Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž Ovr-380/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Kristini Vukelić Aničić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja u pravnoj stvari I. ovrhovoditeljice mldb. VP, OIB [osobni identifikacijski broj] i II. ovrhovoditeljice mldb. OP, OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa zakonska zastupnica KP, [adresa], [obrt]. OIB [osobni identifikacijski broj], koju punomoćnik Igor Vretenar, odvjetnik u Labinu, Sv. Katarine 5, protiv ovršenika VPŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz odvjetničkog društva VUKIĆ I PARTNERI d. o. o. Rijeka, V [adresa], odlučujući o žalbi treće osobe OPŠ iz [obrt] [adresa] [obrt], [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po odvjetnici Ivani Bilić Komparić iz Pule protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie posl.br. Ovr-49/20-43 od 1. srpnja 2022., 4. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba treće osobe KPŠ te se potvrđuje rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie posl.br.
Ovr-49/20-43 od 1. srpnja 2022.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem odbačen je prigovor treće osobe DPŠ s prijedlogom za ograničenje predmeta ovrhe, prijedlogom za prekid postupka te podrednim prijedlogom za odgodu ovrhe, kao nepotpun.
2. Protiv tog rješenja žalbu podnosi treća osoba ne konkretizirajući žalbene razloge.
3. Sadržajem žalbe u bitnome smatra da je prvostupanjski sud pogrešno odbacio njegov podnesak zbog neprilaganja isprava smatrajući se isprave temeljem kojih se može odlučiti o podnesku treće osobe nalaze kod prvostupanjskog suda napose s obzirom je vođenje spora iz kojeg izvodi svoje pravo na nekretninama koje su predmet ovrhe zabilježen u zemljišnoj knjizi.
4. Slijedom naprijed iznijetih žalbenih navoda treća osoba predlaže uvaženje žalbe.
5. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu smatra da je prvostupanjski sud u donošenju pobijane odluke u svemu postupio na način propisan odredbom čl. 59.st.3. Ovršnog zakona budući da treća osoba uz podneseni prigovor nije priložila isprave kojima dokazuje postojanje svog prava ( povijesni e-izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine koje su predmet ovrhe te pravomoćnu presudu kojom je navodno utvrđeno pravo treće osobe na koje se poziva, slijedom čega predlaže odbaciti a podredno odbiti žalbu kao neosnovanu.
6. Žalba treće osobe je neosnovana.
7. Prvostupanjski sud donosi pobijano rješenje uz utvrđenje;
- da je treća osoba izjavila prigovor radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene na nekretninama ovršenika rješenjem prvostupanjskog suda posl.br. Ovr - 49/2020-2 od 10. veljače 2020. tvrdeći da su nekretnine koje su predmet ovrhe njegovo izvanknjižno vlasništvo,
- da se u podnesenom prigovoru poziva na isprave i to povijesni e-izvatke iz zemljišne knjige za nekretnine koje su predmet ovrhe, pravomoćnu presudu kojom je utvrđeno pravo treće osobe: presuda Općinskog suda u Poreču posl.br. P -573/12 od 3. rujna 2015. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Puli posl.br. Gž - 3830/13 od 5. svibnja 2014. i rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču posl.br. P-154/2019-91 od 9. svibnja 2019. kojim utvrđuje prekid postupka zbog srmti tužiteljice APŠ,
- da treća osoba uz prigovor nije priložila navedene isprave na koje se poziva u prigovoru a kojima dokazuje postojanje svoga prava.
8. Temeljem naprijed iznijetih utvrđenja te činjenice treća osoba uz prigovor nije priložila isprave na koje se poziva u prigovoru kao dokaz svojih navoda prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 59. Ovršnog zakon ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., u daljnjem tekstu : OZ) koja u st. 2. propisuje da je podnositelj prigovora dužan u prigovoru iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svog prava a ust.3. da će u protivnom sud prigovor odbaciti kao nepotpun ne pozivajući podnositelja da ga dopuni ili ispravi ( st.3.), odbacuje kao nepotpun podneseni prigovor treće osobe te odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
9. U postupku donošenja pobijanog rješenja pred prvostupanjskim sudom nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. OZ-a.
10. Odlučujući o prigovoru treće osobe radi proglašenje nedopuštenosti ovrhe protivno žalbenim navodima ovršenika pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo sadržano u odredbi čl. 59. st.2. i 3. OZ te je pravilno podneseni prigovor treće osobe odbacio.
11.Odeedbom članka 59. st. 1. OZ-a propisano je da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom
12. Podnositelj prigovora je dužan u prigovoru iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava (čl. 59.st.2. OZ-a) dok je st. 3. toga članka propisano da ako podnositelj prigovora ne postupi u skladu s odredbom čl. 2. ovog članka, sud će prigovor odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući podnositelja da ga dopuni ili ispravi.
13. Dakle, treća osoba, da bi dokazala svoj status, je uz prigovor dužna priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svojeg prava vlasništva. U protivnom je prigovor nepotpun u smislu članka 59. stavak 3. OZ te ga treba odbaciti.
14. Treća osoba uz podneseni prigovor radi proglašenja ovrhe nedopuštenom kako to proizlazi iz stanja spisa nije priložila isprave kojima dokazuje postojanje svojeg prava pa je njezin prigovor nepotpun.
15. Na potpunost prigovora nisu od utjecaja žalbeni navodi treće osobe da je vođenje spora iz kojeg ista izvodi svoje pravo vlasništva zabilježeno u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su predmet ovrhe, te da se samim time radi o podatku dostupnom prvostupanjskom sudu.
16. Ovo iz razloga jer zabilježba spora ima publicističko značenje u odnosu na treće osobe koje stječu prava na nekretnini, dok sama činjenica zabilježbe spora nema značenje niti proizvodi učinke temeljem kojih bi se stavljanjem zabilježbe mogao automatski izvesti zaključak o stvarnom postojanju prava treće osobe na nekretnini pa je treća osoba uz prigovor radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u smislu odredbe čl. 59.st.2. OZ-a dužna priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svojeg prava vlasništva, što je konkretno propušteno.
17. Zbog navedenog prvostupanjski sud je postupio zakonito i pravilno kada je temeljem odredbe čl. 59.st.3. OZ-a pobijanim rješenjem odbacio prigovor treće osobe radi proglašenja ovrhe nedopuštenom te u njemu sadržane prijedloge.
18. Budući da do donošenja pobijanog rješenja treća osoba nije upućena na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom to u vrijeme donošenja pobijanog rješenja nije ispunjena procesna pretpostavka za razmatranje prijedloga treće osobe za odgodu ovrhe pa je pravilno prvostupanjski s obzirom na izostanka pravnog interesa odbacio i prijedlog za odgodu ovrhe kao i prijedloge za prekid postupka i ograničenja predmeta ovrhe, na podnošenje kojih su ovlaštene isključivo stranke ovršnog postupka, a to treća osoba nije.
19. Slijedom navedenog temeljem odredbe čl. 380. točka 2. ZPP-a žalbu je kao neosnovanu valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje te odlučiti kao u u izreci.
U Rijeci, 4. ožujka 2026.
Sutkinja:
Kristina Vukelić Aničić
