Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
K-25/2023-61
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ankice Boban kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Katice Bikić i Zdravke Mikulić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Anite Matković kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljene ĐAL zbog kaznenih djela iz članka 246. stavak 2. u svezi stavka 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21.,114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. - dalje u tekstu: KZ/11) i dr., povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KO-DO-23/2023 (ranije oznake K-DO-10/2013) od 16. svibnja 2015. s izmjenom od 3. svibnja 2022., nakon rasprave održane i zaključene 27. veljače 2026. u nazočnosti okrivljene ĐAL, uz branitelja Branka Čuturu, odvjetnika u Splitu, zamjenice opunomoćenika oštećenog TD Konzum Plus d.o.o. Zagreb (ranije TD Mercator-H d.o.o. Sesvete) Ane Tomaš, odvjetnice u Splitu i zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Splitu Snježane Žarković, dana 4. ožujka 2026., donio je, javno objavio i
p r e s u d i o j e :
OKRIVLJENICA: ĐAL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. Đ i majke pok. R rođene Z, rođena **.**.1963. u [adresa], Republika Srbija, s prebivalištem u [adresa], akademska slikarica, sa završenom visokom stručnom spremom, udovica, majka jednog punoljetnog djeteta, zaposlena, s mjesečnim primanjima od oko 750,00 eura, državljanka Republike Hrvatske, neosuđivana,
k r i v a j e
1. što je u razdoblju od siječnja 2009. do 31. prosinca 2009. u Splitu, okrivljena ĐAL kao član uprave i osnivač društva Kasteli d.o.o., postupajući zajednički i dogovorno sa svojim suprugom sada pok. ĐA, koji je po njenom odobrenju zajedno s njom vodio poslovanje društva Kasteli d.o.o., u nakani da sebi pribave veliku nepripadnu imovinsku korist, na štetu navedenog društva, protivno čl. 252. st. 1. u vezi s čl. 430. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 111/93-146/08), iako su bili dužni brinuti i skrbiti o interesima društva pažnjom dobrog gospodarstvenika, postupajući protivno interesima navedenog društva, oboje znajući da se društvo nalazi u poslovnim poteškoćama i da je račun društva blokiran od 20. ožujka 2009., okrivljena ĐAL i sada pok. ĐA uz njeno znanje i odobrenje, u više navrata uporabom poslovne kartice društva koristili novčana sredstva društva u neposlovne svrhe te iz maloprodajnih blagajni društva uzimali novčana sredstva-utržak, na koji način su dogovorno bez ikakve pravne osnove sveukupno uzeli 1.167.902,98 kuna od kojeg iznosa su u poslovne svrhe društva utrošili samo iznos od 46.453,20 kuna, dok su iznos od 1.121.449,78 kuna sukladno dogovoru, ne kaneći ga vratiti neosnovno za sebe zadržali, a ovako neosnovano korištena novčana sredstva društva u poslovnim knjigama bez valjanih ugovora ili adekvatnih sredstava osiguranja povrata evidentirali na kontu pozajmica na njihova imena, čime su na štetu društva Kasteli d.o.o. pribavili nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 1.121.449,78 kuna/148. 841,96 eura,
dakle, u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelje na zakonu i na taj način pribavila sebi i drugome znatnu protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila znatnu štetu,
2. što je u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 25. listopada 2010. u Splitu, okrivljena ĐAL kao član uprave i osnivač društva Kasteli d.o.o., postupajući zajednički i dogovorno sa svojim suprugom sada pok. ĐA, koji je po njenom odobrenju zajedno s njom vodio poslovanje društva Kasteli d.o.o. u nakani da djelomično uskrate porezna davanja državnom proračunu Republike Hrvatske, protivno čl. 17., 18. i 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine" br.: 47/95-94/09) u knjizi izlaznih računa društva i podnijetoj prijavi PDV-a, prikazali manju vrijednost isporučene robe društvu Similis d.o.o. po računu br. 1. od 1. siječnja 2010. za iznos od 1.242.382,25 kuna i za ovaj iznos umanjili osnovicu za obračun PDV, na koju nisu prikazali, obračunali i uplatili PDV u iznosu od 285.748,04 kuna, zatim u poslovnim knjigama i podnijetim prijavama PDV-a osnovom zaključenog okvirnog Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji sa društvom Similis d.o.o od 1. svibnja 2009., nisu prikazali, a niti ispostavili račune društvu Similis d.o.o. za izvršenu usluge zakupa poslovnog prostora u Rijeci vlasništvo društva Kasteli d.o.o. za mjesece: siječanj, travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2010., na koji način su umanjili osnovicu za obračun PDV-a za iznos od 50.000,00 kuna na koji iznos nisu prikazali, obračunali i uplatili PDV u iznosu od 11.500,00 kuna, te za ustupljene poslovne prostore društvu Similis d.o.o. u Splitu, Zadru, Šibeniku, Zagrebu, Puli i Rijeci, a koje je društvo Similis d.o.o. koristilo temeljem naprijed navedenog Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, nisu ispostavili račune odnosno prefakturirali društvu Similis d.o.o. račune za troškove poslovanja ovih prostora (režija, zakupnine, plaća osoblja i dr.) za siječanj 2010. i razdoblje od 1. travnja do 13. kolovoza 2010., u sveukupnom iznosu od 836.377,21 kuna, niti su to prikazali u poslovnim knjigama i podnijetim prijavama PDV-a, čime su umanjili osnovicu za obračun PDV-a za iznos od 836.377,21 kuna na koji iznos nisu prikazali, obračunali i uplatili PDV u iznosu od 192.366,82 kuna, čime su oštetili državni proračun Republike Hrvatske za sveukupan iznos od 489.614,86 kuna/64.983,06 eura,
dakle, s ciljem da druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza dala netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze te u slučaju obvezne prijave nije prijavila druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, pa je tako došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna,
3. što je u razdoblju od 1. kolovoza 2008. do 25. listopada 2010. u Splitu, Zadru i Puli, okrivljena ĐAL kao član uprave i osnivač društva Kasteli d.o.o. postupajući zajednički i dogovorno sa svojim suprugom sada pok. ĐA koji je po njenom odobrenju zajedno s njom vodio poslovanje društva Kasteli d.o.o., u nakani pribavljanja nepripadne imovinske koristi društvu Kasteli d.o.o. u znatnom iznosu, koristeći raniju poslovnu suradnju sa društvom Mercator-H d.o.o. osnovom zaključena dva ugovora o zakupu poslovnih prostora vlasništvo navedenog društva u Splitu i Puli te ugovora o podzakupu poslovnog prostora u Zadru, uz znanje i dopuštenje okrivljene ĐAL, sada pok. ĐA neistinito prikazivao odgovornim osobama društva Mercator-H d.o.o. da će obveze s osnova mjesečne zakupnine navedenih poslovnih prostora uredno podmirivati, iako je znao da društvo Kasteli d.o.o. više nema sredstava za daljnje plaćanje zakupa i da istog ne namjeravaju plaćati, kako su i postupili, pa kada im je društvo Mercator-H d.o.o. nakon više opomena na plaćanje dugovanja poslalo obavijest da raskidaju ugovore o zakupu odnosno podzakupu i tražili da im se predaju poslovni prostori, unatoč tome i dalje nastavili koristiti poslovne prostore, te lažno prikazivali da će dospjele obveze podmiriti, iako su bili svjesni da tako neće postupiti jer društvo Kasteli d.o.o. nema sredstava za podmirenje duga i da je u konačnici račun blokiran od 20. ožujka 2009., na koji način su društvu Kasteli d.o.o. a na štetu društva Mercator-H d.o.o. (sada TD Konzum Plus d.o.o.) pribavili nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 2.352.305,10 kuna/312.204,54 eura,
dakle, u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist dovela nekoga lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica u zabludu i održavala ga u zabludi i time ga navela da na štetu tuđe imovine nešto učini, a kaznenim djelom je prouzročena znatna šteta,
čime je radnjama opisanima pod a) točke 1., 2. i 3. izreke presude počinila tri kaznena djela u stjecaju i to pod točkom 1. izreke jedno kazneno djelo protiv gospodarstva - zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju - opisano u članku 246. stavak 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11.,144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21.,114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. - dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjivo po članku 246. st. 2. KZ/11, radnjom opisanom pod točkom 2. izreke, jedno kazneno djelo protiv gospodarstva - utaje poreza ili carine - opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. KZ/11, te radnjom opisanom pod točkom 3. izreke, jedno kazneno djelo protiv gospodarstva - prijevare u gospodarskom poslovanju- opisano po članku 247. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 247. stavak 2. KZ/11 i sve u svezi članka 51. KZ/11.
Stoga se okrivljenoj ĐAL najprije utvrđuju pojedinačne kazne zatvora za svako kazneno djelo kako slijedi:
- za kazneno djelo pod točkom 1. izreke presude iz članka 246. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, na temelju članka 246. stavka 2. u svezi s člankom 48. stavak 2. i u svezi s člankom 49. stavak 1. točka 4. KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci,
- za kazneno djelo pod točkom 2. izreke presude iz članka 256. stavak 1. KZ/11 na temelju članka 256. savak.1. u svezi članka 48. stavak 2. i u svezi s člankom 49. stavak 1. točka 5. KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 5 (pet mjeseci,
- za kazneno djelo pod točkom 3. izreke presude iz članka 247. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11, na temelju članka 247. stavak 2. u svezi s člankom 48. stavak 2. i u svezi s člankom 49. stavak 1. točka 4. KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, nakon čega se okrivljena ĐAL uz primjenu članka 51. KZ/11
o s u đ u j e
na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
Potom se istoj na temelju članka 56. KZ/11 izriče
UVJETNA OSUDA
time da se jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, na koju je okrivljena ĐAL prethodno osuđena neće izvršiti, ako ista u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
Na temelju članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 nalaže se okrivljenoj ĐAL u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude popraviti štetu počinjenu kaznenim djelom pod točkom 1. izreke presude na način da oštećenom trgovačkom društvu Kasteli d.o.o. u stečaju na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva isplati iznos od 148.841,96 EUR /1.121.449,78 kn (slovima:stočetrdesetosamtisućaosamstočetrdesetjedaneuroidevedesetšestcenti), te popraviti štetu počinjenu kaznenim djelom pod točkom 2. izreke presude na način da oštećenoj Republici Hrvatskoj na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva isplati iznos
od
64.983,06
EUR/
489.614,86
kn
(slovima:šezdesetčetiritisućedevetstoosamdesettrieuraišestcenti), kao i da popravi štetu počinjenu kaznenim djelom pod točkom 3. izreke presude i oštećenom TD Mercator-H d.o.o. (sada TD Konzum Plus d.o.o.) na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva isplati iznos od 312.204,54 EUR/2.352.305,10 kn (slovima:tristodvanaesttisućadvijestočetirieuraipedesetčetiricenta).
Na temelju članka 58. stavak 5. KZ/11 sud može okrivljenoj ĐAL opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene jedinstvene kazne zatvora ukoliko ista bez opravdanog razloga u roku koji joj je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri obvezu iz članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11, koja joj je određena uz uvjetnu osudu.
Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - u daljnjem tekstu: ZKP/08) dužna je okrivljena ĐAL na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva platiti oštećenom trgovačkom društvu Kasteli d.o.o. u stečaju iznos od 148.841,96 EUR/
1.121.449,78
kn
(slovima:stočetrdesetosamtisućaosamstočetrdesetjedaneuroidevedesetšestcenti), oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 64.983,06 EUR/ 489.614,86 kn (slovima:šezdesetčetiritisućedevetstoosamdesettrieuraišestcenti), te oštećenom TD Mercator-H d.o.o. (sada TD Konzum Plus d.o.o.) iznos od 312.204,54 EUR/2.352.305,10
kn
(slovima:tristodvanaesttisućadvijestočetirieuraipedesetčetiricenta), i to u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude, dok se oštećena Republika Hrvatska u preostalom dijelu imovinskopravnog zahtjeva u odnosu na zakonske zatezne kamate i TD Mercator-H d.o.o. (sada TD Konzum Plus d.o.o.) u preostalom nedosuđenom dijelu imovinskopravnog zahtjeva upućuju da isti mogu ostvarivati u parnici.
Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 u svezi s člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1-6. ZKP/08 dužna je okrivljena ĐAL na ime naknade troškova kaznenog postupka platiti ukupan iznos od
3.131,53 EUR (slovima:tritisućestotridesetjedaneuroipedesettricenta) od čega iznos od 9.000,00 kn /1.194,51 EUR na ime troškova financijsko-knjigovodstvenog vještačenja po vještaku sada pok. Zoranu Kastropilu, iznos od 7.060,00 kn / 937,02 EUR na ime troškova financijsko-knjigovodstvenog vještačenja po vještaku Stjepanu Kolovratu te daljnji iznos od 1.000,00 EUR na ime paušalne svote.
b)
Na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - u daljnjem tekstu: ZKP/08)
OKRIVLJENICA: ĐAL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. Đ i majke pok. R rođene Z, rođena **.**.1963. u [adresa], Republika Srbija, s prebivalištem u [adresa], akademska slikarica, sa završenom visokom stručnom spremom, udovica, majka jednog punoljetnog djeteta, zaposlena s mjesečnim primanjima od oko 750,00 eura, državljanka Republike Hrvatske, neosuđivana,
O S L O B A Đ A S E O P T U Ž B E
4. da je u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 30. travnja 2009. u Splitu, okrivljena ĐAL kao član uprave i osnivač društva Kasteli d.o.o. postupajući zajednički i dogovorno sa svojim suprugom sada pok. RA, koji je po njenom odobrenju zajedno s njom vodio poslovanje društva Kasteli d.o.o., u nakani da djelomično uskrate porezna davanja državnom proračunu Republike Hrvatske, protivno članku 20. u vezi s člankom 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 47/95-76/07) u podnijetim prijavama PDV-a, te poslovnim knjigama društva neosnovano prikazali primitak računa broj 1. od 2. siječnja 2008. navodno izdan od društva Ernest Mot d.o.o. u iznosu od 195.195,58 kuna, za primljene isporuke robe, koje se nisu dogodile, te osnovnom istog neosnovano koristili pretporez u iznosu od 35.199,19 kuna, za koji iznos su umanjili obvezu plaćanja PDV-a, i time oštetili državni proračun Republike Hrvatske za ukupan iznos od 35.199,19 kuna,
dakle, s ciljem da druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza dala netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, pa je tako došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna,
5. da je u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 25. listopada 2010. u Splitu, okrivljena ĐAL kao član uprave i osnivač društva Kasteli d.o.o., postupajući zajednički i dogovorno sa svojim suprugom sada pok. ZA, koji je po njenom odobrenju zajedno s njom vodio poslovanje navedenog društva, oboje znajući da je društvo prestalo podmirivati svoje novčane obveze i da je nesposobno za plaćanje zbog blokiranog žiro – računa od 20. ožujka 2009. te da zbog toga prijeti mogućnost otvaranja stečajnog postupka, protivno gospodarskim interesima društva, u nakani smanjenja buduće stečajne mase, nisu poduzeli radnje radi naplate potraživanja društva Kasteli d.o.o. prema domaćim i inozemnim kupcima, već su potraživanja prema domaćim kupcima u iznosu 6.716.700,90 kuna te prema inozemnim kupcima u iznosu od 4.921.291,30 kuna bez valjanog pravnog osnova, neutemeljeno i nedokumentirano u poslovnim knjigama i sačinjenoj bilanci za razdoblje od 1. siječnja do 25. listopada 2010. prikazali kao zatvorena, na koji način su umanjili stečajnu masu društva i posljedično oštetili stečajne vjerovnike za iznos od 11.637.992,00 kuna,
dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi znajući za nesposobnost za plaćanje društva s ciljem da smanji buduću stečajnu masu na opisani način koji je u očitoj suprotnosti s urednim gospodarenjem umanjila imovinu društva,
pa da bi radnjom opisanom pod točkom 4. počinila kazneno djelo protiv gospodarstva - utaje poreza ili carine –opisano u članka 256. stavak 1. KZ/11. te radnjom opisanom pod točkom 5. počinila kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja – zlouporaba stečaja - opisano u članku 282. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br: 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 125/11. i 143/12. – dalje u tekstu: KZ/97),
Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP/08 oštećena Republika Hrvatska se s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u odnosu na kazneno djelo pod točkom 4. izreke presude te oštećeno trgovačko društvo Kasteli d.o.o. u stečaju s imovinskopravnim zahtjevom u odnosu na kazneno djelo pod točkom 5. izreke presude, upućuju da imovinskopravni zahtjev mogu ostvarivati u parnicu.
Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1-5. ZKP/08 te nužni izdaci i nagrada branitelja, u odnosu na predmetna kaznena djela opisana pod b) izreke presude, padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj: KO-DO-23/2023 (ranije oznake K-DO-10/2013) od 16. svibnja 2015. s izmjenom od 3. svibnja 2022., protiv okrivljene ĐAL zbog kaznenog djela iz čl. 246. stavak 2. u svezi stavka 1. i dr. KZ/11 i dr. 2. Presudom ovog suda poslovnog broja: K-44/2014 od 20. svibnja 2022., okrivljena ĐAL pod I. izreke presude proglašena je krivom za počinjenje tri kaznena djela i to jednog kaznenog djela iz čl. 246. st. 2. u vezi st.1. KZ/11 i dva kaznena djela iz čl. 256. st. 1. KZ/11 za koja su prethodno utvrđene pojedinačne kazne zatvora i za koja je potom osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, nakon čega je istoj izrečena uvjetna osuda s vremenom provjeravanja od 5 (pet) godina. Pod II. izreke presude, na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08, okrivljena ĐAL je oslobođena optužbe da bi počinila jedno kazneno djelo iz čl. 282. st. 2. u vezi st. 1. KZ/97 i jedno kazneno djelo iz čl. 247. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, dok je pod III. izreke presude protiv okrivljenice odbijena optužba da bi počinila kazneno djelo iz čl. 248. KZ/11.
3. Rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovnog broja: IKž- 448/2022-9 od 26. travnja 2023., u povodu žalbe državnog odvjetnika i okrivljene ĐAL, a po službenoj dužnosti, u cijelosti je ukinuta prvostupanjska presuda i predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Uslijed takve odluke navedeno je da su žalbe državnog odvjetnika i okrivljenice te oštećenog trgovačkog društva Mercator - H d.o.o., bespredmetne.
4. Postupajući po ukidnom rješenju Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u ponovljenom postupku, rješenjem ovog suda broj: K-25/2023-15 od 12. rujna 2024., koje je postalo pravomoćno 8. listopada 2024., na temelju čl. 380. st. 1. toč. 2. u svezi čl. 452. toč. 6. ZKP/08 obustavljen je kazneni postupak protiv okrivljene ĐAL zbog kaznenog djela iz članka 248. KZ/11 opisanog pod točkom 5. optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj: K-DO-10/13 od 16. svibnja 2014.
5. Rasprava od 9. ožujka 2026., koja je na temelju čl. 407. st. 1. ZKP/08 započela iznova, održana je u nazočnosti okrivljenice ĐAL, njezinog branitelja odvjetnika Branka Čuture, zamjenice opunomoćenika oštećenog TD Konzum Plus d.o.o. (ranije TD Mercator-H d.o.o.) odvjetnice Ane Tomaš, zz oštećenog TD Kasteli d.o.o. u stečaju, ČA i zamjenice ŽDO u Splitu Snježane Žarković.
6. Očitujući se o optužbi na navedenoj raspravi, okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom niti za jedno kazneno djelo koje joj se podignutom i naknadno izmijenjenom optužnicom stavlja na teret i da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka. S obzirom na takvo očitovanje, okrivljenica je sukladno čl. 418. st. 3. ZKP/08 upozorena da će se sve što kaže tijekom dokaznog postupka, a prije iznošenja obrane također smatrati njezinom obranom, nakon čega je izjavila da je razumjela dano upozorenje suda.
7. U nastavku dokaznog postupka, na navedenoj raspravi, ispitan je svjedok HA.
8. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 7. ZKP/08 u dokazne svrhe pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedoka: NA sa rasprave od 4. studenog 2024. (stranice 3614- 3616 spisa), IA sa rasprave od 5. svibnja 2025. (stranice 3642-3644 spisa), te DA (stranice 3658-3659 spisa) i MA (stranica 3660 spisa), oba sa rasprave od 16. lipnja 2025.
9. Na tamelju čl. 431. st. 1. toč. 5. ZKP/08 pročitan je zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka FA od 9. siječnja 2025. (stranice 3622-3623 spisa).
10. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 8. ZKP/08 u dokazne svrhe pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedokinja: ĆA (listovi 3163-3164 spisa), ŽA (listovi 3164-3165 spisa) i KA, svi sa rasprave od 4. svibnja 2016., zapisnik o ispitivanju svjedokinje PA (list 3200) sa rasprave od 6. rujna 2017. te zapisnik o ispitivanju svjedokinje VA (listovi 3214-3215 spisa) sa rasprave od 7. veljače 2018.
11. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 2. ZKP/08 u dokazne svrhe pročitan je zapisnik o ispitivanju okr. sada pok. ĐA u ŽDO u Splitu od 12. prosinca 2013. listovi 2782-2786 spisa) te je reproducirana snimka njegovog ispitivanja (žuta omotnica list 2788).
12. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 8. ZKP/08 u dokazne svrhe pročitan je zapisnik o ispitivanju vještaka Stjepana Kolovrata sa rasprave od 15. rujna 2020. (stranice 3319- 3320 spisa).
13. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 2. ZKP/08 u dokazne svrhe je pročitano vještačenje sada pok. Zorana Kastropila za društvo Kasteli d.o.o. od 10. rujna 2012. (listovi 2519-2533) te vještačenje za društvo Similis d.o.o., od 9. listopada 2012.(listovi 2603-2608 spisa).
14. Nadalje, u dokazne svrhe pročitani su: povijesni izvadak iz registra Trgovačkog suda u Splitu za trgovačka društva Kasteli d.o.o. Solin (listovi 21-26 spisa), Povijesni izvadak iz registra Trgovačkog suda u Splitu za društvo Similis d.o.o. iz Splita (list 27- 29 spisa),dokumentacija iz spisa Trgovačkog suda u Splitu 7.St-42/10 o otvaranju stečajnog postupka nad društvom Kasteli d.o.o., rješenja, podaci o solventnosti, zapisnik od 27. rujna 2010., ovršni prijedlog društva Mercator-H d.o.o., dopis Splitske banke d.d. (list 30-46), rješenje o utvrđenim poreznim obvezama od 2. veljače 2011. (listovi 71-75 spisa), poslovna dokumentacija društva Kasteli d.o.o. uz konto kartice (listovi 76-81 spisa), okvirni Ugovor o poslovno-tehničkoj 01. svibnja 2009., između trgovačkih društava Kasteli d.o.o. i Similis d.o.o. Split uz Aneks od 1. srpnja 2009. (list 82-86), godišnja prijava poreza na dobit društva Kasteli d.o.o. za poslovnu 2009. dostavljena Poreznoj upravi sa prilozima, bilanca, računi dobiti i gubitka, prijava poreza na dodanu vrijednost te bruto bilance za 2009. (list 87-109), bruto bilanca- analitika društva Kasteli d.o.o. sačinjena od knjigovodstvenog servisa Numizma d.o.o. za razdoblje od 1. siječnja 2010. do 25. listopada 2010. (list 110 -119), povijesni izvadci iz registra Trgovačkog suda u Splitu za trgovačka društva Numizma d.o.o. Kaštel Gomilica i Aplanos d.o.o. Kaštel Gomilica (list 129-133), povijesni izvadak iz registra Trgovačkog suda za TD Mercator-H d.o.o. Sesvete (list 141-163), ugovori o zakupu poslovnih prostora broj: 2283/00 od 15. studenog 2020. (list 169-176 spisa), primopredajni zapisnik od 28. prosinca 2009. (list 177), ugovor o podzakupu 21/05 od 14. ožujka 2005. ovjeren kod javnog bilježnika Ivana Malekovića iz Velike Gorice br. OU-239/2005 od 21. ožujka 2005. (list 178-187 spisa), punomoć od 17. ožujka 2005. s ovjerom javnog bilježnika Domagoja Matejčića br. OV-1662/05 od 18. ožujka 2005. ( list 188-189 spisa), primopredajni zapisnik od 28. prosinca 2009. (list 190 spisa), ugovor o zakupu br. 30/05 od 30. lipnja 2005. ovjeren kod javnog bilježnika Ivana Malekvića iz Velike Gorice pod brojem: OU-573/2005 od 17. lipnja 2005., punomoć od 16. lipnja 2005. (list 202 spisa), primopredajni zapisnik od 28. prosinca 2009. (list 203 spisa), rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave od 9. listopada 2009. posl. br. Ovrv-16530/2009 (listovi 204-208 spisa), izvod iz otvorenih stavki za društvo Kasteli d.o.o. od 07. lipnja. 2010. godine (listovi 209-211 spisa), obavijesti Splitske banke d.d. o blokadi od 10. svibnja 2010, obavijest Splitske banke d.d. od 10. ožujka 2010. (listovi 212-215 spis), obavijesti o raskidima ugovora o zakupu od 14. travnja 2009., i 13. kolovoza 2008. (listovi 216-217 spisa), dopisi odvjetničkog društva Kos&Horvat od 17. kolovoza 2009. i 21. prosinca 2009. (listovi 218-222 spisa), konto kartica društva Kasteli d.o.o. i računi – otpremnice društva Mercator-H d.o.o. (listovi 284-364 spisa), računi za zatezne kamate društva Mercator-H d.o.o. ispostavljeni društvu Kasteli d.o.o. (listovi 365-379 spisa), primopredajni zapisnici od 28. prosinca 2009. (listovi 389-391 spisa), zapisnici s održanih ročišta u stečajnom postupku broj: 7.St-42/2010 društva Kasteli d.o.o. s prilozima od 26. siječnja 2011. i 3. veljače 2011. (listovi 409-417 spisa),analiza bruto bilanci, bruto bilanca sačinjena od knjigovodstvenog servisa Numizma d.o.o. za društvo Kasteli d.o.o. za 2009.(sadržana i na CD) (listovi 482-525), dokumentacija Trgovačkog suda u Splitu iz stečajnog postupka nad društvom Kasteli d.o.o stečajni predmet broj 7.St-42/2010 i to rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad društvom Kasteli d.o.o. Solin od 25. listopada 2010. (listovi 539-542), očitovanje stečajne upraviteljice društva Kasteli d.o.o. u stečaju ČA od 5. studenog 2010. s prilogom (listovi 543-545 spisa), zapisnik Trgovačkog suda u Splitu od 30. studenog 2010. u stečajnom postupku 7. St-42/2010 (listovi 556-559 spisa), zapisnik od od 26. siječnja 2011. ( listovi 560-563 spisa), zapisnik od 3. veljače 2011. (listovi 573-577 spisa), zapisnik od 7. studenog 2011. (listovi 590-594 spisa), zapisnik od 30. studenog 2011. (listovi 595-598 spisa), zapisnik od 21. prosinca 2011. (listovi 599-603 spisa), Izvješće o gospodarskom položaju stečajnog dužnika Kasteli d.o.o. sastavljeno od strane stečajne upraviteljice dana 07. 11. 2011. godine (u prilogu bruto bilanca predana poreznoj upravi za 2009. godinu, naknadna bruto bilanca za 2009. godinu predana stečajnoj upraviteljici na CD-u i bruto bilanca-analitika društva Kasteli d.o.o, od 25. listopada 2010., tj. na dan pokretanja stečajnog postupka); (list 706-713), tablica prijavljenih i ispitanih potraživanja po stečajnom upravitelju sastavljena dana 7. studenog 2011. godine; (list 714-725), financijski izvještaji (GFI) društva Kasteli d.o.o. za razdoblje 2008. i 2009. godine pribavljeni od Fine Split - javna objava, odluke skupštine društva Kasteli d.o.o. o pokriću gubitka 2008. i 2009.; (list 726-763), prijava tražbine društva Mercator- H d.o.o., u stečajnom postupku društva Kasteli d.o.o., uz dokumentaciju (listovi 764-896), dokumentacija Porezne uprave, Područnog ured Split, Ispostava Solin za trgovačko društvo Kasteli d.o.o i to: prijava poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2009., utvrđivanje porezne osnovice i porezne obveze, račun dobiti i gubitka, bilanca-stanje na dan 31. prosinca 2009., prijava poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2009., bruto bilanca za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2009., prijava poreza na dobit, račun dobiti i gubitka te bilance za razdoblje 2007. i 2008., izlisti poreznih obveza iz sustava ISPU Porezne uprave, rješenja Porezne uprave Središnjeg ureda, dopisi Porezne uprave Ispostave Split, ovršno rješenja Porezne uprave od 16. veljače 2010., registar žiro računa (listovi 1201-1289), izlisti informacijskog sustava porezne uprave, ulazni računi društva Similis d.o.o., prijava poreza na dodanu vrijednost za 2009., knjiga primljenih ulaznih računa iz 2009, prijava poreza na dodanu vrijednost za siječanj, veljaču i ožujak 2010., knjiga primljenih ulaznih računa za 2010., izlisti iz informacijskog sustava Porezne uprave, dopisi društva Similis d.o.o. i Kasteli d.o.o. (listovi 1337- 1439), rješenje Porezne uprave, Područni ured Split, Ispostave Split od 17. lipnja 2010., porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Split, Ispostave Split za društvo Similis d.o.o., Klasa: Up/1-471-02/2010-01/76, Ur.broj: 513-07-17/08-2010-1 od 27. rujna 2010. godine (ovršno dana 21. ožujka 2011.) sa žalbom društva Similis d.o.o. te drugostupanjsko rješenje od 11. veljače 2011. (listovi 1440-1451), rješenje Financijske policije-postaja Split za trgovačko društvo Similis d.o.o. od 13. siječnja 2011. te rješenje drugostupanjskog tijela Ministarstva financija od 9. ožujka 2011. (list 1466 i 1472), prilozi, konto kartice i druga dokumentacija (listovi 1452-1465) za društvo Similis d.o.o. Split, podaci o bonitetu društva Similis d.o.o. (listovi 1473-1480), dokumentacija Porezne uprave, Područnog ured Split, Ispostave Split za društvo Similis d.o.o., prijave poreza na dobit za 2009., račun dobiti i gubitka i bilance za 2009. godinu, podaci o žiro računima, izvješća iz sustava ISPU Porezne uprave, godišnji financijski izvještaj za 2009. (listovi 1481-1517), financijska izvješća za društvo „Similis" d.o.o. za 2009. i 2010. , javna objava Fina - Regionalni centar Split, uz odluke vlasnika društva (listovi 1518-1553), izvodi iz Sudskog registra Općinskog suda u Sarajevu, Federacije BiH za privredna (trgovačka) društva Urbani d.o.o. i Peti element d.o.o. (vlasnik ĐA i direktor GA), (listovi 1781-1787), podaci FINA-e o poduzetniku Kasteli d.o.o. (listovi 1808-1813), računi-otpremnice TD Kasteli d.o.o., narudžbenice, jedinstvene carinske deklaracije, franchising ugovor (listovi 1828 -1854), računi, otpremnice, jedinstvene carinske deklaracije (listovi 1877- 1889), ispis vozila iz AOP-a MUP-a RH u vlasništvu i u leasingu trgovačkog društva Kasteli d.o.o. (listovi 2004-2014), izvadci iz sudskog registra za TD Revera d.o.o.(ex Croit d.o.o.), Bravo grupa d.o.o., Solucija d.o.o., Arhiva d.o.o, uz priloge (listovi 2036- 2065), poslovna dokumentacija društva Kasteli d.o.o. (listovi 2147-2261), porezno rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split od 20. listopada 2010. (listovi 2262 - 2268), konto-kartica trgovačkog društva Kasteli d.o.o. 213-4 faksirana od trgovačkog društva Numizma d.o.o. od 25. rujna 2013. (listovi 2658-2659), poslovna dokumentacija trgovačkog društva Kasteli d.o.o. priložena od stečajne upraviteljice ČA - dopisi, tablica prijavljenih i ispitanih potraživanja, otkaz ugovora o zakupu, ugovor o podzakupu između trgovačkih društava Kasteli d.o.o. i Similis d.o.o., inventura od 2. studenoga 2010., rekapitulacija provedenih cesija i dr., pregled prometa, sumarno potraživanja društva Kasteli d.o.o. za razdoblje od 1. siječnja 2010. do 25. listopada 2010., uz prilog (listovi 2729-2757), konto kartica društva Kasteli d.o.o. od 1. listopada 2010. uz CD na kojem je sadržana poslovna dokumentacija Kasteli d.o.o., sve priloženo od NA (listovi 2851-2852), izvadak iz sudskog registra za društvo Hong Kong j.d.o.o. (stranice 3430-3434 spisa), Agonija 1383 j.d.o.o. (stranice 3425-3429 spisa) i Refužo j.d.o.o. (stranice 3422-3424 spisa), dopis Trgovačkog suda u Splitu broj R3-487/25 od 27. veljače 2025. te povijesni izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu za društvo Ernest mot d.o.o. (stranice 3635-3640).
15. Na raspravi od 10. veljače 2026., u nastavku dokaznog postupka, u dokazne svrhe, na temelju čl. 431. st. 1. toč. 8. ZKP/08 pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedoka: UA (stranice 3150-3151 spisa), CA (stranica 3151 spisa) i LA (stranice 3151-3152 spisa), sve sa rasprave od 2. listopada 2015., zapisnici o ispitivanju svjedoka: ČA (stranice 3153-3155 spisa), AA (stranice 3155-3156 spisa), EA (stranice 3156 spisa) i OA (stranice 3156-3157 spisa), sve s rasprave od 4. prosinca 2015., te dopis Trgovačkog suda u Splitu poslovnog broja: R3-430/24 od 9. veljače 2024., uz povijesni izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu za trgovačko društvo Kasteli d.o.o. od istog datuma (stranice 3564-3570 spisa).
16. Potom su pročitani: imovinsko-pravni zahtjev Republike Hrvatske iz podneska ŽDO u Splitu od 3. svibnja 2022. (listovi 3420-3421 spisa), imovinskopravni zahtjev oštećenog trgovačkog društva Kasteli d.o.o. u stečaju iz podneska od 10. ožujka 2020. (list 3283 spisa), imovinskopravni zahtjev oštećenog trgovačkog društva Mercator H d.o.o. (sada Konzum Plus d.o.o.) od 7. veljače 2014. s prilozima (listovi 2855-2857) i od 15. lipnja 2020. (stranice 3314-3316 spisa).
17. Okrivljenica je, nakon čitanja imovinsko-pravnih zahtjeva oštećenika, navela da iste ne priznaje jer nije počinila kaznena djela za koja se tereti podignutom i naknadno izmijenjenom optužnicom.
18. Potom je pročitan izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenu ĐAL od 27. siječnja 2026. (stranica 3717) po kojem nije osuđivana.
19. Kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga za dopunu dokaznog postupka, na kraju dokaznog postupka je ispitana okrivljena ĐAL.
20. Iznoseći obranu navela je da se sjeća da je vezano za ovaj kazneni postupak iznosila obranu u ŽDO u Splitu, kao i u ranijem postupku vođenom pred drugim predsjednikom vijeća te da ostaje kod tih svojih obrana, a koje bi, s obzirom na ponovljeni postupak, htjela i dopuniti.
21. S obzirom na ovakvo kazivanje okrivljenice reproducirana je snimka ispitivanja okrivljenice obavljenog u ŽDO u Splitu 13. prosinca 2013. (žuta omotnica - list 2813 spisa).
22. U obrani iznijetoj na prvom ispitivanju okrivljena ĐAL je u bitnom navela da je bila direktorica društva Kasteli d.o.o., ali se uglavnom bavila poslovima dizajna, narudžbe robe, marketingom, uređenjem dućana i slično, dok je ostale poslove vodio njezin suprug, sada pok. ĐA. O poslovanju da ne zna ništa, nije stručna za te poslove, nije sudjelovala u obavljanju istih. Istakla je da su ona i njezin pokojni suprug ĐA nastojali napraviti sve najbolje za društvo i da niti na jedan način nisu sebi priskrbili financijsku dobit. Zanijekala je da bi počinila kaznena djela za koja se tereti, istaknuvši da se osjeća povrijeđeno jer su ona i suprug u društvo uložili svoje živote, svu svoju imovinu te imovinu u vlasništvu roditelja njezinog supruga, da ništa nemaju i da ništa nisu izvlačili iz društva.
23. Potom je pročitana obrana okrivljene ĐAL sa rasprave od 3. svibnja 2022. (stranice 3444-3447) i sa rasprave od 17. svibnja 2022, (stranice 3448 i 3449).
24. Na raspravi od 3. svibnja 2022. navela je da ostaje pri reproduciranoj obrani ujedno navodeći da je ona umjetnica koja je završila umjetničku akademiju. Njezin suprug je želio to njezino znanje iskoristiti u biznisu jer je on bio poduzetničkog duha te su pozitivno krenuli u posao i veliki biznis. Trgovačko društvo Kasteli d.o.o. se bavilo isključivo dizajnom i proizvodnjom, a nakon toga i trgovinom, a brend ove firme je bio "Skandal" koji se od jedne prodavaonice pretvorio u firmu preko 22 maloprodaje i 100 zaposlenih radnika te je sam sustav prerastao njihove mogućnosti tj. mogućnosti njezinog supruga ĐA kao menadžera i nje kao dizajnerice. "Skandal" da je bio najveći hrvatski brend na nivou današnjeg H&M. Istakla je da su o i njezin pokojni suprug ĐA svoje najbolje godine života dali za ovu firmu, uložili novaca i rada, a u poslu su se podijelili na način da se njezin suprug bavio otvaranjem maloprodaja, kreditima, financiranjem, kadrovima i politici širenja, a ona je bila dizajner u studiju te su se dizajni izrađivali po njezinim nacrtima. Vrlo često i to četiri puta godišnje je putovala u Kinu gdje je boravila po mjesec dana jer se tamo proizvodila roba i kontejnerima dovozila u Republiku Hrvatsku. Uslijed problema s poslovanjem u Kini, njezin suprug je otvarao veći broj maloprodaja što je negativno utjecalo na posao jer nije imao znanja i veliki obim posla prešao je granice njihovih zajedničkih mogućnosti. Kada je došlo do krize u cijeloj Europi 2008. i kada su na tržište došli novi brendovi, financijski puno jači, koji su zauzeli tržište, da je njihov promet padao, dok su obveze bile velike. U to vrijeme da je njezin suprug založio stanove svojih roditelja i pronalazio način da izađu iz dugova u kojima su se našli. Uslijed financijskog kraha, njezin suprug da je bio u depresiji te se u konačnici razbolio i preminuo od karcinoma. Naime, ona i njezin suprug da su izgubili cijelu imovinu, kako svoju tako i svojih roditelja te su ostali bez financijskih sredstava.
24.1. Vezano za poslovni odnos između trgovačkog društva Kasteli d.o.o. i društva Mercator-H d.o.o., te zaključene ugovore o zakupu poslovnih prostora, navela je da ima saznanja da su uspješno poslovali s Mercatorom sve do 2008., a poslovnu suradnju su započeli pet šest godina prije toga i tijekom cijelog tog vremenskog perioda je njihova poslovna suradnja bila uspješna te su do tada podmirivali svoje obveze prema društvu Mercator-H.
24.2. U odnosu na kazneno djelo iz članka 246. st. 2. u vezi stavka 1. KZ/11, navela je da su uzimali pozajmice od društva Kasteli d.o.o. u velikim novčanim iznosima i to od 2.800.000,00 kuna koji novac su uložili u firmu. Međutim, kako su podizali kredite u nastojanju da bilanca firme bude pozitivna, da su i banke predložile da ovaj novčani iznos predstavlja vlasništvo firme, a ne pozajmicu. Ovo stoga što je u njihove maloprodaje uloženo 40.000,00 - 50.000,00 eura, što je bio razlog da firma mora imati pozitivnu bilancu.
24.3. U odnosu na pitanje vezano za fakturiranje, obračun poreza i pretporeza, odgovorila je da ona nije radila ništa po tom pitanju niti se u to razumije. Za trgovačko društvo Kasteli d.o.o. knjigovodstvene poslove obavljalo je društvo Numizma d.o.o te ona ni ne zna što je pretporez i porez jer to nije njezina struka niti se u to razumije.
24.4. U odnosu na kazneno djelo zlouporabe stečaja kojim se tereti da je za trgovačko društvo Kasteli d.o.o. umanjila stečajnu masu društva i na taj način oštetila stečajne vjerovnike te da nije poduzela radnje radi naplate potraživanja društva Kasteli d.o.o. prema domaćim i inozemnim kupcima već su ista neosnovano, neutemeljeno i neargumentirano u pravnim knjigama prikazana kao zatvorena, odgovorila je da o tome nema nikakvih saznanja te da vrlo teško može i shvatiti o čemu je konkretno riječ jer ona osobno o vođenju poslovnih knjiga društva Kasteli d.o.o. ne zna apsolutno ništa. Istakla je da nikada nije razgovarala o cijenama zakupa poslovnih prostora društva Mercator-H d.o.o., kao ni bilo što u vezi iznajmljivanja poslovnih prostora, kako za Mercator-H, tako ni za druge poslovne prostore u kojima je društvo Kasteli d.o.o. otvaralo svoje maloprodajne dućane. Navela je da poznaje ĆA koja je radila u skladištu društva Kasteli d.o.o. te da poznaje i ČA koja je bila stečajna upraviteljica društva Kasteli d.o.o., te ju je ista više puta zvala jer je bila odgovorna osoba društva Kasteli d.o.o.
24.5. Nadalje, potvrdila je da je potpisivala poslovnu dokumentaciju društva Kasteli d.o.o., te potpisivala sve što joj se dalo, a što nije čitala. Iako je ona bila osnivač i direktor društva Kasteli d.o.o., njezin pokojni suprug ĐA je određivao tko će što raditi, te su se u poslu podijelili na način kako je to već opisala. Potvrdila je i da je bila osnivač i direktor trgovačkog društva Kasteli d.o.o. i imala potpuno povjerenje u svog pok. supruga ĐA.
25. Iznoseći obranu na raspravi od 17. svibnja 2022. i to nakon što je zastupnica optužbe izmijenila optužnicu, okrivljenica se očitovala da se i nadalje ne smatra krivom u odnosu na navode izmijenjenog optužnog akta, te da u potpunosti ostaje pri iznijetoj obrani s rasprave od 3. svibnja 2022. Dodatno je navela da, iako je točno da je potpisivala dokumentaciju trgovačkog društva Kasteli d.o.o. kao član uprave društva Kasteli d.o.o., a samim time i kao odgovorna osoba, da postoji mogućnost da je netko koristio pečat sa njezinim potpisom, a veliki broj dućana koji je bio u njihovom vlasništvu su bili u sklopu trgovačkog društva Kasteli d.o.o.
26. Nakon iznijete obrane, te nakon što sud je prihvatio prijedlog za dopunu dokaznog postupka te je reproducirana snimka ispitivanja okrivljenika sada pok. ĐA, okrivljenica je u ponovnom očitovanju o optužnom aktu navela da se i dalje ne smatra krivom i da ostaje pri iznijetoj obrani.
27. Nakon reprodukcije snimke ispitivanja okrivljene obavljenog u ŽDO u Splitu te čitanja njezinih obrana sa rasprava od 3. i 17. svibnja 2022., okrivljenica je navela da u cijelosti ostaje kod onog što je prethodno govorila te ponovila da bi htjela dopuniti ranije iznijetu obranu. U nastavku je navela da su za ovo što se dogodilo krivi i ona i njezin sada pokojni suprug ĐA. Htjeli su stvoriti brend koji su i stvorili ali ga nisu uspjeli održati i to dijelom i zbog toga što u društvu to jednostavno ne može opstati. U navedeni posao da su krenuli od nule i ipak nešto stvorili. Njezin suprug da je bio autoritaran, tvrdoglav i nekako jači od nje, dok je ona drugačije razmišljala ali njezine ideje zbog njegove naravi nisu mogle doći do izražaja. Nije htjela lanac dućana jer njezine želje nisu materijalizam, materijalno je nikada nije zanimalo, dok je njezin suprug razmišljao drugačije. U svemu tomu da su se pogubili i da ih je "pojela" ta njegova ambicija. Radi posla je često odlazila u Kinu, a s njom su putovali TA i pokojna SA. Kako se bavila stvaranjem kolekcije, što je vrlo složen posao, nije imala vremena baviti se financijama društva, a niti politikom poslovanja društva. Upravo zbog količine posla vezanog za izradu kolekcije i složenosti istog, nije joj ni palo na pamet baviti se financijama društva, za koje nije bila niti stručna. Dok je radila svoj dio posla, njezin suprug je otvarao franšize. Potom je ponovila da su za ovo što im se dogodilo, oboje zajedno krivi što su uopće ušli u sve to. Potvrdila je da su se greške napravile za koje su oboje krivi jer su bili tim. Njihova namjera je bila da sve to spase. Za financijsko poslovanje da je kriv suprug ZA. U posao da su uložili veliki trud, kao i imovinu, posebno njezin suprug koji je založio stanove u vlasništvu svojih roditelja. Njezina greška da je u tome što se nije uspjela suprotstaviti suprugu i što je dozvolila da otvori lanac trgovina, jer je njezino mišljenje bilo da je dovoljna jedna trgovina i jedna firma. Istakla je da se ona i suprug nisu miješali jedno drugome u posao već je svatko obavljao svoj dio posla. U ranijoj obrani da je navela da je potpisivala dokumentaciju društva Kasteli, pojasnivši da je kao direktor istu morala potpisati. Navela je i da je bila direktor društva Kasteli jer to nije mogao biti njezin suprug koji je već imao firmu Biznismen koja je bila u stečaju. Istakla je da dokumentaciju koju je potpisivala nije čitala, a na to ju je tek naknadno upozorila jedna odvjetnica koja joj je rekla da je morala sve čitati, posebno ono napisano malim tiskanim slovima.
27.1. Vezano za kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, opisano pod točkom 1. izmijenjene optužnice, navela je da su i ona i suprug davali pozajmice društvu Kasteli za koje je banka, da bi društvo bilo nekako jače, predložilo da se to ne knjiži kao pozajmice već da to bude povećanje temeljenog kapitala navedenog društva. Knjigovođa NA joj je rekao da je on napravio tako kako je banka predložila, jer se ona u knjigovodstvo ne razumije.
27.2. Odgovarajući na posebna pitanja branitelja, nije mogla odgovoriti kakav je odnos pozajmica koje su ona i pokojni suprug kao fizičke osobe dali društvu Kasteli, u odnosu na pozajmice koje je navedeno društvo dalo njima, ujedno navodeći da ona nije radila taj posao i da se u to ne razumije. Vezano za upis pozajmica koje su dali društvu kao temeljni kapital, naloge knjigovodstvu da je davao njezin pokojni suprug ZA koji je isključivo bio taj koji je komunicirao i sa bankama i sa knjigovodstvom društva Kasteli. Navela je da ne zna kako se knjiže pozajmice niti što znači povećanje temeljnog kapitala, a što joj je naknadno objasnio NA rekavši da povećanje temeljnog kapitala znači da firma više vrijedi i da se može dobiti veći kredit.
27.3. Odgovarajući na posebna pitanja zastupnice optužbe, navela je da ne zna odakle njenom suprugu novac za pozajmice koje su dane društvu Kasteli niti zna kada su iste dane. Osobno nije imala neko drugo društvo koje bi bilo osnovano u inozemstvu. Misli da ni njezin suprug nije imao druga društva osnovano u inozemstvu. Prethodno je spominjala franšize u Kanadi, u Kopenhagenu i BiH.
27.4. Odgovarajući na posebna pitanja predsjednice vijeća, navela je da kao fizička osoba nije davala pozajmice društvu jer nije imala novca. Prethodno je govorila da su i ona i suprug davali pozajmice jer je doista smatrala da oboje rade zajedno, kao tim. Stoga da je samo njezin suprug davao pozajmice društvu Kasteli d.o.o. Nije znala financijsko stanje društva Kasteli, ponovno navodeći da se time isključivo bavio njezin suprug. Govoreći o izvoru novca iz kojih je suprug davao pozajmice društvu Kasteli, navela je da je društvo u početku poslovalo uspješno i ostvarivalo dobit, koju nisu uzimali već su ostavljali dobit u firmi da bi je ojačali, a što ona zapravo samo pretpostavlja. Nikada nije vidjela ugovor o pozajmicama koje bi bile dane društvu Kasteli, pritom navodeći da nije uzimala pozajmice od društva Kasteli, a ne zna je li ih uzimao njezin pokojni suprug. Poznato joj je da je zbog financijskih poteškoća račun društva Kasteli bio u blokadi. Zbog blokade računa društva Kasteli osnovano je društvo Similis jer se preko društva Kasteli više nije moglo poslovati, a to društvo je ipak imalo radnike kojima je trebalo osigurati plaće. Ne zna tko je osnivač društva Similis, a misli da je direktor društva bila DA. Nije joj poznato na koji način se nosila dokumentacija u knjigovodstveni servis Numizma i kako je to njezin suprug organizirao, te misli da je to radio preko vozača firme. Osobno da nije nosila dokumentaciju u taj servis, a niti je ikada komunicirala s nekim iz servisa Numizma, a vezano za dokumentaciju društva. Navela je da nikada nije preuzimala utržak iz prodavaonica te da njezin suprug nije dopuštao bilo kome da uzima novac i utržak. Uglavnom je on bio taj koji je išao u prodavaonice i uzimao utržak. Ne zna jesu li voditelji prodavaonica imali obvezu polagati utržak na račun društva. U skladištu da nije bilo robe društva Kasteli. Prethodno je govorila da je išla u Kinu gdje se proizvodila kolekcija koja je kontejnerima trebala doći u Republiku Hrvatsku, a potom u društvo Kasteli i njegove prodavaonice, istaknuvši da se vezano za zimsku kolekciju i misli da je to bilo 2008. ili 2009., dogodilo da kontejneri nisu došli u Republiku Hrvatsku. Za proizvodnju zimske kolekcije u Kini platili su 30% depozita koji je trebalo platiti ali nisu platili preostali iznos, tako da roba nije došla u Republiku Hrvatsku i to je zapravo bio kraj svega jer su dućani u Republiku Hrvatsku bili prazni i više nisu mogli raditi.
27.5. Potvrdila je da je ugovor o najmu poslovnih prostora zaključen između društva Kasteli i Mercator-H, za društvo Kasteli potpisala ona kao direktor, pri tomu navodeći da je bilo više poslovnih prostora u najmu i to u gradovima: Zagreb, Split, Rijeka. Što se tiče obveza iz tog ugovora, da su se iste prema Mercatoru uredno podmirivale dok nije nastupila blokada društva Kasteli d.o.o. Poznato joj je da je društvo Mercator tražilo da Č napusti poslovne prostore koje je uzelo u najam. Nije joj poznato je li u tim poslovnim prostorima koji su bili u najmu poslovalo neko drugo društvo, pa tako ni je li društvo Similis poslovalo u poslovnim prostorima Mercatora-H. No, poznato joj je da društvo Kasteli na kraju nije imalo robe u tim prostorima tako da nije moglo poslovati.
27.6. Ništa joj nije poznato o poslovnoj suradnji između društava Kasteli d.o.o. i Ernest Mot d.o.o. Ne poznaje HA. Navela je da nisu kupovali robu od drugih društava u Republici Hrvatskoj pa da bi je onda prodavali u prodavaonicama društva Kasteli jer su oni robu sami proizvodili i tu robu prodavali u svojim prodavaonicama. U prodavaonicama društva Kasteli nisu imali obuću osim nekoliko pari čizama koje su bile kupljene u Kini, a imali su i modne dodatke: remene, kape i šalove koje nisu proizvodili već kupovali u Kini, a modne dodatke uvozili iz Italije.
27.7. Društvo Kasteli da je imalo bankovnu karticu i to su jednu imali ona i suprug, a drugu je imala voditeljica dućana u Zagrebu gdje su imali tri prodavaonice. Ne zna u koje svrhe se koristila kartica društva. Ona da nije koristila tu karticu već da je ista bila kod njezinog supruga, ali ne zna u koju svrhu je on tu karticu koristio.
27.8. Što se tiče poslovnih prostora koji su iznajmljeni od društva Mercator-H, kada je došlo do krize poslovanja u društvu Kasteli, htjela je napustiti te poslovne prostore i odustati od svega ali njezin suprug nije htio odustati već je želio sve to spasiti i nastaviti s poslovanjem.
27.9. Ona i suprug da nisu razgovarali o poduzimanju radnji vezano za naplatu potraživanja društva Kasteli. Ništa joj nije poznato o zatvaranju tih potraživanja u knjigovodstvu društva Kasteli niti je znala o kojim se potraživanjima radi i što se tu uopće dogodilo. U ranijoj obrani da je spominjala da je njezin suprug založio dva stana u vlasništvu svojih roditelja. Jedan od tih stanova da je "spasila" njegova sestra koja je podmirila dugovanja i stan je sada u njezinom vlasništvu. Što se tiče drugog stana još uvijek je postupak u tijeku i njezina kćerka ga pokušava "spasiti", dignuti kredit i podmiriti dugovanja. U Kinu je putovala i tamo boravila za vrijeme izrade kolekcije na teret društva Kasteli koje je podmirivalo trošak boravka.
27.10. Kao direktor društva Kasteli za vrijeme dok isto uredno posluje, da su ona i njezin suprug primala plaću na svoj račun te su uredno plaćeni svi doprinosi. Društvo Kasteli da je za vrijeme urednog poslovanja kupilo zemlju na kojoj je započeta gradnja poslovne zgrade koja je financirana sredstvima Optima leasinga i koja završena, a kako je društvo Kasteli zapalo u poteškoće i nije moglo servisirati kredite, dogodilo se da je zgrada predana društvu Optima leasing koje je zgradu preuzelo u svoje vlasništvo. Isto tako, sjeća se da je društvo kupilo brod sredstvima kredita, ne znam koje banke, koji također nije otplaćen i kojega je u konačnici preuzela banka. Društvo je imalo i dva mala kombija kojima se razvozila roba.
27.11. Govoreći o obiteljskim i materijalnim prilikama navela da zajedno s kćerkom živi na adresi [adresa], u stanu koji njezina kći pokušava "riješiti" podizanjem kredita i kojim bi bila podmirena potraživanja. Zaposlena je u društvu Transylvania j.d.o.o. u kojem je osnivač njezina kćer te se i dalje bavi modom i oslikavanjem stakla te ostvaruje mjesečna primanja od oko 750,00 eura.
27.12. Na kraju obrane obrani ponovila je da nije počinila kaznena djela koja joj se stavljaju na teret i da joj je žao što su na neki način napravili kaos i zbog svega što se dogodilo, što je bilo loše za svih i što je iz svega toga i za neke druge poslovne subjekte i radnike nastupila šteta.
28. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena ĐAL počinila tri kaznena djela u stjecaju i to jedno kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11, jedno kazneno djelo utaje poreza ili carine iz članak 256. stavak 1. KZ/11 i jedno kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 i sve u svezi članka 51. KZ/11, na način kako je to sada pobliže opisano pod a) točkama 1. 2. i 3. izreke presude.
29. Nadalje, na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08, sud je okrivljenicu oslobodio optužbe da bi počinila jedno kazneno djelo utaje poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. KZ/11. te jedno kazneno djelo zlouporabe stečaja iz članka 282. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/97, pobliže opisana pod b) točkama 4. i 5. izreke presude.
30. U odnosu na osuđujući dio i kaznena djela pod a) izreke presude, sud će ponajprije iznijeti nesporne činjenice.
30.1. Naime, s obzirom na obranu okrivljene ĐAL, u postupku nije bilo sporno da je ista bila direktor i osnivač trgovačkog društva Kasteli d.o.o. te ovlaštena za zastupanje navedenog društva, a što proizlazi i iz povijesnog izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu za navedeno trgovačko društvo pročitanog u dokaznom postupku. Nadalje, nije bilo sporno da je okrivljenica u navedenom svojstvu potpisivala poslovnu dokumentaciju društva Kasteli d.o.o., što uključuje i potpisivanje ugovora o zakupu zaključenog između TD Kasteli d.o.o i Mercator- H. d.o.o, okvirnog ugovora o poslovno - tehničkoj suradnji zaključenog između TD Kasteli d.o.o. i Similis d.o.o., potpisivanje bilanci, poreznih prijava društva Kasteli i dr. Isto tako nije bilo sporno da je nad navedenim društvom otvoren stečaj, a što proizlazi iz dokumentacije spisa Trgovačkog suda u Splitu broj: 7. St-42/2010 o otvaranju stečajnog postupka. Također nesporna je blokada žiro računa društva Kasteli d.o.o. od 20. ožujka 2009.
31. S obzirom na obranu okrivljene ĐAL u kojoj je navela da je dokumentaciju potpisivala jer je istu kao direktor morala potpisati, ujedno ističući da je nije čitala i da se nije bavila financijskim poslovanjem društva jer se u to ne razumije te da je za to isključivo bio zadužen njezin sada pok. suprug ĐA u kojeg je imala veliko povjerenje, dok se ona bavila dizajnom, izradom kolekcije, uređenjem dućana, kao sporno je valjalo utvrditi je li okrivljenica postupala zajednički i dogovorno sa sad pok. ĐA, a koji je postupao uz njezino znanje i odobrenje, na način opisan pod a) točkom 1. izreke. U tom smislu je kao sporno valjalo utvrditi je li okrivljenica postupila suprotno članku 430. u svezi s člankom 252. stavkom 1. Zakona o trgovačkim društvima prema kojima mora voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, a sve u nakani ostvarivanja sebi i drugome nepripadajuće materijalne koristi u velikom iznosu te na taj način povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelje na zakonu, a čime bi ona i njezin sada pok. suprug pribavili znatnu protupravnu imovinsku korist u iznosu od 1.121.449,78 te time društvu Kasteli d.o.o. o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti, prouzročila znatnu štetu.
32. S obzirom na navedeni iznos, nije bilo sporno da bi se u konkretnom slučaju radilo o znatnoj imovinskoj koristi, odnosno znatnoj šteti, a sve sukladno čl. 87. st. 29. KZ/11 koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Sukladno citiranoj zakonskoj odredbi znatna imovinska korist i znatna šteta je ona koja prelazi 60.000,00 kuna, odnosno sada 7963,37 eura.
33. Nakon detaljne i kritičke analize obrane okrivljenice ĐAL te analize svih drugih izvedenih i materijalnih i verbalnih dokaza, kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, sud je utvrdio da obrana okrivljenice u kojoj je negirala počinjenje predmetnog kaznenog djela, nije osnovana i da je ista postupila na način kako je opisano pod a) točkom 1. izreke ove presude i počinila kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11.
34. Navedeni zaključak suda proizlazi iz iskaza svjedoka: AA, MA, VA, ĆA, ŽA, PA koji potvrđuju da je okrivljenica sudjelovala sukladno svojim ovlastima kao član uprave i osnivač društva Kasteli d.o.o., time i kao odgovorna osoba u trgovačkom društvu Kasteli d.o.o., obavljala poslove koji se tiču poslovanja društva Kasteli d.o.o., nadzirala i pratila rad u prodavaonicama, nazočila isporukama robe te preuzimala ostvareni dnevni utržak po prodavaonicama, a ponekad je utržak uzimao i njezin suprug ĐA. Uz navedeno ista je potpisivala brojnu poslovnu dokumentaciju, porezne prijave, financijska izvješća, što je već prethodno navedeno kao nesporno utvrđenje suda te bila ovlaštena raspolagati s bankovnom karticom društva, kojom je s računa društva podizala gotovinu, a što upućuje na zaključak da ista nije samo formalno obavljala poslove direktora navedenog društva. Stoga se njezina obrana u tomu dijelu, u kojoj je tvrdila suprotno, ističući da se isključivo njezin suprug bavio financijskim poslovanjem društva, ukazuje neosnovanom i danom u cilju otklanjanja kaznene odgovornosti i prebacivanje iste na sada pok. supruga ĐA.
35. Na okolnosti uloge i doprinosa okrivljenice u počinjenju kaznenih djela za koja se ista tereti da bi ih počinila zajednički i dogovorno sa sada pok. suprugom ĐA, kazivao je sada pok. ĐA ispitan u svojstvu osumnjičenika pred državnim odvjetnikom, čija obrana je reproducirana u dokaznom postupku. Isti je tada naveo da je u društvu Kasteli d.o.o. radio sve, vozio kamion, ugovarao proizvodnju, postavljao električne instalacije, uređivao dućan. Ujedno da je bio ovlašteni potpisnik za naloge, ali da nije mogao sklapati poslove za navedeno društvo. Njegova supruga ĐAL da je u društvu bila zadužena za dizajn, imidž društva, odabir robe i krojeva, uređivanje izloga prodavaonica. Za navedeno društvo knjigovodstvo je vodio servis i imali su vanjski nadzor. Preko 1.000.000,00 kuna da je u blokadi plaćeno izravno na račun društva pa da firma nije završila u stečaju, da bi se izvukla iz blokade. Dokumentaciju društva da je pregledavao on dok je porezne prijave potpisivala okrivljenica, a u njezinoj izočnosti knjigovođa društva. Knjigovodstvo da je do dolaska društva Numizma bilo neuredno. Ovo društvo da je krenulo u uređenje knjigovodstvenog stanja. Što se tiče dnevnog utrška naveo je da se isti nije polagao na račun društva i to upravo zbog blokade računa. Iz tog iznosa da su se plaćali troškovi društva, struja i dr. Odluku o uzimanju novca iz blagajne da je donio on, a da okrivljenica u to nije bila uključena. Stoga da su on, a formalno pravno i njegova supruga, okrivljenica, krivi za neuredno knjigovodstvo. Posebno je istakao da ništa nisu uzeli za sebe. Plaće zaposlenika da su se isplaćivale u gotovini, a gotovinom se plaćala struja. Govoreći o pozajmicama naveo je da su oni davali pozajmice firmi i da je to njihov novac kojeg su zaradili ali su ga ponovno ulagali u firmu kako bi mogli podići kredite. Vezano za pozajmice da nisu zaključeni ugovori i to zbog neurednog knjigovodstva. Društvu Numizma da nisu predane sve poslovne knjige, ujedno navodeći da se radi od oko 500 registratora. Stečajnoj upraviteljici da je pak predan CD i stick sa cjelokupnom dokumentacijom, pojašnjavajući u nastavku da je to predano sudu. Ostvarenu dobit da su koristili u daljnjem poslovanju, a pri tom misli na razdoblje iz 2008., a i ranije jer društvo Kasteli do tada nije bilo u gubitku. Zbog gubitka da su ostali dužni pojedinim radnicima, ponovno navodeći da ni on ni okrivljenica ništa nisu uzeli za sebe jer nakon 20 godina ništa nemaju, a sve to zbog pogrešne procjene i vjerovanja u bankarski sustav, kako nije trebao postupiti. Za premoštavanje nastalog stanja da se i privatno zaduživao, te novac uzimao od sestre koja živi u [adresa]. Govoreći o društvu Similis d.o.o. naveo je da je on osnivač, u kojem njegova supruga ĐAL ništa financijski nije radila već je kao i u društvu Kasteli vršila uređenje izloga i radila odabir kolekcije. U odnosu kazneno djelo utaje poreza, vezano za račun br. 1. od 1. siječnja 2010. koji se odnosi na isporuku robe društvu Similis d.o.o., negirao je da bi se radilo o umanjenju osnovice za obračun PDV-a, navodeći da se radilo o robi koja je bila u prodaji na popustu. Onaj dio robe koji nije prodan da je vraćen po sniženoj cijeni te da je zato došlo do različitih iznosa u izlaznom i ulaznom računu. Društvo Similis stoga nije ostvarilo veće prihode od onih koji su prikazani u poslovnim knjigama već se dogodilo da nije evidentirana promjena cijene za odobreni rabat i vezano za prodaju robe na popustu. Potvrdio je da je društvo Kasteli nastavilo poslovanje i u uvjetima blokade na način da je poslovalo preko računa društva Similis d.o.o. U odnosu na kazneno djelo utaje poreza i carine i vezano za poslovanje sa društvom Ernest Mot d.o.o. te prikaz u poslovnim knjigama računa br. 1. od 2. siječnja 2008., naveo je da je društvo Kasteli imalo poslovnu suradnju sa ovim društvom te da je roba po navedenom računu isporučena društvu Kasteli. Međutim, njegova supruga ĐAL da je pregledala robu i utvrdila da postoje greške, da roba nije u redu te je prodavatelju rekao da robu neće primiti i da je preuzme nazad ali da to društvo Ernest Mot nije uradilo. Ništa mu ne znači ime HA. Što se tiče same robe, da je istu naručila supruga te stoga ne zna detalje narudžbe jer se nikada nije time bavio ali da je vezano za isporuku on kontaktirao i nazivao društvo Ernest Mot. Naveo je da su u prodavaonicama prodavali cipele iako ne u velikim količinama. S obzirom na prethodno navedeno, da po računu društva Ernest Mot nije izvršeno plaćanje, a niti je vraćena roba za koju ne zna gdje je završila, navodeći da bi to trebalo pitati stečajnu upraviteljicu. Vezano za zatvorena potraživanja za koja se terete da bi njihovo zatvaranje bilo neopravdano i neosnovano, naveo je da ne zna zašto je tako postupljeno, ujedno navodeći da je bilo i otvorenih potraživanja, a sve da bi trebalo biti vidljivo iz dokumentacije društva. Nadalje, naveo je da je društvo Kasteli imalo inozemne kupce u Danskoj, Švedskoj i Bosni i Hercegovini. Isto tako da je on osnivač društava u Bosni i Hercegovini i to Peti Element i Urbani, koje je prodao, a koja su imala nešto dugovanja prema društvu Kasteli. Ništa nije poduzeo u smislu naplate potraživanja jer nije imao novca za postupke, a osim toga da su mu u Sarajevu prijetili. O poslovnim knjigama da je odlučivao on, htio ih je odnijeti stečajnoj upraviteljici ČA, koja ih nije htjela uzeti pa ih je predao putem sudskog protokola. Govoreći o suradnji društva Kateli i Markator-H naveo je da su osobe iz navedenog društva cijelo vrijeme sve znale. Dug za koji se tereti iz osnova ugovora o zakupu da je nastao kroz dvije do tri godine. U svezi istog bezbroj puta da je bio na razgovoru i u Zagrebu, te da su stalno pregovarali. Obećavali su smanjenje zakupnine za 50 % jer su iz Mercatora bili zainteresirani da oni ostanu i dalje kao zakupoprimci. Takav ugovor je imao i uvjet, a to je bilo plaćanje dotadašnjeg dugovanja, a na što nije pristao jer to nije mogao platiti. Društvo Mercator da nikada nije tražilo da odu iz njihovog prostora niti su zaplijenili robu. On da je dao mjenicu te u više navrata pričao sa BA. Nikada da u društvu Kasteli da nije zaprimljena obavijest o raskidu ugovora o zakupu. Potvrdio je da je u razgovoru s BA obećavao da će podmiriti dugovanje jer je u prostoru poslovalo društvo Similis, a što da su također znali u Mercatoru, da se novac svakodnevno vrtio preko računa te da je milijun kuna uplaćeno na račun društva Kasteli koji je bio u blokadi. Na kraju obrane ponovio je da nije počinio kaznena djela za koja se tereti. U poslovanju društva Kasteli da su uložili svu svoju i obiteljsku imovinu spominjući dva stana svojih roditelja koji da su pod hipotekom ili ovrhom. Potvrdio je uzimanje pozajmica od društva Kasteli koje da su uredno knjižene kao takve te je ponovilo da su i oni davali društvu pozajmice. Ponovio je da su pozajmice samo knjižene, a da ni on ni supruga nikakav novac po toj osnovi nisu uzeli za sebe.
36. Ocjenjujući njegovu obranu, sud istu nije prihvatio kao osnovanu te smatra da je kao suprug okrivljene RAL želio i nastojao istu ekskulpirati od kaznene odgovornosti, a što je s obzirom da se radi o bračnim drugovima, bilo i razumljivo i logično i životno. Da se radilo zajedničkom postupanju proizlazi i iz obrane okrivljenice iznijete u ponovljenom postupku pred sudom, u kojoj je u više navrata navela i ponovila da su oboje krivi zbog svega što se dogodilo, da su postupali kao tim, uz veliko uzajamno povjerenje. S druge pak strane nije prihvatljivo, ni životno ni logično da kao bračni partneri uopće ne razgovaraju o poslovanju društva, uspjehu poslovanja, rezultatima tog poslovanja, dobiti, podmirenju obveza, isplatama plaća za zaposlenike društva, ugovorima i slično, a kako to želi prikazati okrivljena u svojoj obrani.
37. Da je okrivljenica aktivno i stvarno sudjelovala u poslovanju društva Kasteli d.o.o. proizlazi i iz iskaza svjedokinje UA koja je kazala da je u navedenom društvu radila do travnja 2009. na poslovima robnog knjigovodstva te da je obavljala i poslove v.d. direktora u društvu Kasteli d.o.o. Obavljajući ove poslove da ni o čemu nije odlučivala te iako je u poslovima robnog knjigovodstva bila samostalna, ipak su RAL i ĐA odobravali poslovna evidentiranja i o svemu su morali biti upoznati. Njih dvoje da su vodili poslovanje društva Kasteli d.o.o. Riječ je o društvu koje je drugim pravnim osobama isporučivalo robu. Društvo Kasteli d.o.o. je davalo u najam i poslovni prostor društva Similis d.o.o. Društvo Kasteli d.o.o. da je imalo prodavaonice u Zagrebu, Puli, Zadru, Šibeniku, Rijeci i Splitu te su ostvarivane dnevne utrške radnice u prodavaonicama bile obvezne položiti na žiro račun društva.
38. Svjedokinja CA koja je bila zaposlena u društvu Similis d.o.o. na radnom mjestu knjigovođe, navela je da je u okviru svojih poslova uglavnom knjižila poslovnu dokumentaciju te je uočila da su društvo Similis d.o.o. i Kasteli d.o.o. povezani jer su dolazili ulazni računi tvrtke Kasteli d.o.o. na knjiženje, iz kojih je zaključiti da je tvrtka Kasteli d.o.o. prodavala robu tvrtki Similis d.o.o. Međutim, društvo Similis d.o.o. obveze prema društvu Kasteli d.o.o. nije plaćalo putem računa već su se dugovanja zatvarala cesijama.
39. Svjedokinja ŠA je navela da je u društvu Kasteli d.o.o. bila zaposlena na radnom mjestu financijskog knjigovođe od rujna 2005. do 30. travnja 2008. Direktorica navedenog društva je bila ĐAL te je uz nju posao vodio njezin suprug pokojni ĐA. Sjeća se da su ZA i JA davali pozajmice društvima te bi ona trošak korištenja kartica na teret društva, kompenzirala s danim pozajmicama. Nadalje, potvrdila je da je društvo Kasteli d.o.o. imalo prodajne prostore po cijeloj Hrvatskoj te se utržak ostvaren po prodavaonicama polagao na žiro račun. Također je istakla da je društvo Kasteli d.o.o. imalo u najmu prostore u vlasništvu društva Mercator, koji se najam plaćao, ali sa zakašnjenjem.
40. Svjedokinja LA istakla je da je od prosinca 2009. do 31. ožujka 2010. radila u društvu Similis d.o.o. na radnom mjestu knjigovođe te da je poslovanje društva Similis d.o.o. vodio ĐA. Trgovačko društvo Similis da je imalo velike izdatke za plaćanje najamnine, troškova struje, mjenica i slično. Plaćanja po navedenim osnovama da su se uglavnom obavljala cesijama te je u više navrata upozoravala da se ne potpisuju ovakvi ugovori o cesijama jer je društvo Kasteli d.o.o. bilo u blokadi. Društvo Similis da je robu nabavljalo isključivo od društva Kasteli d.o.o. te je uočila da na žiro račun društva Similis d.o.o. dolaze uplate iz Zadra, Pule i Zagreba te je zaključila da se te uplate odnose na prodavaonice u tim gradovima. Zatražila je objašnjenje od ĐA koji joj je kazao da prodavaonice dnevni utržak uplaćuju na račun društva Similis d.o.o. iz razloga što je žiro račun trgovačkog društva Kasteli d.o.o. blokiran.
41. Svjedokinja EA je u društvu Kasteli d.o.o. radila od kolovoza 2008. do lipnja 2009. te obavljala poslove financijskog knjigovođe. Ista je kazala da je direktorica društva Kasteli d.o.o. bila JA koja je često bila na putu te je ĐA pregledavao dokumentaciju koja se dostavljala na knjiženje. Ujedno je kazala da je društvo Kasteli d.o.o. imalo u najmu više prodavaonica te da je 2009. zapalo u poslovne teškoće. Računi su se prestali plaćati, plaće su kasnile, a račun društva je upao u blokadu, što je bio i razlog da je u lipnju 2009. otišla iz društva Kasteli d.o.o. Nadalje, navela je da se dio utrška, dok je društvo bilo u blokadi, polagao u blagajnu i da su se od toga isplaćivale plaće. Ponekad da bi zaposlenice uzimale plaću od dnevnih utržaka, o čemu bi sačinjavale isplatnice. Društvo Kasteli d.o.o. je imalo u najmu poslovne prostore koji su se plaćali, međutim naknadno je prestalo njihovo plaćanje i pokrenut je i ovršni postupak. Istakla je i da je društvo imalo veliki broj kreditnih obveza.
42. Svjedokinja OA je u iskazu navela da radila je u društvu Numizma d.o.o. koje se bavi knjigovodstvenim poslovima te da je njezin suprug NA vodio knjigovodstvene poslove za ĐA i okrivljenicu koju ona poznaje samo površno te da je točno da je društvo Numizma d.o.o. zaključilo ugovore o vođenju poslovnih knjiga s društvom Kasteli d.o.o. i društvom Similis d.o.o.
43. Svjedok NA je u svom iskazu naveo da pokojnog ĐA i ĐAL poznaje od travnja 2010., kada je društvo njegove supruge OA, Numizma d.o.o., vodilo poslovne knjige za društvo Kasteli d.o.o. sve do otvaranja stečajnog postupka, a za trgovačko društvo Similis do 2012. U trenutku preuzimanja ovih poslova, knjige ovih trgovačkih društva da su bile dosta neuredne te da je bilo dosta grešaka u knjiženjima koje je nastojao ispraviti, ali kako je otvoren stečajni postupak, da u tome nije uspio. Za vrijeme dok je on vodio poslovne knjige tijekom 2010., da je sva dokumentacija bila uredna te ju je predao stečajnoj upraviteljici. Poslovnu dokumentaciju da su donosili ĐAL ili ĐA, ali i njihovi zaposlenici. Iz dokumentacije s kojom je raspolagao, uočio je da je bilo određenih pozajmica kako vlasnika prema društvu Kasteli d.o.o. tako i društva prema vlasnicima. Iz poslovne dokumentacije da je uočio da društvo Kasteli d.o.o. ima znatna dugovanja prema društvu Mercator-H d.o.o. Isto tako iz poslovne dokumentacije da je uočio da je društvo Kasteli d.o.o. isporučivalo robu društvu Similis d.o.o. tijekom 2010. i ranije. Istakao je da nije imao saznanja da je društvo Kasteli d.o.o. dalo u najam prodavaonice društvu Similis d.o.o. Knjiženja da je provodio sukladno pravilima struke. Potvrdio je da je uočio određene pogreške u ranijim knjiženjima u društvu Kasteli d.o.o., odnosno da je roba plaćena od Kastelia evidentirana u korist kupca, iz čega bi proizlazilo da društvo Kasteli potražuje od kupaca, što je nastojao ispraviti ali je otvoren stečajni postupak pa u tome nije uspio. Utržak društva da se treba položiti na žiro račun. U odnosu na društvo Kasteli, u slučajevima kada utržak nije bio položen, zatvaralo se na teret vlasnika kao pozajmica, što je sve trebalo uredno biti evidentirano i dokumentirano u blagajni društva. Društvo Numizma d.o.o. da je vodilo poslovne knjige i za još jedan obrt ĐAL i tri trgovačka društva čiji je osnivač bio ĐA.
43.1. Ispitan u ponovljenom postupku, na raspravi od 4. studenog 2024. , svjedok NA je iskazivao kao u prethodnom postupku, pred drugim predsjednikom vijeća, kao i na zapisniku o ispitivanju sastavljenom u ŽDO u Splitu. Odgovarajući u nastavku na posebna pitanja branitelja okrivljenice, naveo je da okrivljenica ni na koji način nije sudjelovala u obavljanju poslova vezanih za društvo Kasteli već je to isključivo radio njezin sada pok. suprug ĐA. Odgovarajući na pitanja zastupnice optužbe naveo je da se takva njegova saznanja o tomu tko je vodio poslovanje društva Kasteli odnosi na razdoblje od kada je počeo voditi poslovne knjige za navedeno društvo, a što je trajalo nekih 6 mjeseci i misli da je vezano za 2010. ili 2011. O poslovanju za ranije razdoblje, nema saznanja. Ne sjeća se tko mu je donosio dokumentaciju društva, a kada mu je predočeno da je u ranijem iskazu naveo da bi je donosili i okrivljenica i njezin sada pok. suprug te zaposlenici društva, dopustio je da je bilo tako. Kada mu je predočeno da je na početku iskaza spomenuo da je poslovanje društva Kasteli vodio sada pok. ĐA, a što nije govorio u ranijim iskazima, kazao je da je to stoga što ga to nitko nije pitao. Vodeći knjigovodstvo društva uočio je koliki je prihod dućana, a koliki su troškovi te je sugerirao ĐA da to nema smisla da njegove trgovine i dućani rade i da bi on to na njegovom mjestu zatvorio. O tome nije razgovarao sa okrivljenicom. Kada mu je dalje predočeno da je u iskazu danom u ŽDO u Splitu 20. rujna 2013. naveo da je njegovo mišljenje da su ĐAL i ZA previše proširili poslovanje, zadužili se kod kreditnih institucija, a što je sve jednostavno dovelo do propasti ova dva društva, pojasnio je da to ne uključuje njegovo mišljenje da su oni oboje sudjelovali u poslovanju svojih društava.
44. Svjedokinja DA kazala je da je jedno vrijeme bila direktorica društva Similis d.o.o. te je nakon nekoliko mjeseci zatražila da se smjeni s tog radnog mjesta jer je vidjela da društvo dobro ne posluje. Sjeća se da je društvo Kasteli d.o.o. ispostavljao račune društvu Similis d.o.o. za isporučenu robu. Društvo Similis je robu prodavalo u poslovnim prostorima koje je imalo u najmu od društva Kasteli d.o.o. Svjedokinja DA kazala je i to da se sjeća da je društvo Similis plaćalo najam društvu Mercator. Nije primijetila da bi društvo Kasteli ispostavilo društvu Similis račune za najam prostora.
44.1. Ispitana na raspravi u ponovljenom postupku od 16. lipnja 2025., a odgovarajući na pitanja predsjednice vijeća, navela je da kao direktorica društva Similis d.o.o. nije surađivala sa okrivljenicom već sa ĐA. Nije se mogla sjetiti tko je uz nju potpisivao cesije preko kojih je vršeno plaćanje najma poslovnih prostora koje je koristilo društvo Similis, a koji su u vlasništvu društva Mercator-H i za koje zna da su se nalazili u više gradova. Iako je bila direktor društva Similis, da nije bila zaposlenica tog društva jer je bila zaposlena u vlastitom društvu. Navela je da nije vršila nikakva plaćanja u korist društva Kasteli niti odrađivala druge fizičke poslove niti zaprimala robu isporučenu od društva Kasteli. Potvrdila je da je kao direktorica društva Similis potpisivala određenu dokumentaciju pa tako onu prema bankama kako bi se ishodio kredit, a u čemu nisu uspjeli, napisala je par dopisa prema društvu Mercator-H i potpisala neke ugovore o radu. Knjigovodstvene poslove za društvo Similis da je vodio njezin otac NA koji je imao društvo Numizma d.o.o.
45. Svjedok MA je naveo da poznaje ĐAL i pokojnog ĐA jer je preko njih postavljen za direktora društva Aplanus d.o.o. koje je trebalo prodavati robu brenda Skandal, ali je nakon nekoliko mjeseci zatražio da ga se razriješi s mjesta direktora jer je uočio da društvo ne posluje dobro. Ispitan u ponovljenom postupku na raspravi od 16. lipnja 2025., u cijelosti je ostao kod ranijeg iskaza.
46. Svjedokinja VA je navela da je bila zaposlenica društva Kasteli d.o.o. iz kojeg je otišla u listopadu 2010. Direktorica ovog društva je bila ĐAL, ali da je uz nju poslovanje vodio i ĐA. Kada je društvo dospjelo u blokadu, da se dio plaća isplaćivao preko blagajne. Naime, kako društvo nije dobro poslovalo, da su se plaće u društvu Kasteli d.o.o. znale isplaćivati preko računa društva Similis d.o.o., odnosno da su se vršile cesije između ova dva društva.
47. Svjedokinja ĆA je navela da je u društvu Kasteli d.o.o radila od 2005. do kraja 2010., te je jedno vrijeme radila u društvu Similis d.o.o. U društvu Kasteli d.o.o. je obavljala poslove skladišta u skladištu na daresi Vranjički put bb, a poslove društva da su vodili ĐAL i ĐA. Istakla je da je uglavnom kontaktirala s njima te radila isključivo po njihovom nalogu. Roba se otpremala iz skladišta u prodavaonice te se sačinjavala otpremnica koja je pratila robu da bi se iz prodavaonice ta otpremnica vraćala u ured društva na evidenciju. Kazala je da se sjeća da je roba od dobavljača u ovo skladište dolazila direktno na ime društva Similis d.o.o, kao naručitelja robe.
48. Svjedokinja ĐL je u iskazu navela da ĐAL i ĐA poznaje od 2004. jer je za društvo Kasteli obavljala usluge računovodstvenog savjetnika do svibnja 2006. Kao savjetnik je kontrolirala obračun PDV-a i drugih poreza te završni račun. Okrivljenica da je bila odgovorna osoba društva Kasteli d.o.o., a uz nju poslovanje da je vodio i ĐA. Porezne prijave da je potpisivala okrivljenica, a knjigovodstvo društva Kasteli da je bilo neuredno i da nisu bili evidentirani svi računi jer su ĐAL i ZA znali zaboravljati dostaviti račune na knjiženje ili bi ih zagubili. U vrijeme dok je obavljala poslove u računovodstvu kao savjetnik za društvo Kasteli d.o.o., da je računovodstveno bilo dobiti ali stvarno novca nije bilo. Poznato joj je da su ĐAL i ĐA u ovom razdoblju kada je ona obavljala savjetničke poslove, davali pozajmice društvu jer je uvijek nedostajao neki novac, ali se ne sjeća o kojim iznosima je riječ niti da li su pozajmice vraćene. Sjeća se da je društvo Kasteli d.o.o. bilo u najmu poslovnih prostora u vlasništvu društva Mercator i da je bilo kašnjenja u plaćanju.
49. Svjedokinja KA je navela da je u društvu Kasteli d.o.o. radila od 2005. do sredine lipnja 2009. i obavljala poslove administratora, a zatim voditelja robnog knjigovodstva. Sjeća se da je društvo Kasteli d.o.o. robu izvozilo u Kanadu i Dansku, međutim detalji o kupcima joj nisu poznati. Poslovanje društva Kasteli da su vodili ĐA, a dijelom i ĐAL.
50. Svjedokinja PA je u iskazu navela da je u društvu Kasteli d.o.o. bila zaposlena od 1. ožujka 2010. do 27. rujna 2010. Robu koja je stizala u prodavaonice da je uvijek pratila otpremnica. Robu bi pregledali i potpisali primitak na otpremnici, nakon čega se otpremnica vraćala u kancelariju. Rad u prodavaonicama da je uvijek nadgledala i pratila ĐAL koja je nazočila isporukama robe. ĐAL da je preuzimala ostvareni dnevni utržak po prodavaonicama, a ponekad bi utržak uzimao i ĐA.
51. Svjedokinja ČA je u iskazu navela je da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu od 25. listopada 2010. stečajna upraviteljica trgovačkog društva Kasteli d.o.o. U samom početku da je imala dosta problema jer joj optužena ĐAL nije predavala potrebnu dokumentaciju kao ni evidenciju i podatke o imovini društva. Početna bilanca za 2009. i 2010. te knjiga analitika za 2009., kartice kupaca i dobavljača, pomoćne knjige, dakle, cjelokupnu knjigovodstvenu dokumentaciju i knjige koje su po zakonu bili dužni voditi i dostaviti optuženici tj. optužena joj nije predala. Iz kontakata koje je imala s okrivljenicom ĐAL i pok. ĐA da je bilo jasno da su zajedno vodili poslovanje društva Kasteli. Inače, ĐAL je bila direktorica društva, a pokojni ĐA zaposlenik u tom trgovačkom društvu koje je imalo više računa u različitim bankama. Pregledom dokumentacije koja joj je dostavljena utvrdila je da je društvo u neprekidnoj blokadi i da su u to vrijeme i to okrivljenica i pok. ĐA uzimali novčana sredstva iz blagajne koja su evidentirana u knjigovodstvu kao pozajmice. Dio da je zatvoren cesijama dok još uvijek postoji obveza u pozajmicama ĐA i okrivljene ĐAL. U dokumentaciji da nije pronašla isplatnice na ime uzetog novca iz blagajne niti postoje ugovori o zajmu i sredstva osiguranja povrata. Pregledom dokumentacije također da nije uočila da društvo ima dugovanje prema okrivljenoj ĐAL ili pok. ĐA.
51.1 Nadalje, u svojem je navela da joj je nejasno kako na konto kartici 213-4 obveze, zajmovi prema građanima ili vlasnicima od 1. siječnja 2010. do 25. listopada 2010. je kao početno stanje naznačen iznos od 2.147.066,07 kuna, jer je evidentno da tog početnog stanja nije bilo. Stoga joj je nejasno kako je društvo koje je vodilo knjigovodstvo trgovačkog društva Kasteli, a riječ je o društvu Numizma d.o.o. sačinilo konto karticu kada se očitovalo da nema dokumentacije iz 2009. godine. Istakla je da ona kao stečajna upraviteljica raspolaže bruto bilancom koja je predana poreznoj upravi od 31. prosinca 2009. pa da je naknadno na CD-u društvo Numizma d.o.o. dostavilo drugačije podatke od bruto bilance od one koja je predana poreznoj upravi. Misli da je društvo Kasteli d.o.o. tijekom 2008. do 2009. poslovalo s gubitkom. Nadalje, iz poslane dokumentacije da je vidjela da društvo Kasteli nije prefakturiralo usluge najma i druge troškove društvu Similis. Utvrdila je i da je prema njezinim saznanjima društvo Kasteli imalo i carinsko skladište u Vranjičkom putu, o čemu ju je obavijestila Carinska uprava te je iz interne evidencije proizlazilo da na tom skladištu ima više od 5.000.000,00 kuna robe, međutim otvaranjem skladišta da nije uočila da bi u njemu bilo robe u toj vrijednosti, a istoj kao stečajnoj upraviteljici nije predano u posjed. Iz bruto bilance za 2009. društvo Kasteli je imalo evidentirana potraživanja prema kupcima te je na njoj nepoznat način, temeljem nepoznate dokumentacije, zatvoren veći broj potraživanja što je razvidno pregledom prometa konta 120, potraživanja od kupaca. U odnosu na inozemne kupce također je postojalo potraživanje u velikom novčanom iznosu da bi bilanca evidentirala manja potraživanja, dok je nejasno temeljem čega su ista bila zatvorena. Potraživanje vjerovnika prema društvu Kasteli uključivalo je i potraživanje društva Mercator-H d.o.o. Društvo Kasteli nije imalo imovine iz koje bi se mogli namiriti vjerovnici, a ni troškovi u stečajnom postupku. Imovina društva nije predana stečajnoj upraviteljici, a i da je ne bi bila dovoljna za namirenje vjerovnika i troškova stečajnog postupka.
52. Na okolnosti utvrđenja je li okrivljenica zajedno sa sada pok. suprugom vodila poslovanje društva Kasteli d.o.o., na raspravi od 9. siječnja 2025. izvanraspravno je ispitan svjedok TA, a koji iskaz je naknadno, uz suglasnost stranaka, pročitan u dokaznom postupku.
52.1. U svom iskazu naveo je da poznaje okrivljenicu jer je bio zaposlen u društvu Kasteli d.o.o. kao referent nabave i misli da je to bilo od ožujka 2007. do kolovoza 2009. kada je dao otkaz jer su se pojavile poteškoće u poslovanju zbog kojih se kasnilo s isplatom plaće. Društvo Kasteli da mu je ostalo dužno par plaća zbog čega je svojedobno vodio sudski postupak ali nije ustrajao u okončanju tako da je to praktički zaboravljeno. Poteškoće u poslovanju društva su se sastojali u tomu što je promet u trgovinama bio smanjen dok su obveze bile velike. Kao referent nabave nije imao doticaj s plaćanjem robe što je radila financijska služba društva. U svom radu svakodnevno je surađivao s okrivljenicom i njezinim sada pok. suprugom. S okrivljenicom je kontaktirao vezano za narudžbu robe, dizajn, specifikaciju tekstilne robe dok je s njezinim suprugom kontaktirao vezano za plaćanje dobavljača u smislu određivanja prioriteta. Ovi kontakti su bili na način da bi ponekad došla samo okrivljenica ili njezin suprug, a nekada su oboje zajedno dolazili u njegov ured. Nisu mu ništa posebno spominjali vezano za probleme u poslovanju društva Kasteli, a što bi bilo izvan onoga što su svi u društvu znali i što se najčešće odnosilo na plaćanje i povlačenje robe. Odgovarajući na pitanja zastupnice , naveo je da nema saznanja o potraživanjima društva Kasteli prema trećima, a niti obratno. Što se tiče narudžbenica za robu, naveo je da ih je odobravala okrivljenica, a s time da je bio upoznat i njezin suprug. Roba se većinom naručivala u Kini gdje su odlazili okrivljenica, SA, a i on je odlazio sa njima.
53. Iz svega naprijed iznijetog zaključiti je da je obrana okrivljene ĐAL u kojoj je negirala da je zajedno sa sada pok. suprugom vodila poslovanje društva Kasteli d.o.o., neosnovana.
54. Naime, prema iskazima ispitanih svjedoka i pregledane materijalne dokumentacije, okrivljena ĐAL kao član uprave društva Kasteli d.o.o. je bila odgovorna za uredno vođenje poslovnih knjiga i vođenje nadzora poslovanja društva, neovisno o tome što je i pok. ĐA vodio zajedno s njom poslovanje društva Kasteli d.o.o. Ista je u navedenom svojstvu potpisivala poslovnu dokumentaciju društva, porezne prijave, financijska izvješća, što je i sama potvrdila u svojoj obrani. Preuzimala je, kao i pok. ĐA, dnevne utrške na maloprodajnim blagajnama, podizala gotovinu s poslovnog računa, raspolagala poslovnom karticom što sve ukazuje da je formalno i stvarno obavljala poslove direktora društva Kasteli d.o.o. Iz iskaza ispitanih svjedoka pa i iz obrane okrivljenice zaključiti je kako je ista znala financijsku situaciju društva te je bila upoznata sa svim radnjama pa i blokadom računa društva navedenog društva. Ista je vodila poslove društva ili ih odobravala i u svemu je postupala zajednički i dogovorno sa svojim pok. suprugom ĐA protiv kojeg je kazneni postupak obustavljen.
55. Neosnovana je obrana okrivljenice u dijelu u kojem je tvrdila da nema znanja vezanih za vođenje društva, niti se u to razumije jer je iz izvedenih dokaza vidljivo da je ista, osim što je bila član uprave i direktor društva Kasteli d.o.o., bila i osnivač drugih društava čije je knjigovodstvo vodilo društvo Numizma d.o.o. koje je vodilo i knjigovodstvo društva Kasteli d.o.o., kako to proizlazi iz navoda svjedoka NA, pa je očigledno da je ista o poslovanju društava i načinu poslovanja imala znanja i sposobnosti.
56. Nadalje, neosnovana je obrana okrivljenice u kojoj je navela da nije uzimala pozajmice od društva Kasteli i da ne zna je li iste uzimao njezin sada pok. suprug, a koje nisu utrošili u poslovne svrhe društva već ih, prema navodima optužnog akta, za sebe zadržali.
57. Imajući u vidu iskaze ispitanih svjedoka kako je prethodno navedeno koji je izravno terete za uzimanje utrška iz maloprodajnih blagajni društva, koje sud prihvaća te cijeneći nalaz i mišljenje sudskog vještaka za računovodstvo i financije Stjepana Kolovrata, kojeg je sud prihvatio jer je sačinjeno u skladu sa zakonom i pravilima struke, sud je utvrdio da je okrivljena, kao i njezin pok. suprug ĐA, uzimala novčana sredstva, utržak iz maloprodajnih blagajni društva, kao i to da su poslovnom karticom društva podizali gotovinu koja nije utrošena u poslovne svrhe društva Kasteli d.o.o. Ovo proizlazi iz konto kartica pozajmice na ime okrivljenice i njezinog pokojnog supruga iz kojih je razvidno da su utrošena novčana sredstva za koje nema poslovne opravdanosti kroz poslovne knjige evidentirane na ime pozajmica. Okrivljena nije bila dosljedna u kazivanju vezanom za pozajmice pa je tako ponajprije govorila da su ih uzimali ali uporabili u svrhu poslovanja društva, a potom da nije uzimala pozajmice i da ne zna je li ih uzimao njezin suprug. U bitnom je u svojoj obrani nastojala prikazati da su novac utrošili za potrebe društva. Međutim, provedenim vještačenjem po vještaku Stjepanu Kolovratu nije utvrđeno da bi na opisan način uzeta novčana sredstva bila korištena za potrebe društva Kasteli d.o.o,. osim što su u inkriminiranom razdoblju vršena plaćanja računa na ime potrošnje električne energije gotovinom, pa iako ovo nije evidentirano u knjigovodstvu Kasteli d.o.o. priznaje se okrivljenici kao plaćanje izvršeno za potrebe društva. Sudski vještak Stjepan Kolovrat se na raspravi očitovao da nije pronašao podatke o knjiženju u knjigovodstvu Kasteli d.o.o. u odnosu na troškove plaćanja električne energije jer doista nisu ni proknjižene. Međutim, iz pribavljenih kartica HEP-a koje prileže spisu i blagajničkih dnevnika, proizlazi da su u gotovini podmirene obveze u ime društva Kasteli d.o.o. prema HEP-u u iznosu od 44.453,70 kuna, za koji iznos je umanjen iznos nepripadne imovinske koristi koja se okrivljenici stavlja na teret. Tijekom 2009. kada su okrivljena ĐAL i njezin pok. suprug ĐA kao zaposlenik navedenog društva, uzimali pozajmice, društvo je bilo insolventno već od 2008. i poslovalo s gubitkom da bi 20. ožujka 2009. bilo potpuno nelikvidno i u neprekidnoj blokadi.
58. Prema navodima sudskog vještaka Stjepana Kolovrat knjigovodstvena evidencija vođena je na kontima 1140-008 pozajmice dane ĐAL, a na kontu 1140-0007 pozajmice dane ĐA, na temelju blagajničkih isplatnica i pregleda terećenja putem RBA Mastercard kartice u vlasništvu društva Kasteli d.o.o. za terećenja koja nisu služila za poslovne svrhe. U tablici 1 vještačenja (list 11 vještačenja) prikazan je pregled prometa i saldo dugovanja po pozajmicama na temelju evidencije iz knjigovodstva trgovačkog društva Kasteli d.o.o. bez mogućnosti provjere pojedinih transakcija podmire. Iz ove tablice razvidno je kako je okrivljena ĐAL koristila pozajmice koje je najvećim dijelom podizala uzimanjem utrška iz maloprodajnih blagajni ili korištenjem Mastercard kartice u neposlovne svrhe, na koji način su bez pravne osnove ona i njezin suprug sveukupno podigli iznos od 1.167.902,98 kuna, od kojeg iznosa je u poslovne svrhe društva utrošen iznos od 46.453,20 kuna, a preostali za sebe zadržali. Na opisan način su oštetili društvo Kasteli d.o.o. za iznos od 1.121.449,78 kn / 148.841,96 eura, koji do danas nije vraćen navedenom društvu. Također je navesti da nisu postojali nikakvi uvjeti za podizanje pozajmica, i da je račun društva od 20. ožujka 2009. u neprekidnoj blokadi, tako da ove isplate imaju karakteristiku otuđenja sredstava, a ne pozajmice. Ove pozajmice se ne mogu pravdati niti njihovim potraživanjem iz zadržane dobiti iz ranijih godina jer za isplatu dobiti moraju postojati uvjeti, pokriće gubitka, a tek onda isplata uz odluku društva, koji uvjeti nisu postojali.
59. Dakle, u odnosu na kazneno djelo pod a) točkom 1. izreke presude, okrivljena ĐAL je svojim ponašanjem ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11 te u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa, u konkretnom slučaju trgovačkog društva Kasteli d.o.o,. koja se temelji na zakonu i na taj način pribavila sebi i svom pokojnom suprugu ĐA znatnu protupravnu imovinsku korist te na taj način trgovačkom društvu Kasteli d.o.o. o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti, prouzročila znatnu imovinsku štetu. Ovakvim svojim postupanjem ista je postupila protivno članku 252. stavak 1. u svezi s člankom 430. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 111/93, 146/08), jer se kao odgovorna osoba nije starala o interesima trgovačkog društva Kasteli d.o.o. koja su joj bila povjerena na temelju zakona.
60. Navesti je da je predmetno postupanje okrivljenice u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela predstavljalo kazneno djelo iz čl. 337. st. 4. i 1. KZ/97, a budući je u međuvremenu, nakon počinjenja djela i to 1. siječnja 2013. stupio na snagu novi KZ/11, primjenom odredbe članka 3. KZ/11 koja nalaže ispitivanje pravnog kontinuiteta i obveznu primjenu blažeg zakona, nedvojbeno je utvrđeno postojanje pravnog kontinuiteta između kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 337. st. 4. i 1. KZ/97 i kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. KZ/11. Obzirom na pravno shvaćanje Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske vezano za neodređene vrijednosti „znatna imovinske koristi“ iznosi 60.000,00 kuna prema KZ/11, dok je prema Kaznenom zakonu/97 ta vrijednost iznosila 30.000,00 kuna. Stoga je novi KZ/11 blaži od KZ/97, zbog čega je navedeno kazneno djelo i kvalificirano po KZ/11, odnosno sud je prihvatio pravnu oznaku i kvalifikaciju iz optužnog akta ovlaštenog tužitelja.
61. Sud je u skladu s rezultatima dokaznog postupka precizirao činjenični opis iz optužnog akta utoliko što se u istom umjesto teksta: "poslovnim karticama" sada navodi tekst "poslovnom karticom" jer se radi o samo jednoj poslovnoj kartici Mastercard.
62. Nadalje, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena ĐAL počinila kazneno djelo iz čl. 256. st. 1 KZ/11 opisano pod a) toč. 2. izreke presude.
63. U odnosu na predmetno kazneno djelo nije bilo sporno da je društvo Kasteli d.o.o. u knjigovodstvu raspolagalo sa dva računa broj 1. od 1. siječnja 2010., dakle sa dva računa istog broja i datuma, a koji su glasili na različite iznose. Isto tako nije bilo sporno da je prema ugovoru o poslovno-tehničkoj suradnji od 1. svibnja 2009. zaključenom između društva Similis d.o.o. i Kasteli d.o.o., društvo Kasteli ustupilo poslovne prostore te zaposlenike toga društva društvu Similis na korištenje, a za što za poslovne prostore u Rijeci u vlasništvu društva Kasteli za mjesece od siječnja do srpnja 2010. nisu ispostavili račune za izvršene usluge zakupa niti je to prikazano u poslovnim knjigama i podnijetim poreznim prijavama PDV-a. Nije bilo sporno da društvu Similis nisu prefakturirani troškovi za poslovne prostore koje je društvo Similis koristilo u Splitu, Zadru, Šibeniku, Zagrebu i Puli i to za mjesec siječanj 2010. i razdoblje od 1. travnja 2010. do 13. kolovoza 2010., na koji način je također umanjena osnovica za obračun PDV-a.
64. Kao sporno je valjalo utvrditi je li okrivljenica kao član uprave i osnivač društva Kasteli d.o.o. postupala zajednički i dogovorno sa svojim suprugom ĐA koji je po njenom odobrenju zajedno s njom vodio poslovanje društva Kasteli, na način da je dala netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja za utvrđivanje porezne obveze, a sve u cilju da druga osoba u konkretnom slučaju društvo Kasteli d.o.o. djelomično izbjegne plaćanje poreza odnosno PDV-a i je li time oštećen proračun Republike Hrvatske za sveukupan iznos od 64.983,06 eura.
65. Nakon detaljne analize okrivljeničine obrane te svih izvedenih drugih dokaza pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, zaključak je suda da je okrivljenica postupila na način opisan po a) toč. 2. izreke i time počinila kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ/11.
66. Navedeni zaključak suda temelji se na rezultatima provedenih vještačenja po vještacima sada pok. Zoranu Kastropilu i Stjepanu Kolovratu, pročitanima u dokaznom postupku, iz kojih proizlaze nesporno utvrđenje da je društvo Kasteli d.o.o. u svojem knjigovodstvu raspolagalo s dva računa broj 1 od 1. siječnja 2010. Radi se o dva računa istog broja i datuma, koji glase na različite iznose. U nalazu i mišljenju sudskog vještaka za računovodstvo i financije Stjepana Kolovrata (u tablici 4, list 16 vještačenja), prikazan je iznos manje obračunatog PDV-a kojeg je trebalo uračunati društvo Kasteli d.o.o. u 2009. i 2010. godini i to iz osnova najamnine društvu Similis d.o.o. za poslovne prostore koje je društvo Similis d.o.o. koristilo te za režijske troškove koji su nastali u tim prostorima, a sve u skladu s Ugovorom o poslovno- tehničkoj suradnji od 1. svibnja 2009. i aneksom toga Ugovora od 1. srpnja 2009. zaključenima između društava Kasteli d.o.o. i Similis d.o.o. U navedenoj tablici prikazan je izlazni račun broj 1 od 1. siječnja 2010., a sastoji se od 5.876 stavki različitih odjevnih predmeta i glasi na ukupan iznos od 1.308.129,75 kuna, dok u robnom knjigovodstvu taj isti izlazni račun ima 5.878 stavki i glasi na ukupan iznos od 2.836.239,98 kuna, iz čega je razvidno da je račun neutemeljeno umanjen za iznos od 1.528.130,23 kune i to manje osnovice, što je ujedno i manji prihod za Kasteli d.o.o. za iznos od 1.242.383,73 kune i na taj način manje obračunat iznos PDV-a od 285.748,04 kune. Dakle, usporedbom računa na iznos od 2.836.259,98 kuna sa iskazanim izlazom robe iz veleprodajnog skladišta, proizlazi da je u knjizi izlaznih računa prikazan ovaj račun s umanjenom vrijednosti isporučene robe kupcu Similis d.o.o. na koji način je umanjena osnovica za obračun PDV-a i uskraćena obveza PDV-a na navedeni iznos od 285.748,04 kuna.
67. Isto tako iz provedenih vještačenja imenovanih vještaka proizlazi da je prema Ugovoru o poslovno-tehničkoj suradnji od 1. svibnja 2009. zaključenom između društva Kasteli d.o.o. i Similis d.o.o., društvo Kasteli d.o.o. ustupilo društvu Similis d.o.o. na korištenje poslovne prostore u: Splitu, Zadru, Šibeniku, Zagrebu, Puli i Rijeci, a da pritom za poslovni prostor u Rijeci u vlasništvu društva Kasteli d.o.o. za mjesece: siječanj, travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2010., a sve slijedom okvirnog ugovora, nisu ispostavili račune društvu Similis d.o.o. za izvršene usluge zakupa niti su to prikazali u poslovnim knjigama i podnijetim poreznim prijavama PDV-a, na koji način je umanjena osnovica za obračun PDV-a u iznosu od 50.000,00 kuna, na koji iznos nije prikazan obračunat i plaćen PDV u iznosu od 11.500,00 kuna (tablica 4, list 16 vještva). Nadalje, iz vještačenja proizlazi da za navedene poslovne prostore koje je koristilo društvo Similis d.o.o. slijedom Okvirnog ugovora za siječanj 2010., nisu ispostavili račune odnosno iste prefakturirali društvu Similis d.o.o. za troškove zakupnine, telefona, električne energije, režija, plaća, osoblja i dr., i za razdoblje od 1. travnja do 13. kolovoza 2010. u ukupnom iznosu od 836.377,21 kunu za koji iznos nije obračunat prikazan i uplaćen PDV od 192.366,82 kune. Iz provedenog vještačenja (tablica 4, list 16 vještačenja) proizlazi da je u odnosu na ove nepravilnosti utajen PDV u ukupnom iznosu od 489.614,86 kuna, za koji iznos je oštećen proračun Republike Hrvatske.
68. Sud je prihvatio spomenuta vještačenja sudskih vještaka sad pok. Zorana Kastropila i Stjepan Kolovrata jer su međusobno sukladna i sačinjena u skladu sa zakonom i pravilima struke te u skladu i s materijalnim dokazima u spisu. Sud je utvrdio da je okrivljenica zajedno sa svojim suprugom koji je uz njeno odobrenje vodio poslovanje društva i sama bila upućena u financijsko stanje i poslovanje društva Kasteli d.o.o. Stoga se obrana okrivljenice u kojoj je negirala počinjenje ovog kaznenog djela, prebacujući odgovornost na svog supruga, ukazuje neosnovanom i danom u cilju otklanjanja kaznene odgovornosti.
69. Stoga je okrivljena ĐAL postupanjem opisanim pod a) točkom 2. izreke, ostvarila sva bitna obilježje kaznenog djela članka 256. st. 1. KZ/11, na način opisan u izreci presude tako što je u cilju da izbjegne plaćanje poreznih davanja s ciljem da društvo Kasteli d.o.o. djelomično izbjegne plaćanje poreza dala netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze te u slučaju obvezne prijave nije prijavila druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, pa je tako došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu od 489.614,86 kuna / 64.983,06 eura.
70. Nadalje, u odnosu na kazneno djelo pod a) točkom 2. izreke presude, sud je prihvatio pravnu kvalifikaciju iz optužnog akta i isto označio kao kazneno djelo iz članka 256. st. 1. KZ/11. Naime, u inkriminirano vrijeme radilo se o kaznenom djelu iz čl. 286. KZ/97. Postupajući sukladno članku 3. KZ/11, sud je utvrdio postojanje pravnog kontinuiteta između kaznenog djela iz članka 286. KZ/97 i kaznenog djela iz članka 256. KZ/11, te utvrdio da je KZ/11 blaži za okrivljenika. Ovo stoga što je za počinjenje kaznenog djela iz članka 286. KZ/97 bilo potrebno da visina porezne obveze čije se izbjegavanje plaća prelazi iznos od 10.000,00 kn, dok prema članku 256. stavku 1. KZ/11 taj iznos mora biti viši od 20.000,00 pa je očito da je s obzirom na imovinski cenzus Kazneni zakon/11 blaži za okrivljenicu.
71. Na koncu, sud je okrivljenicu proglasio krivom za počinjenje kaznenog djela iz članka 247. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11, opisanog po a) točkom 3. izreke presude.
72. U odnosu na predmetno kazneno djelo, s obzirom na činjenični opis istog, nije bilo sporno da je okrivljenica u inkriminiranom razdoblju bila osnivač i član uprave društva Kasteli d.o.o. Nije bilo sporno da je navedeno društvo zaključilo sa društvom Mercator-H d.o.o. dva ugovora o zakupu poslovnih prostora u vlasništvu društva Mercator-H d.o.o i to u Splitu i Puli te ugovor o podzakupu poslovnog prostora u Zadru. Nije bilo sporno da je do 1. kolovoza 2008. društvo Kasteli d.o.o uredno izvršavalo obveze iz navedenih ugovora prema društvu Mercator-H.d.o.o., nakon čega je iste prestalo plaćati. Nije bilo sporno da je društvo Mercator u više navrata tražilo od društva Kasteli d.o.o. da podmiri nastala dugovanja, a koja nisu podmirena, nakon čega je društvu Kasteli poslana obavijest o raskidu ugovora o zakupu i podzakupu uz traženje da napusti poslovne prostore, a kako nije postupljeno. Isto ako nije bilo sporno da je račun društva Kasteli d.o.o u neprekidnoj blokadi od 20. ožujka 2009. te da društvo Mercator-H d.o.o. nije moglo naplatiti svoja potraživanja iz ove pravne osnove. Pri tomu nije bilo sporno da su u cilju rješavanju nastalih dugovanja vođeni razgovori između dvaju društva, a koje je za društvo Kasteli d.o.o. vodio sada pok. ĐA.
73. Imajući u vidu obranu okrivljenice u kojoj je negirala počinjenje ovog kaznenog djela, kao sporno je valjalo utvrditi njezinu ulogu i doprinos u počinjenje kaznenog djela i je li postupala zajednički i dogovorno sa svojim suprugom koji je uz nju postupao uz njezino odobrenje. Isto tako, kao sporno je valjalo utvrditi je li ĐA uz znanje i odobrenje okrivljenice, u razgovorima i kontaktima s odgovornom osobom društva Mercator-H d.o.o., prešućivao činjenicu blokade žiro računa društva Kasteli d.o.o. te istog lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica dovodio u zabludu i održavao ga u zabludi, a sve kako bi ga naveli da na štetu imovine društva Mercator-H d.o.o. društvu Kasteli d.o.o. pribave znatnu protupravnu imovinsku korist, a društvu Mercator-H d.o.o. prouzroče znatnu štetu. Dakle, kao sporno je valjalo utvrditi je li okrivljenica postupila na način opisan u izreci presude, odnosno u gospodarskom poslovanju, s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist, dovela drugoga, ovdje oštećeno društvo Mercator-H d.o.o lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i održavala ga u zabludi i time navela da na štetu tuđe imovine nešto učini, pri čemu je kaznenim djelom prouzročena znatna šteta.
74. Nakon detaljne i kritičke analize okrivljeničine obrane i svih drugih izvedenih materijalnih i verbalnih dokaza, sud je utvrdio da je okrivljenica počinila predmetno kazneno djelo na način kako je sada navedeno u izreci osuđujućeg dijela presude pod točkom 3. izreke.
75. Naime, u odnosu na predmetno kazneno djelo provedeno je financijsko- knjigovodstveno vještačenje po vještaku Stjepanu Kolovratu. U pisanom nalazu i mišljenju imenovanog vještaka od 22. travnja 2020., navodi se da je društvo Kasteli d.o.o. zakupilo više prostora u prodajnim centrima u vlasništvu Mercator-H d.o.o. kao zakupodavca po kojima plaća mjesečnu zakupninu i ostale troškove (električne energije i dr.). Pregled zakupa prostora u vlasništvu Mercetor-H d.o.o. prikazan je u tablici 8 vještačenja (list 23 spisa). Ugovori o zakupu su zbog neurednosti plaćanja otkazivani su 13. kolovoza 2008., ali društvo Kasteli nije napustilo poslovne prostore pa je ponovno dopisima od 1. rujna 2009. društvo Mercator-H d.o.o. nakon čega šalje dopis od 17. kolovoza 2009. kojim upozorava da ako ne plate dugovanje, da se ugovori smatraju raskinutima. Nakon toga podnose prijedlog za ovrhu s danom 9. listopada 2009. Prisilna naplata zakupnine se nije mogla realizirati jer je račun društva Kasteli d.o.o. blokiran, a ni zadužnice se nisu naplatile. Društvo Mercator-H d.o.o. podnijelo je prijedlog za pokretanje stečajnog postupka na Trgovačkom sudu u Splitu dana 25. listopada 2010. te sud otvara stečajni postupak nad društvom Kasteli d.o.o. (St-42/2010). Dana 30. kolovoza 2011. društvo Mercator-H d.o.o. prijavljuje potraživanje u visini od 3.394.619,21 kunu te stečajna upraviteljica priznaje dio iznosa, a dio osporava kao dio troškova prijave i dio računa koji se odnosi na razdoblje nakon otvaranja stečajnog postupka.
76. Da je društvo Kasteli bilo u zakupu prostora u vlasništvu društva Mercator-H d.o.o. koji se određeno vrijeme uredno plaćao, a onda određeno vrijeme sa zakašnjenjem, ali se ipak plaćao sve do 1. kolovoza 2008. proizlazi i iz iskaza RL i DA te EA, koje je sud prihvatio kao vjerodostojne i međusobno sukladne.
77. Iz materijalnih dokaza pregledanih u dokazne svrhe razvidno je da su ugovori o zakupu između društava Kasteli d.o.o. kao zakupnika i društva Mercator-H d.o.o. kao zakupodavca zaključeni tijekom 2000., 2003. i 2005. godine. Plaćanje obveza društva Kasteli d.o.o. kao zakupoprimca prema društvu Mercator-H d.o.o. kao zakupodavcu bilo je uredno do 1. kolovoza 2008. Od navedenog datuma društvo Kasteli d.o.o. ne izvršava svoje obveze pa je Mercator-H d.o.o. bio prisiljen svoja potraživanja pokušati naplatiti putem ovršnog prijedloga. Društvo Kasteli d.o.o. je kao sredstvo osiguranja plaćanja za najam prostora u poslovnim centrima predao zadužnicu, koju zakupodavac društvo Mercator-H d.o.o. nije mogao naplatiti zbog blokade računa društva Kasteli d.o.o. i činjenice da se nalazio na 89. mjestu po evidenciji redoslijeda plaćanja. Zbog kršenja ugovornih obveza Mercator-H d.o.o. je dana 13. kolovoza 2008. poslao obavijest Kasteli d.o.o. o raskidu ugovora. Međutim, Kasteli d.o.o. je izbjegavalo primopredaju poslovnih prostora te je Mercator-H d.o.o. potražilo u ovom postupku imovinskopravni zahtjev s osnova neisplaćenih zakupnina.
78. Navesti je da je na okolnosti predmetnog kaznenog djela u ponovljenom postupku, na raspravi održanoj 5. svibnja 2025., ispitan svjedok IA koji je ostao kod iskaza danih u ŽDO u Splitu 9. prosinca 2013. i na raspravi od 25. veljače 2016.
79. Svjedok IA je tada u bitnom naveo da je voditelj službe za upravljanje nekretninama i zakupima u društvu Mercator-H d.o.o. Pokojnog ĐA da poznaje dosta dugo vremena u okviru poslovne suradnje društva Mercator-H d.o.o. i društva Kasteli d.o.o. Naveo je da ĐAL nije upoznao već je uvijek razgovarao sa sada pokojnim ĐA. Kada je došao na radno mjesto voditelja službe za upravljanje nekretninama i zakupima u društvu Mercator-H d.o.o. koje poslove obavlja od 2010., uočio je da društvo Kasteli d.o.o. ima nepodmirenih dugovanja prema društvu Mercator-H. Ta dugovanja su od 2010. bila u značajnom iznosu te je u više navrata zajedno sa direktorom društva Mercator-H d.o.o. ZL i ĐA razgovarao o podmirenju duga te je pok. ĐA uvijek obećavao da će dugovanja podmiriti što su mu i povjerovali. Istakao je da je ĐA nudio i nekretninu u Marmontovoj ulici u Splitu za podmirenje duga, ali je sve ostalo samo na ponudi i ništa konkretno se glede dugovanja nije ostvarilo. Društvo Mercator-H d.o.o. je društvu Kasteli d.o.o. dalo u najam četiri poslovna prostora u Splitu, Zadru, Puli i Zagrebu, navodeći da najam nije podmiren za poslovne prostore u Zadru, Splitu i Puli. Ugovori o najmu su bili zaključeni znatno ranije te se najamnina uredno plaćala do 2008., da bi nakon toga započeli problemi s plaćanjem. Društvo Mercator-H je aktiviralo zadužnice koje su bile sredstvo osiguranja plaćanja dane prilikom zaključivanja ugovora, a koje se putem zadužnica nisu mogli naplatiti. Iako je društvo Kasteli d.o.o. obećavalo da će na ime podmirenja dugovanja predati poslovni prostor društva Kasteli d.o.o. do toga nije došlo. Stoga su poslali pisanu obavijest da raskidaju ugovore nakon čega je ĐA izbjegavao s njima daljnje kontakte. Ističe da su saznali da je društvo Kasteli d.o.o. prostore koji su bili u vlasništvu društva Mercator-H d.o.o. i u zakupu društva Kasteli, dao u podnajam društvu Similis d.o.o. Protekom određenog vremena društvo Kasteli d.o.o. je oslobodilo njihove poslovne prostore te je društvo Mercator-H d.o.o. ušlo u prostore ovih prostora, a najamnina im do danas nije podmirena. Naveo je da je iznos s osnove dugovanja društva Kasteli d.o.o. preko 2.000.000,00 kuna, koje potraživanje je prijavljeno u stečajnoj masi. Svjedok IA je istakao da su, s obzirom na činjenicu da su imali korektne odnose s društvom Kasteli d.o.o. te povjerenje prema ĐA, vjerovali da će društvo Kasteli podmiriti dugovanje.
79.1. Na raspravi održanoj 5. svibnja 2025., svjedok IA je dodatno naveo da se plaćanje zakupa nije vršilo na način da bi se razdvajali iznosi za svaki pojedini poslovni prostor već se radilo o plaćanju jedinstvenog iznosa za sva četiri unajmljena poslovna prostora. Potvrdio je da je za vrijeme razgovora s ĐA oko izmirenja dugovanja vezano za zakup poslovnih prostora znao da je račun društva Kasteli d.o.o u blokadi, a koju činjenicu je provjerila financijska služba TD Mercator-H. Inače, jedina osoba iz društva Kasteli, a s kojom je osobno razgovarao je bio ĐA, ujedno navodeći da okrivljenica nikada nije nazočila nekom od tih razgovora, a istu da nikada nije ni vidio, osim onog što je mogao pročitati u novinama. Nije mogao odgovoriti na upit jesu li tražbine društva Mercator-H prijavljene u stečajnom postupku društva Kasteli d.o.o.
79.2. Odgovarajući na pitanja zastupnice optužbe, naveo je da je u vrijeme kada je ĐA dolazio u ime društva Kasteli d.o.o. razgovarati vezano za podmirenje i dugovanja, tada nije dolazio s nekakvom punomoći. Ne zna je li okrivljenica s bilo kojom osobom iz društva Mercator-H d.o.o. razgovarala o bilo kojem pitanju koje se tiče poslovnog odnosa društava Mercator-H d.o.o. i Kasteli d.o.o. Isto tako ne zna je li okrivljenica bila upoznata sa sadržajem ovih ugovora. Pri tomu je kazao da je društvo Kasteli d.o.o. određeno vrijeme uredno podmirivalo svoje obveze prema društvu Mercator-H po osnovi zaključenih ugovora.
80. Imajući u vidu iskaz svjedoka IA,kojeg je sud prihvatio, razvidno je da je sada pok. ĐA u razgovorima obećavao podmirenje dugovanja društva Kasteli d.o.o. prema društvu Mercator-H d.o.o. te navodio da će isto podmiriti i nekretninom koja je u vlasništvu društva Kasteli, a bila je dana i zadužnica kao sredstvo osiguranja plaćanja obveza prema društvu Mercator-H d.o.o. koja se nije mogla naplatiti jer na računu društva Kasteli d.o.o. nije bilo novčanih sredstava. Nadalje, razvidno je da društvo Kasteli nije postupilo po traženju društva Mercator-H d.o.o. da napusti poslovne prostore koje je imalo u zakupu već je iste nastavilo koristiti još određeno vrijeme, a sve također bez plaćanja zakupnine, odnosno iste je nastavilo koristiti društvo Similis d.o.o. koje je bilo u podzakupu navedenog poslovnog prostora.
81. Sagledavajući navedeno postupanje u cjelini, zaključak je suda da je okrivljenica postupajući zajednički i dogovorno sa suprugom sada pok. ĐA, a koji je postupao po njenom odobrenju, na opisani način dovodila u zabludu i održavala u zabludi društvo Mercator-H d.o.o. da će uredno podmiriti dugovanja nastala iz osnove ugovora o zakupu te ubuduće nastaviti obveze uredno podmirivati. Ovakvo postupanje je bilo usmjereno na pribavljanje imovinske koristi društvu Kasteli d.o.o. koje je bez plaćanja koristilo navedeni poslovni prostor, odnosno koji je koristilo s njim povezano društvo Similis d.o.o. i na koji način je na štetu društva Mercator-H d.o.o. pribavljena nepripadna imovinska korist u znatnom iznosu od 312.204,54 eura.
82. Imajući u vidu kazivanje svjedoka IA u kojem je u ponovljenom postupku naveo da je društvo Mercator-H d.o.o. imalo saznanja o tomu da je račun društva Kasteli d.o.o. u blokadi, sud je precizirao činjenični opis iz optužnog akta na način da je izostavio tekst u kojem je bilo navedeno da je ĐA u razgovorima prešućivao činjenicu blokade računa društva Kasteli. Ovakvim preciziranjem činjeničnog opisa okrivljenica se ne tereti za neko drugo ili teže kazneno djelo niti za veću količinu kriminalne aktivnosti te sud smatra da je bio ovlašten tako postupiti i da time nije narušen identitet optužbe i presude. Navesti je i da preciziranje činjeničnog opisa u navedenom dijelu nije bilo od utjecaja na donošenje odluke o kaznenoj odgovornosti okrivljenice jer je sud imao u vidu ponašanje kako je sada opisano u izreci presude, a kojim se koristilo povjerenje koje je društvo Mercator-H d.o.o. imalo po osnovi zaključenih ugovora o zakupu za razdoblje koje je prethodilo inkriminiranom razdoblju i kroz koje su obveze prema društvu Mercator-H d.o.o., bile uredno podmirivane. Također je navesti da je prijevarna namjera kod okrivljenice nastala naknadno, nakon zaključenja ugovora o zakupu, a očituje se u tome što se društvu Mercator-H d.o.o dovodilo i održavalo u zabludi obećanjem o podmirenje duga, iako su i okrivljenica i njezin suprug, dakle oboje znali da za to na računu društva Kasteli d.o.o nema financijskih sredstava i da dugovanje neće biti podmireno te nisu htjeli napustiti poslovne prostore u vlasništvu oštećenog društva.
83. I u odnosu na predmetno kazneno djelo, sud nije prihvatio obranu okrivljenicu u kojoj je negirala počinjenje kaznenog djela tvrdeći da nije vodila financijsko poslovanje društva već da je za to isključivo bio zadužen njezin sada pok. suprug ĐA. Naime, nije sporno da je upravo okrivljenica kao direktor društva Kasteli d.o.o., u ime tog društva zaključila ugovor o zakupu sa društvom Mercator-H d.o.o. te je bila upoznata sa svim obvezama koje proizlaze iz navedenog ugovora, što uključuje i obvezu plaćanja zakupnine, a što joj je bilo poznato i u inkriminirano vrijeme za koje je znala da se obveze ne podmiruju i da je račun društva Kasteli d.o.o. u blokadi. Posebno je neosnovana njezina obrana u dijelu u kojem je navela da ne zna tko je osnivač društva Similis d.o.o., a koje je inače osnovao njezin suprug i to upravo iz razloga blokade računa društva Kasteli d.o.o. kako bi se preko novoosnovanog društva nastavilo poslovanje.
84. Stoga je sud okrivljenicu proglasio krivom za počinjenje predmetnog kaznenog djela iz čl. 247. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11.
85. U odnosu na ovo kazneno djelo sud je precizirao pravni opis kako je sada navedeno u izreci te smatra da je bio ovlašten tako postupiti jer je to u skladu s činjeničnim opisom predmetnog kaznenog djela, a kojim je sud jedino vezan.
86. Navesti je da je sud precizirao činjenične opise kaznenih djela za koja je okrivljenicu proglasio krivom utoliko što je novčane iznose koji su bili navedeni u kunama sada označio u protuvrijednosti u eurima, budući je od 1. siječnja 2023. euro službena valuta u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 57/22 i 88/21).
87. Nadalje navesti je da je sud primijenio Kazneni zakon („Narodne novine“ br. 125/11.,144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21.,114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. - dalje u tekstu: KZ/11), jer je utvrdio da je blaži za okrivljenicu u odnosu na Kazneni zakon („Narodne novine“ br: 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 125/11. i 143/12. – dalje u tekstu: KZ/97), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela iz osuđujućeg dijela presude.
88. U odnosu na sva kaznena djela pa tako i za ona za koju je sud okrivljenicu proglasio krivom i osudio, obrana je u završnom govoru isticala da okrivljenica ista nije mogla fizički počiniti jer je godišnje najmanje tri mjeseca boravila u [adresa] te da u odnosu na okrivljenicu treba primijeniti institut zablude jer je postupala u zabludi o činjenicama i pravu.
89. Ovakvi navodi obrane su u potpunosti neosnovani i promašeni jer okrivljeničina prava i obveze kao člana uprave društva Kasteli d.o.o., koje ima sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, ne prestaju njezinim odlaskom u inozemstvo. Što se pak tiče pozivanja na institut zablude, navesti je da je zabluda propisana u članku 30. KZ/11 (zabluda o biću kaznenog djela), članku 31. KZ/11 (zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost) i članku 32. KZ/11 (zabluda o protupravnosti), ali se ni jedna od ovih odredbi ne može primijeniti na okrivljenicu i kaznena djela za koja je proglašena krivom jer za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti. Okrivljenica je odrasla osoba, sa završenom visokom stručnom spremom, a ne neuka osoba, članica je uprave trgovačkog društva, za koju nije utvrđeno postojanje bilo kakvih smetnji zbog kojih ne bi bila svjesna obilježja kaznenih djela za koja je proglašena krivom, zbog kojih je opravdano imala smatrati da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno ili pak da nije znala da su njezina kaznena djela protupravna, a što nije bila dužna niti je mogla znati. Stoga u odnosu na okrivljenicu treba primijeniti načelo "ignorantia iuris nocet" ("nepoznavanje prava škodi"), prema kojem nepoznavanje prava ne opravdava, ne ispričava i ne oslobađa kaznene odgovornosti.
90. Što se tiče ubrojivosti okrivljenice u odnosu na kaznena djela opisana pod a) točkama 1., 2. i 3. izreke presude za koja je sud okrivljenicu proglasio krivom, navesti je da u ovom postupku nije isticana kao sporna pa je ista ubrojiva i kazneno odgovorna za predmetna kaznena djela.
91. Što se tiče subjektivnog odnosa okrivljenice prema predmetnim kaznenim djelima navesti je da je postupala s izravnom namjerom, da je bila svjesna obilježja utuženih kaznenih djela i htjela njihovo ostvarenje.
92. U odnosu na kazneno djelo iz članka 246. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11, opisano pod točkom 1. osuđujućeg dijela presude, okrivljenica je bila svjesna da svojim ponašanjem povrjeđuje dužnost zaštite imovinskih interesa društva Kasteli d.o.o., a sve u cilju pribavljanja sebi i svom suprugu znatne protupravne imovinske koristi te onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila znatnu štetu, a što je i htjela.
93. U odnosu na kazneno djelo iz članka 256. st. 1. KZ/11, opisano pod točkom 2. osuđujućeg dijela presude, okrivljenica je bila svjesna davanja netočnih i nepotpunih podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, a sve s ciljem da druga osoba i to konkretno društvo Kasteli d.o.o djelomično izbjegne plaćanje poreza pri čemu je došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna, a što je i htjela.
94. U odnosu na kazneno djelo iz članka 247. st. 2.u vezi st. 1. KZ/11 pod točkom 3. izreke osuđujućeg dijela presude okrivljenica je bila svjesna da je u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist drugoga dovela lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica u zabludu i održavala ga u zabludi i time ga navela da na štetu tuđe imovine nešto učini, a kaznenim djelom je prouzročena znatna šteta, a što je i htjela.
95. Navesti je da na strani okrivljenice nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.
96. Nakon što je na ovaj način utvrđena krivnja i protupravno ponašanje okrivljenice, valjalo je donijeti odluku o vrsti i mjeri kazne uzimajući u obzir sve okolnosti koje su tijekom postupka utvrđene na strani okrivljenice ĐAL, koje su od značenja za donošenje ove odluke, a sve sukladno čl. 47. KZ/11.
97. Kao olakotne okolnosti na strani okrivljenice, sud je cijenio dosadašnju neosuđivanost, obiteljske prilike, da je majka jednog punoljetnog djeteta koje je u inkriminirano vrijeme bilo malodobno, da je tijekom postupka teško obolio njezin suprug ĐA koji je i preminuo te je protiv njega kazneni postupak obustavljen, a cijenio je i vrijeme proteklo od počinjenja kaznenih dijela kroz koje okrivljenica nije počinila neko novo kazneno djelo.
98. Kao otegotne okolnosti na strani okrivljenice, sud je ponajprije cijenio stupanj krivnje i da je kaznena djela za koja je proglašena krivom počinila s izravnom namjerom kao najvećim stupnjem krivnje, da je bila ubrojiva i svjesna protupravnog postupanja što je i htjela, količinu kriminalne aktivnosti koja se očituje kroz duljinu inkriminiranog postupanja i brojnost kaznenih djela, time i iskazanu upornost i ustrajnost u počinjenju kaznenih djela. U odnosu na kazneno djelo iz članka 246. stavka 2. KZ/11, sud je otegotnim cijenio visinu pribavljene protupravne imovinske koristi odnosno štete prouzročene društvo Kasteli d.o.o. pri čemu se radi o znatnoj imovinskoj koristi odnosno znatnoj šteti te je cijenio i jačinu povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra. U odnosu na kazneno djelo iz članka 256. st. 1. KZ/11, pod točkom 2. izreke osuđujućeg dijela presude, sud je cijenio visinu štete prouzročene državnom proračunu Republike Hrvatske, dok je u odnosu na kazneno djelo iz članka 247. stavka 2. KZ/11 opisano pod točkom 3. izreke osuđujućeg dijela presude, cijenio visinu štete prouzročene društvu Mercator-H d.o.o.
99. Sud je nadalje kao otegotnu okolnost posebno cijenio okrivljeničino postupanje nakon počinjenja kaznenih djela, i odnos prema oštećenicima kojima do danas nije podmirila štetu prouzročenu počinjenjem kaznenih djela za koja je proglašena krivom, činjenicu da je društvo Kasteli d.o.o. završilo u stečaju u kojem se oštećenici nisu uspjeli u cijelosti naplatiti, te je cijenio društvenu pogibeljnost ove vrste kaznenih djela.
100. Imajući u vidu sve naprijed navedeno: stupanj krivnje, jačinu ugrožavanja kaznenim djelima zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih su kaznena djela počinjena, način počinjenja, prijašnji život okrivljenice i njezine osobne, obiteljske i imovinske prilike, količinu kriminalne aktivnosti za koju je proglašena krivom, sud je okrivljenici za predmetna kazneno djela prethodno utvrdio pojedinačne kazne zatvora i to: za kazneno djelo pod točkom 1. izreke presude iz članka 246. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, na temelju članka 246. stavka 2. u svezi s člankom 48. stavak 2. i u svezi s člankom 49. stavak 1. točka 4. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, za kazneno djelo pod točkom 2. izreke presude iz članka 256. stavak 1. KZ/11, na temelju članka 256. savak.1. u svezi članka 48. stavak 2. i u svezi s člankom 49. stavak 1. točka 5. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet mjeseci, te za kazneno djelo pod točkom 3. izreke presude iz članka 247. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11, na temelju članka 247. stavak 2. u svezi s člankom 48. stavak 2. i u svezi s člankom 49. stavak 1. točka 4. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, nakon čega je okrivljenica ĐAL uz primjenu članka 51. KZ/11 osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
101. Potom je okrivljenici, na temelju članka 56. KZ/11, izrečena uvjetna osuda na način da se jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, na koju je okrivljena ĐAL prethodno osuđena neće izvršiti, ako ista u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
102. Navesti je da je sud prema okrivljenici pojedinačne kazne zatvora utvrdio primjenom odredbi o ublažavanju kazne, jer smatra da na strani okrivljenice postoje naročito olakotne okolnosti, te da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom, manjom od propisanog posebnog minimuma za određeno kazneno djelo, a kako je to naprijed i navedeno.
103. Na temelju članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 nalaže se okrivljenoj ĐAL u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude popraviti štetu počinjenu kaznenim djelom pod točkom 1. izreke presude na način da oštećenom trgovačkom društvu Kasteli d.o.o. u stečaju na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva isplati iznos od 148.841,96 EUR /1.121.449,78 kn (slovima:stočetrdesetosamtisućaosamstočetrdesetjedaneuroidevedesetšestcenti), te popraviti štetu počinjenu kaznenim djelom pod točkom 2. izreke presude na način da oštećenoj Republici Hrvatskoj na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva isplati iznos
od
64.983,06
EUR/
489.614,86
kn
(slovima:šezdesetčetiritisućedevetstoosamdesettrieuraišestcenti), kao i da popravi štetu počinjenu kaznenim djelom pod točkom 3. izreke presude i oštećenom TD Mercator-H d.o.o. (sada TD Konzum Plus d.o.o.) na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva isplati iznos od 312.204,54 EUR/2.352.305,10 kn (slovima:tristodvanaesttisućadvijestočetirieuraipedesetčetiricenta).
104. Na temelju članka 58. stavak 5. KZ/11 sud može okrivljenoj ĐAL opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene jedinstvene kazne zatvora ukoliko ista bez opravdanog razloga u roku koji joj je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri obvezu iz članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11, koja joj je određena uz uvjetnu osudu.
105. Naime, sud je ocijenio da je u odnosu na okrivljenicu koja je neosuđivana osoba, cijeneći njezine obiteljske prilike te ostale okolnosti koje upućuju na zaključak da se i bez izvršenja jedinstvene zatvorske kazne na koju je prethodno osuđena neće ubuduće javljati kao počiniteljica novih kaznenih djela, opravdano izreći uvjetnu osudu. Zaključak je suda da će se izrečenom uvjetnom osudom, uz izricanje posebne obveze da naknadi štetu nastalu izvršenjem kaznenih djela, ostvariti svrha kako specijalne tako i generalne prevencije, društvena osuda zbog počinjenja kaznenih djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecat na okrivljenicu, kao i na sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njegovih počinitelja.
106. Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08 dužna je okrivljena ĐAL na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva platiti oštećenom trgovačkom društvu Kasteli d.o.o. u stečaju iznos od 148.841,96 EUR/ 1.121.449,78 kn (slovima:stočetrdesetosamtisućaosamstočetrdesetjedaneuroidevedesetšestcenti), oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 64.983,06 EUR/ 489.614,86 kn (slovima:šezdesetčetiritisućedevetstoosamdesettrieuraišestcenti), te oštećenom TD Mercator-H d.o.o. (sada TD Konzum Plus d.o.o.) iznos od 312.204,54 EUR / 2.352.305,10 kn (slovima:tristodvanaesttisućadvijestočetirieuraipedesetčetiricenta), i to u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude, dok se oštećena Republika Hrvatska u preostalom dijelu imovinskopravnog zahtjeva u odnosu na zakonske zatezne kamate i TD Mercator-H d.o.o. (sada TD Konzum Plus d.o.o.) u preostalom nedosuđenom dijelu imovinskopravnog zahtjeva upućuju da isti mogu ostvarivati u parnici.
107. Kod donošenja odluke o postavljenim imovinskopravnim zahtjevima oštećenih trgovačkih društava Kasteli d.o.o. u stečaju i Mercator-H d.o.o. (sada TD Konzum Plus d.o.o.) te oštećene Republike Hrvatske, sud je kao nesporne dosudio iznose koji se navode u činjeničnom opisu svakog pojedinog kaznenog djela za koje je okrivljenica proglašena krivom i osuđena, dok je u preostalom nedosuđenom dijelu imovinskopravnog zahtjeva ove oštećenike uputio da isti mogu ostvarivati u parnici.
108. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 u svezi s člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1-6. ZKP/08 dužna je okrivljena ĐAL na ime naknade troškova kaznenog postupka platiti ukupan iznos od 3.131,53 EUR (slovima:tritisućestotridesetjedaneuroipedesettricenta), od čega iznos od 9.000,00 kn /1.194,51 EUR na ime troškova financijsko-knjigovodstvenog vještačenja po vještaku sada pok. Zoranu Kastropilu, iznos od 7.060,00 kn / 937,02 EUR na ime troškova financijsko-knjigovodstvenog vještačenja po vještaku Stjepanu Kolovratu te daljnji iznos od 1.000,00 EUR na ime paušalne svote.
109. Kod odluke o naknadi troškova kaznenog postupka, sud je cijenio obiteljske i materijalne prilike okrivljenice koja je zaposlena i ostvaruje stalna mjesečna primanja te smatra da će troškove moći podmiriti, a posebno s obzirom na mogućnost obročnog plaćanja te da plaćanjem istih neće biti dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje, kao ni uzdržavanje osoba koje bi po zakonu bila dužna uzdržavati. Što se tiče iznosa paušalne svote koju je sud odmjerio u iznosu od 1.000,00 eura, navesti je da je ista određena s obzirom na duljinu i trajanje te složenost izvida kaznenog postupka.
110. Nadalje, na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08, sud je okrivljenicu oslobodio optužbe da bi počinila jedno kazneno djelo utaje poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. KZ/11. te jedno kazneno djelo zlouporabe stečaja iz članka 282. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/97, pobliže opisana pod b) točkama 4. i 5. izreke presude.
111. U odnosu na kazneno djelo pod točkom 4. izreke presude, u postupku nije bilo sporno da je društvo Kasteli d.o.o. u poslovnim knjigama evidentiralo račun broj 1 od 2. siječnja 2008. iz kojeg proizlazi kako je ovaj račun ispostavilo društvo Ernest mot d.o.o. na ukupan iznos od 195.195,58 kuna. Nije bilo sporno da je po navedenom računu društvo Kasteli d.o.o. iskoristilo predporez u iznosu od 35.966,19 kuna, za koji je umanjena obvezu plaćanja PDV-u za 2008., za navedeni iznos od 35.966,19 kuna.
112. Kao sporno je valjalo utvrditi je li po navedenom računu društvo Ernest mot d.o.o stvarno isporučilo robu u naprijed navedenoj vrijednosti društvu Kasteli d.o.o. i je li evidentiranje istog u poslovnim knjigama društva Kasteli bilo osnovano i opravdano.
113. Na okolnosti navedenog kaznenog djela u ponovljenom postupku, na raspravi od 9. veljače 2026., ispitan je svjedok HA. Kada mu je predočen razlog njegovog pozivanja na sud, naveo je da se ne sjeća da bi 2013. bio ispitan u ŽDO u Puli-Pola vezano za kaznena djela za koja se tereti okrivljena ĐAL.
114. S obzirom na ovakvo kazivanje svjedoka, na temelju članka 426. ZKP/08, u dokazne svrhe pročitan je zapisnik o njegovom ispitivanju sastavljen u ŽDO u Puli – Pola 29. studenog 2013. (listovi 2774-2775 spisa). U svojem iskazu isti je tada naveo da poznaje ĐAL i ĐA. Tijekom 2004. da je kupio društvo Ernest mot d.o.o., ali ga nije aktivirao tj. registrirao na trgovačkom sudu tako da nije ni prodavao niti kupovao nikakvu vrstu robe. Trgovačko društvo Ernest mot d.o.o. da nije surađivalo s društvom Kasteli d.o.o. niti je tom društvu isporučivao bilo kakvu vrstu robe. Stoga nije ni ispostavljao bilo kakav račun pa tako ni račun broj 1 od 2. siječnja 2008., preslika kojeg računa mu je predočena, nakon čega je naveo da potpis na ovom računu sliči njegovom potpisu, ali da kategorički tvrdi da on ovaj račun nije potpisao.
114.1. Nakon čitanja predmetnog zapisnika, svjedok je naveo da se prisjetio tog ispitivanja, da ostaje kod onog što je tada kazao i da je tada govorio istinu.
114.2. Odgovarajući na posebna pitanja predsjednice vijeća, kazao je da nakon tog ranijeg ispitivanja nije odlazio u Zagreb kod odvjetnika, iako je tada kazao da će otići kod njega i naći presliku dokumenta kojeg je u njegovom uredu potpisao, a koji je bio vezan za društvo Ernest mot d.o.o. Ne sjeća se da bi on angažirao odvjetnika o kojem je govorio, a niti da bi ga plaćao za neku uslugu. Naveo je da u sudskom registru nije upisan kao osnivač trgovačkog društva Ernest mot d.o.o. Kao i u ranijem iskazu da i dalje tvrdi da nikada to društvo nije aktivirao niti s istim poslovao pa tako ni sa društvom Kasteli d.o.o.
115. Iz iskaza svjedoka HA, razvidno je da isti negira da bi imao bilo kakvu poslovnu suradnju s društvom Kasteli d.o.o. te je osporio i vjerodostojnost potpisa koji se nalazio na računu društva Ernest mot d.o.o. broj 1 od 2. siječnja 2008. Sud je u tomu dijelu prihvatio njegov iskaz jer je sukladan i rezultatima provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja stalnog sudskog vještaka Stjepana Kolovrata, kao i njegovom usmenom kazivanju na raspravi pred drugim predsjednikom vijeća, koji je pročitan u ponovljenom postupku. Naime, iz provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja stalnog sudskog vještaka Stjepana Kolovrata kod kojeg je u cijelosti ostao u svom iskazu, proizlazi da ovaj pravni posao nije realiziran niti je vjerodostojan. Navedeni račun broj 1. od 2. siječnja 2008. sastoji se od 5618 stavki raznih artikala: odjeće, obuće, galanterije, s time da račun ne može biti ujedno i otpremnica. Iz ovog računa nije razvidno tko je predao robu, a tko ju je preuzeo, s kojim vozilom je dovezena roba, a iz samog računa se i ne može dokazati da li je roba dopremljena – predana. Društvo Ernest mot d.o.o. nije aktivno. Stoga nije sastavljalo godišnja financijska izvješća za 2006. pa nadalje. Nije nabavljalo robu, pa ju nije moglo ni isporučivati, pa za nepostojeću isporuku nije moglo biti niti izvršeno plaćanje.
116. Sud nije prihvatio navode iz obrane sada pok ĐA koja je reproducirana u dokaznom postupku i u kojoj je naveo da je društvo Kasteli po navedenom računu naručilo robu od društva Ernest mot d.o.o., odnosno da ju je naručila okrivljenica i da je došlo do isporuke robe već smatra da je ista neosnovan i dan u cilju opravdanja knjiženja predmetnog računa i u cilju da zaštiti okrivljenicu koja je njegova supruga, od kaznene odgovornosti.
117. Na okolnosti počinjenja navedenog kaznenog djela sud je u dokaznom postupku, temeljem odredbe članka 431. stavak 1. točka 2. ZKP/08, pročitao i nalaz i mišljenje sudskog vještaka sada pok. Zorana Kastropila koji je priznao predmetni račun te bio mišljenja da isti ima sve formalne dijelove pa nije utajen PDV-e. Međutim, imajući u vidu iskaz svjedoka HA te utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka Stjepana Kolovrata, sud nije prihvatio vještačenje vještaka Kastropila. Kod činjenice da predmetni račun nije plaćen i da nema popratne dokumentacije koja bi potvrđivala stvarnu isporuku robe, sud je utvrdio da do isporuke robe nije ni došlo te da se ista nije ni dogodila. Osim toga, postojanje računa koji sadrži sve što sukladno zakonu mora sadržavati samo po sebi ne znači da je isti vjerodostojna knjigovodstvena isprava.
118. Nadalje, kao sporno je valjalo utvrditi je li okrivljenica u cilju da djelomično izbjegne plaćanje poreza dala netočne podatke o činjenicama koje su od utjecaja za utvrđivanje iznosa porezne obveze, zbog čega je došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna.
119. Nakon detaljne i kritičke analize okrivljeničine obrane te detaljne analize drugih izvedenih dokaza pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, sud je utvrdio da u postupku nije dokazano da bi okrivljenica počinila predmetno kazneno djelo.
120. Naime, iznoseći obranu okrivljenica je negirala počinjenje predmetnog kaznenog djela. Pri tomu potvrđuje potpisivanje bilance i porezne prijave ali negira da bi pri tomu čitala sadržaj onoga što potpisuje jer je tako postupala iz povjerenja prema pok. suprugu ĐA, za kojeg je navela da je vodio financijsko poslovanje društva. Nadalje, negirala je da bi društvo Kasteli d.o.o. kupovalo robu od društva Ernest mot d.o.o., ujedno navodeći da oni nisu kupovali robu od drugih društava koju bi potom prodavali u svojim prodavaonicama već su prodavali robu koju su sami proizvodili. Isto tako navela je da ne poznaje HA. S druge pak strane njezin sada pok. suprug ĐA je u obrani naveo da je društvo Kasteli d.o.o. naručilo od društva Ernest mot d.o.o. robu po računu broj 1. S obzirom na takvu obranu njezinog supruga, logično bi bilo očekivati da i okrivljenica u obrani navede da je društvo Kasteli d.o.o. naručilo od društva Ernest mot d.o.o. robu po računu broj 1., kako bi opravdala knjiženje istog u poslovnim knjigama društva Kasteli, a time i opravda umanjenje porezne osnovice za obračun PDV-a. No, ista se nije branila na takav način već u obrani navodi da robu nisu kupovali od drugih pa tako ni od društva Ernest mot d.o.o, a što zapravo znači i da time ukazuje da se radi o računu po kojem nije došlo do isporuke robe i koji nije vjerodostojan. Iz navedenog bi proizlazilo da okrivljenica iako negira počinjenje kaznenog djela, u obrani navodi i druge okolnosti kojima posredno sebe tereti kao moguću počiniteljicu istog. Stoga sagledavajući iznijeto u ukupnosti, sud u odnosu na ovo kazneno djelo prihvaća njezinu obranu da joj o knjiženju spomenutog računa društva H mot d.o.o u poslovnoj dokumentaciji društva Kasteli d.o.o, ništa nije poznato. Na strani okrivljenice nije dokazana namjera za počinjenje predmetnog kaznenog djela iz članka 256. st. 1. KZ/11, opisanog pod b) točkom 4. izreke presude te nije dokazano ni da bi ista počinila ovo kazneno djelo pa je sud okrivljenicu oslobodio optužbe.
121. U odnosu na kazneno djelo zlouporabe stečaja iz članka 282. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/97, u postupku nije bilo sporno da je okrivljena ĐAL u inkriminiranom razdoblju bila osnivač i član uprave društva Kasteli d.o.o. a time i odgovorna osoba. Nije bilo sporno da je račun navedenog društva u neprekidnoj blokadi od 20. ožujka 2009. i zbog toga nesposobno za plaćane i pred otvaranjem stečajnog postupka. Isto tako nije bilo sporno da je navedeno društvo imalo potraživanja prema domaćim i inozemnim kupcima koja nisu naplaćena niti su okrivljenica i njezin sada pok. suprug poduzimali pravne ili druge radnje u cilju naplate spomenutih potraživanja. Na koncu nije bilo sporno da su u poslovnim knjigama društva Kasteli d.o.o. i sačinjenoj bilanci za razdoblje od 1. siječnja 2010. do 25. listopada 2010. navedena potraživanja u ukupnom iznosu od 11.637.992,00 kuna prikazana kao zatvorena, a da nije vidljiva pravna osnova na kojoj se predmetno zatvaranje temelji.
122. Kao sporno je valjalo utvrditi je li okrivljenica znajući za nesposobnost za plaćanje društva s ciljem da smanji buduću stečajnu masu na opisani način kako je navedeno u činjeničnom opisu ovog kaznenog djela pod točkom 5. oslobađajućeg dijela presude, umanjila imovinu društva i počinila kazneno djelo zlouporabe stečaja iz članka 282. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/97.
123. Nakon ocjene okrivljeničine obrane i svih drugih izvedenih dokaza, zaključak je suda da u postupku nije dokazno da je okrivljenica počinila predmetne kazneno djelo pa je sud istu oslobodio optužbe.
124. Navedeni zaključak suda temelji se na provedenom vještačenju sudskog vještaka Stjepana Kolovrata i njegovom iskazu danom na raspravi u ranijem postupku vođenom pred drugim predsjednikom vijeća, koji je pročitan u ponovljenom postupku.
125. U svom iskazu na raspravi od 15. rujna 2020., vještak Stjepan Kolovrat je naveo da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 22. travnja 2020.
125.1. U Tablici 6. navedenog vještačenja (list 21 vještačenja) prikazan je pregled razlika između bilančnih stanja imovine s danom 25. listopada 2010. u odnosu na 31. prosinca 2009. Iz ove tablice razvidno je kako se najveći dio odnosi na smanjena potraživanja od kupaca u iznosu od 11.637.992,00 kune (kupci u zemlji 6.716.700,90 kuna i kupci iz inozemstva 4.921.291,30 kuna). Nadalje, navodi se nema analitičke dokumentacije iz koje je razvidno podmirenje potraživanja od kupaca osim što bi to moglo biti preknjižavanje sa stavke ostala kratkoročna potraživanja u visini od 4.184.882,00 kuna i dio potraživanja podmiren cesijama i asignacijam sa povezanim društvom Similis d.o.o. Za najveći dio zatvaranja da nema analitičke dokumentacije na temelju koje je izvršeno zatvaranje pa da ne može iskazivati mišljenje o zatvaranju i možebitnoj šteti za TD Kasteli d.o.o.
126. Kod ovakvog utvrđenja vještaka da ukoliko nema analitičke dokumentacije, ne može utvrditi kako je došlo do značajnog smanjenja bilance za razdoblje od 1. siječnja do 25. listopada 2010. pa ne može ni dati nalaz i mišljenje je li okrivljena ĐAL kao član uprave i osnivač društva Kasteli d.o.o. u cilju smanjenja buduće stečajne mase poduzela radnje radi naplate potraživanja društva Kasteli d.o.o. prema domaćim i inozemnim kupcima te imajući u vidu da u postupku nisu izvedeni drugi dokazi iz kojih bi bilo moguće utvrditi jesu li domaći i inozemni kupci možebitno podmirili dugovanje prema društvu Kasteli d.o.o. mimo plaćanja na račun toga društva, na neki drugi način, što bi ukazivalo na moguće počinjenje nekog drugog kaznenog djela, ili su možebitno vratili neprodanu robu, a o čemu sud ne može i ne smije nagađati, valjalo je u nedostatku dokaza okrivljenicu osloboditi optužbe da bi počinila predmetno kazneno djelo iz članka 282. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/97.
127. Uslijed takve odluke, na temelju članka 158. stavak 3. ZKP/08, oštećena Republika Hrvatska se s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u odnosu na kazneno djelo pod točkom 4. izreke presude te oštećeno trgovačko društvo Kasteli d.o.o. u stečaju s imovinskopravnim zahtjevom u odnosu na kazneno djelo pod točkom 5. izreke presude, upućuju da imovinskopravni zahtjev mogu ostvarivati u parnicu.
128. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1.-5. ZKP/08 te nužni izdaci i nagrada branitelja, u odnosu na predmetna kaznena djela opisana pod b) izreke presude, padaju na teret proračunskih sredstava.
U Splitu 4. ožujka 2026.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Ankica Boban
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- ŽDO-u Splitu
- okrivljenici ĐAL
- braniteljima: Branku Čuturi i Jeleni Mandarić, odvjetnicima u Splitu
- oštećenicima: društvu Kasteli d.o.o. u stečaju - po stečajnoj upraviteljici ČA, društvu Konzum plus d.o.o. (ranije Mercator-H d.o.o.) po opunomoćeniku Tomislavu Kosu odvjetniku u Zagrebu,
- u spis
