REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

10360 Sesvete - Industrijska cesta 15

Poslovni broj: Ovr-1456/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Josip Planincu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Roland Wettberg, Njemačka, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici ŠZ, [adresa], protiv protivnika osiguranja HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, bez održavanja ročišta, 4. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja RZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 78.000,00 eura, uvećane za zatezne kamate tekuće od 20. siječnja 2024. po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023), protiv protivnika osiguranja HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se sljedeća

p r i v r e m e n a  m j e r a

zabranjuje se protivniku osiguranja HZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako otuđenje i opterećenje sljedećih nekretnina:

- nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Buje - Buie, oznake k. č. br. [katastarska čestica], broj D.L. 21, Muškati, Petrovija, livada površine 107 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o.: 301965 Petrovija,

- nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Buje - Buie, k. č. br. [katastarska čestica], broj D.L. 21, Muškati, Petrovija, livada površine 1814 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o.: 301965 Petrovija.

II. Nalaže se Općinskom u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Buje - Buie, upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, na sljedećim nekretninama:

- nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Buje - Buie, oznake k. č. br. [katastarska čestica], broj D.L. 21, Muškati, Petrovija, livada površine 107 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o.: 301965 Petrovija,

- nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Buje - Buie, k. č. br. [katastarska čestica], broj D.L. 21, Muškati, Petrovija, livada površine 1814 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o.: 301965 Petrovija,

i to na mjesto u prvenstvenom redu na kojem se nalazi zabilježba pokretanja postupka upisana na temelju prijedloga za osiguranje od 18. prosinca 2025., upisana pod brojem Z-23745/2025.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

IV. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i ostaje na snazi do pravomoćnog dovršetka parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sesvetama pod posl. brojem P-161/2025.

V. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka u iznosu 207,41 eura (dvije stotine sedam eura i četrdeset jedan cent), u roku od osam dana.

VI. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška postupka u iznosu od 19,91 eura (devetnaest eura i devedeset jedan cent), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 18. prosinca 2025. predlagatelj osiguranja podnio je prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 78.000,00 eura, uvećane za zatezne kamate tekuće od 20. siječnja 2024. po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023).

2. Predlagatelj osiguranja navodi da je protiv protivnika osiguranja podnio tužbu povodom koje se pred naslovnim sudom vodi postupak posl. broj P-161/2025, radi isplate novčanog iznosa od 78.000,00 eura, uvećanog za zatezne kamate. Iznosi da je tužba podnesena radi povrata iznosa stečenog bez osnove, tj. prijenosa imovine predlagatelja osiguranja u imovinu protivnika osiguranja bez pravne osnove. Predlagatelj tvrdi da protivnik osiguranja ne spori takav prijenos imovine.

3. Sud je izvršio uvid u spis i cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Prijedlog za određivanje privremene mjere je osnovan.

5. Pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane su odredbama Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ).

6. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Stavkom 2. toga članka određeno je i da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu 7. Članak 341. st. 2. OZ-a određuje da predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

8. Iz navedenih odredbi OZ-a proizlazi da je za određivanje privremenih mjera čije donošenje potražuje predlagatelj osiguranja potrebno da isti prije svega učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te da povrh toga učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9. Slijedom navedenog, prije svega je potrebno utvrditi da li je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine za zabranu poduzimanja radnji koje mu mogu nanijeti štetu.

10. Predlagatelj osiguranja u odnosu na svoju tražbinu navodi da s prodavateljem ĆZ sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine, uz posredovanje agentice AZ. Prema čl. 3.2. ugovora 20% kupoprodajne cijene u iznosu od 78.000,00 eura predlagatelj osiguranja je bio dužan uplatiti na račun HZ (protivnika osiguranja), što je isti i učinio 19. siječnja 2024.

11. Predlagatelj osiguranja također navodi da protivnik osiguranja u odgovoru na tužbu ne spori da je takva uplata zbilja učinjena.

12. Predlagatelj osiguranja ne navodi koji je status toga ugovora o kupoprodaji i da li je na temelju istog stekao vlasništvo nekretnina koje su bile predmet ugovora.

13. Pregledom podnesene tužbe (list 9 spisa) sud je utvrdio da predlagatelj osiguranja u tužbi tvrdi da je odustao od kupnje nekretnine i zatražio povrat novca uplaćenog protivniku osiguranja (78.000,00 eura).

14. Pregledom teksta neovjerenog i djelomično potpisanog (samo od strane predlagatelja osiguranja) ugovora o kupoprodaji (list 23 spisa) sud je utvrdio da se prema čl. 3. st. 4. ugovora ostatak kupoprodajne cijene isplaćuje najkasnije do 1. srpnja 2024., a ako se do tada cjelokupna cijena ne uplati prodavatelj TZ se obvezuje iznos od 78.000,00 eura vratiti na račun kupca (ovdje predlagatelja osiguranja).

15. Iz podataka dostavljenih u spis (prijedloga za osiguranje i svih priloženih dokumenata) nejasno je da li je predmetni ugovor ikada sklopljen, no kako je čl. 3. st. 2. ugovora dogovoreno da se slučaju neisplate cijene u cijelosti isti raskida, učinjeno je vjerojatnim da ugovor ili nikada nije ni sklopljen ili je raskinut uslijed neuplate kupoprodajne cijene u cijelosti.

16. Budući da u slučaju raskida djelomično ispunjenog ugovora stranka ima pravo na povrat onoga što je dala na ime ispunjenja (čl. 368. st. 2. ZOO-a), u obje situacije (i ako ugovor nije sklopljen i ako je isti sklopljen i kasnije raskinut) protivnik osiguranja nema pravni temelj za primanje 78.000,00 eura od strane predlagatelja osiguranja.

17. Na temelju pregleda neprevedene potvrde o plaćanju (list 6 spisa) i navodnih pismena protivnika osiguranja (dopisa na listu 7 spisa, dopisa na listu 15 spisa, odgovora na tužbu na listu 19 spisa) sud nalazi da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da je protivniku osiguranja na račun isplatio iznos od 78.000,00 eura (potvrda o plaćanju većinski odgovora podacima za uplatu iz ugovora o kupoprodaji, a protivnik osiguranja ne osporava činjenicu uplate (već tvrdi da taj novac odgovora novcu koji je protivnik osiguranja predao agentici AZ radi realizacije nevezane kupoprodaje nekretnine - konkretno tvrdi da je taj iznos u gotovini predao agentici, no zbog realizacije kupoprodaje isti iznos je uplaćen na račun protivnika osiguranja)).

18. Na temelju iznesenog u točkama 10. do 17. obrazloženja sud nalazi vjerojatnim da je protivnik osiguranja bez pravne osnove od predlagatelja osiguranja primio iznos od 78.000,00 eura, što odgovara zakonskom opisu stjecanja bez osnove (čl. 1111. st. 1. ZOO-a). Sukladno tome, učinjeno je i vjerojatnim da predlagatelj ima pravo na povrat toga iznosa odnosno naknadu te vrijednosti (čl. 1111. st. 1. ZOO-a).

19. Predlagatelj osiguranja je stoga učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine čime je ispunjena prva kumulativna pretpostavka za određivanje privremene mjere.

20. Povrh navedene opće pretpostavke za određivanje privremene mjere dalje je potrebno da je ispunjena i druga kumulativna pretpostavka određena čl. 344. OZ-a. - opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a alternativno tome da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

21. Predlagatelj osiguranja u odnosu na tu pretpostavku primarno navodi da bi određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i raspolaganja protivniku osiguranja nastala samo neznatna šteta, budući da se tom mjerom ne dira u vlasnička prava i time se ne sprječava vlasnika nekretnine da raspolaže istom.

22. Navedeno odgovara odredbi čl. 345. st. 5. OZ-a - učinak zabilježbe zabrane otuđenja je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo.

23. Usprkos tome, sud isti navod ne nalazi osnovanim budući da je razvidno da takvo opterećenje nekretnine smanjuje njenu tržišnu vrijednost - u slučaju raspolaganja nekretninom ne može se očekivati da bi tako opterećena nekretnina postigla cijenu jednaku neopterećenoj nekretnini. Kako se zabrana otuđenja predlaže upisati s trajanjem do dovršetka parničnog postupka pokrenutog tužbom predlagatelja osiguranja, a isti postupak se može voditi i više godina, takvo opterećenje (i posljedično umanjenje vrijednosti) nekretnine ne može se smatrati samo neznatnom štetom.

24. Sud je stoga pristupio ispitivanju druge kumulativne pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane čl. 344. st. 1. OZ-a - opasnosti da bi bez određivanja mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari.

25. U pogledu naznačene pretpostavke predlagatelj osiguranja navodi da su nekretnine koje su predmet ovog postupka jedina imovina protivnika osiguranja koja je poznata predlagatelju osiguranja, da isti nema drugu imovinu iz koje bi se mogla namiriti tražbina predlagatelja osiguranja, da je protivnik osiguranja nepismena osoba koja je nezaposlena ili se ne može zaposlite te stoga nema mogućnost stjecanja bilo kakvih prihoda. Radi toga smatra da postoji opasnost da bi protivnik osiguranja naplatu tražbine mogao spriječiti ili znatno otežati na način da imovinu otuđi, prikrije ili na drugi način njome raspolaže.

26. Kao dokaz naznačenog predlagatelj osiguranja dostavlja zemljišnoknjižne uloške predmetnih nekretnina, tužbu i odgovor na tužbu protivnika osiguranja, opomenu pred tužbu poslanu protivniku osiguranja, odgovor protivnika osiguranja na opomenu, uz što predlaže i saslušanje stranaka.

27. Prijedlog za osiguranje i svi njegovi prilozi dostavljeni su protivniku osiguranja, koji nije osporio vjerodostojnost/autentičnost dostavljenih priloga.

28. Za postojanje opasnosti iz čl. 344. st. 1. OZ-a nije nužno da protivnik osiguranja poduzme radnje koje bi bile usmjerene na raspolaganje imovinom koja je predmet osiguranja (što u konkretnom slučaju nije ni učinjeno), već takva opasnost može proizaći iz okolnosti koje ukazuju na vjerojatnost raspolaganja imovinom kao što je postojanje nerazmjera legalnih prihoda/ostale imovine protivnika osiguranja i visine potraživanja predlagatelja osiguranja, te očigledne nedostatnosti prihoda optuženika za naplatu tražbine.

29. U konkretnom slučaju predlagatelj je naveo da protivnik osiguranja prema saznanjima predlagatelja ne raspolaže drugom imovinom (navod koji nije osporen od strane protivnika osiguranja), uz što navodi i da sam protivnik osiguranja tvrdi da je nepismen, što mu onemogućuje zaposlenje i stjecanje prihoda.

30. Pregledom dostavljenog odgovora na tužbu protivnika osiguranja (list 19 spisa, elektronski potpisan 27. svibnja 2025.) sud je utvrdio da protivnik osiguranja sam tvrdi (po punomoćniku) da je "nepismena osoba koja ne zna njemački niti engleski jezik, ne služi se sms porukama, ne zna čak ni hrvatski jezik, u što se sud može uvjeriti saslušanjem stranaka". Protivnik osiguranja po primitku te isprave nije osporio njenu autentičnost.

31. Notorna je činjenica da nepoznavanje lokalnog jezika otežava zaposlenje, pogotovo ako je povezano s nepoznavanjem ostalih jezika češće korištenih u Republici Hrvatskoj (njemačkog i engleskog). Jednako tako, razvidno je da "nepismenost" također otežava zaposlenje i stjecanje legalnih prihoda.

32. Na temelju naznačenih okolnosti:

- učinjena izglednom činjenica da protivnik osiguranja ima ograničenu mogućnost stjecanja nove imovine (otežano zaposlenje),

- protivnik osiguranja nije osporio navod da nema drugu imovinu van nekretnina koje su predmet ovog postupka,

- predlagatelj osiguranja potražuje namirenje tražbine u iznosu od 78.000,00 eura,

sud smatra da je u dovoljnoj mjeri učinjena vjerojatnom opasnost da bi protivnik osiguranja radi izbjegavanja naplate mogao raspolagati nekretninama koje su predmet ovog postupka.

33. Time je ispunjena druga kumulativna pretpostavka za određivanje privremene mjere propisana čl. 344. st. 1. OZ-a.

34. Uslijed navedenog, sud je utvrdio da su ispunjene potrebne pretpostavke za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina te je sukladno čl. 341., 344., 345., 351. i 352. OZ-a odlučio kao u točki I., II. i III. ovog rješenja.

35. Radi očuvanja prvenstvenog reda u tijeku ovog postupka naložen je upis zabilježbe pokrenutog postupka u zemljišnoknjižne uloške svih nekretnina koje su predmet postupka. Kako je ovim rješenjem odlučeno o prijedlogu predlagatelja osiguranja i naložen je upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina, sud je sukladno čl. 90. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19) odlučio kao u točki II. izreke i naložio da se zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja upišu na mjesto u prvenstvenom redu osigurano zabilježbom pokretanja postupka.

36. Članak 351. st. 1. OZ-a propisuje da će se u rješenju kojim se određuje privremena mjera odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugoga postupka – i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugoga postupka, radi opravdanja mjere.

37. Na temelju navedene odredbe sud je odlučio kao u točki IV. izreke i odredio trajanje određene privremene mjere do pravomoćnog dovršetka parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sesvetama pod posl. brojem P-161/2025.

38. Uz prijedlog za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja predlaže i da sud protivniku osiguranja naloži da predlagatelju osiguranja naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 187,50 eura za sastav prijedloga za privremenu mjeru i 39,82 eura za trošak sudske pristojbe.

39. Zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška ovog postupka je djelomično osnovan.

40. Sukladno čl. 290. OZ-a na osiguranje tražbine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

41. Prema odredbi čl. 14. st. 4. OZ-a, ovršenik je dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.

42. Članak 155. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP), u primjeni na temelju čl. 21 st. 1. OZ-a, u svezi troškova postupka propisuje da ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

43. Odredba Tbr. 11. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, 107/2025, dalje: Tarifa) propisuje da odvjetniku za sastav prijedloga za izdavanje privremenih mjera pripada nagrada iz Tbr. 7. t. 1., 4. i 7. Tarife. Prema Tbr. 7. t. 1. Tarife odvjetniku predlagatelja osiguranja za sastav predmetnog prijedloga za izdavanje privremene mjere pripada potraživana nagrada u iznosu od 150,00 eura, uvećana za pripadajući PDV sukladno Tbr. 46. Tarife.

44. Predlagatelj povrh toga ima i pravo na naknadu troška plaćene sudske pristojbe za prijedlog i rješenje o privremenoj mjeri. Budući da se vrijednost predmeta spora u postupku gdje se potražuje samo davanje osiguranja za potraživanje određuje prema iznosu potraživanja koje treba osigurati (čl. 39. ZPP-a), vrijednost konkretnog spora iznosi 78.000,00 eura. Predlagatelj osiguranja kao vrijednost predmeta spora naznačuje iznos od 1.000,00 eura, no odredbe ZPP-a stranci daju pravo da odredi vrijednost spora jedino ako se radi o nenovčanoj tražbini (čl. 40. st. 2. ZPP-a) - ako se radi o novčanoj tražbini vrijednost predmeta spora je vrijednost glavnog zahtjeva, neovisno o vrijednosti naznačenoj od strane stranke.

45. Predlagatelj osiguranja je stoga sudsku pristojbu za prijedlog i rješenje o osiguranju dužan platiti prema osnovici od 78.000,00 eura (663,61 euro), no isti je na ime sudske pristojbe platio iznos od 19,91 eura.

46. Uslijed navedenog neosnovan je zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška pristojbe koja prelazi stvarno plaćeni iznos. U slučaju naknadnog plaćanja ostatka pristojbe predlagatelj ima pravo potraživati naknadu toga troška.

47. Sud je stoga na temelju čl. 14. st. 4. OZ-a točkom VII. izreke naložio protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi trošak u iznosu od 207,41 eura, dok je točkom VIII. izreke odbio zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška u iznosu od 19,91 eura.

U Sesvetama 4. ožujka 2026.

Sudac:

Josip Planinac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja, po pun.

2. Protivniku osiguranja

3. Općinski sud u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Buje - Buie

4. Spis