REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U OSIJEKU

Europska avenija 7

P-1155/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Nikolini Primorac, u pravnoj stvari tužitelja RJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivici Kučincu, odvjetniku iz Valpova, protiv tuženika OJ, nepoznatog boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Miroslavu Šatlanu, odvjetniku iz Osijeka, radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja Ivice Kučinca i privremenog zastupnika tuženika Miroslava Šatlana, 4. ožujka 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj RJ dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica u selu od 2171 m2 što je tuženik OJ dužan priznati.

II. Ovlašćuje se tužitelj RJ da temeljem ove presude ishodi uknjižbu prava vlasništva na nekretnini iz točke I/ izreke ove presude.

III. Nalaže se tužitelju RJ da privremenom zastupniku tuženika Miroslavu Šatlanu u roku od 15 dana, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 200,00 eura.

Obrazloženje

1.Tužitelj je 1. kolovoza 2024. ovome sudu podnio tužbu protiv TJ, SJ, ŽJ, VJ, KJ, ŠJ i BJ radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te protiv OJ radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretnini pobliže opisanoj u točki I. izreke ove presude. Ovosudnim rješenjem od 25. rujna 2024. (list 58-59 spisa) sud je odbacio tužbu u ovom predmetu budući da je utvrđeno da su svi tuženici umrli prije podnošenja tužbe. Odlukom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4887/2024 od 5. studenog 2024., potvrđeno je rješenje ovoga suda kojim je tužba odbačena u odnosu na sve tuženike osim za tuženika OJ s obrazloženjem da se činjenica smrti ne može utvrđivati temeljem pretpostavke o smrti pozivajući se pri tome na zemljišnoknjižno stanje u kojem je još od komasacije 1963. upisano da je tuženik OJ nestao u ratu. Stoga je u odnosu na tuženika OJ žalba djelomično uvažena i predmet je vraćen sudu na ponovni postupak.

1.1. Tužitelj je u tužbi u odnosu na OJ naveo da je tužitelj jedini zakonski nasljednik iza svog pokojnog strica GJ koji je prije tridesetak godina kupio od OJ nekretninu upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] od kada se nalazio u neprekidnom posjedu iste sve do svoje smrti 4. kolovoza 2020. nakon čega je posjed predmetne nekretnine preuzeo tužitelj. Budući da je kao vlasnik predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama upisan tuženik OJ, a da je tužitelj zajedno sa svojim prednikom više od dvadeset godina u zakonitom i poštenom posjedu te nekretnine, tužitelj je predložio sudu da donese presudu kao u izreci.

2. Budući da je tuženik tijekom postupka bio nepoznat, rješenjem ovoga suda od 4. travnja 2025. (list 70 spisa) postavljen mu je privremeni zastupnik u osobi Miroslava Šatlana, odvjetnika, te je objavljen oglas u Narodnim novinama na koji se nitko nije javio.

2.1. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženika se opreza radi protivio tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. U dokaznom postupku pročitani su Izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 4 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 7 spisa), Rješenje o nasljeđivanju broj O-1902/2020 od 16. rujna 2020. iza pokojnog GJ (list 10-11 spisa). Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka IJ (list 90 spisa), EJ (list 90 spisa) i tužitelja RJ (list 87 spisa).

4. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica u selu od 2171 m2.

5. Među strankama nije sporno da je tuženik OJ upisan kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], da je kao posjednik navedene nekretnine u katastarskom operatu upisan NJ (stric tužitelja), da je tužitelj jedini zakonski nasljednik iza pok. GJ.

5.1. Navedene nesporne činjenice proizlaze i iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 4 spisa), posjedovnog lista (list 7 spisa), Rješenja o nasljeđivanju broj O-1902/2020 od 16. rujna 2020. (list 10-11 spisa).

6. Među strankama je sporno jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini.

7. Svjedok EJ je iskazao da su njegov i tužiteljev otac dva rođena bratića, da mu je poznato o kojoj se oranici radi u ovom postupku budući da ju je i on nekada obrađivao. Iskazao je da ne zna tko je osoba po imenu OJ, ali da zna da je oranica koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica]. bila vlasništvo tužiteljevog strica GJ iako ne zna na koji ju je način NJ stekao. Sjeća se da se još kao dijete igrao na nekom pašnjaku koji je bio pored ove oranice i od tada mu je poznato da je ta oranica bila Nikolina jer je uvijek GJ radio tu zemlju i jer su uvijek njegovi bili na toj zemlji, a i otac mu je pričao da je ta zemlja Nikolina i da im je tamo bašća. Poznato mu je da je iza GJ predmetna oranica pripala tužitelju. Iskazao je da je tijekom 1983. ili 1984. imao traktor, i da ga je tužitelj znao zamoliti da mu poore tu njivu što je on i učinio više puta. Poznato mu je da je tužitelj radio tu oranicu još dok je i GJ bio živ. Svjedok je iskazao da se cijelo ovo vrijeme nikada nitko nije pojavljivao da bi govorio da je ta oranica njegovo vlasništvo.

8. Svjedok IJ je iskazao da mu je poznato o čemu se ovdje radi i o kojoj je zemlji riječ, da je on tu zemlju radio za tužiteljevog oca R još od 1980. do 1990. godine, da je čuo da je ta zemlja bila vlasništvo Slavkovog brata GJ, a kako je GJ došao do te zemlje nije mu poznato. Iskazao je da je 1951. godište i da je ta zemlja bila vlasništvo GJ od kada pamti. Čuo je za nekog OJ i da je isti nestao, ali da ne zna kako je i kada je nestao. Zna da nitko od OJ u selu nije potraživao tu zemlju, niti da ju je radio, a niti da ju je tražio u svoje vlasništvo.

9. Tužitelj je iskazao da se sjeća da je još kao dijete s ocem odlazio na tu njivu koja je predmet ovog postupka. Pojasnio je da su njegov stric NJ i otac nekada davno živjeli u zajedničkom kućanstvu i da se sjeća da je stric kupio tu njivu, međutim da je tu njivu zapravo cijelo vrijeme obrađivao njegov otac jer je on bio poljoprivrednik. S obzirom da stric nije bio oženjen i da nije imao djece, tužitelj ga je u konačnici naslijedio. Iskazao je da je 1986. kupio traktor i da je on od tada nastavio obrađivati tu njivu, da ne zna tko je taj OJ, da u Čepinskim Martincima inače ima više tih OJ, da je tek nakon stričeve smrti saznao da je ta njiva upisana na nekog OJ. Iskazao je da se cijelo ovo vrijeme koliko je ta njiva u posjedu njegovog strica i oca, pa sada i njega, nikada nitko nije javljao da bi polagao pravo vlasništva na tu njivu.

10. Sud je povjerovao iskazima tužitelja i navedenih svjedoka budući da su isti suglasno iskazivali o odlučnim činjenicama, a iskazi su im u skladu i s Izvatkom iz posjedovnog lista iz kojeg proizlazi da je predmetna nekretnina, iako upisana kao vlasništvo tuženika, zapravo u posjedu tužiteljevog strica GJ.

11. Prema odredbi čl.159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 27/09., 153/09., 143/12., 81/15. i 94/17., u nastavku: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl.159. st.2. ZV). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl.159. st.3.ZV).

11.1. Budući da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo tuženika kao fizičke osobe, na istoj se može steći pravo vlasništva dosjelošću ako ju zakonit, istinit i pošten posjednik neprekidno samostalno posjeduje 10 godina (redovna dosjelost) odnosno ako ju pošten posjednik neprekidno samostalno posjeduje 20 godina (izvanredna dosjelost). Posjed je samostalan ako posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik (čl.11. ZV), a posjed je savjestan/pošten ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl.18. st.3. ZV). Za poštenje je dovoljno da je posjednik uvjeren da stvar drži na temelju valjanog naslova. Dakle, ocjena savjesnosti/poštenja posjeda ovisi o saznanju posjednika i njegovih prednika o postojanju okolnosti iz kojih bi mogli pouzdano izvesti zaključak da predmetna nekretnina koju posjeduju, nije njihovo vlasništvo. Samostalnost i poštenje posjeda se pretpostavlja (čl.11.st.2. i čl.18. st.5. ZV).

11.2. Kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na temelju neprekidnog trajanja poštenog posjeda, na tužitelju je teret dokaza činjenice posjeda i njegovog trajanja, a na tuženiku je teret dokaza da postoje činjenice i okolnosti iz kojih se može zaključiti da posjed tužitelja ne udovoljava zakonskoj definiciji samostalnog i savjesnog/ poštenog posjeda.

12. Na temelju dokaza koje je sud izveo u ovom postupku, utvrđeno je da je tužitelj dokazao da mu je posjed zakonit budući da se u posjedu predmetne nekretnine nalazi temeljem Rješenja o nasljeđivanju iza svog strica pok. GJ i to od trenutka otvaranja nasljedstva 4. kolovoza 2020. (čl.160. st.3. ZV). Budući da se poštenje i samostalnost posjeda presumiraju, a da tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi tužitelj bio nepošteni odnosno nesamostalni posjednik, utvrđeno je da je isti od 4. kolovoza 2020. bio zakonit, pošten i istinit samostalni posjednik predmetne nekretnine. Uzimajući u obzir navedeno, sve da prednik tužitelja pok. NJ nije bio zakonit i istinit posjednik predmetne nekretnine, sud je utvrdio da je u ovom konkretnom slučaju svakako prošlo vrijeme od 20 godina koje je potrebno za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću budući da tuženik tijekom postupka nije dokazao ni to da tužiteljev prednik nije bio pošteni samostalni posjednik predmetne nekretnine. Kako je dakle tijekom postupka utvrđeno da je tužitelj zajedno sa svojim prednikom bio u samostalnom i poštenom posjedu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji je neprekidno trajao više od dvadeset godina, sud je udovoljio tužbenom zahtjevu tužitelja zbog čega je odlučeno kao u izreci na temelju navedenih zakonskih propisa.

13. Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u postupku, ali da nije tražio naknadu troška postupka, sud o istima nije odlučivao.

13.1. Sud je dosudio trošak postupka privremenom zastupniku tuženika temeljem čl. 85. st.3. ZPP. Privremenom zastupniku je dosuđen trošak u iznosu 200,00 eura, a koji trošak, prema vrijednosti predmeta spora, obuhvaća zastupanje na ročištima 6. listopada 2025. i 21. siječnja 2026. 50 bodova svaki prema T.br.9.t.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

Osijek, 4. ožujka 2026.

Sutkinja

Nikolina Primorac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi elektronskim putem ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok za žalbu teče od dana objave presude, a za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok za žalbu teče od dana primitka presude.

DOSTAVITI:

1. pun. tužitelja

2. privremeni zastupnik tuženika