Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: Kž-100/2026-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Srebrenke Šantić kao predsjednice vijeća, te Saše Cvijetića i Sandre Juranović kao članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalista mr.sc. Tatjane Babić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljene AVE, zbog kaznenog djela iz članka 243. stavka 1. u svezi članka 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015. – ispravak, 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023., 36/2024. i 136/2025. – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci izjavljenoj protiv rješenja Općinskog u Rijeci, poslovni broj: Kov-70/2026, od 12. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 4. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
II. Uslijed odluke pod točkom I. izreke, žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: Kov-70/2026, od 12. veljače 2026., a na temelju odredbe članka 127. stavka 4. u svezi članka 131. stavka 1. i članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011. – pročišćeni tekst, 91/2012. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024., 72/2025. i 13/2026. – dalje: ZKP/08), ukinut je istražni zatvor protiv okrivljene AVE te je određeno da se okrivljenica ima odmah pustiti na slobodu.
2. Protiv tog rješenja pravodobnu je žalbu podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje, podredno da se pobijano rješenje preinači na način da se protiv okrivljenice odredi istražni zatvor po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.
3. Žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.
4. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08, ovaj je drugostupanjski sud utvrdio da postoji bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 zbog koje je to rješenje trebalo ukinuti, uslijed čega je žalba državnog odvjetnika postala bespredmetna.
4.1. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je odredbom članka 125. stavka 1. točke 1. ZKP/08 propisano da će sud ukinuti istražni zatvor i okrivljenika pustiti na slobodu čim prestanu razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen ili produljen. Dalje navodi da u konkretnom slučaju nije ispunjen opći uvjet za produljenje istražnog zatvora, iz članka 123. stavka 1. ZKP/08, a to je postojanje osnovane sumnje da je okrivljenica počinila kazneno djelo koje joj se podignutom optužnicom stavlja na teret.
4.1.1. Odredbom članka 124. stavka 3. ZKP/08 propisano je da će se u obrazloženju rješenja o istražnom zatvoru, određeno i potpuno izložiti činjenice i dokazi iz kojih proizlazi postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kazneno djelo. Međutim, umjesto izlaganja odlučnih činjenica i dokaza iz kojih proizlazi ili ne proizlazi osnovana sumnja kao opća pretpostavka za primjenu mjere istražnog zatvora, prvostupanjski se sud upušta u prethodno ispitivanje optužnice pa tako utvrđuje da "činjenični opis iz optužnice ne odgovara zakonskom opisu optuženog kaznenog djela, odnosno niti jednom riječi nije opisana ozbiljna prijetnja kojom bi okrivljena prisilila oštećenu da što učini na štetu svoje imovine…"; dalje navodi: "Dakle, djelo koje se predmetnom optužnicom okrivljenoj stavlja na teret, nije kazneno djelo…Predmetnom optužnicom, međutim, okrivljenoj se ne stavlja na teret da je radnje opisane u činjeničnom dijelu te optužnice poduzela na način da bi ozbiljno prijetila kakvim zlom oštećenoj i na taj način ju prisilila da nešto učini na štetu svoje imovine. Drugim riječima, okrivljena se tereti za djelo koje nije kazneno djelo. Također, po ocjeni ovog vijeća u konkretnom slučaju se ne bi radilo niti o kaznenom djelu protupravne naplate, budući je i za ostvarenje bića ovog kaznenog djela potreban element ozbiljne prijetnje i prisile."
4.1.2. Iz citiranih dijelova obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se prvostupanjski sud, umjesto odlučivanja o postojanju uvjeta za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, upustio u ispitivanje osnovanosti optužnice. Na navedeno nije ovlašten budući da je odlučivanje o osnovanosti optužnice posebna faza kaznenog postupka koju provodi optužno, a ne izvanraspravno vijeće. Optužno je vijeće, a u skladu s odredbom članka 355. stavka 1. točke 1. ZKP/08, ovlašteno obustaviti kazneni postupak ako djelo koje je predmet optužbe nije kazneno djelo. Prvostupanjski je sud trebao utvrditi proizlazi li u konkretnom slučaju iz dokaza na kojima se optužnica temelji, osnovana sumnja da bi okrivljenica počinila kazneno djelo koje joj se podignutom optužnicom stavlja na teret, a ne se upustiti u ocjenjivanje je li djelo zbog kojeg je podignuta optužnica, kazneno djelo ili nije.
5. Iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud, svojim utvrđenjem da u konkretnom slučaju, inkriminirana radnja za koju se tereti optuženica, nije kazneno djelo, nastojao ukazati na to da kao posljedica nepostojanja kaznenog djela, ne postoji ni osnovana sumnja pa posljedično tome, nije ispunjena ni opća pretpostavka za primjenu mjere istražnog zatvora. Međutim, već je navedeno da prilikom odlučivanja o istražnom zatvoru, izvanraspravno vijeće nije ovlašteno utvrđivati je li djelo zbog kojeg je podignuta optužnica, kazneno djelo ili nije. Prilikom odlučivanja o istražnom zatvoru, izvanraspravno je vijeće trebalo utvrditi upućuju li dokazi na kojima se temelji podignuta optužnica, na osnovanu sumnju ili ne upućuju. Budući da izvanraspravno vijeće to nije učinilo, pobijanom rješenju nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama zbog čega se rješenje ne može ispitati čime je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. u svezi s člankom 495. ZKP/08 na koju drugostupanjski sud, prema odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08, pazi po službenoj dužnosti.
6. S obzirom na sve navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08, ukinuti pobijano rješenje i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a kako je to i odlučeno pod točkom I. izreke ovog rješenja, uslijed čega je žalba državnog odvjetnika postala bespredmetna.
7. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku koju će, uzimajući u obzir nedostatke pobijanog rješenja na koje je ukazao ovaj drugostupanjski sud, i valjano obrazložiti.
U Rijeci, 4. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Srebrenka Šantić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena.
