Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51 000 Rijeka

Poslovni broj: Pn-95/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po nacrtu sudskog savjetnika Gorana Maršića, po sucu toga suda Damiru Vinketi, u pravnoj stvari tužitelja GG iz [adresa], Gorenje 53, Stara Cerkev, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz OU SG, Marko Vučinić i Karlo Vučinić, odvjetnicima u Rijeci, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnicima iz ZOU Tulija Zele-Janjanin i Adriane Jovanović, odvjetnicama u Rijeci, radi naknade štete, na glavnoj i javnoj raspravi održanoj 28. siječnja 2026., temeljem članka 335. stavka 1. i 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP- a) po objavi 12. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB 26187994862 da isplati tužitelju GG, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] s osnova naknade imovinske štete iznos od 12.527,78 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. rujna 2023. godine pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st 2 ZOO-a, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB 26187994862 da naknadi tužitelju GG, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] prouzročene troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presuda, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku trošak ovog postupka u visini od 1.250,00 EUR (tisuću dvjesto pedeset eura i nula centa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 12. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 12. travnja 2024. podnio tužbu navodeći kako je tužitelj 24. rujna 2023. doživio nasukavanje svoje brodice uslijed kvara na motoru, i to na način da mu je, dok je sporo plovio povlačeći panulu za brodicom izlazeći iz zaljeva na pučinu, te na taj način ribario, odjednom u vožnji stao motor, i više ga nije mogao pokrenuti. Nakon naprasnog prestanka rada motora, valovi su brodicu počeli nositi na obalu te su je i nasukali. S tužiteljem je na brodici u trenutku nesreće bio ČG, te su obojica učinili sve što je bilo u njihovoj moći da se brodica ne nasuče, no iako su bacili sidro i pokušali spriječiti nasukavanje, struje i valovi su brodicu nasukali, posljedično čemu je puknuo trup brodice i ista je potonula. Tužitelj je nesreću brodice prijavio Lučkoj kapetaniji Rijeka, ispostava Omišalj podnošenjem prijave nesreće brodice, što je ovlašteni djelatnik kapetanije potvrdio pečatom i potpisom, te je tuženiku prijavio štetu plovila. Naime, tužitelj je s tuženikom sklopio Ugovor o osiguranju plovila, te je kao potvrdu o zaključenom ugovoru zaprimio policu br. [broj police] kojom je kasko osigurana njegova brodica reg. oznaka [registarska oznaka], kao i dopunsko osiguranje troškova uklanjanja podrtine osiguranog plovila, za period osiguranja od 03. lipnja 2023. do 02. lipnja 2024. Budući da je tužitelj osigurao plovilo kod tuženika, tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete dana 28 rujna 2023., no tuženik je odbio zahtjev tužitelja smatrajući da je isti neosnovan. Tužitelj se tada obratio Penta Marine Service d.o.o. kako bi saznao uzrok naprasnog prekida rada motora, koji su dali svoj izvještaj o kvaru na motoru Suzuki DF40AS 07. studenog 2023. u kojem se navodi da je do prekida rada motora došlo zbog kvara na pumpi goriva. Saznanjem tužitelja da je do prekida rada motora u vožnji došlo zbog kvara na motoru, odnosno zbog kvara na dovodu goriva, tužitelj se ponovno putem punomoćnika obratio tuženiku 29. veljače 2024., a na koji zahtjev/pritužbu je tuženik odgovorio 15. ožujka 2024. godine na način da se zahtjev/pritužba u cijelosti odbija, u bitnome navodeći da su izvidom štete utvrdili da je uzrok štete starost i istrošenost motora pa da je šteta isključena iz osiguranja, te da šteta nije nastala uslijed pojave skrivene mane i/ili zamora materijala na pogonskom stroju. Također navode da niti jedan od uzroka kvara naveden u priloženom izvještaju o kvaru motora, se ne može podvesti pod skrivenu manu niti pod zamor materijala, već da se radi o istrošenosti ili neodržavanosti.

2. Navedeni kvar na dovodu goriva zbog kojeg je motor godišta 2012., koji je redovno servisiran, te ima svega 200 sati rada, odjednom prestao raditi, svakako predstavlja skrivenu manu na pogonskom stroju, budući da do tada ništa nije upućivalo na nekakve nedostatke u radu samog motora, niti se na istom vide naznake neodržavanja koje bi eventualno dovele do toga. Naprasni kvar na motoru koji je posljedično doveo do nasukavanja i potonuća uzrok je jedino nekakve skrivene mane na stroju, a što sukladno Uvjetima za kasko osiguranje brodica i jahti tuženika predstavlja osigurani slučaj, a što tuženik neosnovano osporava. Osigurana brodica u vlasništvu tužitelja je uslijed nasukavanja pretrpjela veliku štetu. Naime, trup brodice je trenutno u fazi popravka i to prema ponudi Gumicentar d.o.o., koja iznosi 10.080,00 EUR samo za trup brodice. Popravku kvara na motoru brodice tužitelj još nije ni pristupio, a što će svakako iziskivati puno veće troškove od osigurane svote po polici koju je sklopio s tuženikom. Isto tako, tužitelj je nakon nesreće brodice uzrokovane kvarom motora, koja se uslijed kvara nasukala i potonula, morao brodicu ukloniti iz mora te ju prevesti na suhi vez radi popravka, koje uklanjanje podrtine iz mora je obavila tvrtka [obrt], te izdala račun tužitelju na iznos od 450,00 EUR koje je uredno platio. Sukladno polici koju je tužitelj sklopio s tuženikom, isti je osigurao troškove uklanjanja podrtine osiguranog plovila do osigurane svote od 9.290,60 EUR. Predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva na način da se naloži tuženiku da isplati tužitelju iznos od 12.527,78 EUR sa zakonskim zateznim kamatama i naknadom parničnog troška.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako nije sporno da je tužitelj vlasnik brodice reg. oznaka [registarska oznaka] je bila osigurana kod tuženika policom osiguranja br. [broj police osiguranja] za razdoblje od 03. lipnja 2023. do 02. lipnja 2024. Na predmetnu policu osiguranja primjenjuju se Uvjeti za kasko osiguranje brodica i jahti u primjeni od 08. svibnja 2020. U cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Izvidom i procjenom štete sačinjenim po procjenitelju tuženika utvrđeno je da je do štete na trupu brodice došlo uslijed potonuća, budući je brodica udarala u dno i hridi, a što je prouzrokovalo nastanak rupa u trupu. Kako je potonućem brodice došlo i do potonuća motora i nemogućnosti očitanja podataka sa EMC-a motora, sporan je razlog zatajenja rada motora. Suprotno navodima tužitelja da je uzrok zatajenja rada motora u tzv. skrivenoj mani na pogonskom stroju, tuženik isti osporava, jer tužitelj u tom pravcu nije pružio niti jedan valjani dokaz koji upućuje na istinitost njegove tvrdnje. Naime, u Izvještaju o kvaru motora Penta marine Service d.o.o. na koji se referira tužitelj, navodi se da „ pretpostavlja“ da je došlo do prekida rada motora zbog kvara na pumpi goriva. Kada bi se i utvrdilo da je uzrok prestanka rada motora u kvaru pumpe goriva, to se ne može podvesti pod skrivene mane motora. Skrivena mana znači da nedostatak postoji od ugradnje motora i predstavlja nedostatak ili pogrešku u konstrukciji, strojevima ili opremi koju nije mogla detektirati stručna osoba upotrebom razboritog stupnja vještine pri redovnom pregledu. Kvar naveden u izvještaju servisa ne može se podvesti ni pod skrivenu manu, niti zamor materijala, već se radi o istrošenosti i neodržavanju motora proizvedenog 2012. sa nepoznatim brojem sati rada.

4. Osporava visinu štete u iznosu od 12.527,78 EUR. U konkretnom slučaju, a budući se radi o ugovornom osiguranju, visinu štete treba utvrditi u skladu sa odredbama Uvjeta za osiguranje brodica i jahti i to prema odredbama koje reguliraju naknadu štete (čl.7. Uvjeta osiguranja), sudjelovanje osiguranika u šteti/franšiza (čl. 8. Uvjeta osiguranja), osiguranu svotu kao gornju granicu obveze tuženika (čl. 9. Uvjeta osiguranja). Tuženik ne osporava trošak spašavanja i tegljenja prema računu obrta [obrt] u iznosu od 450,00 EUR. U pogledu štete na motoru, radi se o ekonomski neisplativom popravku, te uz ostatak vrijednosti motora od 1.000,00 EUR, tuženik čini nespornim na ime štete iznos od 2.318,07 EUR. Za štetu na trupu brodice, tuženik smatra da prema obimu oštećenja visina štete iznosi 3.975,00 EUR (sa uključenim PDV), odnosno 3.180,00 EUR (bez PDV-a). Također, prilikom obračuna visine štete treba promijeniti i odredbe o odbitnoj franšizi (čl. 8. Uvjeta osiguranja), budući je policom osiguranja br. [broj police osiguranja] ugovorena odbitna franšiza za kasko osiguranje u iznosu od 120,78 EUR po štetnom događaju. Tuženik osporava zatraženi tijek zatezne kamate tekuće od 25. rujna 2023. do isplate. Tužitelj je tuženik prijavio nastanak štetnog događaja 28. rujna 2023. Prema odredbama čl. 19. st.1. Uvjeta za osiguranje brodica i jahti, osiguratelj je obvezan sukladno predmetnim uvjetima i odredbama važećeg Pomorskog zakonika isplatiti naknadu iz osiguranja u roku od mjesec dana nakon što mu osiguranik dostavi odštetni zahtjev sa svim podacima i dokumentacijom kojim se utvrđuje pravo na naknadu i visinu štete iz ugovora o osiguranju. Dakle, tijek zatezne kamate počinje teći prvog slijedećeg dana od proteka 30 dana od dana prijave štete, odnosno od 30. listopada 2023.

5. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je proveo dokaze uvidom u prijavu nesreće brodice i prijavu štete (list 5-10 spisa), policu osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 13-15, 17-19 spisa), izvještaj Penta Marine Service d.o.o. od 07. studenog 2023. o kvaru na motoru (list 16 spisa), Uvjete za kasko osiguranje brodica i jahti (list 24-28 spisa, dalje: Uvjeti osiguranja), ponudu GumiCentar d.o.o. od 10. listopada 2023. (list 29-31 spisa), račun br. 39/USL/1 [obrt] (list 32 spisa), izvještaj o pregledu štete (list 42-49 spisa), Uvjete za dobrovoljno osiguranje od odgovornosti vlasnika /korisnika brodice i jahte (list 55-59 spisa), saslušan je tužitelj (list 67-68 spisa), svjedok ČG (list 68- 69 spisa) te je provedeno brodostrojarsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl.ing. Marino Soriću (list 73-87, 104-107 i 114-116 spisa).

6. Sud je sukladno čl. 8. ZPP-a na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio kako je tužbeni zahtjev neosnovan.

7. U ovom postupku nije sporno da se 24. rujna 2023. dogodila nezgoda u kojoj je došlo do nasukavanja brodice reg. oznaka [registarska oznaka], niti je sporno da je u trenutku nastanka nezgode ista bila osigurana policom osiguranja plovila br. 177148006490. Nije sporan trošak spašavanja i tegljenja po računu [obrt] br. 39/USL/1, niti je sporna visina štete na motoru u iznosu od 2.318,07 EUR. Nije sporna visina oštećenja trupa brodice u visini od 3.975,00 EUR.

8. Sporan je osnov tužbenog zahtjeva odnosno da li je nastala šteta obuhvaćena Uvjetima osiguranja brodice, uzročno-posljedična veza između prestanka rada motora i nezgode, odnosno da li se isto može pripisati kakvoj skrivenoj mani motora ili je šteta proizašla iz nekog drugog razloga za koje tuženik nije odgovoran. Sporna je visina tužbenog zahtjeva u preostalom osporenom dijelu, kao što je sporan i tijek zakonskih zateznih kamata.

9. Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve pročitane isprave, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, kako materijalnim tako i personalnim.

10. Saslušan je tužitelj GG koji u svome iskazu u bitnome navodi kako su se on i ČG tog jutra brodicom uputili prema Bakarcu. Ubacili su panolo u more te su se tako lagano kretali kojih 15 do 20 minuta sve dok se nije ugasio motor. Probao ga je upaliti, nešto se čulo u motoru da se htio upaliti, međutim on se nije upalio. Tada su on i ČG izvadili vesla te su pokušali veslati no bila je bura, i cijelo vrijeme ih je guralo prema obali. U jednom trenutku brodica je udarila u kamen koji se nalazio u moru, a budući se brodica tada nalazila blizu obale, te je počela ulaziti voda u brodicu. Pumpa u jednom trenutku više nije mogla izbacivati tu vodu te je ČG zatim otišao na obalu, a on je bacio sidro u more te je brodicu probao zavezati. Zavezao ju je koliko je mogao, no ista je otplovila nakon otprilike sat vremena i to u trenutku kada je bura ojačala. Nakon tih sat vremena brodica je bila počela plutati te se bila cijela preokrenula i to na način da je njezin donji dio i to jedan manji dio bio okrenut prema površini. Brodicu je njegov prijatelj dovukao do obale te su ju zajedno izvadili u Bakarcu i to negdje za jedan do dva dana. Ta brodica je 2002. godište, a motor je 2012. i to negdje sa 200 sati rada, a što se vidi iz kompjutera na motoru. Tu brodicu ima negdje 6-7 godina te ju koristi svake godine 5-6 puta i to isključivo za ribolov. Nikada prije toga događaja nije bilo problema s tim motorom te je ovlašteni servis iz Omišlja utvrdio kako je došlo do problema sa benzinskom pumpom, budući da je u tom trenutku kada se dogodio taj događaj nestalo benzina u motoru. Tu brodicu je popravio i platio je 8.000,00 EUR bez motora i to u servisu u Omišlju. Motor nije popravljao, on se još uvijek nalazi na barki. Motor je on osobno servisirao i to putem svog obrta. Benzinska pumpa se u servisu ne mijenja.

11. Saslušan je svjedok ČG koji u svome iskazu u bitnom navodi kako su on i tužitelj krenuli prema otvorenom moru, bili su prisutni neki valovi, te se u jednom trenutku ugasio motor. Tužitelj je taj motor pokušao upaliti nekoliko puta, a motor se nije upalio. Valovi su počeli odnositi tu brodicu na obalu, a tužitelj je izvadio vesla te je pokušao veslati, no međutim valovi su bili jači te je brodica bila udarila u neku stijenu. Pumpa na brodici nije mogla u dovoljnoj mjeri ispumpavati tu vodu koja je počela ulaziti u brodicu te je izašao iz te brodice, a nedugo nakon je iza njega izašao i tužitelj. Brodica je bila potonula, i to negdje do razine palube. Tužitelj je automehaničar te mu se hvalio kako je taj motor praktički nov.

12. Sud je iskaz tužitelja i svjedoka cijenio istinitim i životnim, isti su u skladu sa materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu, te sud nije našao da bi isti bili nevjerodostojni.

13. U postupku je provedeno brodostrojarsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl.ing. Marino Soriću koji je izradio nalaz i mišljenje a kojeg ovaj sud ocjenjuje objektivnim i obrazloženim te je isti rađen sukladno pravilima struke i vještina. Iz tako izrađenog nalaza i mišljenja proizlazi kako nema dovoljno činjenica za precizno definiranje dinamike i uzročno-posljedične veze između prestanka rada motora i nezgode prema zadacima suda, ali može se pretpostaviti tijek havarije, te konstatirati da je došlo do prekida napajanja motora gorivom, isti se gasi, a plovilo gubi sposobnost manevriranja. Kvar je doveo do ponavljanog gašenja motora i nemogućnosti kontrole smjera plovidbe predmetnog (malog) plovila. Posljedica je nekontrolirano plutanje na valovima prema obali, te udaranje u obalu i konačno potonuća plovila. Motor nije redovito (godišnje) servisiran u ovlaštenom servisu već je tužitelj prema njegovoj izjavi zadnjih 6-7 godina sam servisirao motor. Motor je u havariji bio potopljen, pa ocjena njegovog stanja utvrđenog na očevidu sa odmakom vremena nije objektivna, niti mjerodavna. Nema znakova puknuća na samom motoru ili znakova povezanih sa električnim instalacijama. Do prekida dovoda goriva može doći zbog nedovoljno pričvršćenog crijeva, korozije metalnih dijelova spoja, vibracija motora u radu ili dotrajalosti spojne opreme. Analizom sustava za dovod goriva utvrđeno je da priključak između crijeva i motora pokazuje znakove korozije, istrošenosti i mehaničkog odvajanja. Zaključno sa velikom vjerojatnošću se može konstatirati da je uzrok havarije plovila prekid dotoka goriva u motor zbog mehaničkog kvara na spoju dovodnog crijeva. Ističe kako je nastala ukupna šteta u visini od 22.175,00 EUR, nastupila je totalna šteta, pri čemu spašeni ostatak iznosi 30%.

14. Na tako izrađeni nalaz i mišljenje tužitelj je iznio određene primjedbe u bitnom navodeći kako vještak nije naveo da je motor bio potopljen što da utječe na stanje samog motora i pojavu korozije, kao i da je neosnovan zaključak vještaka da je do kvara motora došlo zbog neobavljanja servisa u ovlaštenom servisu, a imajući u vidu da je tužitelj mehaničar koji je samostalno održavao motor.

15. Obzirom na iznijete primjedbe to je vještak izradio dopunu nalaza i mišljenja iz koje proizlazi da je dovodna cijev pukla prije potonuća, odnosno prije dodatnog utjecaja morske vode na kompaktnost iste, pa je bespredmetno komentirati fazu korozije spoja cijevi prije potonuća. Pod servisom (ili održavanjem) po struci ne podrazumijeva samo zamjena nekog dijela nego i česti vizualni pregled i kontrola koji su očito izostali u dovoljnoj mjeri da je došlo do pucanja dijela.

16. Imajući u vidu da je tužitelj ponovo prigovorio nalazu i mišljenju to je vještak sukladno čl. 260. ZPP-a dao svoje usmeno očitovanje, iz kojega u bitnom proizlazi kako nije moguće utvrditi koliko dugo je motor bio pod morem. Bitna je brzina izvlačenja motora iz mora, pa je tako bitno da se tada motor ispere i nekoliko puta promijeni ulje, odnosno bitan je trenutak vađenja motora i tada se u takvim situacija može motor i spasiti u mehaničkom dijelu. Postoje dijelovi koji su osjetljiviji, te zahtijevaju češću periodičnu zamjenu, dok se neke dijelove kasnije zamijeni. Svi proizvođači motora imaju protokole za zamjenu dijelova, pa tako za neke dijelove je potrebna zamjena recimo nakon 1.000 sati, no oni dijelovi koji se vide golim okom, potrebno je često vizualno kontrolirati. Tako je cijev podložna ranijem pucanju te ju je potrebno vizualno pregledavati, te u slučajevima kada se svaki dan pali motor potrebno je sve vizualno iskontrolirati. Isto tako se ističe da za nove motore nije potrebno to toliko često kontrolirati za razliku od starijih motora. Za utvrđivanje tadašnjega stanja motora potrebno je imati uvid u njegovo servisno održavanje kroz godine, te je za tako nešto potrebna fizička dokumentacija, a što je tužitelj izjavio da ne posjeduje. Izvršio je uvid u sam motor, odnosno pogledao ga je, nije ga rastavljao, a neodržavanost je uočio budući da se ista vidi po cijevi i šelnama, pa je tako cijev bila korodirana u manjem opsegu, vidjelo se pucanje cijevi. Isto tako navodi kako je taj dio očito trebao biti zamijenjen, odnosno da su te šelne trebale biti zamijenjene. Da postoji dokumentacija servisa unutar zadnje dvije do tri godine, odnosno dva do tri servisa. da bi se vidjelo koje su radnje izvršene, odnosno radnje koje nisu izvršene do kraja.

17. Korozija se pojavljuje tek onda kada se motor izvadi iz mora, iste sekunde odnosno minute ta korozija počinje se razvijati te je odmah vidljiva. Nije mu poznato stanje prije potonuća, pa je tako moguće da je ono bilo korodirano i prije same nezgode, a stanje prije potonuća nije moguće utvrditi. Da je stanje prije potonuća bilo loše, utvrdio je temeljem toga da je ta cijev pukla jer je popustilo tijelo, pa tako na primjer popušta zbog slabljenja materijala te upravo iz tog razloga je potrebno vršiti izmjene, odnosno mijenjanje tih dijelova te da je bio zdrav, ne bi pukao. Upravo iz tog razloga utvrdio da je taj dio bio potrošen. Do puknuća došlo je zbog lošijeg materijala, a jedino što ne može utvrditi je stanje prije samog puknuća. Kvar motora može biti povezan iz više uzroka, a taj servis na primjer nije vidio puknuće cijevi, gorivo je curilo van te uopće nije dolazilo do rezervoara. Također servis spominje i pumpu i cijev, a što je naveo strani četvrte dopune nalaza i mišljenja.

18. Stranke dalje nisu imale primjedbe i prigovore na tako izrađeni nalaz i mišljenje, slijedom čega je ovaj sud konačan nalaz i mišljenje u potpunosti prihvatio imajući u vidu sve prethodno iznijete navode.

19. Sukladno čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine, sprječavanje njezina povećanja i povreda prava osobnosti. Sukladno čl. 1089. st. 1. i 2. ZOO-a oštećenik ima pravo na naknadu obične štete, a visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

20. Sukladno čl. 10. st. 1. toč. 16. Uvjeta osiguranja propisano je da osiguratelj ne odgovara za nastalu štetu koja je nastala zbog neodržavanja, zapuštenosti, istrošenosti i dotrajalosti bilo kojeg dijela na trupu, stroju ili opremi. Tužitelj je tijekom postupka istaknuo kako je do predmetne štete došlo na način da je došlo do prekida rada motora u vožnji i to zbog kvara na motoru, odnosno kvara na dovodu goriva, a što da je potvrđeno izvještajem Penta Marine Service d.o.o. Vještak je u odnosu na uzročno posljedičnu vezu istaknuo kako zbog nedovoljno informacija ne može sa sigurnošću izvesti zaključak, no da je došlo do prekida napajanja motora gorivom, uslijed čega se motor ugasio a plovilo je izgubilo sposobnost manevriranja. Kvar je doveo do ponavljanog gašenja motora i nemogućnosti kontrole smjera plovidbe predmetnog plovila, a posljedica je nekontrolirano plutanje na valovima prema obali te udaranje u obalu i konačno potonuće plovila. Ovakav zaključak vještaka ovaj sud je u potpunosti prihvatio smatrajući da je vještak, a uzimajući u obzir priležeću dokumentaciju, na jasan i obrazložen način pojasnio dinamiku nastanka nezgode, odnosno da je uslijed prethodno navedenih radnji u konačnici došlo do potonuća plovila.

21. Vještak je ujedno naveo kako nema znakova puknuća na samom motoru ili znakova povezanih sa električnim instalacijama, već da priključak između crijeva i motora pokazuje znakove korozije, istrošenosti i mehaničkog odvajanja, te upire u konstataciju da je uzrok havarije plovila prekid dotoka goriva u motor zbog mehaničkog kvara na spoju dovodnog crijeva. Neosnovan je navod tužitelja kako vještak nije uzeo u obzir potopljenost motora kao i odmak vremena od nastanka nezgode do provođenja očevida. U tom smjeru se ukazuje u dio usmenog očitovanja vještaka kako vremenska razlika nije utoliko utjecala na sam spoj cijevi budući se radi o manjem dijelu, a utjecaj na metalni spoj postoji ovisno o vremenu kada je motor izvađen iz mora. Drugim riječima, vremenski period od nezgode do očevida nije utjecao na konačan zaključak vještaka da priključak između crijeva i motora pokazuje znakove korozije, istrošenosti ali i mehaničkog odvajanja, već se isto može pripisati propuštanjem tužitelja da učestalo provjerava sve spojeve i dijelove broda odnosno motora, a koji je podložan kvarovima i pucanjima. Upravo u tome smjeru vještak u svojoj dopuni ističe kako se radi o dijelu koji zahtijeva češći pregled, zamjenu ili nadzor, te da prema lomu cijevi i karakteru oštećenja je vidljivo da je izostao takav češći nadzor.

22. Potrebno je istaknuti kako ne postoji dokumentacija koja bi ukazivala na česte preglede i servisiranje imajući u obzir da je tužitelj samostalno vršio preglede te nije plovilo odnosno njegove dijelove slao ovlaštenom servisu koji bi za svoje usluge napravio izvještaj i izdao račun, niti je moguće utvrditi broj radnih sati motora kako bi se vidio njegov dosadašnji rad (vrijeme rada). Stoga kao mjerodavno se uzima mišljenje vještaka kako se pod servisom i održavanjem ne podrazumijeva samo zamjena nekog dijela nego i česti vizualni pregled i kontrola koji su očito izostali u dovoljnoj mjeri da je došlo do pucanja tijela. Nadalje vještak ističe kako je cijev pukla jer je popustilo tijelo koja popušta zbog slabljenja materijala, a da je bio zdrav ne bi pukao, što dovodi do zaključka kako je taj dio bio potrošen. Mišljenje je ovoga suda kako je tužitelj, unatoč redovnom održavanju brodice, propustio postupiti na način da je uočio vidljivi vanjski element (spoj cijevi) koji je bio po svemu sudeći dotrajao, a koji nije zamijenjen niti popravljen, uslijed čega je došlo do puknuća cijevi a nastavno i do potonuća brodice.

23. Vještak je također naveo kako je izvršio uvid u motor a neodržavanost je uočio budući da se ista vidi po cijevima i šelnama, cijev je bila korodirana te se vidjelo pucanje cijevi, pa su stoga šelne trebale biti zamijenjene. Potrebno je ponoviti kako je plovilo nadgledao isključivo tužitelj (budući se radi o mehaničaru koji je samostalno vršio provjere i poduzimao odgovarajuće radnje) a ne ovlašteni servis. Za utvrđivanje tadašnjeg stanja motora potrebno je imati u vidu njegovo servisno održavanje kroz godine, što u konkretnom slučaju ne postoji.

24. Sukladno čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, te ukoliko sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a. ZPP-a). U konkretnom slučaju teret dokazivanja je na tužitelju budući isti navodi kako je do puknuća došlo zbog skrivene mane na motoru. Imajući u vidu da tužitelj nije dokazao da bi do nastanka nezgode došlo uslijed skrivenih mana na motoru odnosno radnjama koje se ne mogu pripisati na stranu samog tužitelja, te obzirom tužitelj ne posjeduje dokumentaciju iz koje bi se dalo utvrditi broj radnih sati motora, niti redovitost i učestalost provjera dijelova, to je ovaj sud, a primjenom čl. 221.a. ZPP-a odlučio kao u točki I. izreke ove presude i odbio tužbeni zahtjev.

25. Brižljivo ocjenjujući sve okolnosti temeljem čl. 155. st. 1. ZPP-a sud je tuženiku priznao samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice. Visina troškova odmjerena je sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama („Narodne Novine“ br. 118/18, dalje: ZSP) i Tarife o nagradama i naknadi odvjetnika („Narodne Novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, 107/25, dalje: Tarifa).

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Trošak parničnog postupka tuženika odnosi se na zastupanje po punomoćnicima, čiji je trošak sukladan Tarifi. Glede troškova tuženika u odnosu na radnje njegovog punomoćnika, ono se odnosi na sastav 2 podneska u ukupnom iznosu od 400,00 EUR (22. rujna 2025. i 07. studenog 2025. u pojedinačnim iznosima od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife) za pristup 3 ročišta u ukupnom iznosu od 600,00 EUR (05. ožujka 2025., 07. svibnja 2025. i 28. siječnja 2026. u pojedinačnim iznosima od 200,00 EUR sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), zajedno sa pripadajućim PDV-om u iznosu od 250,00 EUR.

27. Budući je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen u cijelosti to je tužitelj sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a dužan tuženiku isplatiti parnični trošak u visini od 1.250,00 EUR, pa je stoga sud odlučio kao u točki II. izreke ove presude.

28. Sukladno čl. 3. točki 11. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne Novine“ br. 57/22, 88/22, dalje: ZOUE) fiksni tečaj konverzije je neopozivo fiksiran tečaj konverzije između eura i kune koji ima pet decimala, utvrđen uredbom Vijeća EU-a u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Temeljem čl. 2. st. 2. Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne Novine“ br. 85/22) fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro.

29. Na dosuđeni trošak, dosuđena su i sporedna davanja u vidu zakonskih zateznih kamata. Odluka o plaćanju zateznih kamata na troškove parničnog postupka temelji se na čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne Novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) i čl. 151. st. 3. ZPP-a pri čemu su zatezne kamate priznate od dana donošenja presude, jer tada tužitelj u odnosu na plaćanje troškova postupka dolazi u zakašnjenje, pa sve do isplate.

30. Slijedom svega navedenog to je sud odlučio kao u izreci presude.

U Rijeci, 12. ožujka 2026.

Sudac:

Damir Vinketa

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

– pun. tužitelja

– pun. tuženika

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik:

Goran Maršić

 Naložiti tužitelju plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 171,73

EUR.