REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Ć 5

Poslovni broj: Us I-2252/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Mariji Renner Jakovljević, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Jakić, u upravnom sporu tužitelja ĆH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica PH, diplomiranoj pravnici iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2, protiv tuženika Primorsko – goranske županije, Župana, Rijeka, Adamićeva 10, OIB: 32420472134, radi utvrđivanja natprosječnih rezultata u radu i donošenja rješenja o isplati dodatka za uspješnost u radu za 2023. i 2024. godinu, 5. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Župana, Primorsko-goranske županije, KLASA: UP/II-052-01/25-02/1, URBROJ: 2170-08- 01/2-25-1 od 22. kolovoza 2025., kao i radi poništenja rješenja Primorsko – goranske županije, Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, KLASA: UP/I- 052-01/25-02/1, URBROJ: 2170-08-01/2-25-2 od 9. lipnja 2025. te vraćanje predmeta prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Župana, Primorsko-goranske županije, KLASA: UP/II-052-01/25-02/1, URBROJ: 2170-08-01/2-25-1 od 22. kolovoza 2025. odbijena je žalba tužitelja, izjavljena protiv rješenja Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, Primorsko-goranske županije, KLASA: UP/I-052- 01/25-02/1, URBROJ: 2170-08-01/2-25-2 od 9. lipnja 2025., kojim je odbijen prigovor tužitelja od 29. svibnja 2025. izjavljen na obavijest Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, KLASA: 052-01/25-02/12, URBROJ: 2170-08-01/2-25-2 od 16. svibnja 2025. donesenu povodom predstavke podnesene radi pokretanja postupka utvrđivanja natprosječnih rezultata u radu i donošenje rješenja o isplati dodatka za uspješnost u radu za 2023. i 2024.

2. Osporavajući zakonitost rješenja tuženika Župana, Primorsko-goranske županije, KLASA: UP/II-052-01/25-02/1, URBROJ: 2170-08-01/2-25-1 od 22. kolovoza 2025., a posljedično tome i prvostupanjskog rješenja Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, Primorsko-goranske županije KLASA: 052- 01/25-02/12, URBROJ: 2170-08-01/2-25-2 od 9. lipnja 2025., tužitelj je podnio tužbu, koja je kod ovog Suda zaprimljena 12. studenog 2025., a u kojoj tužitelj je u bitnome naveo, da je zaposlen na radnom mjestu Savjetnika za razvoj turizma II u Upravnom odjelu za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije te da je 23. travnja 2025. podnio predstavku radi neutvrđivanja natprosječnih rezultata rada službenika zaposlenog u Upravnom odjelu za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije za 2023. i 2024. i nedonošenja rješenja za isplatu dodatka za uspješnost u radu.

3. Istaknuo je, da je u svezi navedene predstavke pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije dostavila očitovanje od 16. svibnja 2025. i da je tužitelj nezadovoljan navedenim očitovanjem- obaviješću, 29. svibnja 2025. podnio prigovor pročelnici, o kojem prigovoru je odlučeno rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj od 9. lipnja 2025. na način, da je odbijen prigovor tužitelja u cijelosti, a protiv navedenog prvostupanjskog rješenja od 9. lipnja 2025., tužitelj je izjavio tuženiku žalbu, o kojoj je odlučeno ovdje osporavanim rješenjem tuženika Župana Primorsko goranske županije od 22. kolovoza 2025. na način, da je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 9. lipnja 2025., a kojim prvostupanjskim rješenjem je odbijen prigovor tužitelja kao neosnovan.

4. Tužitelj napominje da tuženik pogrešno tumači odredbu članka 122. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21, u nastavku teksta ZUP), jer pročelnica nije bila ovlaštena donijeti rješenje Primorsko- goranske županije, Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj od 9. lipnja 2025. kojim je odlučila o prigovoru tužitelja na svoje očitovanje (obavijest) od 16. svibnja 2025. te tužitelj smatra da je sukladno članku 122. stavak 1. ZUP-a, o prigovoru izjavljenom protiv obavijesti trebao odlučiti čelnik tijela, a to je Župan, a ne službena osoba pročelnica koja je ovlaštena za vođenje upravnog postupka utvrđivanja natprosječnih rezultata i donošenje rješenja o isplati dodatka za uspješnost u radu.

5. Nastavno, tužitelj navodi da sukladno odredbi članka 40. stavka 3. ZUP-a i članka 5. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 86/08, 61/11, 4/18, 96/18 i 112/19, u nastavku teksta ZSNLPRS), postupak provođenja natprosječnih rezultata i nagrađivanja smatra se pokrenutim kad službena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom vođenja postupka po službenoj dužnosti, a što bi podrazumijevalo i utvrđenje ispunjenja kriterija propisanih Pravilnikom o kriterijima za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu i načinu isplate dodataka za uspješnost u radu („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 33/17, 18/21 i 36/23, u nastavku teksta: Pravilnik).

6. Tužitelj ističe da se, već u fazi ispitivanja kriterija propisanih Pravilnikom, imaju primijeniti pravila upravnog postupka, na način da se tužitelju kao službeniku treba omogućiti sudjelovanje u upravnom postupku na način da ističe rezultate svoga rada i za isto predloži dokaze, te da se eventualno sasluša, na okolnosti bitne za rješavanje ove upravne stvari, jer diskrecijsko odlučivanje pročelnice ne oslobađa istu obveze da omogući ostvarivanje bitnih procesnih prava stranaka, poput prava na sudjelovanje u postupku, prava na valjano obrazloženje upravnog akta te obvezu utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja kao podlogu za primjenu slobodne ocjene.

7. Smatra da u osporavanom rješenju nije dostatno da se navede kako tužitelj nije zadovoljio kriterije, već isto treba obrazložiti tako da se istaknu konkretne činjenice na temelju čega je to zaključeno i potkrijepe dokazima.

8. Tvrdi da ispunjava jedini obvezan kriterij za utvrđivanje natprosječnih rezultata vezano uz odredbu članka 13. stavka 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 28/10 i 10/23, u nastavku teksta Zakon o plaćama), a to je ocjena službenika za prethodnu godinu te u slučaju tužitelja, riječ je o cijeni „odličan“, za 2023. i 2024.

9. Također, tužitelj navodi da unatoč činjenici što pojedini kriteriji iz Obrasca za ocjenjivanje nisu ocijenjeni najvećim brojem bodova, isto da ne predstavlja zapreku da se tužitelju utvrde natprosječne rezultate rada, jer je za utvrđivanje natprosječnih rezultata potrebno da službenik bude ocijenjen s „odličan“ ili „vrlo dobar“ te da ispuni i još neke od preostalih kriterija iz članka 3. Pravilnika.

10. Nastavno, tužitelj ističe kako je u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu predložio svjedočenje predstavnika jedinice lokalne samouprave i turističke zajednice i poduzetnika na okolnost da tužitelj ispunjava kriterij 2. Pravilnika koji se tiče odnosa prema radu i strankama, jer tužitelj smatra da je navedeni kriterij ispunjen u potpunosti, odnosno nije mu jasno na temelju čega je pročelnica utvrdila da navedeni kriterij tužitelj ne ispunjava.

11. Isto tako da je predložen i svjedok FH, voditelj Odsjeka za poduzetništvo i ruralni razvoj, koji je tužitelju neposredno nadređen te koji ima najvjerodostojnija i najtočnija saznanja o kvaliteti i kvantiteti rada službenika, jer je nadležan da prati njegov rad te je i isti predložio pročelnici da se tužitelja nagradi radi natprosječnih rezultata, a također da se tuženik u obrazloženju rješenja nije osvrnuo na ispunjenje Pravilnikom propisanog kriterija 4. koji se odnosi na uspješno i pravodobno rješavanje iznimno kompleksnog predmeta ili druge radne zadaće, kao i sudjelovanje u radu povjerenstava, radnih timova i drugo, jer je tužitelj istaknuo da je u 2023. pripremio novi program za provedbu natječaja za poduzetnike u ugostiteljstvu na području Gorskog kotara, a da je u 2024. sudjelovao u pripremi novog programa dodjele potpore male vrijednosti poduzetnicima PGŽ za 2024. u segmentu poticanja razvoja turističkog potencijala Gorskog kotara, kao i u izradi novog koncepta materijala odluka o visini turističke pristojbe te da je u 2023. i 2024. bio predsjednik 4 povjerenstva.

12. Stoga, tužitelj smatra da je povrijeđena odredba članka 98. stavak 5. u vezi s člankom 96. ZUP-a i članka 5. ZSNLPRS-a. Uz navedeno, tužitelj ističe da preko 33 godine radi u turizmu i stekao je diplomu doktora znanosti, objavio je tridesetak članaka u znanstvenim i stručnim časopisima na temu turizma i organizacijske kulture te dvije znanstvene knjige iz područja turizma.

13. Dodaje da su svi službenici Odsjeka za poduzetništvo i ruralni razvoj, Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ-a za 2023. i 2024., koji su imali formalno preduvjet za ocjenu za prethodnu godinu dobili dodatak za uspješnost u radu u rasponu od cca. 600-900 eura, osim tužitelja, koji nagradu jedini u Osijeku nije dobio ni u 2023. ni u 2024., iako je za obje godina ocijenjen odličan, a pritom ističe da je podnio pritužbu za zaštitu dostojanstva 8. kolovoza 2024. ukazujući na propuste u utvrđivanju natprosječnih rezultata rada za 2023., kao i argumente na kojima se isti temelji, ali da do podnošenja tužbe o istom nije odlučeno, niti da je postupak proveden. Stoga tužitelj smatra da mu je uskraćeno pravo na pravično utvrđivanje natprosječnih rezultata za 2023. i 2024. te pripadajući iznos financijske nagrade i osjećaj zadovoljstva koji bi trebao pratiti trud za uspješan, profesionalan rad i radno zalaganje, pa je tužitelj u tužbenom zahtjevu predložio da se poništi osporavano rješenje tuženika od 22. kolovoza 2025., kao i prvostupanjsko rješenje od 9. lipnja 2025. i predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

14. Tuženik je u odgovoru na tužbu zaprimljenim kod ovoga Suda 12. prosinca 2025. u bitnome naveo, da u cijelosti ostaje kod svih navoda iznesenih u obrazloženju osporavanog rješenja, istaknuvši da su u rješenju obrazloženja tuženika od 22. kolovoza 2025. i prvostupanjskog rješenja od 9. lipnja 2025. već detaljno izneseni odgovori na tužbene navode tužitelja, zbog čega se upućuje tužitelja na iste.

15. Ukazuje, da je suprotno navodima tužitelja iz tužbe, pročelnica bila ovlaštena donijeti prvostupanjsko rješenje od 9. lipnja 2025. jer je Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, javnopravno tijelo u smislu citiranog članka 1. ZUP-a, a čelnik tijela je pročelnica Upravnog odjela, dok u odnosu na navode o uskraćivanju prava na pravično utvrđivanje natprosječnih rezultata rada za 2023. i 2024., tuženik je naveo da je pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj provela vrednovanje rada tužitelja u skladu s člankom 5. Pravilnika, primjenjujući propisane kriterije nagrađivanja, a prema članku 7. i 8. Pravilnika, upravni postupak se pokreće za službenike koji su ostvarili pravo na isplatu dodatka za uspješnost u radu, a o ostvarenju tog prava donošenjem rješenja odlučuje pročelnica diskrecijskom ocjenom na temelju važećih propisa i u skladu sa svrhom radi koje mu je ta ovlast dana, a kako su člankom 5. Pravilnika, određeni kriteriji za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu, a ocjena koju tužitelj ističe samo je jedan od kriterija, dok ostali kriteriji u njegovom slučaju nisu ispunjeni, rješenje o isplati dodatka za uspješnost u radu, nije se moglo donijeti, dok što se tiče navoda tužitelja o nagrađivanju drugih službenika, isti da nisu od utjecaja na zakonitost osporavanog rješenja, jer procjena natprosječnih rezultata rada vrši se individualno za svakog službenika, bez obveze usporedbe s drugim službenicima, a sustav nagrađivanja ne stvara međusobnu konkurenciju niti oduzima prava drugom službeniku.

16. Stoga je tuženik predložio da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

17. U ovom upravnom sporu 26. veljače 2026. održano je ročište za raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, tužitelja osobno te službene osobe tuženika, čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, u nastavku teksta ZUS) data mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima te činjeničnim i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje ovog upravnog spora.

18. Na istom ročištu za raspravu, stranke su u cijelosti ostale kod svih svojih navoda iznesenih u tijeku upravnog spora, a tužitelj i kod predloženog dokaznog prijedloga, nakon čega je odbijen dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem stranaka i svjedoka predloženih u tužbi i na samom ročištu za raspravu pa je izveden dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka te je rasprava zaključena.

19. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka, utvrđeno je, da je tužitelj 23. travnja 2025. podnio predstavku radi neutvrđivanja natprosječnih rezultata rada službenika zaposlenog u Upravnom odjelu za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije za 2023. i 2024. te ne donošenja rješenja o isplati mu dodatka za uspješnost u radu, da je pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije 16. svibnja 2025. dostavila tužitelju obavijest - očitovanje i da je tužitelj nezadovoljan istom, 29. svibnja 2025. podnio prigovor na obavijest (očitovanje pročelnice-postupanje), u svezi kojeg je pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj 9. lipnja 2025. donijela rješenje kojim se odbija prigovor tužitelja, a protiv tog prvostupanjskog rješenja tužitelj je izjavio tuženiku žalbu, o kojoj je odlučeno ovdje osporavanim rješenjem tuženika od 22. kolovoza 2025. na način da je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 9. lipnja 2025. te osporavajući koje rješenje, je tužitelj pokrenuo upravni spor, koji se pred ovim Sudom vodi pod gore navedenim poslovnim brojem.

20. Nakon razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovaj Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

21. U ovom upravnom sporu nije sporno, da je tužitelj za 2023. i 2024. ocijenjen ocjenom odličan.

22. Sporno je, je li pročelnica bila nadležna za donošenje prvostupanjskog rješenja, je li pročelnica trebala pokrenuti upravni postupak povodom predstavke tužitelja podnesene radi pokretanja postupka utvrđivanja natprosječnih rezultata u radu tužitelja koji bi rezultirao donošenjem rješenja o isplati dodatka za uspješnost u radu za 2023. i 2024.

23. Člankom 5. st. 1. i 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine” br. 47/09. i 110/ 21 ., u daljnjem tekstu: ZUP) propisano je, da javnopravno tijelo rješava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na temelju zakonom utvrđenih javnih ovlasti. U upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo zakonom ovlašteno rješavati po slobodnoj ocjeni, odluka mora biti donesena u granicama dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana.

24. Člankom 40. stavkom 1. ZUP-a propisano je, da se upravni postupak pokreće na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.

25. Člankom 42. st. 1. ZUP-a propisano je, da se postupak pokreće po službenoj dužnosti kad je to propisano zakonom ili je nužno radi zaštite javnog interesa.

26. Člankom 13., st. 1., 2. i 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine” 28/10. i 10/23., u daljnjem tekstu: Zakon o plaćama) propisano je, da službenici i namještenici za natprosječne rezultate u radu mogu ostvariti dodatak za uspješnost u radu, koji može iznositi godišnje najviše tri plaće službenika ili namještenika koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću. Župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik pravilnikom utvrđuje kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost u radu. Kao obvezan kriterij mora se uzeti u obzir ocjena kojom je službenik, odnosno namještenik ocijenjen. Masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu u pojedinim upravnim odjelima i službama utvrđuje župan sukladno osiguranim proračunskim sredstvima.

27. Člankom 2. stavkom 1. Pravilnika propisano je, da službenici i namještenici za natprosječne rezultate u radu mogu ostvariti dodatak za uspješnost u radu.

28. Člankom 2. stavkom 2. Pravilnika propisano je, da se dodatak za uspješnost u radu isplaćuje sukladno kriterijima utvrđenim u člancima 3. i 5. Pravilnika.

29. Člankom 3. stavcima 1. i 2. Pravilnika propisano je, da su kriteriji za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu službenika i namještenika:

1 ocjena kojom je službenik odnosno namještenik ocijenjen

2 odnos prema radu i strankama

3 posebno uspješno i kvalitetno rješavanje zadataka, predmeta, projekata i sI. iz djelokruga poslova radnog mjesta na koje je službenik odnosno namještenik raspoređen i to u roku kraćem od predviđenog zakonom, pisanim procedurama odnosno pisanim nalogom župana ili zamjenika župana, odnosno pročelnika

4 uspješno i pravodobno rješavanje iznimno kompleksnog predmeta ili druge radne zadaće kao i sudjelovanje u radu povjerenstava, radnih timova i SI. 5 zbog unapređenja poslovnog procesa u upravnom tijelu, a koja je rezultat kreativnosti i/ili samoinicijativnosti službenika

6 uspješno i pravodobno obavljanje privremeno povećanog opsega posla, u neprekinutom trajanju od najmanje 15 radnih dana

7 obavljanje poslova odsutnog službenika ili namještenika, uz redovito obavljanje poslova svog radnog mjesta, u neprekinutom trajanju od najmanje 15 radnih dana

8 sudjelovanje na provedbi projekta temeljem kojeg su povučena sredstva iz EU i/i l i nacionalnih fondova.

30. Pod ocjenom kojom je službenik odnosno namještenik ocijenjen podrazumijeva se zadnja utvrđena godišnja ocjena.

31. Člankom 3. st. 4. Pravilnika propisano je, da dodatak za uspješnost na radu može ostvariti samo službenik odnosno namještenik koji je za svoj rad u upravnim tijelima Primorsko-goranske županije ocijenjen ocjenom odličan ili vrlo dobar, te ako je ispunio jedan od kriterija utvrđenih u stavku 1. ovog članka.

32. Člankom 5. Pravilnika propisano je, na koji način se boduju kriteriji propisani čl. 3. Pravilnika.

33. Člankom 6. stavkom 1. Pravilnika, propisano je, da pravo na dodatak za uspješnost u radu može ostvariti onaj službenik odnosno namještenik koji ostvari minimalno 35 bodova i članka 5. Pravilnika.

34. Člankom 7. stavcima 1. i 2. Pravilnika propisano je, da natprosječne rezultate u radu prati i utvrđuje pročelnik upravnog tijela sukladno bodovanju propisanom čl. 5. Pravilnika. Službeniku i namješteniku, kojem su utvrđeni natprosječni rezultati u radu, pripada pravo na isplatu dodatka za uspješnost u radu.

35. Člankom 8. stavcima i. i 2. Pravilnika propisano je, da o isplati dodatka za uspješnost u radu odlučuje rješenjem pročelnik upravnog tijela u okviru mase sredstava za isplatu dodatka za uspješnost u radu određene za pojedino upravno tijelo. Nacrt rješenja priprema upravno tijelo nadležno za službeničke odnose na temelju prijedloga za isplatu dodatka za uspješnost na radu. Za sadržaj podataka navedenih u obrascu odgovara pročelnik upravnog tijela.

36. Iz gore navedenih odredaba Zakona o plaćama i Pravilnika proizlazi, da se postupak nagrađivanja može pokrenuti po službenoj dužnosti( članak 42. stavak 1. ZUP-a) za službenike koji su ostvarili natprosječne rezultate u radu, a pravo na ostvarivanje nagrade je propisana kao mogućnost (članak 13. stavak 1. Zakona o plaćama, članak 2. stavak 1. i članak 6. stavak 1. Pravilnika), a ne kao pravo koje se stječe samim ostvarivanjem natprosječnih rezultata rada te se utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu vrši na temelju kriterija koji moraju biti zadovoljeni u dovoljnoj mjeri ( mora biti ostvaren propisani broj bodova) sukladno članku 3., 5. i 6. Pravilnika, a pretpostavke nagrađivanja su ocjena službenika (članak 13. stavak 2. Zakona o plaćama) i dostupna proračunska sredstva za tu namjenu.

37. Nije sporno da ocjena odličan nije dostatna za ostvarivanje prava na dodatak za uspješnost u radu te je ispunjavanje dodatnih kriterija nužno kako bi se ostvario propisani broj bodova za nagrađivanje i navedeno je izričito propisano člankom 3. stavkom 4. Pravilnika.

38. Nije sporno da pročelnik slobodnom ocjenom procjenjuje jesu li postignuti natprosječni rezultati rada za svakog pojedinog službenika u skladu sa važećim propisima i saznanjima koja kao rukovoditelj je imao o radu svakog pojedinog službenika.

39. Uvidom u obrazloženju prvostupanjskog rješenja razvidno je, kako je pročelnica opisane rezultate rada u obrascima prijedloga za isplatu dodatka za uspješnost u radu za 2023. i 2024. uzela u obzir prilikom razmatranja predstavke i isti su vrednovani kroz redovan rad, dok postupak ocjenjivanja i dodjeljivanja ocjene odličan te je rad tužitelja vrednovan i prepoznat kao najvišom mogućom ocjenom.

40. Međutim, istaknula je, kako tužitelj u svojem obrascima nije naveo rezultate rada koji bi kvalitativno ili kvantitativno bili vrednovani kao natprosječni i time opravdali ostvarivanje prava na nagradu, zbog čega je predstavka odbijena kao neosnovana i postupak nagrađivanja nije pokrenut.

41. Također, pročelnica je objasnila kako ne pokretanje postupka nagrađivanja ne proizvodi negativne pravne posljedice, odnosno ne dovodi u pitanje stručnost, kvalitetu rada ili ostvarenu ocjenu tužitelja, već navedeno da upućuje isključivo na to da propisani kriteriji nisu ostvareni u dovoljnoj mjeri za nagrađivanje, dok se svaki postupak nagrađivanja provodi individualno, uzevši u obzir specifičnost rada svakog pojedinog službenika i njegovog radnog mjesta, dok postupak zaštite dostojanstva je zaseban upravni postupak koji ni na koji način nije utjecao, niti može utjecat na izostanak nagrađivanja u slučaju tužitelja.

42. Dakle, iz istog je razvidno da postupak nagrađivanja pokreće pročelnik kad utvrdi da su ispunjeni propisani kriteriji u dovoljnoj mjeri sukladno člancima 3., 5. i 6. Pravilnika te da su dostupna proračunska sredstva za tu namjenu.

43. Iako je ocjena odličan važan i obligatoran kriterij nagrađivanja, ona sama po sebi nije dostatna za ostvarivanje prava na dodatak za uspješnost u radu, jer dodatni kriterij iz članka 3. Pravilnika moraju biti ispunjeni da bi se ostvario propisani broj bodova za nagrađivanje, a sama procjena o postojanju natprosječnih rezultata temelji se na diskrecijskoj ocjeni pročelnika koji procjenu donosi u skladu s Pravilnikom i navedenim propisima te saznanjima koja kao rukovoditeljima ima o radu svakog pojedinog službenika, dok se postupak za isplatu dodatka za uspješnost u radu ne pokreće na prijedlog tužitelja, jer sustav nagrađivanja nije koncipiran na temelju subjektivne procjene rada tužitelja.

44. Na navode tužitelja iz tužbe kojima ističe da pročelnica nije mogla biti donositeljica prvostupanjskog rješenja od 9. lipnja 2025. godine kojim je odlučila o prigovoru tužitelja od 29. svibnja 2025. izjavljenom protiv očitovanja - obavijesti pročelnice od 16. svibnja 2025., ukazuje se tužitelju, da je u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu odlučivano o prigovoru koji je podnesen na temelju obavijesti kojom se ne prihvaća prijedlog tužitelja za pokretanja postupka po službenoj dužnosti zbog čega je primijenjen članak 42. stavak 4. ZUP-a, a sukladno navedenom članku prigovor se podnosi javnopravnom tijelu kod kojeg se primila obavijest kojom se ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka, pa kako je tužitelj spomenutu obavijest primio od Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, to je upravo navedeno tijelo bilo i stvarno nadležno odlučiti o prigovoru tužitelja te je pročelnica bila ovlaštena potpisati prvostupanjsko rješenje kao čelnik upravnog tijela koje je postupilo, dok je na predstavku odgovoreno u skladu sa člankom 42. stavak 3. ZUP-a kojim je propisano, da će se u situaciji koje službena osoba utvrdi da uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti nisu zadovoljeni, podnositelja obavijestiti o tome kako je i učinjeno očitovanjem, dok se u slučaju nagrađivanja postupak pokreće po službenoj dužnosti za službenike koji su ostvarili natprosječne rezultate u radu, odnosno u situaciji kada se utvrđuje pravo na nagradu službenika u (članak 8. stavak 1. i 2. Pravilnika), te uvjeti za pokretanje upravnog postupka nisu zadovoljeni u situaciji kad službenik nije ostvario natprosječne rezultate u radu.

45. Na navode tužitelja iz tužbe kojima ističe da prvostupanjsko rješenje i diskrecijska ocjena pročelnice i nepokretanja postupka nisu valjano obrazloženi niti su utvrđene dokazane odlučne činjenice bitne za rješavanje ove upravne stvari, ukazuje se tužitelju da je iz obrazloženja osporavanog rješenja tuženika, kao i prvostupanjskog rješenja razvidno, da je postupak nagrađivanja proveden sukladno važećim pravnim normama propisanim ZUP-om, Zakonom o plaćama i Pravilnikom primjenjujući propisane kriterije nagrađivanja, da se pročelnica izričito osvrnula i obrazložila kako predloženi kriteriji nagrađivanja osim ocjene nisu zadovoljeni, jer rezultati rada kojima su opravdani kvalitetom i kvantitetom ne predstavljaju natprosječne rezultate rada i navedeni rezultati rada su prepoznati kao kvalitetni i vrednovani su tužitelju kroz ocjenjivanje za 2023. i 2024. , pri čemu je tužitelj ocijenjen najvišom mogućom ocjenom odličan, a tuženik je uvidom u rješenja tužitelja za ocjenjivanje za 2023. i 2024. utvrdio, da su rezultati rada navedeni u Obrascima za nagrađivanje i vrednovanje prilikom ocjenjivanja, te da tužitelj nije ostvario najviše moguće bodove iz kriterija poštivanja službene dužnosti, kriterija odnos prema strankama i ostalim suradnicima, pa rezultati rada koji se toga tiču ili su s tim povezani , niti ne mogu biti vrednovani kao natprosječni, jer natprosječni rezultat rada je ostvareni rezultat koji značajno nadmašuje standardne ili uobičajene rezultate rada, za određeno radno mjesto, pri čemu se ocjenjuje kvaliteta, kvantiteta i učinkovitost rada u odnosu na propisane ciljeve i kriterije, zbog čega da je ispravno utvrđeno da natprosječni rezultati rada nisu zadovoljeni.

46. S obzirom na to da ostvareni i predloženi rezultati rada tužitelja predstavljaju redovne i uobičajene rezultate rada, a da tužitelj nije naveo razloge kojim bi se potvrdila tvrdnja o natprosječnosti predloženih rezultata rada zbog čega se pročelnica u tom kontekstu nije dodatno niti očitovala u prvostupanjskom rješenju, dok sukladno članku 7. i 8. Pravilnika u situaciji kad natprosječni rezultati rada nisu utvrđeni, ne postoji obveza pročelnice da pokreće postupak nagrađivanja, niti da dodatno obrazlaže razloge njegovog nepokretanja ili ih dokumentira posebnim upravnim ili neupravnim aktom.

47. Dakle, utvrđivanje zadovoljava li tužitelj kriterije natprosječnih rezultata rada spada u diskrecijsku ovlast pročelnice te sukladno članku 7. i 8. Pravilnika isključivo pročelnica ovlaštena pratiti, ocjenjivati i utvrđivati natprosječne rezultate u radu, a posljedično i tome, donijeti rješenje o utvrđivanju dodatka za uspješnost na radu, a stav tužitelja i predloženih svjedoka o ostvarivanju takvih rezultata, temelji se na subjektivnim mišljenjima koja kao takva ne mogu utjecati na zakonitost i ispravnost odluke pročelnice, iz razloga što navedene osobe nisu ovlaštene pratiti i ocjenjivati natprosječne rezultate te je potrebno voditi računa i o tome da pravilnost slobodne ocjene pročelnice koja ima u sklopu ovlasti utvrđivanja natprosječnih rezultata, ne može biti predmetom upravnog postupka, pa ispitivanje predloženih svjedoka u pogledu ostvarenja natprosječnih rezultata rada ne može biti od utjecaja na drukčije rješenje upravne stvari jer ne može promijeniti ocjenu pročelnice ni dovesti do drukčijeg pravnog ishoda.

48. Naposljetku, ukazuje se tužitelju da navodi tužitelja o nagrađivanju drugih službenika i vođenju postupka zaštite dostojanstva, nisu relevantni za rješavanje ovog upravnog spora, jer ocjena natprosječnih rezultata rada individualno je za svakog službenika ponaosob, bez obveze usporedbe s drugim službenicima, a sustav nagrađivanja ne stvara međusobnu konkurenciju niti oduzima prava drugom službeniku.

49. Slijedom svega navedenog, proizlazi, da je osporavano rješenje tuženika zakonito, da je također pročelnica u postupku utvrđivanja natprosječnih rezultata rada postupilo u skladu sa važećim propisima u okviru svoje diskrecijske ovlasti i uz primjenu kriterija propisanih Pravilnikom, jer po mišljenju pročelnice tužitelj nije ostvario rezultate koji prema kvaliteti, kvantiteti i učinkovitosti nadmašuju uobičajene standarde za njegovo radno mjesto i predloženi rezultati predstavljaju redovne uobičajene rezultate rada koji su vrednovani u ocjeni „odličan“ za gore navedene godine.

50. Naposljetku, ukazuje se tužitelju da je pravo ostvarivanje nagrade propisano kao mogućnost, a ne kao pravo koje se stječe samim ostvarenjem natprosječnih rezultata rada pa i sve da tužitelj imao zadovoljene kriterije propisane odredbom članka 5. Pravilnika za utvrđivanje natprosječnih rezultata rada službenika i namještenika, isto ne znači da će i ostvariti nagradu, već pročelnik na temelju diskrecijskog prava u svakom pojedinom slučaju odlučuje hoće li i u kojem obujmu upravo priznati, hoće li postupak pokrenuti, sve na temelju propisa i u skladu sa svrhom radi koje mu je ovlast dana, a sukladno članku 4. stavku 2. ZUS-a upravni spor ne može se voditi u pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela, ali se može voditi o zakonitosti takve odluke u granicama ovlasti i svrsi radi koje je dana.

51. Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Rijeci 5. ožujka 2026.

Sutkinja

Marija Renner Jakovljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja PH, pravnici iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2

- tuženom Županu Primorsko – goranske županije, Rijeka, Adamićeva 10