Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-14/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu tog suda Marku Pribisaliću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke koji je izradila sudska savjetnica Tereza Nejašmić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H-ABDUCO d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 13667298928, kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Lovrić, odvjetnik u Zagrebu, protiv prvoovršenika SU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugoovršenika JU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi prvoovršenika i drugoovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Ovr- 1066/2025-6 od 24. studenog 2025., 04. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e:

Odbija se kao neosnovana žalba prvoovršenika i drugoovršenika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Ovr-1066/2025-6 od 24. studenog 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi sud je na temelju ovršne isprave - pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Đakovu poslovni broj I-264/93 od 11. lipnja 1993. a sve na temelju Ugovora o kupnji komercijalnih zapisa s valutnom klauzulom broj 23/94 sklopljen 01.veljače 1994., Ugovora o kreditu za reprogram (prolongaciju) obveza sa valutnom klauzulom broj 118/93 sklopljen 27. veljače 1993., Aneksa Ugovoru o kreditu broj 1 sklopljenog 30. studenog 1993., Ugovora o kreditu za prolongaciju obveza kredita uz valutnu klauzulu br. 116/93 sklopljen 27. veljače 1993., Ugovora o kreditu kratkoročni kredit za obrtna sredstva s valutnom klauzulom 119/93 sklopljenog 07. travnja 1993., koje je ovrhovoditelj stekao na temelju Sporazuma o prijenosu sredstava osiguranja sklopljen između Hypo Alpe Adria Bank d.d. i društva H-Abduco d.o.o. koji je potvrđen 9. srpnja 2014. od strane javnog bilježnika Mladena Ježeka iz Zagreba pod posl. br. OV-2676/14, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja glavnice u iznosu od 55.158,38 eur sa zakonskom zateznom kamatom odredio ovrhu na nekretninama ovršenika:

- zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 7 u naravi SELO ukupne površine 1449 m2 (ZGRADA I DV. površine 665 m2, ORANICA površine 784 m2);

- zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 3 i to 1. Suvlasnički dio:

2/3 u naravi ILOK (ORANICA) površine 2877 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 7 u naravi GLOMAČ (ŠUMA) površine 8632 m2, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi ILOK (ORANICA) površine 5755 m2;

- zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 14, i to 1. Suvlasnički dio: ½, u naravi SELIŠTE (ORANICA) površine 2216 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 14 u naravi SELIŠTE (ORANICA) površine 1086 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 14 u naravi SELIŠTE (ORANICA) površine 1446 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 14 u naravi SELIŠTE (ORANICA) površine 6503 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 14 u naravi SELIŠTE (ORANICA) površine 2269 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 14 u naravi SELIŠTE (ORANICA) površine 3838m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 14 u naravi SELIŠTE (ORANICA) površine 10204 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 14 u naravi SELIŠTE (ORANICA) površine 6226 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 14 u naravi SELIŠTE (ORANICA) površine 4057 m2, ukupne površine 37845 m2

- zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 7 u naravi BAŠĆA (ORANICA) površine 126 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 7 u naravi BAŠĆA (ORANICA) površine 1025 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 7 u naravi BAŠĆA (ORANICA) površine 1298 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 7 u naravi BAŠĆA (ORANICA) površine 914 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 7 u naravi BAŠĆA (ORANICA) površine 2931 m2, ukupne površine 6294 m2;

- zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 7 u naravi ILOK (ORANICA) površine 3158 m2, k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 3 u naravi ILOK (ORANICA) površine 5877 m2, ukupne površine 9035 m2;

- zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 3 u naravi ILOK (ORANICA) površine 11509 m2.

Rješenjem o ovrsi sud je odredio upis zabilježbe ovrhe na prethodno navedenim nekretninama, te je ovrhovoditelju dodijeljen trošak u iznosu od 1.848,04 eur.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žale se ovršenici zajedničkom žalbom, pobijajući to rješenje sadržajno u cijelosti iz svih žalbenih razloga dakle iz razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu ZPP), vezano uz odredbu članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje u tekstu OZ).

Žalbom se predlaže pobijano rješenje ukinuti.

3. Ovrhovoditelj nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije utemeljena.

5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 365. ZPP-a te je utvrdio kako nije počinjena bitna povreda odredaba postupka na koju ukazuje žalba kao niti povrede na koje sud pazi po službenoj dužnosti pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja mogu ispitati.

6. Iz spisa predmeta proizlazi kako je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na nekretninama ovršenika na temelju ovršne isprave pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Đakovu poslovni broj I-264/93 od 11. lipnja 1993. sukladno kojoj je ovršenik u obvezi prema ovrhovoditelju u iznosu od 55. 158,38 eur (navedeno dokazuje izvatkom iz poslovnih knjiga). Ovrhovoditelj je uz prijedlog priložio i izvatke iz zemljišne knjige za nekretnine na kojima predlaže ovrhu. Iz izvadaka proizlazi da je ovršenik vlasnik odnosno suvlasnik istih nekretnina.

7. Ovršenici u žalbi u bitnom ističu kako u pobijanom rješenju nigdje nije naznačeno da ovrhovoditelj (nakon što je već jednom obustavljen postupak po istoj ovršnoj ispravi, na istom predmetu) ima pravo ponovno pokrenuti ovršni postupak na istom predmetu kao i to je li rješenje Općinskog suda u Đakovu poslovni broj I-264/93 od 11. lipnja 1993. ima snagu ovršne isprave. Nadalje ističu prigovor zastare na iznos i glavnice i kamata i drugih povremenih davanja. Ovršenici ističu i žalbene navode koji se odnose na visinu potraživanja u smislu da je glavnica potraživanja upitna jer bi je isti (odnosno dužnik iz ovršne isprave) podmirili ranije. Navode i to kako je sporan način na koji je prethodnik ovrhovoditelja („Slavonska banka“ d.d. Osijek – filijala Đakovo) vodio uplate dužnika po ovršnoj ispravi. Isti dostavljaju izvode iz „Fine“ i vještačenje društva za reviziju i porezno savjetovanje „Prusina“ Osijek na kojima temelje svoje navode u vezi postojanja odnosno visine tražbine. Nadalje, ističu kako je upitna i aktivna legitimacija jer bi prvoovršenik i njegova supruga dali založno pravo Slavonskoj banci d.d. Osijek, pa da bi ono potom prešlo na „Hypo-Alpe-Adria Banku“ d.d. Zagreb i na kraju na „H-Abduco“ d.o.o. Zagreb. Zaključno, prvoovršenik moli naslovljeni sud da ga oslobodi plaćanja sudske pristojbe jer da bi mu ugrožavala egzistenciju a da bi sukladno članku 11. stavku 1. točki 5. bio oslobođen od plaćanja istih. Drugoovršenik također moli sud za oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe jer da je nezaposlen i da trenutno brine o bolesnom ocu te kako nema pomoć jer samo njih dvojica žive u kućanstvu.

8. Prvostupanjski je sud pravilno i zakonito, utvrdivši da su ispunjene sve pretpostavke za donošnje ovrhe na nekretnini u skladu s odredbama članka 81. stavka 2. i članka 82. OZ donio pobijano rješenje. Dakle, prvostupanjski sud je utvrdio da su za donošenje predmetne ovrhe ostvarene propisane zakonske pretpostavke jer je prijedlog sukladan i utemeljen na ovršnoj ispravi, a nekretnina predstavlja vlasništvo odnosno suvlasništvo prvoovrhovoditelja.

9. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u odnosu na razloge na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti vezano uz određene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a i članka 381. ZPP-a ovaj sud ne nalazi da bi u prvostupanjskom postupku bila počinjena bitna povreda odredaba postupka na koju sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 50. stavka 5. OZ-a, ovaj sud nije našao da su ostvareni žalbeni razlozi iz članka 50. stavka 1. točka 1., 3. i 5. i stavka 5. OZ-a, te okolnosti iz članka 50. stavka 1. točka 6. OZ-a.

10. Naime, žalbeni navodi koje ovršenici ističu u odnosu na svojstvo rješenja na temelju kojeg je doneseno pobijano rješenje odnosno je li isto predstavlja ovršnu ispravu te je li još uvijek ima snagu ovršne isprave su razlozi koji se odnose na žalbene navode iz članka 50. stavka 1. točke 1. i 3. OZ-a.

10.1. Ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako je navedena isprava (nagodba Općinskog suda u Đakovu poslovni broj I-264/93 od 11. lipnja 1993.) predstavlja ovršnu ispravu sukladno Zakonu o izvršnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 20/78., 6/82., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 26/91., 53/91., 91/92., dalje u tekstu ZIP). Naime, za istaknuti je kako je u vrijeme nastanka ovršne isprave na snazi bio ZIP. Slijedom navedenog, potrebno je prosuđivati valjanost ovršne isprave sukladno tom zakonu. Član 16. stavak 2. ZIP-a propisuje je kako je ovršna isprava između ostalog i izvršna sudska odluka i sudska nagodba. Članom 17. ZIP-a propisano je kako se sudskom odlukom, prema ovom zakonu, smatra se presuda odnosno odluka, rješenje, platni i drugi nalog redovnih sudova, sudova udruženog rada, izbranih sudova, arbitraža i drugih samoupravnih sudova, a sudskom nagodbom smatra se nagodba, zaključena pred tim sudovima. . Članom 19. ZIP-a propisano je kao je sudska nagodba izvršna je ako je potraživanje po nagodbi dospjelo. Iz ovršne isprave koja zapravo predstavlja nagodbu razvidno je kako su protekli svi rokovi iz članka 1. nagodbe koji se odnose na dospjelost pojedinih potraživanja. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju se radi o sudskoj nagodbi koja ima svojstvo izvršnosti.

10.2. Ovršenici nisu dokazali da bi ovršna isprava bila ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno da je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili da je utvrđeno da je bez učinka, a što bi bio žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ na koji žalbeni razlog također pazi ovaj sud i po službenoj dužnosti a u smislu članka 50. stavak 5. OZ. Treba naglasiti da se, primjenom načela strogog formalnog legaliteta, ovaj sud nije ovlašten upuštati u razmatranje materijalne zakonitosti i pravilnosti ovršne isprave

10.3. Žalbeni navodi koji se odnose na zastaru tražbine i na samo postojanje tražbine odnosno njezinu visinu su žalbeni razlozi iz članka 50. stavka 1. točke 10. i 11. OZ-a. Također, žalbeni navodi kako ovrhovoditelj ne bi bio ovlaštenik založnog prava jer da su prvoovršenik i njegova supruga dali založno pravo Slavonskoj banci d.d. Osijek, pa da bi ono potom prešlo na „Hypo-Alpe-Adria Banku“ d.d. Zagreb i na kraju na „H-Abduco“ d.o.o. Zagreb ovaj sud ocjenjuje kao žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 7. OZ-a. U odnosu na navedene žalbene razloge prvostupanjski je sud, temeljem članka 52. stavka 3. zaključkom trebao ovršenike uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Naime, sukladno članku 52. stavku 1. OZ-a o navedenim žalbenim razlozima odlučuje prvostupanjski sud.

10.4. Isto je tako, glede zahtjeva ovršenika za oslobođenjem od plaćanja sudskih pristojbi za kazati da je pitanje oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi regulirano Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći ("Narodne novine" broj: 143/13 i 98/19 - dalje: ZBPP). Sukladno istom zakonu ono nije u sudskoj nadležnosti, već u nadležnosti državne uprave, te se takav zahtjev postavlja upravnom tijelu županije odnosno Gradu Zagrebu, sukladno odredbi čl. 4. tog Zakona. Za napomenuti je i to da oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi djeluje od dana kada je nadležnom uredu podnesen zahtjev za odobravanje pravne pomoći i važi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi toga dana ili kasnije (čl. 19. st. 8. ZBPP).

11. S obzirom na utvrđeno razvidno je kako nisu osnovani razlozi zbog kojih ovršenici pobijaju predmetno rješenje. Nadalje, prvostupanjski sud nije pri donošenju rješenja počinio bitne povrede ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. ZPP-a u vezi sa člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. OZ-a. Stoga je, postupajući na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a, valjalo odbiti ovršenikovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

12. Zbog navedenog je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

Split, 4. ožujka 2026.

SUDAC

Marko Pribisalić