Poslovni broj: P-581/2023-17

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Paško Bačić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, protiv tuženika ŽUPANIJSKE CESTE SPLIT d.o.o. Split, Ruđera Boškovića 22, OIB: 44118999421, radi isplate iznosa od 610,52 EUR, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene 20. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnice po zaposlenju tužitelja RU i punomoćnika po zaposlenju tuženika ŽU, **.**.2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 610,52 EUR / 4.600,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24.10.2022. godine do isplate, time da se kamata obračunava po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju troškove ovog postupka."

Obrazloženje

1. Tužitelj je 16. studenog 2023. podnio ovom sudu tužbu protiv uvodno navedenog tuženika radi isplate iznosa od 610,52 EUR. Tužitelj u tužbi navodi da je 7. rujna 2022., na kolniku državne ceste D-70 (tužitelj je na ročištu od 12. rujna 2025. ispravio u tužbi pogrešno navedenu oznaku državne ceste D-8), došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovao PU koji je upravljao motornim vozilom Citoren C4 Cactus, reg. oznake [registarska oznaka]. Do prometne nezgode da je došlo jer je na predmetno vozilo palo kamenje zbog čega je došlo do oštećenja na vozilu. Navedeni da se obratio tužitelju s odštetnim zahtjevom te da je potraživao naknadu štete. Tužitelj nadalje navodi da je s oštećenim PU sklopio izvansudsku nagodbu 9. prosinca 2022., a sukladno kojoj nagodbi da je isplatio PU ukupan iznos od 4.600,00 kn, odnosno preračunato u eure iznos od 610,52 EUR. Predmetna nezgoda i nastanak štete PU da je posljedica neodržavanja državne ceste, odnosno kamenja na cesti, dakle zbog propusta tuženika kojemu je tužitelj prepustio poslove održavanja ceste. Naime, tužitelj da sukladno članku 33. Zakona o cestama ne smije održavati državne ceste već poslove održavanja mora prepustiti fizičkoj ili pravnoj osobi specijaliziranoj za tu vrstu poslova. Za područje Splitsko-dalmatinske županije tužitelj da je s tuženikom sklopio Okvirni sporazum u trajanju od četiri godine te Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6 za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.

2. Sukladno Pravilniku o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/14, 3/21) tuženik da je bio zadužen za uklanjanje prepreka na kolniku (članak 13. Pravilnika da navodi da u radove redovnog održavanja spada i čišćenje kolnika), a sukladno članku 30. Pravilnika da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša. Upravo tuženik da je bio zadužen za uklanjanje kamenja, a ukoliko nije bio u mogućnosti tada da je bio dužan označiti opasno mjesto i osigurati promet s propisanom prometnom signalizacijom, poduzeti nužne mjere za osiguranje javne ceste te uspostaviti prohodnost javne ceste, ako je to moguće. Prihvatom Ugovora, tuženik da se obvezao postupati po navedenom Pravilniku, a tužitelj da je temeljem odredbi Zakona o obveznim odnosima stekao zakonske uvjete prema tuženiku postaviti regresni zahtjev za isplaćeni iznos. Sukladno navedenom, tužitelj je predložio sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 610,52 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, kao i da mu naknadi troškove ovog postupka.

3. U odgovoru na tužbu od 21. studenog 2023. tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu, navodeći da osporava pravi osnov tužbenog zahtjeva te da nisu ispunjene pretpostavke za podnošenje regresne tužbe. Tuženik je istakao da ne postoji osnova njegove odgovornosti, odnosno da ne postoji krivnja u njegovu postupanju niti uzročno-posljedična veza između radnje tuženika i nastanka prometne nezgode. Svi radovi na redovnom održavanju i zaštiti državnih cesta da su uredno i pravovremeno izvedeni, a izvršeni radovi da su uredno ovjereni od odgovorne osobe tužitelja, odnosno da je vidljivo kako nije bilo nikakvih odbitaka niti zadržanog iznosa zbog neispunjenja ugovorenih obveza. Stoga, tuženik navodi da ne stoje tvrdnje iz tužbe da tuženik nije uredno izvršio radove. Potpisom i ovjerom Mjesečnog obračuna broj 51 i 52/9, odnosno Zapisnika o okončanom obračunu za obavljene radove redovnog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6, na području Splitsko-dalmatinske županije, za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022., tužitelj da je priznao da je tuženik kvalitetno i pravovremeno izvršio sve ugovorne obveze. Tužitelj da bi se naknadno mogao pozivati na netočnost činjenica koje je sam potvrdio svojim potpisom samo u slučaju da je već prilikom potpisivanja naveo određene rezerve u odnosu na takve nezgode za koje bi se eventualno kasnije saznalo, a koje bi bile isključene iz onoga što je obuhvaćeno situacijom-mjesečnim obračunom.

4. Tuženik je istakao i da tužitelj u tužbi nije naveo niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da tuženik nije izvršio svoju ugovornu obvezu, a što da je i razumljivo, obzirom da je tuženik sve obveze preuzete ugovorom izvršio, a posebice radove ophodnje, koja ophodnja da je obavljena sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta. S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o odronu, tuženik ukazuje da sukladno člancima 42., 43., 44. i posebno članku 45. Pravilnika o održavanju cesta, sanacija odrona spada u radove izvanrednog održavanja cesta, a za koje radove tuženik da nema zaključen ugovor s tužiteljem pa da stoga isti niti ne može biti odgovaran za nastalu prometnu nezgodu. Sukladno navedenom, tuženik je predložio u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U daljnjem tijeku postupka, tužitelj je ustrajao u navodima iz tužbe i tužbenom zahtjevu, dok je tuženik ostao kod navoda da je uzrok prometne nezgode u radovima izvanrednog održavanja cesta za koje tuženik nema sklopljen ugovor s tužiteljem. Stranke su učinile nespornim da je u vrijeme nastanka predmetne prometne nezgode, a u odnosu na dionicu ceste na kojoj se ista dogodila, između stranaka postojao sklopljen ugovor o obavljanju poslova redovnog održavanja predmetne državne ceste.

6. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave i dokumentaciju priloženu spisu i to: odštetni zahtjev PU upućen tužitelju od 28. studenog 2022. (stranica 4 spisa), potvrdu Privredne banke Zagreb d.d. o izvršenom nalogu od 14. prosinca 2022. (stranica 5 spisa), Potvrdu Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš klasa: 211-08/22-4/27147 od 21. listopada 2022. (stranice 6- 7 spisa), izvansudsku nagodbu od 9. prosinca 2022. (stranica 8 spisa), dopis tužitelja od 12. prosinca 2022. o isplati temeljem sklopljene izvansudske nagodbe (stranica 9 spisa), račun Studio Ka br. 24-2022 od 12. rujna 2022. koji je ispostavljen PU (stranica 10 spisa), račun obrta za ispušne sisteme i autolimariju [obrt], vl. LU, [adresa] od 15. studenog 2022. (stranica 11 spisa), Okvirni sporazum iz prosinca 2018. (stranice 12-19 spisa), Ugovor o izvođenju radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta za 2022. (stranice 20-48 spisa), tužiteljevu ponudu za sklapanje ugovora o izvođenju radova od 15. prosinca 2021. (stranica 49 spisa), Sporazum zajednice gospodarskih subjekata za izvođenje radova na redovnom održavanju i zaštiti državnih cesta za razdoblje od četiri godine od 3. prosinca 2018. (stranice 50-55 spisa), I. Dodatak ugovoru za redovno održavanje i zaštitu državnih cesta za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. (stranice 56-58 spisa), II. Dodatak ugovoru za redovno održavanje i zaštitu državnih cesta za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. (stranice 59-61 spisa), Tehničke uvjete za sanaciju pukotina iz ožujka 2022. (stranice 62-71 spisa), Mjesečni obračun tuženika br. 51 i 52/9 za obavljene radove redovnog održavanja i zaštite državnih cesta, zaključno sa 30. rujna 2022. (stranice 78-91 spisa), Zapisnik o okončanom obračunu za obavljene radove redovnog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6, područje Splitsko-dalmatinske županije, za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. (stranice 92-93 spisa), dopis tuženikove Nadcestarije Omiš od 19. listopada 2022. (stranica 94 spisa), ophodarski dnevnik redovitog pregleda ceste od 7. rujna 2022. i putni radni list od 7. rujna 2022. (stranice 95-98 spisa) te presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu poslovni broj Pp-4639/2023-5 od 10. svibnja 2024. Isto tako, izvedeni su dokazi saslušanjem svjedoka JU, AU i IU.

7. Nakon analize i ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet ovog spora je regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku za isplatu iznosa od 610,52 EUR, a koji iznos je tužitelj isplatio oštećenom PU na ime naknade štete nastale na njegovom vozilu u prometnoj nezgodi. Tužitelj smatra da je do nezgode došlo uslijed tuženikovog propusta održavanja državne ceste sukladno Ugovoru o izvođenju radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta.

9. U konkretnom slučaju između stranaka nije bilo sporno da se 7. rujna 2022. na kolniku državne ceste D-70 dogodila prometna nesreća u kojoj je oštećeno vozilo u vlasništvu PU iz [adresa], i to vozilo marke Citoren C4 Cactus, reg. oznake [registarska oznaka].

10. Iz sadržaja odštetnog zahtjeva kojeg je PU dostavio tužitelju 28. studenog 2022. razvidno je da se u istom navodi da se dana 7. rujna 2022., u 21:45 sati, dogodila prometna nesreća na cesti Zakučac-Omiš na način da je došlo do odrona kamenja na osobni automobil PU, marke Citoren C4 Cactus, reg. oznake [registarska oznaka], te da je tom prilikom došlo do oštećenja vjetrobranskog stakla vozila i okvirnog lima tog stakla, kao i da se u privitku dostavlja dokaz o troškovima popravka.

11. Policijska postaja Omiš je u potvrdi klase: 211-08/22-4/27147, ur.broj: 511- 12-30-22-3 od 21. listopada 2022. potvrdila da se 7. rujna 2022. u 21:45 sati u mjestu Omišu, mjesto Zakučac, dogodila prometna nesreća u kojoj je oštećeno prednje vjetrobransko staklo i gornji lijevi dio okvira prednjih lijevih vrata na vozilu marke Citoren C4 Cactus, reg. oznake [registarska oznaka]., kojim je upravljao vlasnik vozila PU.

12. Iz računa obrta za ispušne sisteme i autolimariju [obrt], vl. LU, [adresa], broj 112/1/1 od 15. studenog 2022. te računa Studio Ka br. 24-2022 od 12. rujna 2022., ispostavljenim PU, razvidno je da se isti odnose na radove popravka vjetrobranskog stakla te popravka bočnog lijevog okvira prednjeg vjetrobranskog stakla na vozilu PU reg. oznake [registarska oznaka] te da je račun za popravak vjetrobranskog stakla iznosio 3.100,00 kn, dok je račun za obavljene radove odnosno radne sate autolimara iznosio 199,08 EUR (1.500,00 kn).

13. U izvansudskoj nagodi koju su tužitelj i PU sklopili 9. prosinca 2022., a u svezi štete koju je PU zadobio u nezgodi koja se dogodila 7. rujna 2022. na državnoj cesti D-70, u mjestu Zakučac, utvrđeno je da je do oštećenja vozila u vlasništvu PU, marke Citoren C4 Cactus, reg. oznake [registarska oznaka]., došlo jer je za vrijeme vožnje na to vozilo palo kamenje te je na taj način oštetilo vozilo. Tom nagodbom tužitelj se obvezao isplatiti PU, s osnova naknade štete, iznos od 610,52 EUR (4.600,00 kn).

14. Tuženik je dostavio ophodarski dnevnik redovitog pregleda ceste u kojem su zabilježeni događaji iz nadzora nad stanjem i ophodnje državne ceste DC 70, dionice ST R04 Omiš 1 (DC70) od 7. rujna 2022., a iz kojeg proizlazi da je ophodar IU toga dana izvršio obilazak navedene dionice državne ceste u vremenu od 16,30 do 18,30 sati. Isto tako, i iz priloženog putnog radnog lista od 7. rujna 2022. je vidljivo da je ophodnja ceste toga dana uredno izvršena.

15. Iz dopisa tuženikove Nadcestarije Omiš od 19. listopada 2022., koji je sastavio nadcestar AU, proizlazi da nitko od zaposlenika te nadcestarije nije pozvan ni upućen na mjesto predmetne prometne nezgode, a niti da ta nadcestarija ima saznanja o istoj. Također, navedeno je i da je predmetna dionica ceste (DC70, Zakučac) bila zatvorena radi gradilišta mosta u sklopu radova od strane tvrtke "Strabag", a da se radovi i dalje izvode s povremenim zatvaranjem ceste.

16. Uzimajući u obzir sadržaj prethodno navedenih isprava, utvrđeno je da je 7. rujna 2022. oštećeno vozilo za vrijeme vožnje i to zbog pada kamenja na vozilo. To potvrđuje i činjenica mjesta nastanka oštećenja, dakle činjenica da je oštećeno vjetrobransko staklo vozila te lijevi okvir prednjeg vjetrobranskog stakla. Uostalom, to proizlazi i iz sadržaja izvansudske nagodbe koju je tužitelj sklopio s oštećenim PU.

17. Između stranka nije bilo sporno da je tužitelj, a sukladno sklopljenoj izvansudskoj nagodbi, isplatio oštećenom PU iznos od 4.600,00 kn, što preračunato u EUR po fiksnom tečaju konverzije (1 EUR = 7,53450 kn) iznosi 610,52 EUR, a radi otklanja posljedica oštećenja vozila predmetne prigode. Činjenica plaćanja tog iznosa je razvidna i iz potvrde Privredne banke Zagreb d.d. o izvršenom nalogu od 14. prosinca 2022.

18. Nadalje, nije bilo sporno ni da su parnične stranke sklopile Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022., niti je bio sporan sadržaj stranačkog ugovornog odnosa, prezentiran u ispravi koju je tužitelj dostavio u spis.

19. S obzirom na to da je tužitelj izvođenje radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Splitsko-dalmatinske županije ustupio tuženiku temeljem Ugovora o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta (članak 1. ugovora), to je spor stranaka nastao u odnosu na činjenicu je li tuženik svoj posao obavio sukladno stranačkom ugovoru, odnosno je li prometna nesreća nastala kao posljedica propusta tuženika u ispunjenju ugovornih obveza, pa je li onda tuženik dužan naknaditi štetu tužitelju koji je ovaj pretrpio plaćanjem korisniku ceste. S tim u vezi spor je nastao u odnosu na to je li tuženik što propustio učiniti, a što je bio dužan učiniti temeljem ugovora.

20. Odlučna činjenica na temelju koje se utvrđuje postojanje pretpostavki za tuženikovu odgovornost za štetu je, je li šteta koju je tužitelj oštećenoj osobi naknadio nastala kao posljedica tuženikova propusta u redovnom održavanju i zaštiti državne ceste, s obzirom na mjerodavne odredbe sklopljenog Ugovora, Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, dalje u tekstu: ZC) i Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" broj 90/14 i 3/21 dalje u tekstu: Pravilnik).

21. Odredbom članka 342. stavka 2. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da kada dužnik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje štete koju je zbog toga pretrpio.

22. Slijedom navedenog tužitelj je bio dužan, sukladno članku 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) i članku 342. ZOO-a, dokazati u ovoj parnici da je tuženik učinio propust u održavanju predmetne dionice ceste, odnosno da nije na vrijeme i u skladu s ugovorom izvršio svoje obveze vezane za održavanje kolnika u stanju koje omogućava održavanje prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima.

23. Budući da je tužiteljev zahtjev utemeljen na činjenici da tuženik svoju obvezu nije ispunio, odnosno da nije poduzeo dužne radnje pri održavanju ceste, to je i tuženikova tvrdnja o postojanju potvrde o kvalitetnom i pravodobnom izvršavanju svih ugovornih obveza, kao i samo postojanje potvrde nebitno za rješenje stranačkog spora. Ovo stoga što tužitelj nije niti mogao potvrditi način i kvalitetu radova koji nisu izvršeni.

24. Prema članku 12. Pravilnika, redovito održavanje cesta čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu.

25. Prema članku 13. Pravilnika, pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito sljedeći poslovi: nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata, interventni radovi i zimska služba.

26. Prema članku 30. Pravilnika upravitelj ceste je u obvezi osigurati da izvođač radova održavanja ceste sve sastavne dijelove javne ceste očisti na način da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša.

27. Prema članku 32. Pravilnika upravitelj ceste dužan je osigurati da izvođač redovnog održavanja ceste organizira dežurnu službu i radne grupe za izvođenje interventnih radova u slučaju nastanka izvanrednih događaja. O izvedenim interventnim radovima te nastalim posljedicama upravitelj ceste dužan je odmah obavijestiti javnost i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a ako je ugrožen javni red i mir i ometan promet, i Ministarstvo unutarnjih poslova.

28. U slučaju prirodnih nepogoda, kao što su oluje, poplave, lavine, potres, požar i slično, pri teškim prometnim nesrećama i drugim izvanrednim događajima ili po zahtjevu Ministarstva unutarnjih poslova, upravitelj ceste dužan je osigurati da izvođač radova redovnog održavanja ceste, bez odlaganja ukloni posljedice tih nepogoda (oštećenja ceste, prepreke na cesti i slično), zbog kojih je ometan ili ugrožen promet ili zbog kojih može doći do većih oštećenja javne ceste ili veće materijalne štete.

29. Ako to nije moguće, dužan je odmah označiti opasno mjesto i osigurati promet s propisanom prometnom signalizacijom, poduzeti nužne mjere za osiguranje javne ceste, uspostaviti prohodnost javne ceste, ako je to moguće.

30. Prema članku 42. Pravilnika izvanredno održavanje spada u grupu zahtjevnijih i opsežnijih radova održavanja cesta, a temeljni im je cilj dugotrajnije uređenje i poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene njenih tehničkih elemenata, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. Radovi izvanrednog održavanja izvode se povremeno, a njihov opseg vezan je za stupanj dotrajalosti ili oštećenja ceste.

31. Prema članku 43. stavku 1. Pravilnika radovi izvanrednog održavanja cesta mogu se izvoditi samo na temelju projekta koji se obvezno izrađuje za provedbu takvog održavanja i u skladu s ovim Pravilnikom.

32. Prema članku 45. stavku 1. Pravilnika izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća: obnavljanje i zamjenu kolničkog zastora, ojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje, mjestimične popravke kolničke konstrukcije ceste u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste, poboljšanje sustava odvodnje ceste, zamjenu, ugrađivanje nove i poboljšanje vertikalne prometne signalizacije i opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupići, zaštitne ograde i slično) na većim dijelovima ceste, saniranje odrona, popuzina, radovi na zaštiti kosina od erozije, sanaciju obložnih zidova, zaštitu ceste od podlokavanja, radove na uređenju zelenila u svrhu biološke zaštite ceste, ukrašavanja okoliša i zaštite od snježnih zapuha, pojedinačne korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublažavanje oštrih krivina, uređenje poprečnih nagiba, stajališta uz cestu i drugo) sa svrhom poboljšanja sigurnosti prometa, kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena, uređenje raskrižja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove signalizacije i opreme) kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena, poboljšanje uvjeta prometa uređenjem stajališta, odmorišta, pješačkih staza i obnovu i postavu instalacija, opreme i uređaja ceste.

33. S obzirom na to da predmetne prigode na kolniku državne ceste nije bilo nikakvih oštećenja ili prepreka koje bi ometale promet, već je kamenje dospjelo na vozilo oštećenog sudjelovanjem u prometu s visine za vrijeme vožnje, to onda za takvo što ne bi bio odgovoran tuženik.

34. Takav zaključak potvrđuje i sadržaj iskaza saslušanih svjedoka, šefa operative kod tuženika JU, nadcestara AU te ophodara IU.

35. Svjedok JU je u svom iskazu naveo da je zaposlenik tuženika te da radi na radnom mjestu šefa operative. U odnosu na samo vrijeme nastanka prometne nezgode, naveo je da su se na toj dionici ceste u to vrijeme izvodili radovi izgradnje novog mosta u Omišu, a koje radove je izvodila firma Strabag, te da se znalo događati da zbog radova na mostu dolazi do pada kamenja. Na dan kada se dogodila prometna nezgoda, ophodnja da je uredno obavljena, u skladu s Pravilnikom i propisanim planom ophodnje, a prilikom ophodnje da nije uočeno postojanje bilo kakvog kamenja na cesti. Kamenje na toj cesti da je znalo dospijevati s velike visine, odnosno s litice koja se nalazi uz cestu, a što se nije moglo vidjeti s ceste niti predvidjeti. U odnosu na privremenu mjesečnu situaciju koju je tuženik ispostavio tužitelju za mjesec u kojem se dogodila ta prometna nezgoda, iskazao je da nije bilo nikakvih prigovora tužitelja na obavljene poslove od strane tuženika, a niti da je bilo ikakvih odbitaka po toj privremenoj situaciji.

36. Svjedok AU je u svom iskazu naveo da kao zaposlenik tuženika radi na radnom mjestu nadcestara Nadcestarije Omiš, a na tom radnom mjestu da je radio i u vrijeme prometne nesreće koja je predmet ovog spora. Iskazao je da mu predmetna prometna nesreća nije poznata, a to i iz razloga što navedena nadcestarija o istoj nije ni bila obaviještena. U odnosu na samo mjesto prometne nesreće, svjedok je naveo da se radi o državnoj cesti D-70 te da se uz samo mjesto na kojoj se dogodila prometna nesreća nalazi visoka litica, odnosno kanjon rijeke Cetine. U vrijeme prometne nezgode da su se izvodili i radovi na omiškoj zaobilaznici i izgradnji tunela u Omišu, a koji tunel da se gradio na visini od oko 70 metara iznad ceste te se kanjon proteže još nekih 100 metara poviše tog tunela. Zbog radova na tunelu da je znalo dolaziti do pada manjih kamenja na cestu, a s obzirom na visinu s koje je kamenje padalo, isto da se nije moglo predvidjeti odnosno uočiti, jer se radi o litici visine skoro 200 metara. Iskazao je i da je po njegovim saznanjima ophodnja na tom dijelu ceste, u vrijeme nastanka prometne nesreće uredno obavljena. Svjedok je iskazao i da kod ovjere građevinske knjige, a na temelju koje se ispostavlja mjesečna situacija, nije bilo nikakvih odbitaka zbog nekvalitetnog i nepravovremenog izvršenja ugovorenih radova, a posebice radova ophodnje. Nadalje, svjedok je naveo da radovi sanacije pokosa spadaju u radove izvanrednog održavanja cesta i objekata. Isto tako, obilažanje pokosa i uklanjanje kamenja da ne spada u posao ophodara, osim vizualnog pregleda kada je nešto uočljivo te tada da o istome ophodar obavještava nadređenog da se u odnosu na isto postupi. Međutim, naglasio je da se u konkretnom slučaju radilo o litici visine preko 200 metara koja se nalazi uz predmetnu dionicu ceste.

37. Svjedok IU je iskazao da je u vrijeme predmetne prometne nesreće bio zaposlen kod tuženika te da je obavljao poslove ophodara Nadcestarije Omiš. Naveo je da je na dan nastanaka prometne nezgode ophodnju obavio uredno te na dionici ceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda nije primijetio bilo kakvo kamenje na cesti. O samoj prometnoj nezgodi da ga nitko nije obavijestio. Iskazao je i da se u vrijeme nastanka prometne nezgode gradio tunel kod Omiša, a koji se nalazi poviše ceste. Zbog radova na gradnji tog tunela da se ranije znalo događati da manje kamenje padne na cestu, a koje bi on prilikom ophodnje uklonio odnosno počistio s ceste. Predmetnog dana kada se dogodila prometna nezgoda ophodnju da je obavio sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta, dodatno navodeći da na predmetnoj lokaciji, a prilikom obavljanja ophodnje, nije moguće vidjeti kamen koji će pasti na cestu, jer se uz cestu nalazi litica velike visine. On osobno da nije pregledavao pokose.

38. Stranke nisu osporile iskaze saslušanih svjedoka, a tužitelj je jedino prigovorio dijelu iskaza svjedoka AU i to u dijelu u kojem je isti naveo da tuženik nije dužan čistiti i obilaziti pokose. Sud je prihvatio iskaze naprijed navedenih svjedoka kao vjerodostojne, životne i logične, a ti iskazi nisu u međusobnoj suprotnosti niti su isti u suprotnosti s pisanim ispravama koje su dostavljene u spis. Iz iskaza naprijed navedenih svjedoka jasno proizlazi da se uz mjesto, odnosno dionicu državne ceste D-70 na kojoj se dogodila predmetna prometna nezgoda nalazi visoka litica, visine oko 200 metara, kao i da su se u to vrijeme izvodili radovi na izgradnji tunela u Omišu, koji se nalazi u kanjonu iznad te ceste. Isto tako, iz tih iskaza je razvidno da je ophodnja na dan nastanka prometne nezgode uredno obavljena te je ophodar IU iskazao da na predmetnoj dionici ceste toga dana nije primijetio bilo kakvo kamenje na cesti. Svjedoci su također suglasno iskazali i da s obzirom na vrlo visoku liticu koja se nalazi uz predmetnu dionicu državne ceste, padanje kamenja s te litice se nije moglo predvidjeti odnosno uočiti.

39. Ovdje valja navesti i da je iz dostavljene presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu poslovni broj Pp-4639/2023-5 od 10. svibnja 2024., razvidno da se taj postupak vodio protiv tuženika, kao okrivljenika, a zbog prekršaja iz članka 6. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a sve vezano za predmetnu prometnu nezgodu. Tom presudom tuženik je oslobođen optužbe da bi 7. rujna 2022. oko 21:45 sati u mjestu Zakučac, D-70, kod kilometar stupa 1 km + 800 m, dionica 1, Grad Omiš, kao pravna osoba propustio voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na državnoj cesti D-70, a na način da nisu postavili zaštitnu mrežu uz zapadni rub kolnika D-70 kojom prilikom je uslijed vjetra došlo do rušenja više komada kamenja sa brda smještenog uz zapadni rub kolnika D-70, iz kojih se razloga dogodila prometna nesreća sa materijalnom štetom na način da je PU (1972.) upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broj [registarska oznaka], koji je krećući se od smjera sjevera u smjeru juga, zapadnom prometnom trakom kolika D- 70, te mu je dolaskom na mjesto događaja, na prednje vjetrobransko staklo i lijevi dio okvira prednjih lijevih vrata pao kamen i oštetio isto. Iz obrazloženja te presude proizlazi kako tijekom postupka nije utvrđeno da bi mogući uzrok nastanka predmetne prometne nesreće bio u propuštanju poduzimanja potrebnih radnji od strane tuženika, odnosno poduzimanja nadzora nad održavanjem predmetne prometnice, u smislu nepoduzimanja primjerenih mjera glede omogućavanja sigurnosnog i nesmetanog prometa, na način da bi tuženik kao okrivljenik propustio održavati i štiti prometnicu tj. nije postavio zaštitnu mrežu čime bi spriječio da se s brda uz kolnik odranja kamenje, pa time prevenirao i nastanak premetne prometne nesreće, a sve zbog činjenice na koju se okrivljenik pozvao, a to je da sanacija odrona spada u radove izvanrednog održavanja cesta sukladno člancima 42., 43., 44. i posebnu članku 45. Pravilnika o održavanju cesta, za što Županijske ceste Split d.o.o. Split, nema zaključen ugovor pa u skladu s tim ne može ni biti odgovoran za nastanak prometne nesreće.

40. Uzimajući u obzir okolnosti nastanka prometne nesreće, dakle utvrđenu činjenicu da je do prometne nesreće i oštećenja vozila došlo uslijed pada kamenja s visine, sa litice (brda) iznad dionice ceste, visoke oko 200 metara, zaključiti je da tuženik nije povrijedio svoje obveze na temelju ugovora s tužiteljem. Naime, tuženik takvu pojavu ne može predvidjeti ni spriječiti te bi do pojave i oštećenja došlo i da je kojim slučajem i stavio upozorenje na tu pojavu, jer upozorenje na postojanje mogućnosti odrona kamenja nije mjera koja može spriječiti odron. S druge strane sukladno ugovoru tuženik se obvezao izvesti radove redovnog održavanja i zaštite državne ceste, u koje radove se ne mogu ubrojiti radovi saniranja odrona i radovi na zaštiti kosina od erozije, a koji radovi, među ostalim navedenim u članku 45. stavak 1. Pravilnika, spadaju u izvanredno održavanje ceste. Dakle, izvanredno održavanje cesta, između ostalog, obuhvaća saniranje odrona, što znači da obuhvaća postavljanje zaštitne mreže koja sprječava odron kamenja (tako i u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 118/18 od 7. lipnja 2022., te odlukama Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-212/2025 od 28. ožujka 2025. i Pž-3604/2024 od 1. listopada 2024.).

41. Slijedom navedenog, a s obzirom na to da do nastanka štetnog događaja nije došlo zbog tuženikove povrede ugovorne obveze iz ugovora sklopljenog s tužiteljem, to stoga tuženik ne odgovara tužitelju za štetu. Zbog toga je tužbeni zahtjev tužitelja trebalo odbiti i sukladno tome odlučiti kao u izreci ove presude.

42. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio ovu parnicu isti bi, sukladno odredbama članka 154. stavak 1. ZPP-a, bio dužan naknaditi tuženiku troškove izazvane vođenjem ovog postupka. Međutim, tuženik nije popisao trošak, odnosno nije zatražio naknadu troškova pa je stoga odluka o troškovima parničnog postupka (u korist tuženika) izostala.

U Splitu 5. ožujka 2026.

Sudac

Paško Bačić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka, u roku od petnaest dana od dana dostave ove presude. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo pod uvjetima iz članka 467. ZPP-a.

Dna:

- tužitelju

- tuženiku

- u spis