REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj Pp-4464/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Nadi Jelavić, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Cvetko, u prekršajnom predmetu protiv I okr. pravne osobe Klimaoprema d.o.o i II okr. odgovorne osobe ČN, koje brani odvjetničko društvo Grubišić, Lović i Lalić, odvjetnici iz Zagreba zbog prekršaja iz odredbe čl. 147. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba (14/19, 24/19, 22/20) rješavajući o prigovoru okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, broj Klasa: 363-04/25-15/3335, Ur. broj: 251-10-72-6/002-25-4 od 25. srpnja 2025. stavlja, nakon provedenog žurnog postupka, dana 4. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. I.-okr. pravna osoba: Klimaoprema d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 3438404032 i
II.-okr. odgovorna osoba: ČN, rođen **.**.1979.g. OIB: [osobni identifikacijski broj], Iz [adresa],
k r i v i s u
što su kao osobe koje su stekle pravo korištenja vozila temeljem leasing, reg. oznake [registarska oznaka], dana 13. travnja 2025. u 09.04 sati u Zagrebu, Aleja Pomoraca, kod Brodarskog instituta, ostavili motorno vozilo na javnoj zelenoj površini,
čime je počinio prekršaj iz čl. 147. st.1. t. 1. Odluke o komunalnom redu, kažnjivo po čl. 164. st.1.t.30. i st.2. iste Odluke,
II. pa im se temeljem citiranih propisa, u svezi s odredbom čl. 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,70/17, 118/18, 114/22 – u daljnjem tekstu PZ-a)
i z r i č e
I.-okr. pravnoj osobi
novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto eura) eura i
II.-okr. odgovornoj osobi
novčana kazna u iznosu od 50,00 (pedeset eura) eura
III. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. PZ-a okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplate 2/3 izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti. Novčanu kaznu okrivljenici trebaju platiti u korist proračuna Grada Zagreba po priloženoj uplatnici.
IV. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3., u svezi s odredbom čl. 138. st. 3. PZ-a, okrivljenik je dužan naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu od 25,00 (dvadesetpeteura) eura, svaki okrivljenik u roku od 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, jer će se isti u protivnom, na temelju odredbe čl.152. st.4. i 11. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno. Troškove postupka okrivljenici trebaju platiti u korist proračuna Grada Zagreba po priloženoj uplatnici.
Obrazloženje
1. Grad Zagreb, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel komunalnog redarstva, izdao je obavezni prekršajni nalog, protiv I i II okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, a koji je prekršajni nalog u povodu prigovora okrivljenika dostavljen ovom sudu na rješavanje.
2. Na temelju odredbe čl. 238. st. 9. Prekršajnog zakona obavezni prekršajni nalog je u povodu pravodobnog prigovora okrivljenika stavljen izvan snage, te je proveden žurni postupak.
3. U pisanoj obrani dostavljenoj Sudu po obrani, okrivljenici prvenstveno poriču počinjenje prekršaja iz Prekršajnog naloga budući da nadležno tijelo nije dokazalo da su Okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.
Naime, predmetnom zgodom motornim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] upravljao je zaposlenik l. Okrivljenika, ON iz [adresa] kojemu je vozilo povjereno za korištenje u službene i privatne svrhe.
U samom obveznom prekršajnom nalogu nije navedeno tko je ni na koji način utvrdio da je motorno vozilo ostavljeno na zelenoj površini, nadalje opis djela iz prekršajnog naloga ne sadrži podatke o odlučnim činjenicama iz kojih proizlaze bitna obilježja prekršaja, odnosno nije vidljivo na koji konkretan način su Okrivljenici motorno vozilo ostavili na javnoj zelenoj površini, koliko je dugo vremena motorno vozilo bilo zaustavljeno, ostavljeno ili što drugo na navedenoj površini, temeljem čega je utvrđeno da je predmetno mjesto parkiranja vozila zelena površina, o kojoj se točno od, u članku 2. Odluke o komunalnom redu više nabrojanih i definiranih, javnih zelenih površina radi, te druge slične okolnosti koje bi opis prekršajnog djela trebao sadržavati sukladno članku 16. stavku 2. točki 5. Prekršajnog zakona. Drugim riječima, uopće nije konkretiziran način počinjenja prekršajnog djela, a također nije jasno iz čega bi to bilo razumljivo da je površina na kojoj je vozilo bilo parkirano zelena površina, odnosno činjenični opis prekršaja iz izreke je nerazumljiv te iz istoga ne proizlazi što se točno okrivljenicima stavlja na teret i koje je točno njihovo postupanje povrijedilo citirani propis.
Okrivljenici ističu da iz prekršajnog naloga nije vidljivo da je površina na kojoj je bilo ostavljeno motorno vozilo zaista zelena površina, već samo da se radi o lokaciji Aleja pomoraca kod Brodarskog instituta.
Pri tome okrivljenici naglašavaju da na predmetnoj lokaciji ne postoji prometna signalizacija koja bi upućivala da se radi o mjestu zabranjenom za parkiranje, odnosno da bi se radilo o javnoj zelenoj površini. Sve navedeno je vidljivo iz fotografija koji priležu u spis. Nadalje, iz fotografija komunalnog redara jasno je da je motorno vozilo ostavljeno na površinu za koju nije dokazano da predstavlja zemljanu površinu, stoga kažnjavanje ostavljanja motornog vozila na istoj, pozivajući se pri tome na Odluku o komunalnom redu (ovo osobito ako uz takvu površinu nije postavljen odgovarajući prometni znak koji bi upućivao na zabranu zaustavljanja i parkiranja) predstavlja arbitratno kažnjavanje od strane Grada Zagreba.
Grad Zagreb, odnosno gradska društva odgovorna za uređenje krajobraza trebaju prvo neuređene površine urediti kao zelene i/ili postaviti odgovarajuću signalizaciju o takvim površinama pa tek onda, kada će građani moći biti svjesni da rade nešto nezakonito i pogrešno, kažnjavati prekršitelje; te će za takvo što dobiti veliku podršku građana Grada Zagreba.S obzirom na to da je prekršajni nalog izdan na temelju članaka 147. stavka 1. Odluke o komunalnom redu koji se odnosi isključivo na javne zelene površine, koje su pobliže određene člankom 2 iste Odluke o komunalnom redu. Okrivljeni navode kako nisu krivi za navedeno jer nije dokazano da je riječ o zelenoj javnoj površini, pa prema tome nije bilo osnova za izdavanje prekršajnog naloga za ostavljanje motornog vozila na predmetnoj površini ako zabrana parkiranja nije označena prometnim znakom, jer ne postoji prekršaj sukladno načelu zakonitosti propisanog člankom 2. Prekršajnog zakona koji glasi: "Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određeno kao prekršaj i za koji zakonom ili odlukom jedinice lokalne I područne (regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekršajnopravne sankcije počinitelju može izreći, odnosno primijeniti.” Navedeno stajalište potvrđuje Općinski prekršajni sud u Zagrebu u presudi pod posl. br. Pp-7420/2023 od 17.siječnja 2024.:
"Stoga, na temelju dokaznog postupka sud nije mogao isključiti obranu okrivljenika, nit' nedvojbeno utvrditi da je predmetna površina javno zelena površina u smislu Odluke o komunalnom redu odnosno sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da bi se u ponašanju okrivljenika stekla obilježja djela prekršaja koji im se stav/ja na teret Glede navedenog sudac je, primjenom načela "in dubio pro reo”, temeljem čl. 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio optužbe.
Slijedom navedenog, nije utvrđeno da se radi o zelenoj površini te Okrivljenici još jednom ističu da ne mogu biti kažnjeni za djelo čiji opis nije ispunjen te kao takav ne predstavlja prekršaj.
U prilog navedenom stajalištu, Okrivljenici dostavljaju pravomoćnu presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu pod posl. br. Pp-14626/2025 u kojem je jasno navedeno: 'Činjeničnim opisom pobijanog obaveznog prekršajnog naloga I. i II. okrivljeni se terete da su kao vlasnici vozila reg oznake (registarska oznaka ostavili navedeno vozilo na javnoj zelenoj površini. Ovako sastavljen činjenični opis ne sadrži radnju prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaj, odnosno činjenični opis predstavlja samo navođenje zakonskog opisa prekršaja bez daje radnja konkretizirana na način daje točno opisano mjesto počinjenja prekršaja, navođenjem o kakvoj se konkretno zelenoj površini radi. Nadalje, sve da je prekršaj počinjen, a nije, ovlašteni tužitelj je pogrešno utvrdio da su Okrivljenici počinili isti. Naime, vozilo spornog dana nije koristila osoba koja je odgovorna u društvu koje je vlasnik (korisnik) vozila već je vozilo ustupljeno na korištenje trećoj osobi. Člankom 4. Prekršajnog zakona određeno je: "Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajno pravna sankcija ako nije kriv za počinjeni prekršaj.” Isto tako članak 25. stavak 1. glasi: 'Kriv je za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje. 'l
Nadaje, člankom 257. Prekršajnog zakona, naziva "Učinci stupanja zakona na snagu”, propisano je u stavku 1. sljedeće: "Ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona drugi propis o prekršaju propisuje materijalno pravne i postupovne odredbe koje su protivne ovome Zakonu, primijenit će se odredbe ovoga Zakona.”
Sukladno navedenom, Okrivljenici smatraju kako ne mogu biti krivi za navedeno djelo iz obveznog prekršajnog naloga jer je Odluka o komunalnom red u koliziji sa samim Prekršajnim zakonom, odnosno Prekršajni zakon ima višu pravnu snagu od Odluke, koju je u konkretnom slučaju donijela jedinica lokalne (područne) samouprave te se i u konkretnom slučaju treba u slučaju kolizije primijeniti Prekršajni zakon.
Stoga, okrivljeni smatraju da se u prekršajnom postupku, a pogotovo u ovakvim slučajevima lako dokazive individualne odgovornosti, odgovornost može temeljiti isključivo na utvrđenju krivnje, dok objektivna odgovornost, koja počiva na vlasništvu nad određenom stvari, nema mjesta u prekršajnom pravu. Primjena objektivne odgovornosti u ovakvim situacijama u prekršajnom postupku značila bi izbjegavanje dokaznog postupka i utvrđenja krivnje, što bi dovelo do pravne nesigurnosti i nepravilne primjene zakona. Okrivljenici ističu da se odluka u ovom postupku mora temeljiti isključivo na utvrđenju postojanja ili nepostojanja njihove krivnje, u skladu s temeljnim načelima prekršajnog prava. Navedeno proizlazi i iz sudske prakse Općinskog prekršajnog suda u presudi Pp8630/2021.
"Dakle, sudac smatra da se ne može primijeniti č/.95.st.2. Odluke o komunalnom redu na način da bi u svakom slučaju za zaustavljanje i ostav/janje vozila na javnim zelenim površinama bio odgovoran vlasnik vozi/a, odnosno osoba koja je stekla pravo korištenja vozi/a na temelju leasinga, jer je to protivno odredbama Prekršajnog zakona, vezanima za odgovornost. Propisano je tko je pravna osoba, tko je odgovorna, tko može biti kriv za počinjenje prekršaja, i dr., pa za ovakovo djelo može odgovarati samo njegov počinitelj odnosno određena fizička osoba
U konkretnom slučaju, ovlašteni tužitelj je l. i Il. okrivljenom trebao naložiti da mu dostave podatak o tome tko je spornoga dana vozio predmetno vozilo te onda eventualno, ukoliko bi bilo temelja, a nema ga kazniti vozača koji je nepropisano parkirao. Naime, životno je i logično da l. i Il. okrivljeni ne znaju niti mogu znati ili utjecati gdje će svako od njihovih vozila biti parkirano i voženo.
Okrivljenici ističu kako zapošljavaju preko 800 ljudi kojima uredno isplaćuju plaću kao i sve svoje obveze prema državi, te da ovakav izdatak odnosno kazna predstavlja velik, a smatraju i nepošten te u zakonu neutemeljen financijski izdatak za iste.
Zaključno, okrivljenici predlažu da ih naslovni sud oslobodi optužbi, a sve budući da ovlašteni tužitelj nije dokazao da bi se radilo o zelenoj površini u konkretnom slučaju, odnosno nije dokazao da bi upravo okrivljene osobe počinile prekršaj ili da su Okrivljene osobe mogle i morale znati da se radi o zelenoj površini, a time i kažnjivom postupanju. slijedom svega navedenog, Okrivljenici predlažu ukinuti Prekršajni nalog te donijeti oslobađajuću presudu, a podredno osloboditi Okrivljenike od kazne ili primijeniti institut ublažavanja kazne obzirom na sve istaknute olakotne okolnosti.
4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u fotografije mjesta događaja, pročitana je prekršajna evidencija okrivljenih, izvršen je uvid izvadak iz katastra sa priležećim fotografijama i Izvadak iz sudskog registra.
5. Okrivljenicima se na teret stavlja prekršaj da su kao pravna i odgovorna osoba postupili suprotno zabrani iz čl. 147. st.1.t.1. Odluke o komunalnom redu i ostavili motorno vozilo na javnoj zelenoj površini, kažnjivo po čl. 164.st.1.t.30 i st.2. iste Odluke.
6. Uvidom u priležeću fotografiju dostavljenu od tužitelja jasno je vidljivo da je automobil reg. oznake [registarska oznaka] na lokaciji u Zagrebu, Aleja pomoraca kod Brodarskog instituta, ostavljeno na javnoj zelenoj površini.
7. Uvidom u Izvadak iz sudskog registra trgovačkog suda u Zagrebu, Klimaoprema d.o.o. za usluge, naveden je ČN, predsjednik uprave, zastupa društvo pojedinačno i samostalno.
8. Suprotno navodima okrivljenih u dijelu u kojem sadržajno okrivljenici poriču svoju odgovornost da oni ne bi bili odgovorni za predmetni prekršaj, sud nije prihvatio, već je istu ocijenio neuvjerljivom i danom s namjerom izbjegavanja prekršajne odgovornosti, jer sama činjenica da okrivljenik nije zatečen na mjestu gdje je ostavljeno vozila ne ekskulpira ga od prekršajne odgovornosti okrivljenik ne smije i ne može parkirati svoje vozilo na javnoj zelenoj površini, već isključivo na mjestima koja su predviđena za parkiranje, a što nije učinio.
9. U javne zelene površine kao zaštitnog objekta u smislu prekršaja propisanih komunalnom Odlukom, su travnjaci, zemljišni pojasevi uz javnoprometne površine na kojima je zasađeno zelenilo, zeleni otoci, kazete, zelene površine uz objekte javne namjene te odmorišta i staze koje su sastavni dijelovi zelenih površina korištenje kojih je namijenjeno svima i na kojima se osim biljnog materijala mogu nalaziti dječja igrališta, fontane, vodoskoci, javna rasvjeta, zidići te ostali sadržaji.
10. Prilikom odlučivanja o prekršajnoj sankciji okrivljenicima je u smislu čl. 36. st. 2. PZ- a, kao olakotno cijenio činjenicu da počinjenim prekršajem nisu nastale štetne posljedice, dakle radi se o lakšem obliku prekršaja, dok od otegotnih okolnosti sud je cijenio raniju prekršajnu kažnjavanost I I II okrivljene odgovorne osobe.
11. Cijeneći sve naprijed navedeno, prilikom izricanja novčane kazne, sud je primijenio odredbu čl. 37. PZ-a odnosno, novčana kazna je ublažena, a sudac smatra primjerenom za počinjeni prekršaj, te da će se njenim izricanjem postići svrha kažnjavanja, jer će ona dovoljno utjecati na okrivljenike da se ubuduće klone ovakvih i sličnih djela, kao i na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
12. Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka.
U Zagrebu, 4. ožujka 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Mirjana Cvetko
Nada Jelavić
Protiv ove presude žalba nije dopuštena.
Dostavna naredba:
1. I. okrivljeniku: KLIMAOPREMA d.o.o., Samobor, Gradna 78 A,
2. II. okrivljeniku: ČN, [adresa],
3. Obrana: odvj. društvo Grubišić, Lović i Lalić, Zagreb, Radnička cesta 52, 4. Tužitelju: Grad Zagreb, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel komunalnog redarstva, Zagreb, Jagićeva 31,
5. Spis;
