Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-2249/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Mirjane Rubić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužiteljice ČJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marinu Birkiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika: 1. Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, i 2. Općine Stankovci, Stankovci, OIB:13734771602, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika 1. protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu broj P-875/2025-33 od 17. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tuženika 1. Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu broj P-875/2025-33 od 17. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e :

Odbija se žalba tuženika 1. Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu broj P-875/2025-33 od 17. srpnja 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"Utvrđuje se da je tužiteljica ČJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla pravo vlasništva na realnom dijelu nekretnine oznake – čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/5 dijela, a koji dio je na Skici sudskoga očevida izrađenoj od vještaka za geodeziju Marka Gašparevića od 05.11.2024., označen slovima A-B-C-D-A, površine 444 m2, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica po pravomoćnosti ove presude svoje pravo vlasništva na realnom dijelu nekretnine oznake – čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na Skici sudskoga očevida izrađenoj od vještaka za geodeziju Marka Gašparevića od 05.11.2024., označen slovima A-B-C-D-A , površine 444 m2, upiše u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, na svoje ime, za 1/5 djela."

1.1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženici ad.1. Republici Hrvatskoj da tužiteljici ČJ naknadi parnični trošak u iznosu od 1.662,50 EUR.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice ad.1. Republike Hrvatske za naknadu parničnog troška."

2.Protiv prvostupanjske presude i rješenja žalbu je podnio tuženik 1. Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: tuženik 1.), pobijajući presudu i rješenje zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13,70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika 1. nije osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje prava suvlasništva tužiteljice za 1/5 na realnom dijelu nekretnine oznake – čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je na skici sudskoga očevida izrađenoj od sudskog vještaka za geodeziju Marka Gašparevića od 5. Studenoga 2024. označen slovima A-B-C-D-A, površine 444 m2.

6. Prema odredbi članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

7. Iz izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela Benkovac proizlazi da su tuženici upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina.

8. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O- 75/79 od 21. kolovoza 1979. i rješenja o ispravku rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-75/79 iza smrti JJ pok. BJ proizlazi da su istog naslijedili sinovi AJ za 4/5 dijela i otac tužiteljice BJ za 1/5 dijela te je detaljnim pregledom navedenih rješenja utvrđeno da predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije činila ostavinsku masu iza ostavitelja.

9. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Anđelke Smojver-Bašić sa službenim sjedištem u [adresa] poslovni broj O-448/2021, UPP/OS-11/2021 iza smrti BJ proizlazi da je tužiteljica naslijedila svoga oca BJ za cijelo s tim da ostavinsku masu ostavitelja nije činila predmetna čestica zemlje.

10. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Benkovac proizlazi da je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan u korist JJ pok. BJ površine 3600 m2 od revizije 1956., da je dio te nekretnine upisan u korist društvenog vlasništva a dio u korist više fizičkih osoba.

11. Iz posjedovnog lista broj 71 Ureda za katastar Benkovac sa stanjem krajem 2000. proizlazi da je djed tužiteljice JJ pok. BJ upisan kao posjednik predmetne nekretnine u površini od 3600 m2.

12. Iz izvoda iz posjedovnog lista broj 71 Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac proizlazi da je djed tužitelja JJ upisan kao posjednik predmetne nekretnina dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zv. Ograda, pašnjak površine 3600 m2.

13. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka, osobito priloženih materijalnih dokaza, navoda tužiteljice te iskaza svjedoka EJ prvostupanjski sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan. Ovo stoga što iz naprijed navedenih relevantnih materijalnih dokaza proizlazi da je djed tužiteljice JJ upisan kao posjednik predmetne nekretnine od revizije posjedovnog stanja 1956. u površini od 3600 m2, da je otac tužiteljice BJ naslijedio svoga oca JJ za 1/5 dijela, a da je tužiteljice naslijedila svoga oca BJ pok. JJ za cijelo, da je stric tužiteljice SJ na predmetnoj nekretnini sa suprugom Č izgradio kuću i posadio masline i da se otac tužiteljice BJ i stric SJ nisu međusobno podijelili u pogledu predmetne nekretnine, i da tu nikada nije bilo spora, da prednike tužiteljice nitko nikada nije ometao u posjedovanju i korištenju predmetne nekretnine, te da su tužiteljica i njezini prednici u samostalnom, poštenom i neometanom posjedu predmetne nekretnina sigurno prije 1956. odnosno u razdoblju duljem od 70 godina.

14. Iz izvoda iz posjedovnog lista broj 71 Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac proizlazi da je djed tužiteljice JJ upisan kao posjednik predmetne nekretnina dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zv. Ograda, pašnjak površine 3600 m2, dok iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-75/79 od 21. kolovoza 1979. i rješenja o ispravku rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-75/79 iza smrti JJ pok. BJ proizlazi da je otac tužiteljice nasljednik za 1/5 dijela imovine iza smrti tužiteljičinog djeda, dok je tužiteljica temeljem rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Anđelke Smojver-Bašić sa službenim sjedištem u [adresa] poslovni broj O-448/2021, UPP/OS-11/2021 iza smrti BJ naslijedila za cijelo, što znači da otac tužiteljica ima pravo na 1/5 od 3600 m2 odnosno 720 m2, dok tužiteljica ovom tužbom traži 444 m2.

15. Nadalje, utvrđeno je da nitko treći osim države i općine, ovdje tuženika, nije stekao bilo kakvo pravo na predmetnoj nekretnini koju je tužiteljica, osobno i putem svih prednika neometano i neprekidno posjedovala kao pošteni posjednik, dugi niz godina odnosno preko 40 godina do 1. siječnja 1997., a prednici tužiteljice i tužiteljica su stekli pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću.

16. S obzirom da iz izvedenih dokaza proizlazi da je posjed tužiteljice i njenih prednika započeo prije 1956., primjenjuju se i pravna pravila Općeg građanskog zakonika-OGZ-a, sukladno odredbama članka 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91) i članka 388. stavka 2. ZV-a, jer se na stjecanje, postanak, pravni učinak i promjenu stvarnih prava primjenjuju pravila koja su bila na snazi u trenutku njihovog stjecanja, promjene i postanka.

17. Polazeći od svega naprijed navedenog, prvostupanjski sud je pravilno prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan jer je tužiteljica dokazala da je dosjelošću stekla pravo vlasništva fizički odvojenih dijelova predmetne nekretnine u suvlasničkom omjeru od 1/5 dijela sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka mjernika.

18. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472. OGZ-a za stjecanje prava vlasništva između ostalih i općinskih nekretnina ukoliko posjednikovo pravo nije upisano u javne knjige potrebno je 40 godina posjedovanja.

19. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da posjed kroz zakonom određeno vrijeme bude pošten. Posjed je pošten ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Posjednik koji je kroz vrijeme potrebno za dosjelost znao da objekt posjeda nije njegov ne može steći vlasništvo dosjelošću.

20. Polazeći od navedenog tužiteljica je dokazala da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na spornoj nekretnini od strane tužiteljice s obzirom da je preko svojih prednika u posjedu predmetne nekretnine još od prije 1956. godine sve do danas u smislu odredbe članka 159. ZV-a.

21. S obzirom na sve navedeno, prvostupanjski sud je pravilno prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan i tuženiku 1. naložio da tužiteljici naknadi parnični trošak.

22. Prvostupanjski sud je pravilno, temeljem odredbe članka 154. st. 1. ZPP-a, donio odluku o parničnom trošku kojom je tuženiku 1. naložio da tužiteljici naknadi parnični trošak.

23. Žalbeni razlozi i navodi tuženika 1. su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tuženik 1. prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. Kao što je prethodno navedeno tužiteljica je pravo suvlasništva fizički odvojenog dijela predmetne nekretnine stekla dosjelošću. Suprotno žalbenim navodima tuženika 1. tužiteljica je pošteni posjednik predmetnog dijela nekretnine, a tuženik 1. nije dokazao suprotno odnosno da tužiteljica ne bi bila pošteni posjednik. Pri tome se donošenjem pobijane presude ne dira u eventualna prava koja bi imale treće osobe. Bez obzira na načelo povjerenja u zemljišne knjige i zemljišnoknjižno stanje, prema kojem su kao suvlasnici premetne nekretnine uknjiženi tuženici, dopušteno je dokazivati suprotno što je slučaj u ovom parničnom postupku u kojem je tužiteljica dokazala da je svoje pravo suvlasništva fizički odvojenog dijela predmetne nekretnine stekla dosjelošću.

24. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tuženika 1. kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

25. Temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, odbijena je žalba tuženika 1. kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje jer ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 4. ožujka 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić