Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
Sve baze
  • Sve baze
  • Zakoni
  • Podzakonski
  • Sudska praksa
  • EU propisi
  • Vijesti
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj Pn-1190/2019-136

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ivani Markotić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Pavičić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB:38922958547, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Tambić, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 19. siječnja 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ivane Barišić Šutić, odvjetnice i zamjenika punomoćnika tuženika Mirne Bulić Krmek odvjetnice, dana 4. ožujka 2026.

    p r e s u d i o  j e:

    I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB:38922958547 platiti tužitelju ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznose od:

    - 42.491,20 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 27.03.2015. god. pa do isplate,

    - 2.332,81 EUR teku od dana 15.03.2015. god. pa do isplate,

    - 1.548,17 EUR teku od dana 15.04.2015. god. pa do isplate,

    - 1.389,13 EUR teku od dana 15.05.2015. god. pa do isplate,

    - 1.341,15 EUR teku od dana 15.06.2015. god. pa do isplate,

    - 1.389,13 EUR teku od dana 15.07.2015. god. pa do isplate,

    - 1.341,15 EUR teku od dana 15.08.2015. god. pa do isplate,

    - 1.341,15 EUR teku od dana 15.09.2015. god. pa do isplate,

    - 1.389,13 EUR teku od dana 15.10.2015. god. pa do isplate,

    - 1.341,15 EUR teku od dana 15.11.2015. god. pa do isplate,

    - 1.389,13 EUR teku od dana 15.12.2015. god. pa do isplate,

    - 1.263,15 EUR teku od dana 15.01.2016. god. pa do isplate,

    - 1.240,40 EUR teku od dana 15.02.2016. god. pa do isplate,

    - 2.229,02 EUR teku od dana 15.03.2016. god. pa do isplate,

    - 1.933,82 EUR teku od dana 15.04.2016. god. pa do isplate,

    - 1.423,82 EUR teku od dana 15.05.2016. god. pa do isplate,

    - 1.477,46 EUR teku od dana 15.06.2016. god. pa do isplate,

    - 1.423,82 EUR teku od dana 15.07.2016. god. pa do isplate,

    - 1.469,72 EUR teku od dana 15.08.2016. god. pa do isplate,

    - 1.529,22 EUR teku od dana 15.09.2016. god. pa do isplate,

    - 1.529,22 EUR teku od dana 15.10.2016. god. pa do isplate,

    - 1.568,32 EUR teku od dana 15.11.2016. god. pa do isplate,

    - 1.529,22 EUR teku od dana 15.12.2016. god. pa do isplate,

    - 1.579,42 EUR teku od dana 15.01.2017. god. pa do isplate,

    - 1.529,22 EUR teku od dana 15.02.2017. god. pa do isplate,

    - 1.821,86 EUR teku od dana 15.03.2017. god. pa do isplate,

    - 1.910,84 EUR teku od dana 15.04.2017. god. pa do isplate,

    - 1.821,86 EUR teku od dana 15.05.2017. god. pa do isplate,

    - 1.840,38 EUR teku od dana 15.06.2017. god. pa do isplate,

    - 2.741,32 EUR teku od dana 15.07.2017. god. pa do isplate,

    - 2.741,32 EUR teku od dana 15.08.2017. god. pa do isplate,

    - 2.741,32 EUR teku od dana 15.09.2017. god. pa do isplate,

    - 2.741,32 EUR teku od dana 15.10.2017. god. pa do isplate,

    - 2.741,32 EUR teku od dana 15.11.2017. god. pa do isplate,

    - 2.741,32 EUR teku od dana 15.12.2017. god. pa do isplate,

    - 2.741,32 EUR teku od dana 15.01.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.02.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.03.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.04.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.05.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.06.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.07.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.08.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.09.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.10.2018. god. pa do isplate,

    - 2.739,40 EUR teku od dana 15.11.2018. god. pa do isplate,

    - 2.645,25 EUR teku od dana 15.12.2018. god. pa do isplate,

    - 2.645,22 EUR teku od dana 15.01.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.02.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.03.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.04.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.05.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.06.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.07.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.08.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.09.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.10.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.11.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.12.2019. god. pa do isplate,

    - 2.642,90 EUR teku od dana 15.01.2020. god. pa do isplate,

    - 2.639,61 EUR teku od dana 15.02.2020. god. pa do isplate,

    - 2.639,61 EUR teku od dana 15.03.2020. god. pa do isplate,

    - 2.643,06 EUR teku od dana 15.04.2020. god. pa do isplate,

    - 2.648,50 EUR teku od dana 15.05.2020. god. pa do isplate,

    - 2.648,84 EUR teku od dana 15.06.2020. god. pa do isplate,

    - 2.523,00 EUR teku od dana 15.07.2020. god. pa do isplate,

    - 2.648,84 EUR teku od dana 15.08.2020. god. pa do isplate,

    - 2.648,84 EUR teku od dana 15.09.2020. god. pa do isplate,

    - 2.648,84 EUR teku od dana 15.10.2020. god. pa do isplate,

    - 2.648,84 EUR teku od dana 15.11.2020. god. pa do isplate,

    - 2.648,84 EUR teku od dana 15.12.2020. god. pa do isplate,

    - 2.646,98 EUR teku od dana 15.01.2021. god. pa do isplate,

    - 2.570,17 EUR teku od dana 15.02.2021. god. pa do isplate,

    - 2.570,17 EUR teku od dana 15.03.2021. god. pa do isplate,

    - 2.570,17 EUR teku od dana 15.04.2021. god. pa do isplate,

    - 2.529,27 EUR teku od dana 15.05.2021. god. pa do isplate,

    - 2.556,43 EUR teku od dana 15.06.2021. god. pa do isplate,

    - 2.111,43 EUR teku od dana 15.07.2021. god. pa do isplate,

    - 2.556,43 EUR teku od dana 15.08.2021. god. pa do isplate,

    - 2.556,43 EUR teku od dana 15.09.2021. god. pa do isplate,

    - 2.555,01 EUR teku od dana 15.10.2021. god. pa do isplate,

    - 2.555,01 EUR teku od dana 15.11.2021. god. pa do isplate,

    - 2.555,01 EUR teku od dana 15.12.2021. god. pa do isplate,

    - 2.555,01 EUR teku od dana 15.01.2022. god. pa do isplate,

    - 2.548,27 EUR teku od dana 15.02.2022. god. pa do isplate,

    - 2.538,41 EUR teku od dana 15.03.2022. god. pa do isplate,

    - 2.543,34 EUR teku od dana 15.04.2022. god. pa do isplate,

    - 2.543,34 EUR teku od dana 15.05.2022. god. pa do isplate,

    - 2.535,80 EUR teku od dana 15.06.2022. god. pa do isplate,

    - 2.085,80 EUR teku od dana 15.07.2022. god. pa do isplate,

    - 2.484,67 EUR teku od dana 15.08.2022. god. pa do isplate,

    - 2.484,67 EUR teku od dana 15.09.2022. god. pa do isplate,

    - 2.535,80 EUR teku od dana 15.10.2022. god. pa do isplate,

    - 2.535,80 EUR teku od dana 15.11.2022. god. pa do isplate,

    - 2.530,53 EUR teku od dana 15.12.2022. god. pa do isplate,

    - 2.530,53 EUR teku od dana 15.01.2023. god. pa do isplate,

    - 2.520,06 EUR teku od dana 15.02.2023. god. pa do isplate,

    - 2.507,88 EUR teku od dana 15.03.2023. god. pa do isplate,

    - 2.513,97 EUR teku od dana 15.04.2023. god. pa do isplate,

    -288,00 EUR teku od 15. 07. 2018. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 08. 2018. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 09. 2018. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 10. 2018. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 11. 2018. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 12. 2018. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 01. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 02. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 03. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 04. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 05. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 06. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 07. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 08. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 09. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 10. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 11. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 12. 2019. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 01. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 02. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 03. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 04. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 05. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 06. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 07. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 08. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 09. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 10. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 11. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 12. 2020. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 01. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 02. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 03. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 04. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 05. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 06. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 07. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 08. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 09. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 10. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 11. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 12. 2021. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 01. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 02. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 03. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 04. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 05. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 06. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 07. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 08. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 09. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 10. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 11. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 12. 2022. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 01. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 02. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 03. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 04. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 05. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 06. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 07. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 08. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 09. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 10. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 11. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 12. 2023. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 01. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 02. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 03. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 04. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 05. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 06. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 07. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 08. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 09. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 10. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 11. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 12. 2024. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 01. 2025. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 02. 2025. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 03. 2025. god., pa do isplate

    -288,00 EUR teku od 15. 04. 2025. god., pa do isplate

    te mu na ime trajne rente s osnova tuđe pomoći i njege plaćati stalnu mjesečnu rentu u iznosu od 288,00 EUR počevši od 1. 05. 2025. god., pa ubuduće dok za to budu postojali zakonski uvjeti, s time da je tuženik dužan dospjele obroke platiti odjednom, a buduće dospijevajuće najkasnije do svakog 15-og u mjesecu, uvećano za zakonske zatezne kamate određene do 31.7.2015. godine po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, od 1.8.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi u visini koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referente stope za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

    II. Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom iznosa od 1.574,29 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 27.3.2015. pa do isplate.

    III. Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom naknade štete s naslova troškova liječenja, troškova prijevoza radi liječenja i uništenih stvari u ukupnom iznosu od 2.400,74 EUR, uvećano za zatezne kamate koje na iznos od

    - 23,49 EUR teku od 02.01.2015.god., pa do isplate

    - 55,51 EUR teku od 07.01.2015.god., pa do isplate

    - 7,70 EUR teku od 08.01.2015.god., pa do isplate

    - 7,10 EUR teku od 10.01.2015.god., pa do isplate

    - 5,55 EUR teku od 19.01.2015.god., pa do isplate

    - 6,55 EUR teku od 29.01.2015.god., pa do isplate

    - 711,54 EUR teku od 02.02.2015.god., pa do isplate

    - 11,10 EUR teku od 05.02.2015.god., pa do isplate

    - 10,42 EUR teku od 06.02.2015.god., pa do isplate

    - 5,55 EUR teku od 16.02.2015.god., pa do isplate

    - 23,10 EUR teku od 05.03.2015.god., pa do isplate

    - 387,66 EUR teku od 05.05.2015.god., pa do isplate

    - 31,00 EUR teku od 26.05.2015.god., pa do isplate

    - 28,14 EUR teku od 24.07.2015.god., pa do isplate

    - 40,15 EUR teku od 08.04.2016.god., pa do isplate

    - 5,70 EUR teku od 09.04.2016.god., pa do isplate

    - 64,24 EUR teku od 01.07.2016.god., pa do isplate

    - 25,00 EUR teku od 22.07.2016.god., pa do isplate

    - 163,38 EUR teku od 04.10.2016.god., pa do isplate

    - 42,60 EUR teku od 18.11.2016.god., pa do isplate

    - 85,50 EUR teku od 18.11.2016.god., pa do isplate

    - 11,40 EUR teku od 23.11.2016.god., pa do isplate

    - 22,35 EUR teku od 06.12.2016.god., pa do isplate

    - 12,00 EUR teku od 05.02.2018.god., pa do isplate

    - 78,24 EUR teku od 05.02.2018.god., pa do isplate

    - 12,00 EUR teku od 12.02.2018.god., pa do isplate

    - 6,00 EUR teku od 19.02.2018.god., pa do isplate

    - 84,00 EUR teku od 29.03.2018.god., pa do isplate

    - 43,20 EUR teku od 11.04.2018.god., pa do isplate

    - 12,00 EUR teku od 03.05.2018.god., pa do isplate

    - 44,32 EUR teku od 07.01.2016.god., pa do isplate

    - 225,00 EUR teku od 15.07.2016.god., pa do isplate

    - 249,60 EUR teku od 22.01.2017.god., pa do isplate

    - 9,00 EUR teku od 22.01.2018.god., pa do isplate

    - 9,00 EUR teku od 23.01.2018.god., pa do isplate

    - 9,00 EUR teku od 27.01.2018.god., pa do isplate

    - 9,00 EUR teku od 27.01.2018.god., pa do isplate

    - 9,00 EUR teku od 21.02.2018.god., pa do isplate

    - 9,00 EUR teku od 21.02.2018.god., pa do isplate

    - 80,43 EUR teku od 24.03.2018.god., pa do isplate,

    - 480,92 EUR teku od 21.06.2018.god., pa do isplate

    IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 54.234,48 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana 4. ožujka 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

    r i j e š i o j e:

    Dopušta se preinaka.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je dana 24.12.2014. oko 6.00 sati ,u naselju Novi Varoš kod kbr. 58 stradao kao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka] kada je na prednji dio vozila kojim je upravljao iz suprotnog smjera prednjim djelom naletjelo vozilo stranih registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) kojim je upravljala JG.

    Tužitelj je u opisanoj nezgodi zadobio ozljede radi kojih mu je pružena liječnička pomoć. Zbog zadobivenih ozljeda trpio je fizičke bolove i strah, zaostale su mu trajne posljedice koje su smanjile njegovu opću, životnu i radnu sposobnost, zaostalo je naruženje te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Prouzročeni su mu i troškovi liječenja, kao i troškovi putovanja na učestale liječničke preglede i rehabilitaciju. U štetnom mu je događaju uništena odjeća u vrijednosti 260,00 EUR. Na sebi je nosio zimsku jaknu, rukavice, pulover, hlače, zimske cipele, sve navedeno je bilo staro od šest mjeseci do jedne godine. Uništen mu je i mobitel marke Alcatel tržišne vrijednosti 150,00 EUR, navigacija tržišne vrijednosti 150,00 EUR te aparat za kavu tržišne vrijednosti 120,00 EUR pa s naslova uništenih stvari potražuje iznos od 680,00 EUR. Nastala mu je šteta i zbog izgubljene zarade za vrijeme dok je kao zaposlenik građevinske firme "Bauunternehmung ing Franz kahr GmbH" zbog ozljeda morao biti na bolovanju u vremenskom razdoblju od 24.12.2014. do 10.2.2016. Nakon toga je primao naknadu od državnog zdravstvenog osiguranja do 4.5.2017., nakon čega je prema austrijskim propisima bio primoran otići u mirovinu. Potražuje i naknadu izgubljene zarade od dana odlaska u mirovinu.

    Zbog zadobivenih brojnih i iznimno teških tjelesnih ozljeda te njihovih posljedica mu je trajno potrebna tuđa pomoć i njega.

    Tuženiku se obratio sa odštetnim zahtjevom po kojem je izvršena tek djelomična isplata. Stoga tužitelj tužbenim zahtjevom od dana 21.6.2018. potražuje naknadu štete po naprijed opisanim vidovima štete, umanjeno za nesporno isplaćene iznose (1.500,00 kn s naslova uništenih stvari, iznosa od 6.932,58 kn s naslova troškova liječenja u Republici Hrvatskoj i iznosa od 50.005,00 kn s naslova povrede prava osobnosti), u ukupnom iznosu od 119.531,05 EUR.

    Potražuje je i iznos od 17.280,00 EUR s naslova trajne tuđe pomoći i njege, sve uvećano za pripadajuće zakonske zatezne kamate, uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Tužitelj uz tužbu kao dokaze prilaže zapisnik o očevidu, zapisnik o alkotestiranju, presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj K-137/2015 od 20.3.2015., odštetni zahtjev od 26.3.2015., fotografije ozlijeđene noge, preslike računa (na njemačkom jeziku), ovjereni prijevod platne liste s njemačkog jezika, medicinsku dokumentaciju (na hrvatskom i njemačkom jeziku).

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu nespornim čini nastanak štetnog događaja od dana 24.12.2014. i odgovornost vozačice vozila slovenskih registarskih oznaka za nastanak prometne nezgode. Ističe da je Generali osiguranje d.d. u ime tuženika isplatilo tužitelju iznos od 1.500,00 kn za uništene stvari, 50.000,00 kn za neimovinsku štetu i 6.932,58 kn za troškove liječenja u Republici Hrvatskoj, a što tužitelju nije niti sporno. Tuženik u cijelosti osporava osnovanost i visinu tužiteljevog zahtjeva za daljnjom isplatom iznosa štete s osnova uništenih stvari (mobitel, navigacija i aparat za kavu) budući ničim nije dokazao niti da je bio vlasnik tih stvari niti njihovo uništenje, odnosno oštećenje, a niti visinu štete.

    U odnosu na zahtjev za isplatu s osnova povreda prava osobnosti tuženik ističe da je tužitelj isplatom iznosa od 50.000,00 kn u cijelosti obeštećen za ovaj vid štete pa osporava i osnov i visinu zatražene daljnje isplate.

    Tuženik u cijelosti osporava osnovanost i visinu troškova liječenja u Republici Austriji. To stoga što je tužitelj kao državljanin Bosne i Hercegovine, a temeljem Međunarodnog sporazuma o socijalnom osiguranju imao pravo na refundaciju troškova zdravstvene zaštite u Austriji do strane Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, odnosno Zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije BiH. Tuženik je tužitelju podmirio troškove liječenja koje je imao u Republici Hrvatskoj, dok ostale troškove osporava jer opravdane troškove liječenja tužitelj može ostvariti preko svog zdravstvenog osiguranja, a na neopravdane troškove liječenja tužitelj ionako nema pravo refundacije niti od tuženika. Tuženik osporava osnovanost i visinu zatraženih troškova prijevoza. U odnosu na zahtjev za naknadu štete zbog izgubljene zarade do odlaska u mirovinu, kao i od odlaska u mirovinu, tuženik ističe da tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaz da bi u Austriji imao sklopljen ugovor o radu, već samo potvrdu o radu iz koje proizlazi da je kao stručni radnik bio zaposlen u razdoblju od 23.6.2014. (dakle, pola godine prije prometne nezgode) do 11.3.2015., a koja dokumentacija nije dostatna da bi se utvrdilo trajanje tužiteljevog radnog angažmana, visina primanja koje je ostvarivao i koja je opravdano mogao očekivati u idućem razdoblju da do ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi nije došlo. Tužitelj ne dokazuje niti da mu je prema austrijskom pravu s danom 4.5.2017. priznato pravo na mirovinu, kao što propušta navesti i o kakvoj je mirovini riječ (starosnoj, prijevremenoj starosnoj, invalidskoj ili nekoj drugoj mirovini). Također nije vidljivo ima li tužitelj pravo na mirovinu priznato i u Bosni i Hercegovini. Zbog navedenih razloga tuženik osporava osnov i visinu tih tužiteljevih potraživanja u cijelosti. Tuženik osporava i da bi ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnoj prometnoj nezgodi bile takvog opsega i trajnih posljedica po zdravlju tužitelja da bi mu trajno bila potrebna trajna pomoć i njega druge osobe. Zbog svega naprijed navedenog tuženik predlaže tužitelja s tužbenim zahtjevom odbiti u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženika zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate.

    3. Tužitelj je u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Ukazuje da se predmetna nesreća dogodila u Republici Hrvatskoj u naselju Novi Varoš, a prema odredbi čl. 3. Konvencije o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama iz 1971. (službeni list SFRJ, Međunarodni ugovori i drugi sporazumi, broj 26/1976) mjerodavno pravo je unutrašnje pravo države na čijem se području dogodila prometna nezgoda pa tužitelj potražuje naknadu štete u okviru sadržaja mjerodavnog hrvatskog prava, posebno odredbi Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, u nastavku ZOO - a) i to čl. 1085., čl. 1088., čl.1089., čl.1090., čl. 1095. i čl. 1100. Prigovore tuženika glede uništenih stvari, kao i osporavanje osnovanosti i visine potraživanja s naslova troškova liječenja te izgubljene zarade i potrebe za trajnom pomoći i njegom drži neosnovanima, a što će se tijekom postupka utvrditi i rezultatima medicinskih i financijskih vještačenja koja predlaže provesti. Uz opisani podnesak tužitelj prilaže daljnju medicinsku dokumentaciju koju dostavlja i na prvom pripremnom ročištu dana 6.11.2018.(ovjerene preslike prijevoda medicinske dokumentacije dostavljene uz tužbu na njemačkom jeziku). U podnesku od dana 23.11.2018., a obzirom na prigovor tuženika da nije dostavio svu dokumentaciju na koju se poziva u tužbi, tužitelj naznačuje stranice spisa na kojima prileži dokumentacija na njemačkom jeziku i prijevodi na hrvatski jezik. U odnosu na navod tuženika da nije dostavio ugovor o radu, tužitelj se poziva na Potvrdu o prijemu iz koje je razvidno da je bio zaposlenik "Bauunternehmung ing Franz kahr GmbH".

    Tuženik je ostao kod navoda iz odgovora na tužbu i istaknutih prigovora, posebno prigovora da tužitelj nije dostavio relevantan dokaz iz kojeg bi proizlazio da je imao zasnovan ugovor o radu na neodređeno vrijeme od dana 23.6.2014.

    4. Rješenjem poslovni broj Pn-1798/18-14 od dana 6.2.2019. je određen zastoj postupka na rok od 30 dana temeljem čl. 186. g tada važećeg Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22). Budući stranke nisu uspjele u svojim nastojanjima da spor riješe mirnim putem, postupak je nastavljen.

    Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije, provedena su medicinska vještačenja po vještacima kirurgu i neurologu te vještaku medicine rada, provedeno je financijsko vještačenje. Pribavljenu dokumentaciju vezanu uz ostvarenu plaću tužitelja u razdoblju od srpnja 2014. do prosinca 2014. (dokument Platna lista plaća detalj za radnika ČG za razdoblje od 31.12.2014. do 16.7.2015. kod poslodavca "Bauunternehmung ing Franz kahr GmbH", potvrde nadležnih mirovinskih institucija u Republici Bosni i Hercegovini, Italiji i Austriji) detaljno u svom nalazu i mišljenju iščitava financijski vještak te će je sud iznijeti u okviru njegovog nalaza i mišljenja. Saslušan je tužitelj. Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjevi u većem dijelu osnovan.

    5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio u prometnoj nesreći dana 24.12.2014. Nesporni su nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost. Nesporno je i da je po odštetnom zahtjevu u mirnom postupku tuženik isplatio tužitelju iznos od 1.500,00 kn s naslova uništenih stvari, iznos od 6.932,58 kn s naslova troškova liječenja u Republici Hrvatskoj i iznos od 50.005,00 kn s naslova povrede prava osobnosti. Sporno je je li navedenim isplatama tužitelju u cijelosti naknađena pretrpljena šteta ili tužitelj osnovano potražuje isplatu daljnjih iznosa s naslova neimovinske štete, s naslova uništenih stvari (odjeća, obuća, mobitel, navigacija, aparat za kavu), s naslova liječenja i troškova puta radi odlaska na liječenje. Sporno je postoji li uzročno posljedična veza između ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi od 24.12.2014. i tužiteljeve nesposobnosti za rad, je li ta nesposobnost potpuna ili se odnosi samo na posao građevinskog radnika. Sporno je pripada li tužitelju pravo na naknadu štete zbog izgubljene zarade do odlaska u mirovinu i u kojem iznosu te osnov i visina te naknade nakon odlaska u mirovinu, posebno uzimajući u obzir da svoj radni status u Republici Austriji tužitelj ne dokazuje ugovorom o radu već Potvrdom o prijemu iz koje je razvidno da je kao kvalificirani građevinski radnik bio zaposlenik tvrtke "Bauunternehmung ing Franz kahr GmbH" i da mu je radni odnos trajao od 23.6.2014. do 11.3.2015. Sporno je i prima li tužitelj mirovinu ili druge naknade zbog posljedica predmetne nesreće te od kojih država budući je tijekom svog radnog staža bio zaposlen i u Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Republici Italiji te Republici Austriji. Sporno je utječu li eventualno ostvarena prava po osnovi naknade za invalidninu i tjelesno oštećenje na visinu štete zbog povrede prava osobnosti i tuđe pomoći i njege o kojima se odlučuje u ovom predmetu 6. Pravni temelj za potraživanje tužitelja je povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta te imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege, troškova liječenja, izgubljene zarade te trajne tuđe pomoći i njege, sve sukladno čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 u nastavku ZOO-a). Temeljem čl. 19. ZOO-a tužitelj ima pravo neposredno od tuženika zahtijevati isplatu pravične novčane naknade za naprijed opisanu i pretrpljenu neimovinsku štetu u skladu s kriterijima, mjerilima odnosno kvalifikatornim okolnostima propisanim čl. 1100. ZOO-a. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od utuženih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povreda prava osobnosti pri čemu je sud dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2 ZOO-a). U čl. 1088. ZOO-a je propisano da se u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme. Novčana renta plaća se mjesečno unaprijed (st.2).

    U čl. 1089. ZOO-a je propisano da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. (st. 1). Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. (st. 2). Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem (st. 3 ).

    7. Tužitelj ČG je prvi puta saslušan pred sudom na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 9.12.2019. Istaknuo je da mu je svakodnevno potrebna pomoć i njega koju mu pruža supruga. Pomoć mu je potrebna prilikom kupanja, odlazaka na wc, ustajanja iz kreveta što je posebno teško noću kada ju mora buditi kako bi ustao i otišao na wc. Na suprugu je palo održavanje cijelog kućanstva, ništa joj više ne može pomoći. Sama mora odlaziti u nabave, sve kupovine, više ne može odlaziti u trgovinu. Posebno osjeća da su mu nastradali živci, sa njim nitko više ne može i zbog toga mu je teško. Teško mu je kada se približava grupi ljudi, kada ga pitaju što ti je, kada mora sve objašnjavati jer ga to vraća na taj događaj, tako je počeo izbjegavati ljude. Unazad pet godina nije odlazio na kupanja, ožiljak je najmanje što ga smeta. Kada ga negdje treba voziti nekad ga vozi supruga, češće sin ili snaha. Kada je odlazio na liječenja, također je išao osobnim autom, vozio ga je sin jer je supruga morala čuvati unuke. U štetnom događaju je nosio bundu koja se uništila, pocijepala na mjenjač. Bila je nova, platio ju je 170,00 EUR. Vrijednost te bunde se nije promijenila, provjerio je u dućanu gdje ju je kupio. Račun nema niti je imao zbog proteka vremena. Nosio je i kožne rukavice koje nikada poslije nije našao. Rukavice su koštale oko 45,00 EUR. Nosio je i vestu koja je bila pocijepana po desnom rukavu i krvava. Nosio je i Timberland gležnjače žute boje, desna je noga bila pritisnuta kočnicom, tako je nastradala i cipela, obje su bile krvave, a platio ih je oko 120,00 EUR. U autu je imao i šal kojeg nikada nije našao. Ispod suvozačkog sjedala, vozio je caffe aparat, ostao je zgnječen, nije se mogao koristiti, koštao je oko 160,00 EUR i bio je star oko 3 mjeseca. U autu je vozio građevinski materijal, i to ljepenke za izolaciju. Što se tiče troškova liječenja, tužitelj navodi da je fizikalne terapije obavio na trošak austrijskog osiguranja GKK. Na fizikalne terapije je odlazio osobnim autom, vozio ga je sin, udaljenost od njegove lokacije do bolnice je cca 13 km. Također je imao troškove parkinga za vrijeme terapije od 2,50 do 3,50 eura. Obavio je oko 130 fizikalnih terapija. Kod svog je doktora bio 62 puta zbog ove nezgode. Bio je 56 puta u bolnici UKH Graz Nord, to je bolnica u kojoj se liječe samo nakon prometnih nezgoda, tamo je bio operiran, dolazio na preglede, vađenje konaca. Tamo mu nisu mogli ugraditi protezu jer je prije njega bilo puno više pacijenata, dugo se čekalo, skoro dvije godine, zato su ga uputili u 138 km udaljenu bolnicu Stolzalpe gdje su mu ugradili protezu. Trošak prijevoza do te bolnice, a išao je 9 puta tamo i natrag, plaćao je sam. Imao je trošak plaćanja tunela 9,80 eura u jednom i u drugom smjeru. Išao je na pregled kod neurologa da ustanovi aktivnost živaca koje je izgubio prilikom četiri operacije, tamo se ga uputili iz UKH bolnice. On je u blizini UKH bolnice pa je i tamo imao trošak. Išao je i kod kardiologa u centru, također udaljen od njegove kuće 13 km. Imao je pravo na sanitetski prijevoz, morao ga je doplaćivati 10,00 EUR, a koristio ga je tri puta, kada je imao jake bolove i nije se mogao nikako kretati. Zdravstveno je osiguran u Republici Austriji od 23.6.2014., tada je počeo raditi i bez toga ne bi mogao. Nikakvo osiguranje u BiH niti primanja nema. Njegov liječnik opće prakse se nalazi u centru Graza cca 10 km od njegove kuće. U Republici Austriji mu nije priznata nikakva novčana naknada, plaćena mu je bila fizikalna terapija, ali ne i trošak toplica, za njih je morao doplatiti 172,00 EUR, a išao je četiri puta. Nije mu priznata nikakva pomoć druge osobe. Ima pravo na fizikalnu terapiju i za ubuduće, ona je besplatna. Bio je zaposlen kao kvalificirani građevinski radnik, ugovor je sklopljen 23.6.2014. na neodređeno vrijeme, a prestao je zbog predmetne prometne nezgode 23.5.2015. Dobio je otkaz jer su liječnici iz firme utvrdili i o tome dali pisano mišljenje da ne može više raditi na gradilištu. U Austriji ne postoji ugovor na određeno, osim sa studentima. Bio je odmah priznat kao vrijedan i dobar radnik, dobio je svoju grupu. Satnica mu je iznosila 13,17 EUR, ljeti bi radili cca 10 sati, zimi cca 8 sati, plaćali su se prekovremeni sati. Njegovi kolege koje su nastavili raditi dobiju svake godine povišicu od 5%, to ide automatski. Nakon štetnog događaja je jednu godinu bio na bolovanju. U Austriji bolovanje ne može trajati dulje, a ako se čovjek ne može vratiti raditi automatski se skida sa bolovanja i šalje ili u mirovinu ili na zavod za zapošljavanje. Bio je na zavodu na zapošljavanje od 10.2.2016. do 4.5.2017. i dobivao je socijalnu pomoć od zavoda za zapošljavanje u iznosu od 1.260,00 EUR. Čekalo se na procjenu njegovog zdravstvenog stanja kako bi ga poslali na neko radno mjesto za invalida. Obzirom na njegove cjelokupno zdravstveno stanje te na dvije operacije koje su uslijedile, nisu mu mogli naći nikakvo radno mjesto. Na kraju je tužio austrijski zavod za mirovinsko osiguranje kako bi utvrdili njegovu invalidnost i pravo na mirovinu, vještak u postupku je rekao da je invalidnost 70%. Mirovinu je počeo dobivati od 4.5.2017. u iznosu od 77,00 EUR, a kasnije 91,40 EUR mjesečno. Uz to je dobio parkirnu kartu i ništa više. Niti iz jedne države ništa ne dobiva, osim ovoga što je naveo. U Austriju je došao živjeti početkom 2014. godine. Do tada je sedam godina radio u BiH, tamo mu nisu htjeli dati invalidsku penziju. To je tražio zavod iz Austrije. Radio je u Sloveniji koji su mu također odbili dati invalidsku penziju. Radio je i u Italiji koji su jednako odlučili. Dakle, osim ove austrijske mirovine nema nikakvih primanja. Danas živi u [adresa], na istoj adresi gdje je i prijavljen od 2014. Da nije prijavljen, ne bih imao nikakva primanja.

    8. Tužitelj je dopunski saslušan dana 14.4.2025. kada je izjavio da nakon ročišta 9.12.2019. nije podnosio zahtjeve mirovinskim osiguranjima Italije, Slovenije i Republike Srpske za isplatom mirovine, sva je pitanja preuzelo mirovinsko osiguranje Republike Austrije i ono sve drži pod kontrolom. Mirovinu prima od Republike Austrije, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Od Italije je dobio je rješenje u kojem je navedeno da bi prema njihovom zakonu trebao imati ostvarenih 58 radnih tjedana unazad 5 godina od dana podnošenja zahtjeva da bi dobio pravo na mirovinu, a to nema. Tijekom liječenja je morao sam plaćati i lijekove i infuzije protiv infekcije, ne sjeća se kako se ti lijekovi zovu, ali ih jako puno koristio i sam platio. Potrošio je i puno lijekova protiv bolova, podnio je zahtjev austrijskom zavodu za mirovinsko osiguranje za oslobođenje od plaćanja troška lijekova. Prvo su ga sa tim zahtjevom odbijali, unazad negdje godinu dana su mu to pravo priznali i sada ne plaća trošak lijekova. I dalje plaća trošak liječničkih pregleda, svaki je po 25,00 do 26,00 EUR.

    9. Rješenjem suda poslovni broj Pn-1798/2018-18 od dana 9.4.2019. određeno je provođenje medicinskog vještačenja po sudskim vještacima prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću, kirurgu traumatologu i prof. dr. sc. Snježani Miškov, spec. neurologu. Vještacima je zadano da se na temelju spisu priležeće medicinske dokumentacije i ostale dokumentacije za koju procijene da im je potrebna, a koju će tužitelj tada i dostaviti te osobnog pregleda tužitelja očituju na okolnost postojanja, trajanja i intenziteta fizičkih boli i straha, postojanja i stupnja smanjenja životne aktivnosti tužitelja, je li tužitelju i u kojem opsegu bila potrebna pomoć i njega druge osobe, je li opravdano zatražena trajna pomoć, je li kod tužitelja i u kojem stupnju nastupilo naruženje, jesu li opravdani troškovi liječenja te potrebe za prijevozom radi odlaska na liječenje, sve s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje vezano za posljedice tjelesnih ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju.

    10. Stalni sudski vještaci prof. dr. sc. Božidar Šebečić i prof. dr. sc. Snježana Miškov, su dana 27.6.2019. dostavili svoj pisani nalaz i mišljenje. U nalazu liječnici opisuju priloženu medicinsku dokumentaciju, kao i rezultate pregleda koji su osobno obavili, nakon čega daju svoje mišljenje. Navode da je tužitelj, rođen 1962., dana 24.12.2014. stradao u prometnoj nezgodi kao vozač osobnog automobila u frontalnom sudaru s drugim automobilom. Zadobio je višeiverni prijelom gornjeg dijela desne goljenične kosti i višeiverni prijelom glavice lisne kosti. Isti dan je operiran u OB Slavonski Bord, učinjena je ostosinteza prijeloma pločicom i vijcima, postoperativnoj mu je postavljena ortoza. Nastavio je liječenje u bolnici u Grazu do 7.1.2015. U studenom 2015. utvrđena je pareza peronealnog živca desne potkoljenice, a kasnije i oštećenje tibijalnog živca. U više navrata kod tužitelja se javilo crvenilo potkoljenice koje je liječeno antibioticima. U travnju 2016. odstranjen mu je osteosintetski materijal, a u srpnju iste godine dobio je upalu potkoljenice tipa erizipela. Kod tužitelja se kao posljedica prijeloma u koljenu razvila teška posttraumatska artroza zbog čega mu je u siječnju 2018. učinjeno čišćenje koljena i ugrađen spacer s antibiotikom. U ožujku iste godine odstranjen je spacer i ugrađeno je revizijska proteza koljena. Nakon ugradnje proteze proveo je fizikalnu terapiju ambulantno i u privatnoj klinici bez zadovoljavajućih rezultata. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja ej došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, kod tužitelja su i nakon ugradnje revizijske endoproteze koljena zaostali bolovi u koljenu zbog čega se otežano kreće, po kući bez štake, ali uz bolove, a izvan kuće s štakom i uz bolove i povremeno popuštanje koljena. Kretnje u koljenu su bolne, ograničene u srednjem stupnju. Izraženo je slabost desne noge zbog hipotrofije mišića. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenje životne aktivnosti od 35%. Trajne posljedice zbog pareze (slabosti) peronealnog živca koja se djelomično oporavila smanjuju životnu aktivnosti od 10%. Ukupno, realno smanjenje životne aktivnosti iznosi 42%, uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom dugotrajnog liječenja (četiri operacije, upala rane i potkoljenice) trpio fizičke bolove jakog intenziteta 15 dana, srednjeg intenziteta 40 dana i manjeg intenziteta 6 mjeseci kumulativno. Zaostali kronični bolovi manjeg intenziteta uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, strah pred operativne zahvate, strah zbog rizika pojave infekcije nakon ugradnje proteze koljena) jačeg intenziteta 8 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, manjeg intenziteta 4 mjeseca kumulativno. Zaostali ožiljci u području koljena i potkoljenice (na prednjoj strani koljena ožiljak duljine 18cm, širine oko 1,5cm, crveniji od okolne kože; na anterolateralnoj strani koljena i ispod potkoljenice postoperativni ožiljak duljine 20cm, širine do 1cm, boje okolne kože; ispod ožiljka tamnije pigmentiran areal kože veličine 10x5cm) i hod uz štaku te šepanje pri hodu bez štake predstavlja naruženje većeg stupnja uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli. Tuđa pomoć i njega zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja (četiri operacije) mu je bila potrebna kumulativno u opsegu od 5 sati dnevno mjesec dana, u opsegu od 4 sata dnevno tri mjeseca, u opsegu od dva sata dnevno tri mjeseca i u opsegu od jedan sat dnevno godinu dana za pomoć kod održavanja osobne higijene kraće vrijeme po otpustu iz bolnice, za pomoć kod kretanja, za vođenje na kontrolne preglede, fizikalnu terapiju, obavljanje težih kućnih poslova, nabavu i pripremu hrane i sl. Nakon završenog liječenja od 25.9.2018. tužitelju je neophodna trajna tuđa pomoć u opsegu od dvadeset sati mjesečno za obavljanje težih kućnih poslova, poslova koji zahtijevaju čučanje, klečanje, nošenje tereta, dulje hodanje. Vještaci ističu da su u spis priloženi brojni računi koji nisu prevedeni s njemačkog jezika i nije moguće utvrditi na što se odnosi. Liječenje tužitelja je bilo moguće provesti na teret zdravstvenog osiguranja. Ukoliko se neki računi odnose na liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama koje nemaju ugovor sa zdravstvenim osiguranjem tada ti troškovi nisu opravdani. Vještacima nije poznato da li se za liječenje u Austriji plaća participacija li ne. Vještaci se ne mogu izjasniti jesu li pravdani troškovi prijevoza radi odlaska na liječenje jer nije jasno na koji se prijevoz zahtjev odnosi.

    11. Tužitelj je na naprijed navedena pitanja vještaka ponudio odgovor u podnesku od 5.9.2019. u kojem navodi da je rehabilitaciju (ukupno bio 36 puta) proveo u Steiermarkische Gebietskrankenkasse - Ambulatorium fur Phxsikalische Medizin Graz (ambulanta za fizikalnu medicinu Graz), komisijske preglede radi bolovanja obavljao je u Steiermarkische Gebietskrankenkasse, Č – [adresa] (na pregledima bio 10 puta), a liječenje u Unfalkrankenhaus Graz (na liječenju je bio 53 puta) i kod obiteljskog liječnika DG (ukupno bio na 26 pregleda). Do navedenih zdravstvenih ustanova je svakodnevno putovao osobnim automobilom pa potražuje trošak goriva i trošak cestarine. Sukladno propisima austrijskog sustava socijalnog i zdravstvenog osiguranja čija je prava uživao kao zaposlenik građevinske firme "Bauunternehmung ing Franz kahr GmbH" bio je dužan snositi dio troškova liječenja u vidu prijevoza, naknade za izdavanje lijekova i slično, a što je vidljivo iz priloženih računa. Predlaže da se vještaci očituju na opravdanost zatraženih troškova liječenja i prijevoza, kao i u odnosu na opseg trajne tuđe pomoći i njege koja mu je potrebna.

    12. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u pogledu procjene trajnog smanjenja životne aktivnosti i potrebe za trajnom tuđom pomoći i njege. Posebno ističe da se iz vještačenja ne može utvrditi koje je to konkretne poslove tužitelj prije prometne nezgode obavljao, a po završetku liječenja više nije u mogućnosti i to u opsegu kako su vještaci procijenili. Predlaže da se vještaci eksplicitno očituju kada je završilo liječenje tužitelja. Ustraje na tvrdnji da potvrda o radu od 8.1.2019. nije dokaz da je tužitelj u Republici Austriji imao zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme budući je iz dostavljene potvrde vidljivo da je radni odnos zasnovan na određeno vrijeme i to za razdoblje od 23.6.2014. pa do 11.3.2015.).

    13. Pred sudom je dana 9.12.2019. održano ročište za glavnu raspravu na koje su pristupili vještaci prof. dr. sc. Božidar Šebečić i prof. dr. sc. Snježana Miškov kako bi usmeno obrazložili svoj nalaz i mišljenje. Upoznat sa sadržajima prigovora, kao i napomenom tužitelja da je u međuvremenu izvršeno vještačenje tužitelja u Republici Austriji gdje je potreba za tuđom pomoći određena 50 sati mjesečno, a invaliditet 70%, vještak Šebečić je pojasnio da su invaliditet i smanjenje životne aktivnosti dva različita pojma i ne mogu se izjednačiti. Invaliditet se utvrđuje isključivo prema tablicama pojedinih država, a zadatak vještaka nije bio utvrditi zaostali invaliditet, već ocijeniti umanjenje životne aktivnosti. Zbog svih zaostalih trajnih posljedica ocijenili su da kod tužitelja postoji umanjenje životne aktivnosti od 42% i ostaju pri navedenom. Vještaci su promijenili ocjenu potrebe za trajnom pomoći na 30 sati mjesečno, odnosno 1 sat dnevno. Do promjene je došlo temeljem ponovnog uvida u medicinsku dokumentaciju, naročito nalaz ortopeda od 25.9.2018. i detaljnijeg uvida u njihov nalaz kod pregleda tužitelja. Potreba za trajnom tuđom pomoći počinje teći nakon završenog liječenja tj. od 29.5.2018. tada je stabilizirano kompletno zdravstveno stanje. Tužitelj se tijekom liječenja nije mogao kretati niti koristiti sredstva javnog prijevoza. Sudska vještakinja Snježana Miškov je objasnila da se klijenut peronalnog živca manifestira slabošću desnog stopala, tužitelj otežano diže stopalo od nultog položaja. Karakteristično je zaplitanje prstima stopala, a pareza peroneusa opisuje se kao tzv. "pijetlov hod" te spada u ozbiljnije oštećenje živca koje dovode do umanjena životne aktivnosti. Štake mu pomažu kod stabilnosti, ali ne rješavaju parezu peroneusa jer on i dalje tim prstima može zaplitati u podlogu. Vještak Šebečić istaknuo je da tužitelj koristi štake zbog posljedice operacija koljena kao i pareze peroneusa. Prema liječničkoj potvrdi tužitelj je 2002. godine zadobio prijelom desnog gležnja koji je liječen operativno. Sadašnje trajne posljedice koje su uzeli u obzir prilikom ocjene životne aktivnosti su posljedice ugradnje revizijske proteze desnog koljena i pareze peronalnog živca, odnosno otežanog podizanja stopala. Ograničenje ostalih kretnji gležnja koje su utvrdili pri pregledu tužitelja nisu uzeli u obzir pri ocijeni smanjenja životne aktivnosti.

    Sudski vještaci Šebečić i Miškov su pristupili i ročištu održanog dana 14.4.2025. Vještak Šebečić istaknuo je da je liječenje tužitelja završeno 29.5.2018. i da od tada postoji potreba tužitelja za trajnom tuđom pomoći u opsegu od 30 sati mjesečno. Od dana otpusta iz bolnice 29.12.2014. pa do 29.5.2018. tužitelju nije bila potrebna tuđa pomoć kroz cijeli period već, a kako je naveo i u pisanom nalazu i mišljenju, u opsegu od pet sati dnevno mjesec dana, četiri sata dnevno tri mjeseca, dva sata dnevno tri mjeseca i jedan sat dnevno do prestanka liječenja 29.5.2018. Za vrijeme boravka u bolnici u više navrata tužitelju nije bila potrebna tuđa pomoć.

    14. Tužitelj i tuženik su prigovorili ocjeni potrebe za trajnom tuđom pomoći i njegom, tužitelj zato jer smatra da je prenisko ocjenjena, a tuženik jer vještaci nisu dali niti jedan razlog povećanju sati tuđe pomoći i njege pa sumnja u ispravnost danog mišljenja. Unatoč istaknutim prigovorima, tužitelj i tuženik su odustali od prijedloga za provođenje novog medicinskog vještačenja.

    15. Na spornu okolnost opravdanosti bolovanja i umirovljenja tužitelja, tj. postojanja uzročno posljedična veze između ozljeda koje je tužitelj zadobi u prometnoj nezgodi dana 24.12.2014. i nesposobnosti za rad je provedeno vještačenja po vještaku medicine rada dr. CG koji je dana 17.9.2024. dostavio svoj pisani nalaz i mišljenje sačinjen nakon uvida u kompletni spis i medicinsku dokumentaciju tužitelja. Vještak utvrđuje da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja 24.12.2014. bio zaposlen u firmi u Austriji i radio je na poslovima kvalificiranog građevinskog radnika. Prema dostupnim medicinskim dokumentacijama u to je vrijeme bio u potpunosti radno sposoban i zadovoljavao je sve zadatke radnog mjesta. Privremena radna nesposobnost (bolovanje) nastupilo je danom ozljede i trajalo je sve vrijeme liječenja. S obzirom na brojne komplikacije nakon same ozljede, došlo je do trajnih promjena u zdravstvenom stanju tužitelja tako da je isti od 5. mjeseca 2017. u invalidskoj mirovini jer više nije mogao raditi poslove kvalificiranog građevinskog radnika. Druge bolesti i ozljede od kojih je tužitelj bolovao (ozljeda desnog gležnja od 2002., fibrilacija atrija, RTG nalaz lijevog koljena u smislu degenerativnih promjena) nisu bitno i trajno utjecale na radnu sposobnost tužitelja i nisu utjecale na invalidnost. Vještak zaključno, na temelju relevantne medicinske dokumentacije, težine ozljede, tijeka liječenja i komplikacije u tijeku liječenja, navodi da je bolovanje i konačno umirovljenje tužitelja isključiva posljedica predmetnog događaja od 24.12.2014., tj. da postoji uzročno- posljedična veza između ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi od 24.12.2014. i tužiteljeve nesposobnosti za rad.

    16. Tužitelj nije imao prigovora na opisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka CG. Tuženik smatra da je nalaz i mišljenje nepotpun i traži da se vještak očituje koji su uzroci utvrđenih komplikacija kod tužitelja tijekom liječenja u vidu: višekratnih infekcija zgloba desnog koljena i potkoljenice, razvoj pareze živaca u području desnog koljena i potkoljenice, kao i zbog čega je došlo do razvoja posttraumatske gonartoze teškog stupnja, kao i da se izjasni o utjecaju naprijed navedenih stanja na radnu nesposobnost tužitelja koju je utvrdio u svom nalazu i mišljenju. Predlaže i da se vještak očituje koje to zdravstvene predispozicije zahtijeva radno mjesto kvalificiranog građevinskog radnika i do koje se životne dobi ili ostvarenih godina radnog staža može očekivati da će osoba biti u mogućnosti obavljati poslove tog radnog mjesta.

    17. Stalni sudski vještak dr. CG je 12.12.2024. dostavio pisanu dopunu nalaza i mišljenja prema prijedlogu tuženika, a svoja je utvrđenja pojasnio i usmeno na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 14.4.2025. U pisanoj dopuni vještak navodi da prilikom ozljede desnog koljena tužitelja nije došlo samo do ozljede kostiju (goljenična kost i lisna kost) već prilikom takve ozljede stradaju i okolna tkiva što podrazumijeva: natučenje i nagnječenje kože, potkožnog tkiva, mišića i tetiva, zglobne čahure i zglobnih veza te živaca i krvnih žila u tom području. To sve zajedno stvara locus minoris resistentiae za infekcije, tim više što je liječenje zahtijevalo višekratne operativne zahvate na otvorenom koljenskom zglobu što je samo po sebi dodatna komplikacija i mogućnost infekcije kao komplikacije samog zahvata. Dakle, infekcija nije nastala kao nova bolest već je komplikacija ozljede desnog koljena i potkoljenica nastale u inkriminiranom događaju. Što se tiče razvoja pareze živaca u području desnog koljena i potkoljenice (pareza peroneusa i tibijausa) vještak ističe da se i tu radi o komplikaciji same ozljede tog područja. Anatomski, peronealni živac prolazi mjestom same traume u području glavice lisne kosti. Periferni živci najčešće mogu biti oštećeni udarcima, pritiscima, nagnječenjem i pri prijelomu kosti, a što je sve bilo u ovom slučaju ozljede desnog koljena. Uzroci kod peronealnog živca su, u ovom slučaju kompresija koštanim ulomcima (prijelom glavice lisne kosti), pritisak kasnije kavusom na mjestu prijeloma, posttraumatski edem kao posljedica nagnječenja i poremećaja lokalne cirkulacije i limfne drenaže. Posljedično nastaju motoričke smetnje u području inervacije živca (nemogućnost podizanja stopala) i osjetne smetnje u vidu perstezija u desnoj potkoljenici. Posttraumatska gonartroza desnog koljena također je direktna posljedica navedene ozljede, kao posljedica prijeloma obje kosti desne potkoljenice uz natučenje i nagnječenje mekih struktura koljena. Došlo je do suženja zglobnog prostora desnog koljenskog zgloba te oštećenja hrskavičnog pokrova i stvaranja koštanih izdanaka u samom zglobu. Dodatno su ubrzale razvoj same artroze učestale infekcije u tom području, kao i komplicirani operativni zahvati u tijeku liječenja, a što je na kraju rezultiralo potrebom za potpunom protezu desnog koljenskog zgloba. To je potvrdila RTG obrada desnog koljena 16.3.2017. gdje se u nalazu vidi istrošenost zglobne hrskavice koljena koja se povezuje sa prijelomom u inkriminiranom događaju. Sva gore navedena stanja utjecala su bitno i trajno na radnu sposobnost tužitelja te je isti zbog ozljede i navedenih posljedica bio na dugotrajnom bolovanju i konačno je umirovljen u 5. mjesecu 2017. jer više nije mogao raditi poslove kvalificiranog građevinskog radnika. Na traženje da se očituje koje to zdravstvene predispozicije zahtjeva radno mjesto kvalificiranog građevinskog radnika i do koje se životne dobi ili ostvarenih godina radnog staža može očekivati da će osoba biti u mogućnosti obavljati poslove tog radnog mjesta, vještak se poziva na Pravilnik o mjestima s posebnim uvjetima rada prema kojem građevinski radnici podliježu sljedećim zahtjevima:

    1. teško fizičko naprezanje (manipulacija teretima, dizanje i prenošenje tereta težine više od 25kg za muškarce) i poslovi koji se obavljaju u nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela, često sagibanje, čučanje, klečanje, rad na neravnom terenu.

    2. rad na visini većoj od 3m.

    Da bi se takav rad odvijao prema propisima utvrđena je kontrola zdravstvenog stanja za točku 1. svake dvije godine, a za točku 2. svakih godinu dana, gdje se provjerava kompletna zdravstvena sposobnost da bi radnik zadovoljio propisane uvjete radnog mjesta (kardiovaskularna sposobnost, lokomotorna sposobnost, vid, sluh, neurološki i psihički status, eventualne kronične bolesti). Zaključno, poslove kvalificiranog građevinskog radnika će osoba raditi sve dok ispunjava zdravstvene uvjete za potrebe tog radnog mjesta. Nema nikakvih ograničenja po životnoj dobi (osim da osoba mora biti starija od 18 godina) niti radnom stažu, tako da to ovisi o svakom pojedinačnom slučaju, odnosno o zdravstvenoj sposobnosti radnika.

    Na traženje tuženika da se vještak očituje je li kod tužitelja preostala radna sposobnost za obavljanje nekih drugih poslova i ako jest kojih, vještak odgovara da je kod svoje ocjene uzeo u obzir svu medicinsku dokumentaciju na temelju koje je donio nalaz i mišljenje, posebno nalaz neurologa od 20.7.2018. i nalaz ortopeda od 25.9.2018. te na temelju svega nalazi sljedeće: prema neurologu potvrđena je progresija lezije peroneusa, preporučeno je daljnje fizikalno liječenje, a prema ortopedu je došlo do pogoršanja stanja u vidu stalno prisutnih bolova i utrnutosti desne potkoljenice, a provedena rehabilitacija nije dala zadovoljavajuće rezultate. Nakon završetka liječenja zaostaju i dalje bolovi u desnom koljenu uz otežan hod i šepanje tako da za kretanje izvan kuće koristi jedan štap. Zaostaje slabost desne noge uz hipotrofiju mišića, otežano podiže desno stopalo, ima trnce na vanjskoj strani desne potkoljenice. Stoga je vještak zaključnog mišljenja da kod tužitelja postoji trajna radna nesposobnost i da ne postoji preostala radna sposobnost za obavljanje bilo kakvih drugih poslova.

    18. Sudski vještak dr. CG se na prigovore tuženika očitovao i usmeno na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 14.4.2025. na način da je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja i dopune nalaza i mišljenja. Istaknuo je da je temeljem dokumentacije u spisu i to dopisa firme koja je zaposlila tužitelja utvrdio da je tužitelj u vrijeme ozljeđivanja obavljao poslove građevinskog djelatnika u Austriji. Između kvalificiranog građevinskog radnika i građevinskog radnika postoji razlika u smislu odgovornosti, kvalificirani radnik ima nešto širi opseg odgovornosti i nadgledanja ostalih radnika. Prije izrade nalaza i mišljenja nije pregledao tužitelja, a u spisu nije nigdje navedeno da je izvršeno testiranje kognitivnih sposobnosti tužitelja pa ih nije niti uzeo u obzir jer nije ima na temelju čega. Vještak ponavlja da tužitelj nije sposoban za obavljanje bilo kakvih poslova, a kao što je detaljno obrazložio u pisanom nalazu i mišljenju i u pisanom očitovanju na prigovore tuženika.

    19. Sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskih vještaka prof. dr. sc. Božidara Šebečića, prof. dr. sc. Snježane Miškov i dr. CG jer su u cijelosti ispunili postavljene zadatke. Detaljno su i jasno obrazložili svoja mišljenja utemeljena na pregledu medicinske dokumentacije iz spisa, a vještaci Miškov i Šebečić i na temelju pregleda tužitelja. Na istaknute prigovore su se očitovali pisano i usmeno pred sudom te njihova utvrđenja ovom sudu nisu dovedena u pitanje. Okolnost da su vještaci Šebečić i Miškov na ročištu 19.12.2019. promijenili ocjenu potrebe za trajnom pomoći na 30 sati mjesečno, odnosno 1 sat dnevno, a što je povišenje u odnosu na pisani nalaz i mišljenje od 27.6.2019. kada su procijenili da je ista potrebna u opsegu od 20 sati mjesečno, ne dovodi u pitanje pravilnost njihovog mišljenja, kako to paušalno prigovara tuženik, budući su vještaci dali objašnjenje da je navedena promjena rezultat detaljnog iščitavanja nalaza ortopeda od 29.5.2018. (dovršetak liječenja), kao i njihovih utvrđenja prilikom pregleda tužitelja.

    20. Cijeneći naprijed opisane rezultate provedenog kirurškog i neurološkog vještačenja, kao i vještačenja po vještaku medicine rada koji je utvrdio tužiteljevu trajnu i potpunu radnu nesposobnost, kao i uzročnu povezanost iste sa predmetnim štetnim događajem, sud utvrđuje da primjerena i pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu tužitelja (smanjenje životne aktivnosti, bol, strah i naruženje) iznosi 33.000,00 EUR. Sud je cijenio dob tužitelja (rođen 1962.) jer će utvrđene trajne posljedica uslijed kojih mu je smanjena životna aktivnost u omjeru od 42% očekivano trpjeti još dugo vremena. Cijenjena je težina ozljede (višeiverni prijelom gornjeg dijela desne goljenične kosti i višeiverni prijelom glavice lisne kosti), operativni zahvati u Republici Hrvatskoj i Republici Austriji, dugotrajnost liječenja, brojnost pregleda kod ortopeda i neurologa, provođenje rehabilitacije i fizikalnih terapija, zaostali bolovi u koljenu i nakon ugradnje revizijske endoproteze, a zbog čega se otežano kreće, često uz pomoć štake. Cijenjeno je naruženje većeg stupnja koje se ogleda i u zaostalim ožiljcima u području koljena i potkoljenice (iako sam tužitelj navodi da mu je ožiljak najmanji problem) i u hodu uz štaku te šepanje pri hodu bez štake, a zbog čega tužitelj trpi odgovarajuće duševne boli. Tijekom razdoblja liječenja tužitelju je po ocjeni liječnika vještaka bila potreba tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 1680 sati. Na okolnost cijene sata je provedeno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković koja u svom nalazu i mišljenju od dana 8.4.2024. utvrđuje da cijena sata nestručno pružene pomoći prema mjestu boravišta tužitelja ([adresa]) iznosi 9,80 EUR. Navedenu cijena sata nestručno pružene pomoći je vještak utvrdio iz javno dostupnih podataka Statistics Austria (uvid na link: https://www.statistik.at/statistiken/bevoelkerung-und-soziales/einkommen-undsoziale- lage/monatseinkommen) o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći za grupu nekvalificirani radnik, odnosno radnike sa završenim osnovnim obrazovanjem. Stoga tužitelju na ime tuđe pomoći i njege za razdoblje do 29.5.2018. (završeno liječenje) pripada pravo na naknadu štete s naslova tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 16.128,00 EUR. Budući je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju s naslova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu ukupan iznos od 6.636,80 EUR, to mu je dužan naknaditi daljnji iznos od 42.491,20 EUR uvećano za zatezne kamate tekuće od dana 27.3.2015. pa do isplate.

    21. Vještaci su sa sigurnošću utvrdili i da kod tužitelja postoji potreba za trajnom nestručnom pomoći i njegom zbog postojanja i opsega tjelesnog oštećenja i to u opsegu od 30 sati mjesečno, odnosno jedan sat dnevno. Sud istu dosuđuje temeljem čl. 1088 ZOO-a u iznosu od 288,00 EUR mjesečno počevši od mjeseca nakon završetka liječenja, dakle lipnja 2018. pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti. Cijena sata pomoći i njege određena je, sukladno utvrđenjima financijskog vještaka, u iznosu od 9,80 EUR.

    22. Zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi imovinsku štetu za uništene stvari u ukupnom iznosu od 480,92 EUR, uvećano za pripadajuće zatezne kamate sud ocjenjuje neosnovanim. Naime, tuženik je tužitelju u mirnom postupku na ime uništenih stvari isplatio iznos od 199,08 EUR, a koji se iznos odnosi na uništenu odjeću i obuću. Tužitelj u tužbi potražuje i naknadu uništenog mobitela tržišne vrijednosti 150,00 EUR, navigacije tržišne vrijednosti 150,00 EUR te aparata za kavu tržišne vrijednosti 120,00 EUR, a koji zahtjev tuženik u cijelosti osporava navodeći da iz zapisnika o očevidu nije razvidno da bi navedene stvari bile uništene. Tužitelj u svom iskazu ne spominje niti uništeni mobitel niti uništenu navigaciju, a za aparat za kavu, kao i odjeću i obuću, navodi da je koštao više no što je navedeno u tužbi. Kako opisane tvrdnje nisu potkrijepljene niti jednim dokazom, čak niti detaljnijim opisom spornog aparata za kavu, a iste se niti ne navode u zapisniku o očevidu, to sud primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221. a ZPP-a u svezi s čl. 219. st. 1. ZPP-a taj dio tužbenog zahtjeva odbija kao neosnovan.

    23. Primjenom pravila o teretu dokazivanja odbijen je i dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na trošak prijevoza radi odlaska na liječenje i trošak cestarine. Sa sigurnošću je sudski vještak Božidar Šebečić istaknuo da je tužitelju bio potreban prijevoz radi odlaska na liječenje budući se nije mogao kretati niti koristiti sredstva javnog prijevoza. Tužitelj u podnesku od dana 5.9.2019. specificira broj odlazaka i udaljenost od svog mjesta stanovanja do zdravstvenih ustanova, odnosno liječnika kod kojih se liječio. Tako navodi da je do navedenih zdravstvenih ustanova svakodnevno putovao osobnim automobilom. Udaljenost od tužiteljevog mjesta stanovanja do navedenih zdravstvenih ustanova iznosi kako slijedi:

    1. udaljenost do Steiermarkische Gebietskrankenkasse (GKK Ambulatorien) iznosi oko 26 km u oba smjera tužitelj je putovao 36puta 26km=ukupno 936 prijeđenih kilometara; 2. udaljenost do Unfalkrankenhaus "Graz" iznosi 15,92km u oba smjera tužitelj je putovao 53puta15,92km=ukupno 843,76 prijeđenih kilometara;

    3. udaljenost do Steiermarkische Gebietskrankenkasse, Č [adresa] iznosi oko 16,62km u oba smjera tužitelj je putovao 10puta16,62km=ukupno 166,2 prijeđenih kilometara;

    4. udaljenost do kućnog doktora DG iznosi 11,6km u oba smjera tužitelj je putovao 26puta11,6km=ukupno 301,6 prijeđenih kilometara.

    Tužitelj je dakle od mjesta stanovanja do navedenih zdravstvenih ustanova i povratno ukupno prešao 2.247,56 km (936 + 843,76 + 166,2 + 301,6) slijedom čega tužitelj od tuženika s naslova troškova prijevoza potražuje iznos od 2,00 kn po prijeđenom kilometru za gore navedene 4 relacije, odnosno:

    - za relaciju do Steiermarkische Gebietskrankenkasse (GKK Ambulatorien) tužitelj potražuje 936km*2,00kn/km:1.872,00 kn, odnosno iznos od 249,60 EUR s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od dana zadnje rehabilitacije u navedenoj ustanovi dana 20.1.2017.

    - za relaciju do Unfalkrankenhaus "Graz" tužitelj potražuje 843,76km*2,00 kn/km=1.687,52kn, odnosno iznos od 225,00 EUR s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od dana zadnje kontrole dana 15.7.2016.

    - za relaciju do Steiermarkische Gebietskrankenkasse, [adresa] tužitelj potražuje 166,2km*2,00kn/km=332,40 kn, odnosno 44,32 EUR s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od zadnjeg obavljenog pregleda dana 7.1.2016.

    - za relaciju do kućnog doktora DG tužitelj potražuje 301,6km*2,00 kn/km=603,20 kn odnosno iznos od 80,43 EUR s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od dana zadnje posjete dana 24.3.2018.

    Tužitelj je također zbog učestalog putovanja imao i trošak cestarine čiju naknadu potražuje u iznosu od 54,00 EUR sukladno priložećim računima.

    U svom iskazu tužitelj ističe da je protezu ugradio u 138 km udaljenoj bolnici Stolzalpe te da je trošak prijevoza do te bolnice, a išao je devet puta tamo i natrag, plaćao sam. Imao je trošak plaćanja tunela 9,80 EUR u jednom i u drugom smjeru. Išao je na pregled kod neurologa da ustanovi aktivnost živaca koje je izgubio prilikom četiri operacije, tamo se ga uputili iz UKH bolnice. On je u blizini UKH bolnice pa je i tamo imao trošak. Išao je i kod kardiologa u centru, također udaljen od njegove kuće 13 km. Imao je pravo na sanitetski prijevoz, morao ga je doplaćivati 10,00 EUR, a koristio ga je tri puta, kada je imao jake bolove i nije se mogao nikako kretati.

    Međutim, tužitelj nije priložio niti jedan dokaz na temelju kojeg bi sud sa sigurnošću mogao utvrditi naprijed istaknute udaljenosti od njegovog mjesta stanovanja do zdravstvenih ustanova u koje je odlazio radi liječenja, a ne radi se o opće poznatim okolnostima. Navedeno ne proizlazi jasno niti iz njegovog iskaza u kojem netočno prikazuje trošak tunela u iznosu od 9,80 EUR budući je iz priloženih preslika računa ASFiNAG razvidno da taj trošak iznosi 9,00 EUR No, kako nije dokazano za koje je relacije pri odlasku na liječenje niti taj trošak trebalo platiti, a tuženik sve naprijed navedeno osporava i po osnovu i visinu, to je zahtjev za naknadu štete s naslova troška prijevoza radi odlaska na liječenje i troška cestarine u cijelosti odbijen.

    24. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Božidara Šebečića i prof. dr. sc. Snježane Miškov u dijelu u kojem vještaci ističu da je liječenje tužitelja bilo moguće provesti na teret zdravstvenog osiguranja te ukoliko se neki troškovi odnose na liječenje u privatnim ustanovama koje nemaju ugovor sa zdravstvenim osiguranjem, tada ti troškovi nisu opravdani. Slijedom navedenog, tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova liječenja u iznosu od 1.266,47 EUR uvećano za pripadajuće zatezne kamate jer nije dokazao opravdanost tih troškova.

    25. Tužitelj od tuženika potražuje i naknadu štete na ime izgubljene zarade, kao i naknadu za trajnu pomoć i njegu (rentu). U ovom je postupku utužena naknada štete na ime izgubljene zarade za razdoblje od siječnja 2015. do lipnja 2018. Tužitelj je potom dana 12.5.2023. pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu podnio još jednu tužbu radi izgubljene zarade i to za razdoblje od lipnja 2018. do ožujka 2023. Predmet je zaveden pod poslovnim brojem Pn-11259/2023. Radi ekonomičnosti postupka ovaj sud je rješenjem poslovni broj Pn-1190/2019-115 od dana 16.12.2024. odlučio da će se predmeti spojiti radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja, a temeljem čl. 313. st. 1. ZPP-a.

    26. Po prijedlogu tužitelja provedeno je financijsko vještačenje sa zadatkom vještaku da na temelju dokumentacije u spisu, pribavljenih potvrda o primicima tužitelja na račun invalidnosti utvrdi visinu izgubljenih prihoda za razdoblje od siječnja 2015. pa do izrade nalaza i mišljenja, kao i razliku plaće i bolovanja te dalje razliku plaće i primanja s osnova nezaposlenosti. Tužitelj od Republike Austrije prima invalidsku mirovinu, također ju prima od Republike Slovenije, od Republike Srpske, entitet Bosne i Hercegovine koje potvrde prileži spisu i iz kojeg se vide datumi od kada ih prima. Vještak će pribaviti i daljnju potrebnu dokumentaciju, posebno radi utvrđivanja ima li tužitelj pravo prema mirovinskom osiguranju u Republici Italiji ostvarivati mirovinu. Vještak je pregledao svu dostavljenu dokumentaciju nakon čega daje svoj nalaz. Navodi da je tužitelj dana 24.12.2014. stradao u prometnoj nezgodi te je zbog zadobivenih ozljeda koje su posljedica štetnog događaja bio na bolovanju do 10.02.2016., a od 10.02.2016. nadalje zbog posljedica štetnog događaja tužitelj više nije bio u mogućnosti nastaviti radni odnos te je primao naknadu koju mu je do svibnja 2017. isplaćivala Služba za zapošljavanje Štajerska. Obzirom na tužiteljevo zdravstveno stanje od veljače 2016. je ostvarivao pravo na invalidsku mirovinu sukladno ostvarenom mirovinskom stažu u Republici Austriji, od studenog 2018. je ostvarivao pravo na invalidsku mirovinu sukladno ostvarenom mirovinskom stažu u Republici Sloveniji, te od siječnja 2021. pravo na invalidsku mirovinu sukladno ostvarenom mirovinskom stažu u Republici Srpskoj. U vrijeme nastanka štetnog događaja tužitelj je bio zaposlen kao stručni radnik u društvu Bauunternehmung Ing. Franz Kahr GmbH, Graz, Austria, o čemu u spisu prileži Potvrda o prijemu od dana 23.06.2014. (list 21 i 70 spisa) te Potvrda o radu od dana 5.4.2018., (list 72 i 73 spisa). Vještak je temeljem dokumentacije koja mu je stavljena na raspolaganje, dokument Platna lista plaća detalj za radnika ČG za razdoblje od 31.12.2014. do 16.7.2015. (list 81 – 85 spisa), kod poslodavca Bauunternehmung Ing. Franz Kahr GmbH, Graz, Austria, izvršio izračun vrijednosti prosječne neto plaće koju je tužitelj ostvarivao u razdoblju od šest mjeseci koje je prethodilo štetnom događaju zbog posljedica kojeg je tužitelj koristio bolovanje te je potom umirovljen. Na temelju izračuna vrijednosti prosječne neto plaće koju je tužitelj ostvarivao u razdoblju prije štetnog događaja (od srpnja do prosinca 2014.) vještak daje izračun da je visina prosječne neto plaće tužitelja bila 2.828,53 EUR.

    Vještak dalje daje tabelarni pregled očekivane neto plaće, isplaćene neto naknade za bolovanje, isplaćivane naknade Službe za zapošljavanje Štajerska i isplaćivanih iznosa invalidske mirovine Republike Austrije, Republike Slovenije i Republike Srpske, te izračun razlike koja bi pripadala tužitelju pod pretpostavkom da nije bilo štetenog događaja i da bi u utuženom razdoblju nastavio raditi. Iz dostupne dokumentacije nije razvidno da bi tužitelj ostvarivao pravo na invalidsku mirovinu u Republici Italiji, niti je razvidno da je tužitelju isplaćivana mirovina iz mirovinskog osiguranja Republike Italije. S obzirom da je Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Filijala Banja Luka, u Uvjerenjima, koja je izdao u svrhu reguliranja osobnih prava tužitelja, iznose isplaćivane invalidske mirovine iskazao u konvertibilnim markama, odnosno službenoj valuti Federacije Bosne i Hercegovine, vještak će iskazati sve iznose u valuti u kojoj su izvršena plaćanja te će utvrđene iznose preračunati u euro koji je na dan izrade vještačenja službena valuta u Republici Hrvatskoj. Na temelju navedenog vještak utvrđuje da bi u utuženom razdoblju (od siječnja 2015. do dana izrade nalaza i mišljenja) očekivani ukupni iznos neto plaće iznosio 313.966,46 EUR. Stvarno isplaćene neto naknade i isplaćene invalidske mirovine su ukupno iznosile 54.866,04 EUR. Slijedom navedenog, potraživanje tužitelja za razliku neto primitaka do očekivane neto plaće u utuženom razdoblju bi ukupno iznosilo 259.100,42 EUR (mjesečni iznosi iskazani u tabeli 2. stupac 9).

    27. Tužitelj nije imao prigovor na nalaz i mišljenje financijskog vještaka. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka. Ističe da je vještak prekoračio zadatak budući mu je naloženo utvrditi izgubljenu zaradu tužitelja u razdoblju od siječnja 2015. do ožujka 2023., dok je vještak to učinio zaključno do izrade nalaza i mišljenja. Smatra da je vještak svoje izračune pogrešno temeljio na sljedećim pretpostavkama:

    - tužitelj prima invalidsku mirovinu u Republici Austriji od veljače 2016;

    - tužitelj prima invalidsku mirovinu u Republici Sloveniji od studenog 2018;

    - tužitelj prima invalidsku mirovinu u Republici Srpskoj od siječnja 2021;

    - tužitelj nema pravo na invalidsku mirovinu u Republici Italiji, pa isto nije niti uzeto u obzir. Smatra da je vještak za pravilan izračun izgubljene zarade na koju tužitelj eventualno ima svakako potrebno uzeti u obzir i činjenice da je tužitelj itekako zakasnio s podnošenjem zahtjeva za priznavanje invalidske mirovine u Republici Sloveniji i Republici Srpskoj, a da li je podnio ovakav zahtjev i nadležnim tijelima u Republici Italiji do danas nije poznato, niti je tužitelj o tome dostavio dokaz. Da je vještak brižljivo i savjesno proučio predmet vještačenja, utvrdio bi da je tužitelj zahtjev za priznavanjem invalidske mirovine u Sloveniji podnio tek u listopadu 2018. godine (točnije 22.10.2018.), iako je tada već bio u mirovini 2,5 godine. Također je vještak trebao u izračune uzeti u obzir i isplate invalidskih mirovina koje bi tužitelj ostvarivao u Republici Sloveniji i Republici Srpskoj da je na vrijeme podnio svoje zahtjeve, odnosno od veljače 2016. Navodi i da je pitanje invalidske mirovine u Republici Italiji ostalo nerazriješeno, izuzet činjenica da tužitelj nije korisnik tog prava ne znači ujedno da to pravo nema, osobito ima li se u vidu činjenica da je tužitelj u Italiji ostvario najduži mirovinski staž u trajanju od 8 godina, pet mjeseci i pet dana.

    28. Financijski vještak Petra Blašković se pisanim putem očitovala na prigovore tuženika dana 26.7.2024. Ističe da je kod izračuna izgubljene zarade postupila sukladno zadatku suda po kojem je istu trebala utvrditi za razdoblje od siječnja 2015. pa do izrade nalaza i mišljenja. Iznosi izgubljenih prihoda iskazani su u Tabeli 2. po mjesecima, stoga nema zapreke da se koriste i izračuni za kraće vremensko razdoblje ukoliko je to potrebno (bilo do lipnja 2018. ili do ožujka 2023.). Ocjena činjenice je li tužitelj zakasnio s podnošenjem zahtjeva za priznavanje invalidske mirovine nije u domeni financijskog vještaka, a zadatkom vještačenja nije bilo uzeti u obzir potencijalne iznose mirovina koje bi tužitelj ostvarivao u Republici Sloveniji i Republici Srpskoj da je na vrijeme podnio svoje zahtjeve, odnosno da li bi tužitelj u zavisnosti s drugim faktorima moguće otišao u prijevremenu starosnu mirovinu. Vezano za navod da je zadatak vještaka bio da pribavi daljnju potrebnu dokumentaciju vezano za ostvarivanje mirovine u Republici Italiji, vještak navodi kako u spisu predmeta prileži Izjava Državnog instituta socijalne zaštite – Kancelarija u Trstu, Odjeljenje za penzije od 28.01.2021. u kojem se navodi kako tužitelj nije nositelj bilo kojeg izvršenja koje pruža ovaj institut, a da li tužitelj ima pravo prema mirovinskom osiguranja u Republici Italiji ostvarivati mirovinu je pravno pitanje koje nije u domeni financijskog vještaka. Vezano uz sporno pitanje ostvarivanja prava prema mirovinskom i socijalnom osiguranju Republike Italije, tužitelj je uz podnesak od dana 29.4.2025. (list 1032 – 1033 spisa), dostavio potvrdu iz koje proizlazi da je dana 22.10.2018. tužitelj podnio zahtjev za invalidsku mirovinu te da je njegov zahtjev odbijen jer u posljednjih pet godina prije podnošenja zahtjeva nije uplaćen niti jedan tjedni doprinos u talijanskom osiguranje, odnosno nije ispunjen uvjet minimalnog 156 tjednih uplata propisan talijanskim zakonodavstvom.

    29. Financijski vještak Petra Blašković se na prigovore tuženika očitovala i usmeno na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 2.9.2025. U cijelosti je ostala kod pisanog nalaza i mišljenja od 8.4.2024. te pisanog očitovanja od dana 26.7.2024. Vezano za navod tuženika da je zbog inertnosti tužitelja isti sa zakašnjenjem realizirao svoje invalidske mirovine te da bi se isto trebalo uzeti u obzir pri izračunu izgubljene zarade navodim kako navedeno nije bilo obuhvaćeno zadatkom vještačenja, a pravno je pitanje da li je tužitelj sa zakašnjenjem realizirao svoja prava invalidske mirovine i od kada bi to bilo, a što je nužan preduvjet da bi vještak mogao vršiti bilo kakve izračune.

    30. Tuženik neosnovano osporava pravo tužitelja na isplatu izgubljene zarade koju tužitelj potražuje kao razliku između prosječne mjesečne plaće koju je primao kao kvalificirani građevinski radnik zaposlen kod poslodavca Bauunternehmung Ing. Franz Kahr GmbH, Graz, Austria i koja je iznosila 2.828,53 EUR, umanjeno za invalidsku mirovinu koju prima od Republike Austrije (od veljače 2016.), od Republike Slovenije (od studenog 2018.) i Republike Srpska (od siječnja 2021.). Okolnost je li tužitelj imao sklopljen ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme nije odlučujuća za utvrđivanje pripada li mu pravo na izgubljenu zaradu u visinu koju je ostvarivao prije predmetnog štetnog događaja. To stoga što nije sporno da je šest mjeseci prije ozljeđivanja, počevši od 23.6.2014. obavljao poslove kvalificiranog građevinskog radnika i za svoj rad primao plaću, i da je, kao što je utvrdio vještak medicine rada dr. CG, tužitelj imao zdravstvene predispozicije koje zahtjeva to radno mjesto, da ranija ozljeda desnog gležnja od 2002., fibrilacija atrija te degenerativne promjene lijevog koljena nisu bitno i trajno utjecale na radnu sposobnost tužitelja i nisu utjecale na invalidnost, kao i da za obavljanje poslova kvalificiranog građevinskog radnika nema nikakvih ograničenja po životnoj dobi (osim da osoba mora biti starija od 18 godina) niti radnom stažu. Stoga na strani tužitelja sud ne nalazi niti jedan razlog zbog kojeg isti, da nije bilo štetnog događaja, ne bi mogao osnovano očekivati da će dobit u vidu zarade i dalje ostvarivati obavljajući poslove kvalificiranog građevinskog radnika kod istog ili čak drugog poslodavca i za iste uredno ostvarivati prosječnu mjesečnu plaću u visini barem kao i do štetnog događaja (tužitelj spominje očekivanu i uobičajenu povišicu od 5 %). Zbog predmetnog štetnog događaja tužitelju je prestao radni odnos kod poslodavca Bauunternehmung Ing. Franz Kahr GmbH, Graz, Austria dana 11.3.2015. Od dana štetnog događaja 24.12.2014. pa do prestanka radnog odnosa je tužitelj bio na bolovanju, potom na zavodu za zapošljavanje. U svibnju 2017. je otišao u invalidsku mirovinu jer više nije mogao obavljati poslovne kvalificiranog građevinskog radnika. Tuženik prigovara i da je tužitelj doprinio nastanku štete s osnove izgubljene zarade, u prvom redu visini te štete jer se nije pravovremeno obratio nadležnim tijelima radi ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu. Prigovor je paušalan i neosnovan jer je tužitelj dokazao da je zahtjeve podnio, dok na odluku na osnovanost istih ne može odlučivati. Slijedom svega navedenog, sud je usvojio dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu štete na ime izgubljene zarade za razdoblje od veljače 2015. do travnja 2023., kako je financijski vještak utvrdio u svom nalazu i mišljenju, sve kako je opisano u točci I. izreke presude, cijeneći da tužitelj i dalje trpi taj vid štete. Zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade s naslova neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu dosuđene su počevši od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva (podnesen dana 26.3.2015.), sve sukladno čl. 1103. ZOO-a i čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

    31. Sud je dopustio preinaku tužbenog zahtjeva koju je tužitelj učinio pozivajući se na odluku o promjeni Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade donesene na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog dana 5.3.2020. i 15.6.2020, Su-IV-47/20 po kojoj se do tada prihvaćeni iznosi naznačeni u kunama po svim osnovama povećavaju za 50% (podnesak od 15.7.2020.) jer kada ista ne bi bila dopuštena, tužitelju koji ni na koji način nije mogao predvidjeti opisano povećanje u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva i tužbe, bi se neosnovano uskratilo pravo postupanja sukladno opisanoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao i preinake nakon provedenih medicinskih vještačenja i usmenih dopunskih očitovanja vještaka. Preinaka nakon provedenih medicinskih vještačenja i financijskog vještačenja dopuštena je budući tužitelj iz iste činjenične i pravne osnove potražuje povišene novčane iznose kao rezultat provedenih vještačenja bez kojih, opet bez svoje krivnje, nije mogao točno procijeniti opseg pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete, potrebe za tuđom pomoći i njegom i trajnom pomoći jer za to nema stručnog znanja, a zbog čega je i predložio provođenje vještačenja. U konačnici, i preinaka uslijed inflatornih okolnosti predstavlja opravdani razlog zatraženom povišenju i navedeno ne može ići na teret tužitelja (konačno specificirani tužbeni zahtjev od dana 29.4.2025.). To stoga što inflacija, nesporno, smanjuje vrijednost novca, a kako je u konkretnom slučaju upravo novac satisfakcija za pretrpljenu štetu, to naknada iste neće ispuniti svoju svrhu ukoliko visina ne bude usklađena sa realnim troškovima života. Tuženik je dužan tužitelju isplatiti pravičnu novčanu naknadu, sve temeljem čl. 1045. i čl. 1046 ZOO-a, koju tužitelj, cijeneći okolnosti slučaja, potražuje svojim dopuštenim, preinačenim zahtjevima. Sud je, s druge strane, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade dužan utvrditi jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, imati na umu cilj kojemu služi ta naknada te posebno voditi računa da se zatraženom naknadom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2 ZOO-a) već da ista odgovara jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha.

    32. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154 st. 5 i čl. 155 ZPP-a, prema vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Troškovi koji su tužitelju bili potrebni za svrhovito vođenje postupka se odnose na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 1746 bodova (Tbr. 28), tužbe u iznosu od 1746 bodova (Tbr. 7 t. 1), podnesaka od 17.9.2018., 23.11.2018., u iznosu od po 1746 bodova za svaki (Tbr. 8.t. 1), podneska od 29.4.2025. u iznosu od 2365 boda (Tbr. 8. t. 1.) i podneska od 15.7.2020. u iznosu od 1687 bodova (Tbr. 8. t. 1.), za sastavak podnesaka od 8.1.2019., 25.2.2019., 5.9.2019., 9.10.2019., 16.12.2019., 7.5.2020., 15.7.2020., 6.11.2020., 8.1.2021., 23.11.2021., 12.5.2023., 9.1.2024., 20.5.2024., 14.6.2024., 19.7.2024., 7.11.2024., 6.12.2024., 8.1.2025., u iznosu od po 50 bodova za svaki (Tbr. 8.t.3). Nisu priznati zatraženi troškovi sastava podnesaka uz koje tužitelj dostavlja ovjerene prijevode ili daljnju dokumentaciju ili obavještava sud o plaćanjima predujma ili požuruje zakazivanje ročišta jer navedeni nisu nužni, a poduzimanje danjih radnji suda ovisi o stanju spisa i raspoloživim terminima. Priznati trošak zastupanja na ročištima održanim 9.4.2019., 9.12.2019. u iznosu od po 1746 bodova za svako, ročišta 17.12.2020., 1.3.2022. i 14.4.2025, 19.1.2026. u iznosu od po 1687 bodova za svako (Tbr. 9. t. 1.) i za ročište za objavu presude iznos od 50 bodova (Tbr. 9.t.3). Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 10.244,50 EUR trošak iznosi 51.222,50 EUR. Navedenom treba dodati trošak medicinskih vještačenja u iznosu od 530,89 EUR, financijskog vještačenja u iznosu od 398,17 EUR, vještačenja po vještaku medicine rada u iznosu od 242,71 EUR te pristup vještaka na ročište u ukupnom iznosu od 133,18 EUR. Tužitelj ima pravo i na naknadu troška stručnog prijevoda dostavljene dokumentacije u iznosu od 48,00 EUR, prema izdanom računu, sudske pristojbe na tužbe u iznosu od 663,61 EUR i 331,81 EUR i presudu 663,61 EUR pa ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 54.234,48 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određeni temeljem čl. 29. st. 2. ZOO-a, tekućim od dana 4. ožujka 2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, plativo u roku od 15 dana.

    U Zagrebu 4. ožujka 2026.

    Sutkinja

    Ivana Markotić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

    DNA:

    -pun. tužitelja

    -pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.
    Prijavite se Besplatno se registrirajte