Poslovni broj: P-173/2023-74

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sutkinji tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kojeg zastupa punomoćnik Roko Lukšić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika: 1. ČL, odsutan i nepoznata boravišta; 2. VL, odsutna i nepoznata boravišta; ad 1 i 2 kojima je postavljen privremeni zastupnik u osobi Daniele Urban Laus, odvjetnice u Korčuli, 3. NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 4. FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Igor Mucalo, odvjetnik u Zagrebu, Amruševa 8, 5. ML, [adresa];, kojem je postavljen privremeni zastupnik u osobi Daniele Urban Laus, odvjetnice u Korčuli, 6. DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 7. ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 8. OLN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 6-8 zastupa punomoćnik PL, odvjetnik u [adresa], 9. CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 10. GL rođ. FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 11. ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], New Jersey Rd 1, Five Dock, Australija; 12. OLNI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 13. ČLN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 14. VLN, OIB: [osobni identifikacijski broj], 601 Woodcrest Lane 0, 60439 Illinois, U.S.A.; 15. NLN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], MO 63367 Lake St. Louis, U.S.A.; 16. ČLNI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].; 17. FLN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 10-17 kojima je postavljena zastupnica za primanje pismena Ines Žanetić, odvjetnica u Blatu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon glavne rasprave zaključene 16. siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja, tuženika ad. 3 NL i ad. 4 FL te Ivana Kaliterne, odvjetnika u Zagrebu, kao zamjenika punomoćnika tuženika ad. 4, na ročištu zakazanom radi objave odluke, 4. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelji vlasnik nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], PRI STRAŽICI, ŠUMA, površine 1330 m2, z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] za cijelo.

2. Tužitelj je ovlašten temeljem ove presude, a po njenoj pravomoćnosti zatražiti i postići upis uknjižbe svoga prava vlasništva na č. zem. [katastarska čestica], PRI STRAŽICI, ŠUMA, površine 1330 m2, z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to za cijelo, na svoje ime i u svoju korist, uz istovremeni izbris toga prava s imena tuženika Ad 1 za 11/168 + 11/1008 + 1/36 dijela, Ad 2 za 4/168 + 11/1008 + 1/36 dijela, Ad 5 za 36/2016 dijela, Ad 10 za 5/96 dijela, Ad 11 za 5/96 dijela, Ad 12 za 967/18144 dijela, Ad 13 za 967/18144 dijela, Ad 14 za 1/168 dijela, Ad 15 za 1/168 dijela, Ad 16 za 1/168 dijela i Ad 17 za 1/144 diejla, te sa imena sada pok. ĐL ” O za 6/36 dijela, čiji isključivi nasljednici su tuženici Ad 3 i Ad 4, pok. ĆL pok. Č za 2/15 dijela čiji je isključivi nasljednik tuženik Ad 3 pok. IL „ O pok. Č za 1/15 dijela, pok. JL O pok. Č za 1/15 i pok. SL O pok. roka za 1/15 dijela, a koje je naslijedio tuženika Ad 4, pok. HL žene V za 1/36 dijela i pok. ZL za 1/144 čiji nasljednici su tuženici Ad 6, Ad 7, Ad 8, Ad 9, Ad 17 i Ad 18, pok. RL za 1/144 dijela čiji nasljednici su tuženici Ad 6, Ad 7, Ad 8, pok.BL za 1/144 dijela čije nasljednice su tuženice Ad 9 i Ad 18, a što su navedeni tuženici dužni trpjeti.

3. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade parnični trošak, sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku ad. 4 FL naknadi parnični trošak u iznosu od 1.250,00 eur (tisuću dvjesto pedeset eura), u roku od 15 dana, sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koje teku od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 7. ožujka 2023. navodi se da su u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišno – knjižni odjel Korčula kao suvlasnici kčbr. [katastarska čestica], Pri stražici, šuma, površine 1330 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisani tuženici Ad 1, Ad 2, Ad 5, i tuženici Ad 10 do Ad 17. Nadalje kao suvlasnik da je upisan sada pok. FL „ O pok. N čiji su nasljednici također sad pok. ĆL pok. Č, IL „ O pok. Č, JL O” pok. Č i SL pok. Č koji isto tako dolaze upisani kao suvlasnici. Nasljednik pok. ĆL pok. Č da je tuženik Ad 3, tuženik Ad 4 da je nasljednik TL pok. Č, JL „ O pok. Č i SL ” O pok. Č. Nadalje kao suvlasnici dolaze upisani sada pok. HL žena F i njen pok. suprug ZL. Njihovi nasljednici su sada pok. UL, pok. EL, pok. RL i pok. BL, koji isto tako dolaze upisani kao suvlasnici. Tužitelj je nasljednik svoga pok. oca UL. Pok. EL da je naslijedio tuženik Ad 17, pok. RL su naslijedili tuženici Ad 6 do Ad 8, a pok. BL je naslijedio tuženik Ad 9. U Područnom uredu za katastar Dubrovnik, Odjelu za katastar nekretnina Korčula kao posjednik predmetne nekretnine u posjedovnom listu broj 60 k. o. [katastarska općina] upisan je MLN pok. PL, r. AL, [adresa], pok. djed tužitelja kojeg je na predmetnoj nekretnini, sukladno dogovoru u obitelji naslijedio otac tužitelja sada pok. UL, a kojeg je naslijedio tužitelj za cijelo pa da se tužitelj slijedom svog djeda i oca u posjedu predmetne nekretnine nalazi preko sedamdeset godina. Stoga stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnom stanju obzirom da se tužitelj kao i njegovi prednici nalaze u dugogodišnjem samostalnom posjedu predmetne nekretnine u cijelosti u kojem posjedu ih nitko nikada nije ometao niti im je itko na bilo kakav način osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine. Posjed tužitelja, a i njegovih prednika je čitavo vrijeme pošten, istinit i zakonit, te traje potrebno vrijeme koje je prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću. Radi svega navedenog predloženo je prihvatiti tužbeni zahtjev koji je naknadno preciziran prema podnesku zaprimljenom 22. rujna 2025.

2. U odgovoru na tužbu koji je zaprimljen zaprimljenom 10. listopada 2023. tuženik ad. 4 FL usprotivio se tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Iz sadržaja tako zaprimljenog odgovora na tužbu proizlazi da tuženik ad. 4 polaže pravo vlasništva na utuženoj nekretnini temeljem nasljedstva i diobe u obitelji po očevoj lozi.

3. U podnesku zaprimljenom 1. prosinca 2023. tuženik ad. 4 FL putem punomoćnika navodi kako će u nastavku iznijeti kratki prikaz činjenica bitnih za predmetni spor, pravnu osnovu tuženikovog suvlasništva nekretnine te razloge zbog kojih je tužbeni zahtjev potrebno odbiti kao neosnovan. Tvrdnje tužitelja da je navodno pravo vlasništva utužene nekretnine stekao temeljem dosjelosti jer su Tužitelj i Tužiteljevi pravni prednici, odnosno otac i djed, već sedamdeset godina u poštenom, istinitom i zakonitom posjedu tuženik ad. 4 FL smatra u potpunosti neistinitim jer tužitelj i njegovi prednici nikada nisu bili posjednici cjeline utužene nekretnine niti su ikada imali pravo na takav posjed jer su Tuženik i njegovi preci kroz cijelo navedeno razdoblje imali pošten, istinit i zakonit posjed polovine te iste nekretnine. Naime, prema neformalnom usmenom dogovoru oko podjele posjeda predmetne nekretnine nasljednici tuženikovog djeda Č“ Markovine i tužiteljevog pradjeda M „ O“ Markovine koriste svaki polovinu nekretnine u skladu s njezinom namjenom (šuma). U skladu s navedenim sporazumom tuženik te sin tuženika LL i supruga tuženika KL kao tuženikovi pomoćnici u posjedovanju koriste nekretninu na način da prikupljaju drveni materijal u skladu s potrebama i važećim propisima. Tuženik i njegovi prednici posjeduju nekretninu na gore opisani način više od četrdeset godina te nikada nisu bili ometani u svome posjedu niti im je ikada osporavano pravo na takav posjed. Stoga tužitelj i njegovi prednici nikako nisu mogli posjedovati cijelu nekretninu u navedenom razdoblju niti dosjelošću steći pravo vlasništva cijele nekretnine. Ujedno se u tužbi navodi kako je tuženik ad. 4 FL zakoniti imatelj sljedećih suvlasničkih dijelova nekretnine: ZK tijelo 1 - 9. Suvlasnički dio: 6/36 kao čiji imatelj je u zemljišnim knjigama netočno još upisan prednik tuženika FL "Čiko" Roko pok. Ivana; 15. Suvlasnički dio: 2/15 kao čiji imatelj je u zemljišnim knjigama netočno još upisan prednik tuženika D“ Ivan Pok. Roka; ZK tijelo 1 - 16. Suvlasnički dio: 1/15 kao čiji imatelj je u zemljišnim knjigama netočno još upisan prednik tuženika D "Čiko" OM; ZK tijelo 1 - 17. Suvlasnički dio: 1/15 kao čiji imatelj je u zemljišnim knjigama netočno još upisan prednik tuženika D "Čiko" Ivan - Đino Pok. Roka; ZK tijelo 1 - 18. Suvlasnički dio: 1/15 kao čiji imatelj je u zemljišnim knjigama netočno još upisan prednik tuženika D "Čiko" ČM. FL "Čiko" pok. N je djed tuženika i brat tužiteljevog pradjeda M“ Markovine. Očitom omaškom je FL "Čiko" Roko pok. Ivana i dalje upisan kao imatelj suvlasničkog dijela upisanog pod gornjom točkom 1., a prema Rješenju o nasljeđivanju Okružnog suda u Dubrovniku posl. br. O-99/42 od 28. studenog 1956. imovinu ĐL "Čiko" pok. N naslijedili su njegova djeca: D“ Ivan pok. Č u 2/5 dijela; D " O" Š u 1/5 dijela; D " O" Ivan - Đino pok. Roka u 1/5 dijela i D " O" P u 1/5 dijela. Iz zemljišnoknjižnog izvatka nekretnine vidljivo je da su gore navedeni nasljednici iza D "Čiko" Roka pok. N i dalje upisani kao suvlasnici nekretnine u omjerima određenim Rješenjem o nasljeđivanju iz 1956. Svi gore navedeni nasljednici D "Čiko" Roka pok. Ivana međusobno su uredili odnose Diobnim sporazumom ovjerenim od Općinskog suda u Korčuli 12.4.1968. pod brojem Ov-321/68 na način da su u članku 3. dijelu II. pod B N“ Markovina i Š“ Markovina prenijeli svoje suvlasničke dijelove Nekretnine (njihovih 3/5 naslijeđenih suvlasničkih dijelova) na C“ Markovinu i P“ Markovinu. Time su N“ Markovina i P“ Markovina stekli sve suvlasničke dijelove Č "Čiko" Markovine, pok. N, a koje je Tuženik stekao: temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju ovjerenog 8. kolovoza 1988. u Općini Korčula pod brojem 02-903-88. od P“ Markovina kao i nasljeđivanjem temeljem oporuke od C „ O“ Markovine. Slijedom navedenog, Tuženik je zakoniti posjednik polovice Nekretnine (na kojoj su netočno još uvijek upisani pravni prednici Tuženika) kao stvarni vlasnik 50% suvlasničkih dijelova Nekretnine zbog čega je tvrdnja Tužitelja da je zakoniti posjednik cijele Nekretnine u potpunosti neistinita i netočna. Radi svega navedenog predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku ad. 4 FL.

4. Dana 6. prosinca 2023. zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika ad. 6 DL, ad. 7 ŠL i ad. 8 DLN u kojem imenovani predlažu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. U odgovoru na tužbu navodi se da su parnične stranke bliski rođaci, te da suvlasnička zajednica nekretnina stranaka odnosno njihovih prednika nije razvrgnuta pa je najprije potrebno izvršiti diobu suvlasničke zajednice nekretnina stranaka kako bi svaka od stranaka ovog postupka dobila fizički odvojeni dio nekretnina iz suvlasničke zajednice u svoje vlasništvo, a među kojima su i nekretnine koje tužitelj traži u vlasništvo ovom tužbom. Naime, majka tuženika RL je rješenjem o nasljeđivanju iza smrti njenog oca VM“ pok. PL doneseno po Općinskom sudu u Korčuli broj O-52/93 zajedno sa njenom braćom EL i UL (ocem tužitelja) te sestrom BL naslijedila njegove nekretnine. Podnositelji odgovora na tužbu su nasljednici svoje pok. majke NM. Tužitelj je, dakle prvi rođak tuženika ad.6,7 i 8, jer su njihova majka RL i otac tužitelja pok. UL brat i sestra i nasljednici njihova oca VM „Culić“ pok. PL po rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli broj O.52/93 od 22.travnja 1993, zajedno sa njihovim bratom EL i sestrom BL. Dakle, tužitelj i podnositelji odgovora na tužbu su drugi rođaci pa su suvlasnici nekretnina suvlasničke zajednice prednika stranaka među kojima je i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ove tužbe i za koju tužitelj traži isključivo vlasništvo. Prema tome nikakvom dosjelošću tužitelj ne može steći vlasništvo ove nekretnine – kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je poznato i tužitelju obzirom na blisko srodstvo stranaka. Dakle stranke najprije trebaju izvršiti razvrgnuće suvlasničke zajednice svojih nekretnina i da svatko od njih dobije fizički izdvojeni dio nekretnina koji će njemu pripasti u vlasništvo. Opreza radi iz navedenih razloga tuženici se protive tužbi i tužbenom zahtjevu, te mole dodatni rok radi potpunijeg očitovanja i davanja odgovora na tužbu.

5. Tijekom postupka je utvrđeno da su tuženici ad. 1. ČL, ad. 2 VL i ad. 5 ML odsutni i nepoznata boravka pa im je postavljen u ovoj parnici privremeni zastupnik u osobi Daniele Urban Laus, odvjetnice u Korčuli, u skladu s odredbom čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – u daljnjem tekstu ZPP). Za tuženike ad. 10/ GL rođ. VL, ad 11/ ŽL, ad 12/ OLNI, ad 13/ ČLN, ad 15/ NLN, ad 16/ ČLNI i ad 17/ FLN utvrđeno je da se nalaze u inozemstvu, nemaju punomoćnika u Republici Hrvatskoj, a dostava se nije mogla izvršiti pa im je u ovoj parnici privremeni zastupnik u osobi Ines Žanetić, odvjetnice u [adresa], u skladu s odredbom čl. 84. st. 1. i 2. toč. 5. ZPP-a. O tome su izdati oglasi koji su objavljeni na oglasnoj ploči ovoga suda i u "Narodnim novinama" pod brojem 148/24 od 18. prosinca 2024. godine na str 78.

4. Izuzev tuženika ad. 4 FL kao i tuženika ad 6 DL, ad. 7 ŠL i ad. 8 DLN ostali na strani tuženika koji su uredno zaprimili tužbu do zaključenja prethodnog postupka nisu se upustili u raspravljanje niti osporili tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Tijekom postupka preminuo je tuženik ad. 9 CL pa je rješenjem posl. br. P-173/2023 od 29. kolovoza 2025. u odnosu na njega utvrđen prekid postupka. Uvidom u smrtovnicu KLASA: 223-04/25-003/40, URBROJ: 2117-07-07-25-1 izdanu od Dubrovačko-neretvanske županije, Matičnog ureda u Korčuli 15. svibnja 2025. utvrđeno je da su nasljednicima pok. CL utvrđeni FM i MM. Stoga je imenovane sud rješenjem posl. br. P-173/2023 od 23. listopada 2025. pozvao na preuzimanje postupka za koji je ujedno određen nastavak.

6. U postupku je proveden dokaz čitanjem isprava priloženih spisu, saslušanjem svjedoka KL i LL, uvidom u spis Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-52/1993 iza smrti VM "Culić" pok. PL, saslušanjem svjedoka G i LL, saslušanjem tužitelja, tuženika ad. 3 NL i tuženika ad. 4 u svojstvu parnične stranke.

7. Na temelju tako provedenih dokaza, a ocjenjujući ih sve zajedno i svakog zasebno, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

8. Predmetom postupka jest deklaratorni zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva nekretnine katastarske oznake kčbr [katastarska čestica] položene u k. o. [katastarska općina] kao i kondemnatorni zahtjev za trpljenje uknjižbe svog prava vlasništva.

9. Iz prikaza na spisu priloženom katastarskom planu za k. o. [katastarska općina] razvidno je da se utužena nekretnina proteže u stupu u obliku pravokutnika od puta oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa u pravcu sjeverozapada, prema utvrđenjima u postupku pri vrhu brijega. U postupku je učinjeno nedvojbenim da tako položena nekretnina u naravi predstavlja šumu. Prema podacima iz katastra i zemljišne knjige utužena nekretnina je i u takvim evidencijama nekretnina upisana kao šuma površine 1330m2. Čitanjem sadržaja spisu priložene potvrde o slijedu upisa posjeda izdane od DGU, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjela za katastar nekretnina Korčula KLASA: 936-02/16-05/131, URBROJ: 541-28-03/6-16-2 od 4. studenog 2016. (list 115 spisa) proizlazi da je utužena nekretnina revizijom koja je za k. o. [katastarska općina] bila 1954. upisana u posjedovni list br. 60 na ime VM "Culić" pok. PL koji upis egzistira do dan danas. Imenovani je prema utvrđenjima u postupku djed tužitelja po očevoj lozi. Iz pribavljenog slijeda upisa prava vlasništva sud je dalje utvrdio kako je utužena nekretnina bila upisana u 8. zk tijelu ručno vođene zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] za zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list 162-167 spisa) time da su upisi tekli kontinuirano temeljem ostavinskih rješenja/dosudnica temeljem nasljedstva u obitelji LL.

10. Analizom slijeda upisa prava vlasništva u zemljišnoj knjizi kao i po uvidu u određene isprave u postupku je utvrđeno sljedeće činjenično stanje:

- da su još početkom prošlog stoljeća pod DZ-339/11 temeljem Dosudnice Kotarskog suda u Korčuli iza smrti Ž udove DM pod br. A 142/20 kao suvlasnici po 1/3 dijela utužene nekretnine uknjiženi ŠLN "Čiko" pok. N, FL "Čiko" pok. N (djed tuženika ad. 4 FL) i ŠM " O" pok. N (pradjed tužitelja).

- da je pod Du.br. 817/32 na temelju Dosudnice A-22/25 iza smrti PM pok. N 1/3 suvlasničkog dijela uknjižena na proglašene nasljednike: mldb. CM za 11/56, ĆL "Čiko" pok. GM za 11/56 dijela, ČL "Čiko" pok. GM za 11/56 dijela, ŽM "Čiko" pok. GM za 11/56 dijela, VL "Čiko" pok. GM za 4/56 dijela, ĐM "Čiko" pok. GM (baka tužitelja) za 4/56 dijela i GM "Čiko" pok. GM za 4/56 dijela

- da je pod br. Z-874/59 na temelju Dosudnice A-31/26 (Z-874/59 – list 22 spisa) udio ĆM "Čiko" pok. GM upisan na braću i sestre kao proglašene nasljednike .

- da je pod Z-1021/59 (list 23 spisa) na temelju Dosudnice A-7/34 iza smrti ĆL "Čiko" pok. N 1/3 suvlasničkog dijela utužene nekretnine uknjižena na ime FL " O" pok. N (djeda tuženika ad. 4 FL) za 6/36 dijela, ĆL " O" pok. PM, ČL " O" pok. GM, IM " O" pok. GM, VL " O" pok. GM, HL ž. V (baka tužitelja) i JM ž. Đ za po 1/36 dijela time da je naknadno pod Z-971/01 temeljem rješenja o nasljeđivanju O-74/01 uknjižen SM pok. Đ i potom ML rođ. SM uz prethodno brisanje toga prava za 1/36 s imena JM.

- da su, kako to proizlazi iz rješenja Okružnog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-324/56 od 28. studenog 1956. kojim je djelomično preinačeno rješenje o nasljeđivanju Kotarskog suda u Korčuli posl. br. O-99/42 iza smrti FL "Čiko" pok. N nasljednicima proglašeni ĆL "Čiko" pok. Č za 2/5 dijela, IL pok. Č za 1/5 dijela, PLN pok. Č za 1/5 dijela i mal.

SL za 1/5 dijela.

- da je posve očito za vrijeme trajanja ostavinskog postupka iza smrti FL pok. N (oca tuženika ad. 4 FL) i to 21. prosinca 1955. između njegove djece IL i SL zaključena Darovnica (list 33 spisa) predmetom koje je, među ostalima, i utužena nekretnina za 3/16 dijela.

- da je između proglašenih nasljednika pok. FL pok. N, a to nakon donošenja naprijed označenog rješenja Gž-324/56, između CLN, GLN i njihove sestre ŽLN **.**.1968. zaključena diobena nagodba (list 38-40 spisa) temeljem koje je, među ostalim, 1/2 dijela sada utužene kčbr. [katastarska čestica] pripala ŽLN i ĐLN. (II.dio B)

- da je čl. 6 prethodno citirane Diobene nagodbe utanačeno kako stranke, tj. diobenici jedna drugu uvode u neposredni materijalni posjed.

- da je ĆLN imovinom stečenom na temelju nasljedstva iza smrti oca i diobe iz 1968. raspolagala ugovorom o doživotnom uzdržavanju u korist svog nećaka, sada tuženika ad. 4 FL kao davatelja uzdržavanja koje raspolaganje je potvrđeno i rješenjem Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-272/94 od 29. prosinca 1994. (list 64-66 spisa).

- da iz isprava, konkretno oporuke GLN i dopisa upućenog tuženiku ad. 4 FL (list 68-72 spisa) proizlazi kako je na nasljedstvo imovine u ondašnjoj Jugoslaviji iza smrti strica ILN pozvan ovdje tuženik ad. 4 FL.

- da je HL "Culić" " O" rođ. FL pok. JM baka tužitelja po čijoj smrti su rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-169/91 od 17. listopada 1991. provedenog pod Z-1550/2006 među ostalima i za utuženu nekretninu (list 175 i 176 spisa) nasljednicima temeljem zakona po 1/5 dijela proglašeni ZL (revizijom katastra upisani posjednik - djed tužitelja), UL (otac tužitelja), EL, RL i BL.

- da je, kako to proizlazi iz ostavinskog spisa Općinskog suda u Korčuli posl. br. O- 52/93, naknadno preminuo i djed tužitelja ZL "Culić" pok. PL, djed tužitelja, čijim su nasljednicima na temelju pisane oporuke od 28. srpnja 1979. proglašeni sin EL za kuću i oko kuće u [adresa], sin UL, kći BL i kći RL time da je potonjima pripalo po 1/3 dijela vinograda u Matula Vlake.

- da je tužitelj po rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-345/98 od 1. ožujka 1999. iza smrti HM "Culić" pok. ZL proglašen univerzalnim nasljednikom svog oca i to za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], za stojnu kuću u predjelu Glavica i za 1/3 vinograda u predjelu Matula Vlake iz čega proizlazi da se utužena nekretnina niti opisno niti po katastarskoj oznaci makar kao izvanknjižno vlasništvo nije uvrštena u ostavinsku imovinu pok. ZM

- da su IM pok. JM po rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivne Kaliman u Korčuli, kao povjerenika Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-280/09, UPP/OS-146/09 od 1. rujna 2010. položeno u zbirci isprava pod Z-1301/10 (list 177- 179 spisa) naslijedili GL, ŽL, tj. ovdje tuženice ad. 10 i 11.

- da su nasljednicima pok. ĆL pok. JM po rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivne Kaliman u Korčuli, kao povjerenika Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-363/11, UPP/OS-156/11 od 9. studenog 2011. položeno u zbirci isprava pod Z-1568/11 (list 180 i 181 spisa) proglašeni OLNI, ČLN, ovdje tuženice ad. 12 i 13.

- da su nasljednicima pok. RM pok. Đ po rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivne Kaliman u Korčuli, kao povjerenika Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli posl. br. O-441/21, UPP/OS-54/21 od 23. lipnja 2021. položeno u zbirci isprava pod Z-7558/2021 (list 183 i 184 spisa) proglašeni JLN, SLN i HLN, ovdje tuženice ad. 14, 15 i 16.

11. Na okolnosti posjedovanja utužene površine zemljišta sud je u ovom postupku saslušao predložene svjedoke od strane tuženika ad. 4, dok su osobe predložene na identične okolnosti od strane tužitelja (NL i FM list 109 spisa) u biti parnične stranke koje je sve sud pozvao na zadnje ročište glavne rasprave radi saslušanja. Tako iz iskaza svjedoka KL kćerke Ć i LL, supruge i sina tuženika ad. 4 FL, proizlazi da utuženo zemljište predstavlja šumu koja je temeljem nasljedstva u obitelji vlasništvo tuženika ad. 4 FL za ½ dijela. Na navedenu nekretninu da su oni iz obitelji uobičavali u par navrata od 1992. brati drva za grijanje ili bor za božićne blagdane. Za navedeno su prema iskazu svjedokinje KL koristili istočnu polovinu nekretnine, dok je svjedok LL naveo da su drva brali manje-više iz čitave površine utužene parcele. Svjedoci su suglasni u kazivanju da tužitelja niti članove njegove obitelji nikada nisu vidjeli na utuženoj nekretnini.

12. Saslušan kao parnična stranka tužitelj u svom iskazu opisuje kako je u predmetnom postupku riječ o nekretnini koju su za svoga života koristili baka HL, rođ. LL i djed ZL. Nakon smrti bake i djeda da su utuženu nekretninu nastavili koristiti majka BM i otac UL s kojima je odlazio na ovo zemljište. Na upit suda tužitelj je izričit u kazivanju kako su roditelji koristili cijelu površinu ove parcele za branje drva, po prilici dva puta godišnje, a pored iznesenog da su i čistili površinu kako bi se moglo pristupiti jer je to uglavnom bilo zapušteno. Na upit suda s kime međaši ova nekretnina tužitelj je naveo kako se s jedne strane proteže zemljište SL, s druge strane je posjed obitelji CM, za granice prema sjeveru nema točnih saznanja jer se zemljište proteže do vrha brijega. S donje strane je zaobilaznica-cesta koja je oduzela jedan dio te nekretnine pri čemu pojašnjava da je cesta oduzela obradivi dio površine koji se koristio za sadnju verdure (povrća) koju su sadili roditelji i to u vrijeme je bio dijete. Inače da je utuženo zemljište položeno u predjelu "Pleće" ili "Stražica", a na upit suda koliko je taj predio udaljen od predjela "Matula vlaka" tužitelj tvrdi da je riječ o udaljenosti par stotina metara, nekih 400 metara. Tužitelju nije poznato da je bilo tko treći i ako jest kada i na koji način koristio površinu utužene nekretnine. Tužitelj pojašnjava i kako je ovo predmetno zemljište baka HL rođ. SL bila namijenila njemu za sagraditi kuću do čega nije došlo. Navedeno da je bilo davnih godina u vrijeme kada se dogovarala sa svojom sestrom JM koja je majka naprijed imenovane SL i bratom IM. S tim u vezi ističe da je baka inzistirala da dobije tu parcelu i koliko mu je poznato dobila ju je, ali mu je u konačnici nije prepustila jer to nije stigla obzirom da je preminula. Tužitelj s tim u vezi navodi da ne posjeduje nikakvu dokumentaciju.

13. Tuženik ad. 3 NL pok. I saznanja o izgledu i korištenju prijeporne nekretnine crpi iz činjenice što je riječ o zemljištu u blizini nekretnine koja je pripadala njegovim roditelja, a koje zemljište je potom prodao 3. osobi. Potvrđuje navode tužitelja o posjedovanju predmetne nekretnine dok, kako tvrdi, nikoga trećega nije viđao. Ujedno navodi da unatoč upisu prava suvlasništva na njegovo ime ne polaže nikakva prava na predmetnoj nekretnini.

14. Tuženik ad. 4 FL pok. Š u svom iskazu poziva se na nasljedstvo i diobu u obitelji po očevoj lozi sukladno ispravama koje je priložio uz odgovor na tužbu. Po pitanju posjedovanja utužene nekretnine ponavlja u bitnom ono što su kroz svoj iskaz iznijeli njegova supruga KL i sin LL.

15. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, uvažavajući datum podnošenja tužbe, procesno držanje tužitelja u smislu predlaganja dokaza kao i učestale prijedloge za odgodu ročišta sud je na ročištu održanom 16. siječnja 2026. zaključio glavnu raspravu. Točno je da je podneskom zaprimljenim 14. siječnja 2026. punomoćnik tužitelja zatražio odgodu ročišta zbog bolesti time da je medicinsku dokumentaciju dostavio nakon zaprimanja rješenja ovog suda o odbijanju njegova prijedloga za odgodu. Unatoč postojanju liječničke svjedodžbe izdane 15. siječnja 2026. uz navod da tužitelj nije mogao doći na ročište idućeg dana (?) sud zaista nije smatrao potrebnim više odugovlačiti predmetni postupak tim više jer su spisu priloženi i provedeni dokazi dovoljni za donošenje meritorne odluke.

16. Tužitelj se tijekom postupka poziva na nasljedstvo kao osnov stjecanja prava vlasništva. Prema odredbi čl. 128 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (,„Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV-a ) ostaviteljev nasljednik stječe pravo vlasništva u trenutku ostaviteljeve smrti i to bez posebnog akta i bez obzira na to je li riječ o nasljeđivanju na temelju zakona ili oporuke, a ukoliko je riječ o nekretninama i bez upisa u zemljišnu knjigu. Prema ocjeni ovog suda tužiteljica u konkretnom slučaju nije dokazao pravni osnov stjecanja prava vlasništva utuženog zemljišta nasljeđivanjem. Naime, utuženo zemljište je poprilične kvadrature, pod šumom, makijom, neobradivo pa je za zaključiti da cjelina utuženog zemljišta nije bila predmetom ostavinskih postupaka iza smrti VM "Culić", HL i ZM .

17. Valja istaći da se pravo vlasništva, u nedostatku isprave podobne za njegov upis, može steći dosjelošću uz ispunjenje ostalih za to propisanih pretpostavki. Dakle, ako je stjecatelj koji nema valjani titulus i nedostaje mu modus u posjedu nekretnine, postoji mogućnost da uz ispunjenje ostalih pretpostavki, pravo vlasništva stekne dosjelošću, što za savjesnog i zakonitog posjednika znači protekom 10 godina, a ukoliko posjed nije zakonit onda protekom 20 godina. Dosjelost je originarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva ne temelji na pravu vlasništva prethodnika. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom određeno vrijeme, a vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću počinje teći onog trenutka kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva ne treba doduše utvrđivati osnov/naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed, tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme (neprekidno) potrebno za dosjelost, pri čemu dolozna vjera sprječava početak takve dosjelosti sve dok postoji dolozna zla vjera.

18. Stoga je bilo potrebno utvrditi da li je i od kada do kada tužitelj sa svojim prednicima, konkretno ocem, djedom i bakom držao u posjedu prijeporno zemljište, što bi bilo važno za ocjenu koje se vrijeme mora primijeniti u ovom slučaju, a slijedom toga i da li je proteklo potrebno vrijeme za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću. U smislu odredbe čl. 388. st. 2 ZV-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Sve do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima («Službeni list» br. 6/80,36/90, «Narodne novine» br. 53/91) i to do 01. rujna 1980. godine kada je ovaj zakon stupio na snagu za stjecanje, promjenu i prestanak stvarnih prava primjenjuju, kako je već rečeno, pravna pravila OGZ-a. Prema pravilu paragrafa 1468 bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno vrijeme od 30 godina. ZOVO primjenjuje se pak na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegova stupanja na snagu ako do tog roka nisu istekli, a rok od 20 godina prema načelnom mišljenju Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda br 3/60 od 04. travnja 1960. godine primjenjuje se ako je vrijeme dosjelosti započelo prije, a isteklo nakon stupanja na snagu ZOVO-a. Neposredan pravni učinak dosjelosti, kako je već rečeno, jest da posjednik izvorno (originarno) stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom propisano vrijeme, dakle, dosjelost je stjecanje prava vlasništva samom činjenicom što se stvar samostalno posjeduje kroz zakonom određeno vrijeme, a koje je propisano odredbom čl. 28 ZOVO-a, odnosno odredbom čl. 160 ZV-a. Ono što je bitno jest da osoba koja stječe vlasništvo putem dosjelosti ne izvodi svoje pravo iz prednikovog prava, nego neovisno o njegovom pravu stječe ono i onoliko koliko posjeduje.

Zakon određuje pretpostavke pod kojima se može steći pravo vlasništva putem dosjelosti, a te su da stjecatelj ima samostalan posjed stvari (op. prema OGZ-u) da je sposoban steći tu stvar; da taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za redovitu, odnosno barem za izvanrednu dosjelost, da mu taj posjed stvari neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, da je stvar koju posjeduje sposobna da bude objektom tog stjecanja i da je subjekt koji dosjeda sposoban steći tu stvar uopće, a posebno putem dosjelosti.

19. Nakon provedenog dokaznog postupka, pozivom na u prethodnoj stavci citirane zakonske odredbe, sud zaključuje da tužitelj nije dokazao duljinu trajanja samostalnog i zakonitog posjeda na prijepornom zemljištu, tj. nije podastrio dokaze kada su to i temeljem čega točno njegovi baka i djed faktično stupili u posjed čitave prijeporne površine, a pogotovo tužitelj nije dokazao opseg osnov stjecanja prava vlasništva i opseg posjeda cjeline utužene nekretnine. Zadatak je suda da se provođenjem dokaza na nesumnjiv način uvjeri o postojanju činjenica od kojih zavisi primjena prava u konkretnom postupku, pa ukoliko dokazi provedeni u postupku nemaju takvu dokaznu snagu da sud stekne uvjerenje o istinitosti iznesenih tvrdnji o postojanju odlučnih činjenica, sud onda nije u mogućnosti utvrditi relevantni činjenični supstrat radi pravilne primjene materijalnog prava. Budući su iskazi tužitelja i tuženika ad. 3 NL s jedne strane kontradiktorni iskazima tužitelja ad. 4 FL to je u konkretnom slučaju prije svega valjalo polaziti od sadržaja spisu priložene materijalne dokumentacije. U nazočnom se slučaju tužitelj poziva na činjenicu upisa u katastarskom, no sama činjenica upisa u katastarskom operatu nije sama za sebe dovoljna da bi se tužitelju priznalo pravo vlasništva stečeno dosjelošću. Činjenica dugogodišnjeg upisa posjeda u katastarskom operatu može biti, ali svako nije od odlučnog značaja za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću, a obzirom da u provedenom postupku nije dokazano potrebno trajanje i kvaliteta te ponaosob opseg posjeda prednika tužitelja koje bi potom temeljem nasljedstva prešao na njega samog. U konkretnom slučaju tužitelj i tuženici su slijednici prvotno upisanih FL i PM, pa je to prvenstveni razlog da među njima dosjelost ne teče jer je već obzirom na samu činjenicu bliskog rodbinskog odnosa isključena savjesnost posjeda u smislu odredbe čl. 28. st. 3 ZOVO-a, odnosno poštenje posjeda u smislu čl. 159 ZV-a. Ukoliko je pak postojala dioba između ovih dviju obitelji (ne ulazeći sada u internu diobu između nasljednika pok. FL pok. N) onda je u postupku trebalo iznijeti odgovarajuće činjenice na takvu okolnost u smislu osoba diobenika, predmeta diobe i vremena realiziranja diobe. Uostalom, da je kojim slučajem utužena nekretnina pripala u isključivo vlasništvo slijednicima pok. PM pok. N (pradjeda tužitelja) zasigurno ne bi bila predmetom diobe iz 1968. između nasljednika FL pok. N. Ve izneseno dovodi u pitanje osnov i način stjecanja prava (su)vlasništva utužene nekretnine. Izneseno se odnosi ne samo na prednike stranaka, djeda i pradjeda, već i na nasljedstvo iza smrti ZL i ZM, djeda i oca tužitelja. Naime, posve očito je da otac tužitelja nije univerzalni i isključivi nasljednik svojih roditelja na koje nasljedstvo bi, među ostalima, bili pozvani i ovdje tuženici ad 6 DL, ad. 7 ŠL i ad. 8 DLN kao slijednici pok. NM, sestre od oca tužitelja.

20. Shodno svemu naprijed navedenom, kako tužitelj nije dokazao osnov i način stjecanja prava vlasništva utuženog zemljišta, presuđeno je kao u izreci pod toč. I/. U pogledu suvlasničkih udjela koji su u zemljišnoj knjizi upisane na ime bake HL, djeda VM i i UL tužitelj je ovlašten pokrenuti postupak raspoređivanja naknadno pronađene imovine po provođenju kojeg bi se po službenoj dužnosti proveo upis uknjižbe prava suvlasništva na ime utvrđenih nasljednika.

21. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 3 ZPP- a pa je sud obvezao tužitelja naknaditi tuženiku ad. 4 FL one troškove za koje je utvrđeno da su bili potrebni za vođenje parnice, a koji se sastoje od izdataka tuženika ad. 4 FL za zastupanje po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu, zastupanje na ročištima 8.prosinca 2023., 29. kolovoza 2025., 10. listopada 2025. i 16. siječnja 2025. - po 100 bodova uvećano za pripadajuću stopu PDV-a 25% sve sukladno Tbr. 8. toč. 1, Tbr. 9 toč. 1, Tbr. 46 i Tbr. 54 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23). Tuženiku nije priznat trošak za sastav pisanog podneska od 21. kolovoza 2025. jer takva podnesak nije podnesen sukladno čl. 299.a ZPP-a. Pored iznesenog sadržaj takvog podneska svodi na već tijekom postupka iznesene tvrdnje i prigovore. Shodno netom iznesenom riješeno je kao u toč. II/ izreke.

U Korčuli, 4. ožujka 2026.

S u t k i n j a

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).