Poslovni broj: R1 Ob-1726/2023-13

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Mariu Samardžiću, u pravnoj stvari predlagateljice ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andreji Kušec Kovačević, odvjetnici u Vrbovcu, protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, zastupan po punomoćnici VĆ, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 04. ožujka 2026. godine,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je između predlagateljice ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojnog LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] postojala izvanbračna zajednica, koja je trajala od 2007. godine do 25. ožujka 2023.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog, preciziran na ročištu od 04. ožujka 2026., u kojem navodi da je živjela s pok. LĆ koji je preminuo dana **.**.2023. u izvanbračnoj zajednici preko dvadeset godina. Prije zasnivanja predmetne izvanbračne zajednice predlagateljica je bila u braku koji je prestao pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vrbovcu 2003. Iako su izvanbračni drugovi živjeli zajedno značajno dulje, predlagateljica je 2013. prijavila prebivalište na adresi [adresa], na kojoj se nalazila obiteljska kuća u vlasništvu pok. LĆ. On je pak, do 2017. godine imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], nekretnini koja je također bila u njegovom vlasništvu. Od 2017. međutim, izvanbračni su drugovi imali zajedničko prebivalište na adresi [adresa]. Predlagateljica ima pravni interes za podnošenjem ovog prijedloga obzirom da kao izvanbračni suprug pok. LĆ ima pravo na obiteljsku mirovinu. Međutim, navedeno pravo može ostvariti isključivo uz uvjet da postojanje izvanbračne zajednice potvrdi sud donošenjem odluke u izvanparničnom postupku sukladno čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

2. Protustranka se protivi prijedlogu za utvrđenjem izvanbračne zajednice.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz saslušanjem predlagateljice te svjedoka DĆ i OĆ.

4. Uvidom u smrtni list pok. LĆ sud je utvrdio da je isti umro dana **.**.2023.

5. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da je bila u braku s ĆĆ, koji brak je razveden 27. studenoga 2003.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. LĆ utvrđeno je da nije bio u braku.

7. Uvidom u podatke o prebivalištu za predlagateljicu i pok. LĆ razvidno je da predlagateljica imala prebivalište do 08. kolovoza 2013. na adresi [adresa], a od 08. kolovoza 2013. na adresi [adresa]. Pok. LĆ je imao prebivalište do 07. rujna 2017. na adresi [adresa], a od 07. rujna 2017. pa do smrti na adresi [adresa].

8. Uvidom spis Općinskog suda u Sesvetama posl. br. O-536/2023 iza pok. LĆ utvrđeno je da je pravomoćnim rješenjem od 4. srpnja 2025. odlučeno da se ostavinska rasprava neće provoditi jer je ostavitelj za života kao primatelj uzdržavanja sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju sa EĆ kao davateljem uzdržavanja dana 28. prosinca 2022. te je u čl. 1. Ugovora EĆ naveden kao njegov zet. Dakle, utvrđeno je da se radi o zetu predlagateljice odnosno suprugu njezine kćerke DĆ.

9. Iz iskaza svjedoka DĆ proizlazi da su njezina majka i pok. očuh LĆ živjeli zajedno od 2007. pa sve do njegove smrti. U kućanstvu su živjeli majka i ona i pok. očuh u kući koja je bila vlasništvo očuha, na adresi [adresa]. Kasnije, kada se udala, njezina majka i očuh su se preselili u njegovu roditeljsku kuću na adresi [adresa], a ona je ostala živjeti na adresi [adresa]. Odnosi između majke i očuha su bili odnosi kao između bračnih drugova, zajedno su brinuli o kućanstvu, brinuli su o njoj. Majka je bila nezaposlena i brinula je o kućanstvu, a očuh je tada već bio u mirovini. Jedno vrijeme majka i očuh zajedno su izlazili i družili se, to je bilo otprilike 2 ili 3 godine prije li nego što su zajedno počeli živjeti. Brak njezinih roditelja razveden je 2003. Pok. LĆ se nije ženio, niti je imao djece. Imao je roditelje i nepokretnu sestru, o kojoj je brinuo zajedno s njezinom majkom i koja je s njima živjela 10-tak godina. Zajednicu majke i očuha opisuje kao zajednicu između dvoje bračnih drugova, svog očuha su svi zvali "deda", kako je ona postala majka, a njezina majka i očuh baka i djed. Majka i očuh su se uzdržavali od njegove mirovine i majka je kao nezaposlena osoba primala naknadu od HZZ-a. Psihički problemi majke počeli su nakon očuhove smrti, ranije nije bolovala. Pok. očuh je svoju imovinu još za života ostavio njenom suprugu s kojim je sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju. Navodi da je ona ranije već dobila nekretninu te je očuh htio i da suprugu nešto ostane, u slučaju da se njih dvoje razvedu, a kako je suprug izgubio roditelje. Njezin suprug je platio troškove sahrane, a pogreb je također on organizirao i majka je sudjelovala u organizaciji. Na obavijesti o smrti njezina majka je bila upisana kao supruga, a ona i sestre kao kćeri. Tekst je sastavljala njezina majka. Pok. očuh nije imao bliže rodbine, roditelji i sestra su preminuli, imao je jednu sestričnu koja živi u [adresa] i s kojom se i danas druže. Nešto daljnje rodbine je živjelo dalje, izvan [adresa] te se s njima nije viđao.

10. Iz iskaza svjedoka OĆ proizlazi da gđu ŠĆ poznaje od kada se doselio u Novo Selo, gdje je ŠĆ živjela s pok. suprugom i kćeri DĆ. Kako su bili udaljeni dvije parcele, poznavali su se kao susjedi. Nakon što se ŠĆ razvela od supruga ĆĆ, prvo je preselila kod sestre, a kasnije s DĆ kod pok. Š. Vladu je poznavao od ranije. Kako su se bavili lamperijom, odlazio je kod njih u [adresa] te zna da su živjeli zajedno, zajedno su si pomagali oko poslova. Bio je na sprovodu pok. Š. Koliko mu je poznato i DĆ je živjela s njima cijelo vrijeme. Š je pomagao u školovanju DĆ. Koliko zna, živjeli su dobro, Š je često dolazio dok su još ŠĆ i DĆ bile u Novom Selu. Ne sjeća se tko je na sprovodu hodao iza lijesa. Ne zna ništa o njihovim financijama, kuća u kojoj su živjeli je ranije postojala, ali zna da su zajedno radili i bavili se lamperijom, odnosno da je ŠĆ pomagala pok. Š bojati lamperiju. Zajedno su radili u vinogradu, ŠĆ je bila jako vrijedna žena te je sve to održavala, a brinula je i oko V sestre.

11. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je živjela sa pok LĆ zajedno preko 20 godina i to najprije na adresi [adresa], a nakon toga prije 10 -12 godina su se preselili na adresu [adresa]. Naime, na adresi [adresa] živjela je Vladina sestra. Nisu se vjenčali jer je Š govorio da će napraviti kapelicu na adresi [adresa], ali je nije stigao dovršiti do svoje smrti. Ona i pok. Š su imali zajedničke financije. U mirovini je, a 2017. je dobila dijabetes tip 1. Na adresi [adresa] sada živi njezina kći DĆ. Ona se brinula o pok. sestri od Š, jer je bila bolesna te joj je dala svoju kuću, a onda je ona tu kuću dala svojoj kćerki. Kćerka je živjela sa njom i Vladom i oni su financirali njeno školovanje. Njezini unuci su zvali pok. Š. Ona i njezin zet su organizirali i platili sprovod pok. Š. Cijelo vrijeme je živjela s pok. Š, na adresi [adresa] je kuća od Vladinih roditelja, a kada su oni umrli došli su tamo živjeti. Zajednica između nje i pok. Š je bila emotivna zajednica.

12. Naime, Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19; 47/20, 49/23, 156/23, dalje:ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

13. Nadalje, Zakonom o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) propisano je, i to u čl. 22., da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Slično je uređeno i novim Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/25).

14. Sud je prihvatio iskaze predlagateljice i svjedoka DĆ i OĆ koji su iskazivali suglasno u bitnim činjenicama, životno logično i uvjerljivo, a isti nisu u suprotnosti sa dokumentacijom koja prileži spisu. Svjedok OĆ je susjed predlagateljice i poznavao je pok. LĆ, dok je DĆ kći predlagateljice te su imali neposrednih saznanja, a svjedok OĆ osobno nije zainteresiran za ishod postupka.

15. Iz naprijed provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljca i pok. LĆ živjeli zajedno od najmanje 2007., da su živjeli u zajedničkom kućanstvu, bili u ekonomskoj i emotivnoj zajednici te se ponašali kao bračni par i provodili vrijeme skupa. Također, u ostavinskom postupku iza pok. RĆ predlagateljica je sudjelovala u postupku kao izvanbračna supruga, ali zbog sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju sa zetom predlagateljice EĆ odlučeno je da se ostavinska rasprava neće provoditi. Činjenica da su imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi tek od 07. rujna 2017., nije od značaja za rješenje ovog spora obzirom je iz iskaza svjedoka i predlagateljice utvrđeno da su živjeli u zajedničkom kućanstvu najprije na adresi [adresa], a na adresi [adresa]. od 07. rujna 2017. do njegove smrti, dakle na istoj adresi preko tri godine.

16. Iz svega navedenoga sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. LĆ postojala izvanbračna zajednica odnosno da se radilo o ekonomskoj, emotivnoj i intimnoj zajednici koja odgovara zajednici bračnih drugova i koja je trajala preko tri godine neprekidno do smrti pok. LĆ **.**.2023.

17. Slijedom navedenog, a kako je sud iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da su predlagateljica i pok. LĆ bili u izvanbračnoj zajednici koja je neprekinuto trajala do njegove smrti, to je temeljem utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud odlučio kao u izreci ovog rješenja.

18. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 04. ožujka 2026.

Sudac:

Mario Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Predlagateljica po punomoćnici

2. Protustranka