rješenja o neplaćenom dopustu i udaljenju iz službe (list spisa 100-129) proizlazi da je optuženik bio na bolovanju od 18. rujna 2017. do 30. rujna 2017. te od 1. listopada 2017. do 14. listopada 2017. (list spisa 101). Također, iz preslika Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (list spisa 118 – 119) proizlazi da je datum početka privremene nesposobnosti za rad od 18. rujna 2017. do 30. rujna 2017. te iz preslika Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (list spisa 120 – 121) proizlazi da je datum početka privremene nesposobnosti za rad od 1. listopada 2017. do 15. listopada 2017. Nadalje, iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad od 18. do 30. rujna i 1. do 15. listopada 2017. sa obračunskim ispravama za isplatu plaće za rujan i listopad 2017. (list spisa 130-134) proizlazi i to iz preslika Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (list spisa 130-131) proizlazi da je datum početka privremene nesposobnosti za rad od 18. rujna 2017. do 30. rujna 2017. te iz preslika Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (list spisa 133) proizlazi da je datum početka privremene nesposobnosti za rad od 1. listopada 2017. do 15. listopada 2017. Iz dopisa Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Zatvora u Dubrovniku, od 29. lipnja 2018. (list spisa 167) proizlazi da je optuženik zaprimljen u istražni zatvor od 12. kolovoza 2017. u 17,45 sati do 20. studenog 2017. u 16.35 sati u kaznenom postupku nakon podignute optužnice koji se vodi pred ovim sudom zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. u vezi sa čl. 51. KZ/11. Sud je u cijelosti prihvatio sve pročitane i pregledane isprave kao vjerodostojne jer su jasne, određene te nema niti jedne okolnosti koja pročitane i pregledane isprave dovodi u pitanje.
7. Na temelju svih opisanih dokaza sud je utvrdio da je optuženi RZ tijekom rujna i listopada 2017. u Dubrovniku, zajednički i dogovorno sa jednim od njegove braće, u nakani da se nepripadno okoristi ostvarivanjem prava na naknadu za bolovanje kroz mjesečnu plaću i znajući da se od 12. kolovoza do 20. studenog 2017. nalazio u Zatvoru u Dubrovniku i da mu ne pripada naknada za bolovanje, poslodavcu Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Split, dostavio dva izvješća o privremenoj nesposobnosti i spriječenosti za rad liječnice RZI izdane nakon što je jedan od njegove braće lažno predočio RZI kako se ponovno napio i zamolio otvaranje bolovanja zbog obveznog liječenja od alkoholizma, iako je znao da to nije istina i da se nalazi u zatvoru, a u što su djelatnici Područnog carinskog ureda Split povjerovali te mu za rujan i listopad 2017. isplatili naknadu za bolovanje u ukupnom iznosu od 826,60 eura, a za koji iznos se nepripadno okoristio te za koji je oštećeno Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Split.
8. Člankom 236. stavkom 1. KZ/11 propisano je da kazneno djelo prijevara čini onaj tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini. Dakle za počinjenje ovog djela bitno je da je riječ o protupravnoj imovinskoj koristi koja se pribavila (ili pokušala pribaviti) počinitelju ili nekom drugome i to na način da je žrtva dovedena u zabludu ili održavana u zabludi i to lažnim prikazivanjem nekih činjenica ili pak lažnim prikrivanjem činjenica te se time navelo žrtvu da poduzme ili ne poduzme neku radnju, a koje poduzimanje ili nepoduzimanje ima za posljedicu nekakvu štetu za imovinu žrtve ili nekog trećeg. Nakon provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi sa ostalim dokazima, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je optuženik RZ počinio kazneno djelo iz čl. 236. st. 1. KZ/11, na način opisan izrekom ove presude. Da je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 236. st. 1. KZ/11, a kako mu se to stavlja na teret predmetnom optužnicom, proizlazi iz svih dokaza koji su provedeni tijekom dokaznog postupka, a u prvom redu iz iskaza isprava priloženih spisu iz kojih je utvrđeno da je uhićen dana 11. kolovoza 2017. u 17 sati, da je od 12. kolovoza 2017. do 20. studenog 2017. optuženik proveo u istražnom zatvoru u Dubrovniku, a da je od 18. rujna 2017. do 15. listopada 2017. optuženik bio na bolovanju. Također, iz iskaza svjedokinje KZ, doktorice obiteljske medicine optuženika sud je utvrdio da svjedokinja u to vrijeme nije znala da je optuženik bio u istražnom zatvoru, jer mu u tom slučaju ne bi mogla otvoriti bolovanje i da ju je, prema bilješkama koje je upisala u karton pacijenta i čega se može sjetiti, telefonom kontaktirao brat optuženika, ali se ne može sjetiti koji od braće ju je nazvao, te joj rekao da se optuženik ponovno napio i zamolio je da mu otvori bolovanje za obavezno liječenje, što je ona i učinila. Također, na temelju iskaza svjedoka DZ, a koji je u predmetnom razdoblju, bio pomoćnik za granični prijelaz Zaton Doli, na kojem je prijelazu optuženik radio kao carinik III. vrste, sud je utvrdio da je 18. rujna 2017. optuženik otvorio bolovanje, a da su doznake o bolovanju ostavljene na njegovom radnom stolu u uredu, što je uobičajena praksa, jer bi carinski službenici često doznake za bolovanje ostavljali na stolu u njegovom uredu, a da je on kao pomoćnik iste dužan pravovremeno dostaviti Područnom carinskom uredu u Splitu, radi obračuna. Također, provedeni dokazi potkrijepljen su i priznanjem optuženika, tako da u ovom postupku nije bilo spornih činjenica koje je valjalo utvrđivati. Dakle, iz cjelokupne materijalne građe spisa vidljiva je kaznena odgovornost optuženika TZ i nedvojbeno proizlazi da je isti svojim ponašanjem u potpunosti ostvario obilježja kaznenog djela za koje ga se tereti optužnicom, a što optuženik u potpunosti priznaje u svojoj obrani.
9. Člankom 23. KZ/11 propisano je da je kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Što se tiče subjektivnog odnosa optuženika prema kaznenom djelu, koje mu se stavlja na teret, sud smatra da je u vrijeme ispunjavanja zakonskih obilježja istog bio potpuno svjestan zabranjenih posljedica svoga postupanja, pa se zaključuje da je inkriminirane zgode postupao s izravnom namjerom. U odnosu na ubrojivost optuženika, ista tijekom postupka nije bila upitna, niti isticana kao sporna. Sud smatra da u radnjama optuženika nema isključenja protupravnosti, da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv te da je bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno i da ne postoji niti jedan ispričavajući razlog njegovom postupanju. Okrivljeni je kao odrasla osoba znao i bio svjestan činjenice da je ukoliko je u istražnom zatvoru da nije dopušteno lažno prikazivati poslodavcu da je na bolovanju. Dakle, optuženik je u vrijeme počinjenja djela bio svjestan svih zakonskih obilježja kaznenog djela, koje je počinio, te se nije nalazio u zabludi glede okolnosti koje isključuju protupravnost.
10. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost optuženika, valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini kaznene sankcije, koju mu je potrebno izreći, imajući u vidu sve olakotne i otegotne okolnosti na njegovoj strani. Člankom 47. st. 1. KZ/11 propisano je da će pri izboru vrste i mjere kazne sud, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i posljedice koje je pretrpjela žrtva, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu. Sud je uzeo u obzir, kao olakotne okolnosti na strani optuženika, priznanje počinjenja predmetnog kaznenog djela, čime je doprinio bržem i efikasnijem okončanju ovog kaznenog postupka, a i čime je pokazao da za svoje ponašanje preuzima odgovornost, što upućuje na njegovu zrelost i spremnost da snosi posljedice svojih radnji. Sud je kao otegotnu okolnosti cijenio njegovu raniju osuđivanost, koja proizlazi iz izvatka iz kaznene evidencije za optuženika od 4. ožujka 2026. (list spisa 243-245). Za ovo kazneno djelo kazneni zakon propisuje kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, ovaj sud je optuženika za kazneno djelo iz čl. 236. st. 1. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Usprkos tome što je okrivljenik tijekom postupka priznao počinjenje kaznenog djela koje mu se stavljalo na teret, pa je time doprinio bržem i ekonomičnijem završetku postupka, te mu se ta okolnost uzima kao olakotna, ipak sud je uzeo u obzir da se radi o okrivljeniku koji je ujedno recidivist. Naime, svrha kažnjavanja za okrivljenika koji je već u više navrata proglašen krivim, ne bi se postigla drugačijom osudom za navedeno kazneno djelo. Slijedom svega navedenog, po ocjeni suda, ovakva izrečena kazneno- pravna sankcija je primjerena naprijed navedenim okolnostima te podobna za ostvarivanje svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, kroz društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecaj na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela jačanjem svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.
11. Člankom 77. stavkom 1. KZ/11 propisano je da će se imovinska korist oduzet će se sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je ostvarena protupravna radnja. Člankom 560. stavkom 1. ZKP/08 propisano je da će oduzimanje imovinske koristi sud izreći u osuđujućoj presudi odnosno presudi kojom se utvrđuje da je okrivljenik počinio protupravnu radnju koja je predmet optužbe, dok je u stavku 2. propisano da u presudi će su u presudi navesti koje stvari ili prava predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom odnosno protupravnom radnjom te, ovisno o okolnostima, naznačiti njihovu novčanu protuvrijednost, utvrditi da su te stvari ili prava postale vlasništvo, odnosno imovina Republike Hrvatske, naložiti okrivljeniku i drugoj osobi na koju je imovinska korist prenesena, da Republici Hrvatskoj preda određene stvari odnosno na nju prenese određena prava, ako ona već nisu prešla na Republiku Hrvatsku, ili da isplati njihovu novčanu protuvrijednost u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, i odrediti da se u javnim upisnicima koje vode sudovi i druga tijela izvrši upis prava u korist Republike Hrvatske. S obzirom da je sud u postupku utvrdio da je optuženik ostvario protupravnu radnju to je trebalo oduzeti imovinsku korist u iznosu od 826,60 eura ostvarenu kaznenim djelom koje je predmet optužbe, pa je odlučeno kao u točki III. izreke presude.
12. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženik se obvezuju snositi troškove ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. ZKP/08 i to, paušalne troškove kaznenog postupka sukladno čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 u iznosu od 70,00 eura, koje je dužan podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, model HR64, IBAN:
[broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-19822 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-198/2022), te dostaviti sudu primjerak uplatnice. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka vodilo se računa da se radi o radno sposobnoj osobi te s obzirom na složenost i trajanje kaznenog postupka.
13. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.
Dubrovnik, 5. ožujka 2026.
Sutkinja
Azra Budalica Mijalić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DN-a:
- ODO u Dubrovniku na broj KO-DO-109/2021
- optuženiku IZ.
