REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

P-521/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Martini Barić, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojega zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba, d.d., Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, kojeg zastupa punomoćnik Dejan Kuharić, odvjetnik u Koprivnici, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 4. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba, d.d., Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska platiti tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb iznos od 1.101,17 EUR s zateznim kamatama tekućim od 25.svibnja 2021. do isplate, tekućim od 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 600,00 eura, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se dana 27. veljače 2021., u mjestu Krilo Jasenice, Poljička cesta Krilo kbr. 27, dogodila se prometna nezgoda na način da osiguranik tuženika upravljajući motociklom Honda CBR, reg. oznake: S, uslijed neprilagođene brzine stanju i uvjetima na cesti nije prilagodio vožn ju kretanja motocikla kojom prilikom je izgubio nadzor i kontrolu nad istim te svojim prednjim lijevim bočnim dijelom motocikla udario u zadnji lijevi bočni dio vozila Land Rover Range Rover Evoque 2.0.D, reg. oznake [registarska oznaka] (probne pločice) osiguranog kod tužitelja, a kojim je upravljao SK. Ističe da je za vozilo Land Rover Range Rover Evoque 2.0.D, broj šasije: [broj šasije] kod tužitelja bila zaključena polica kasko osiguranja cestovnih vozila broj: 03068300006239, to je tužitelj temeljem prijave i zahtjeva za naknadu štete od strane vlasnika vozila AGRAM LEASING d.o.o. kompenzirao dana 24. svibnja 2021. iznos od 5.505,86 eura te da tužitelj ima pravo na regresno potraživanje isplaćene naknade štete tuženika u visini 5.505,86 eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor zastare, osporava odgovornost tuženikovog osiguranika za nastanak štetnog događaja te činjenične navode iz tužbe. U navodima odgovora na tužbu ne osporava činjenicu da je vlasnik vozila registracijske oznake [registarska oznaka] imao kod tuženika sklopljenu policu o osiguranju od automobilske odgovornosti, kao ni da je 27. veljače 2021. nastao štetni događaj. Upire na to da je SK kojemu izdan Obvezni prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja te da je za predmetnu prometnu nesreću kriv osiguranik tužitelja i to jer se iz sporedne ceste uključivao na glavnu cestu, a bez da se uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Ističe da je i protiv osiguranika tuženika EK izdan obvezni prekršajni nalog povodom štetnog događaja.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš, klasa: 211-04/21-P/4785, od 24. ožujka 2021.(list 6.-9. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete (list 10. -13. spisa), policu kasko osiguranja cestovnih vozila uz odgovarajuću ponudu i uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 14. -46. spisa), ugovor o financijskom leasingu uz prometnu i vozačku dozvolu (list 48. -50. spisa), izvid štete uz pripadajuće fotografije (list 51.-63. spisa), obračun štete i odobrenje isplate (list 64. -66. spisa), izvansudska nagodba i izjava o prijeboju (list 67. -68. spisa), dopise (list 69.-74. spisa), zapisnik o očevidu MUP-a Policijske uprave splitsko -dalmatinske, Policijske postaje Omiš (list 121.-123. spisa), skica mjesta događaja (list 124. spisa), fotografije s mjesta nezgode (list 125.-129. spisa) te je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku prometno tehničke struke Igoru Jakopliću dipl. ing. na okolnost nastanka, dinamike štetnog događaja i uzročno posljedične veze.

4. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23, dalje: ZPP) te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan i to u omjeru od 20% od zatraženog iznosa.

5. U ovoj pravnoj stvari tužitelj potražuje isplatu regresnog duga za naknadu materijalne štete isplaćene oštećenoj AGRAM LEASING d.o.o. koja je nastala na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] u predmetnoj prometnoj nesreći.

6. Parnične stranke su na ročištu održanom 11. ožujka 2025. suglasno izjavile da je između njih sporna jedino odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, dok je visina nastale štete nesporna.

7. Prema odredbi članka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23., dalje u tekstu: ZOO) isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (zakonska subrogacija). S obzirom na to da je tužitelj isplatio iznos štete koja je nastupila po štetnom događaju (list 68. spisa), aktivno je legitimiran podnijeti tužbu povodom citirane odredbe o subrogaciji.

8. U odnosu na tuženikov prigovor da je nastupila zastara predmetnog potraživanja, u primjeni je odredba članka 230. ZOO-a prema kojoj tražbina naknade štete zastarijeva u roku tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Budući da iz stanja spisa proizlazi da je izvid štete na predmetnom vozilu izvršen 18. ožujka 2021. (list 51. spisa), a datum obračuna štete je 20. ožujka 2021. (list 65. spisa), to tužitelj, koji je podnio tužbu 15. ožujka 2024., nije u zastari s podnošenjem tužbe u ovom predmetu.

9. U ovom je predmetu, prije svega, valjalo utvrditi odgovornost sudionika za nastanak prometne nezgode.

10. Iz predmeta MUP-a Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš, klasa: 211-04/21-P/4785, od 24. ožujka 2021. proizlazi da su poduzete radnje prema SK zbog prometnog prekršaja iz članka 43. stavka 2. kažnjivog po članku 43. stavku 3. uz primjenu članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10, 74/2011, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24 dalje: ZOSPC), a prema KK zbog počinjenog prekršaja iz članka 223. stavka 2. kažnjivog po članku 223. stavku 3. ZOSPC-a, kao i da je izdan obvezni prekršajni nalog zbog prekršaja iz članka 244. stavka 4. kažnjivog po članku 244. stavku 7. ZOSPC-a (list 6.-7. spisa). Također, ovom sudu su od strane MUP-a Policijske uprave splitsko -dalmatinske, Policijske postaje Omiš zapisnik o očevidu (list 121.-123. spisa), skica mjesta događaja (list 124. spisa), fotografije s mjesta nezgode (list 125.-129. spisa) iz koje dokumentacije proizlazi da su poduzete mjere i radnje protiv SK zbog počinjenog prekršaja iz članka 43. stavka 2. kažnjivog po članku 43. stavku 3. uz primjenu članka 293. stavka 2. ZOSPC-a te protiv EK zbog počinjenog prekršaja iz članka 223. stavka 2. kažnjivog po članku 223. stavku 3. ZOSPC-a, kao i da je izdan obvezni prekršajni nalog zbog prekršaja iz članka 244. stavka 4. kažnjivog po članku 244. stavku 7. ZOSPC-a. Svu navedenu dokumentaciju sudski vještak je koristio pri izradi svog nalaza i mišljenja na sporne okolnosti odgovornosti za štetu.

11. Prema članku 43. stavku 1. ZOSPC-a vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja (stavak 2.).

12. Prema članku 223. stavku 2. ZOSPC-a vozač ima pravo upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila koje su upisane u vozačkoj dozvoli.

13. Prema članku 244. stavku 4. ZOSPC-a pločice na vozilu moraju biti postavljene tako da se dobro vide, ne smiju se oštećivati, ne smije se dodavati sadržaj koji nije propisan i moraju biti čitljive.

14. Radi utvrđenja činjenica dinamike nastanka štetnog događaja odnosno uzročno posljedične veze za nastanak štetnog događaja sud je proveo dokaz prometnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prometne struke Igoru Jakopliću, dipl. ing. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi daje prilikom nezgode došlo di bočnog sudara između motocikla osiguranika tuženika Honda reg. oznake [registarska oznaka] i osiguranika tužitelja Land Rover reg. znake ZG5408HL na nepreglednom raskrižju.

15. Iz nalaza i mišljenja slijedi da se motocikl osiguranika tuženika E kroz raskrižje kretao kolnikom ceste s prednošću prolaska iz smjera zapada prema istoku, kad je došlo do bočnog sudara s osobnim vozilom osiguranika tužitelja Land Rover, koje je u raskrižju skretalo u lijevo od juga prema zapadu. U nalazu i mišljenju vještak je istaknuo da sudarna brzina motocikla Honda je iznosila oko 10 km/h, a prije nezgode se motocikl kretao brzinom od oko 55,4 km/h. Osobno vozilo osiguranika tužitelja Land Rover se u trenutku sudara kretalo brzinom od oko 19 km/h, a prije nezgode se moglo kretati brzinom od oko 21 km/h, a da je vozač motocikla je u konkretnoj situaciji sudar mogao izbjeći forsiranim kočenjem pri prethodnom kretanju bilo kojom brzinom koja ne premašuje 54 km/h. U pisanom nalazu i mišljenju je istaknuo da je uzrok nezgode direktno vezan na lošu preglednost između smjerova iz kojih su prema mjestu sudara naišli sudionici nezgode. Iznio je stav da je vlasnik prometnice trebao sa sjeverne strane kolnika Poljičke ulice Krilo postaviti prometno ogledalo ili prometnim znakom ograničiti brzinu na najviše 40 km/h. Vozač motocikla je obzirom na konkretne okolnosti trebao brzinu prilagoditi nepreglednom zavoju koji je smješten u središnjoj zoni naseljenog mjesta, kad su uključenja i isključenja vozila iz prometa očekivana i česta , kao i prelasci pješaka preko kolnika i slično, jer opisani sudionici u prometu unutar naseljenog mjesta predstavljaju očekivanu zapreku na kolniku. Vještak je u pisanom nalazu istaknuo da vozač osobnog vozila osiguranika tužitelja nije uzrokovao nezgodu niti je sudar mogao izbjeći.

16. Tužitelj nije imao prigovora na izrađeni nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik prigovorio nalazu i mišljenju imenovanog vještaka te je vještak za cestovni promet svoj nalaz i mišljenje iznio usmeno pred sudom na ročištu za glavnu raspravu koja se održala 15. prosinca 2025.

17. U odnosu na tuženikov prigovor imenovani vještak je dao usmeno pojašnjenje na način da su tri osnovna čimbenika sigurnosti cestovnog prometa - čovjek, vozila i cesta te da je kod analize nastanka prometne nezgode potrebno obraditi utjecaj svakog pojedinog čimbenika na nastanak nezgode te je, povodom navedenog, potrebno analizirati ponašanje vozila, utjecaj ceste odnosno okoline i analizirati postupanje vozača. Budući da je zadatak vještaku bio utvrditi što je uzrok nezgode, imenovani sudski vještak je istaknuo da je to učinio isključivo po prometno tehničkim kriterijima, kao i da je bilo potrebno utvrditi i mogućnost izbjegavanja prometne nezgode. Posebno je poentirao da se bavio isključivo utvrđivanjem uzroka nezgode, a ne utvrđivanjem odgovornosti ili krivnje, a pogotovo nije ulazio u sferu suđenja.

18. Na daljnji tuženikov prigovor pojasnio je da je na temelju pronađenih oštećenja vozila sudarnu brzinu motocikla procijenio na 10 km/h te da se usporenje od 6,5 m/s2 kod ovopredmetnog motocikla, koji je primarno konstruiran za utrke, bez problema može ostvariti na suhom kolniku ako istim koči iskusan vozač. Prilikom usmenog iznošenja svog nalaza i mišljenja skrenuo je pozornost na to da je na vozilu bila prikrivena reg. oznaka što dalje upućuje na zaključak da je vozilom upravljao vozač koji je najvjerojatnije imao namjeru voziti preko ograničenja. Vještak smatra da je bilo primjereno uvažiti usporenje od 6,5 m/s2. Vezano na prigovor da je uzdužni nagib kolnika glavne ceste mogao iznositi 2-3% istaknuo je da dopušta takvu mogućnost s obzirom na to da nagib nije izmjeren od strane policije, međutim konačan zaključak njegovog vještačenja se ne mijenja i uz uvažavanje nagiba od 2-3%. Naveo je da bi, prema tome, slijedila brzina kretanja motocikla od 54 km/h, a vozač motocikla bi opasnost uočio na udaljenosti od 26,3 m umjesto 27,2 m, dok brzina izbjegavanja nezgode ne bi iznosila 54 km/h nego 53 km/h.

19. Vještak je u svom iznošenju dodao da iskusni vozači motocikla pri forsiranom kočenju nikad ne dovode kotače u blokadu jer bi pri tome došlo do pada, a kada kotači nisu dovedeni u blokadu ne mogu nastati niti tragovi kočenja. Vezano na prigovor da je primjerenije uvažiti ubrzanje osobnog vozila od 2 m/s2 u odnosu na 3 m/s2 odgovorio je da takva primjedba ne bi išla u korist zaključka da je vozač osobnog vozila uzrokovao prometnu nezgodu. Naveo je da, osim toga, kada bi predloženi parametar uvažio u izračun tada osobno vozilo ne bi uspjelo postići sudarnu brzinu do mjesta sudara pa bi u tom smislu parametri bili u nesuglasju. Iznio je da kada bi, po prijedlogu tuženika, uvažili da motociklist nije reagirao na kočenju tada bi proizlazilo da se cijelim putem kretao brzinom od 10 km/h i da uopće nije reagirao na opasnost , što nije uobičajena prometna situacija niti uobičajeno prometno ponašanje, da bi se tada radilo o vozaču s ispodprosječnim psihofizičkim sposobnostima, teško alkoholiziranom stanju ili slično. U odnosu na tuženikov izračun iz prigovora (list 133.-136. spisa) ističe da je netočan jer nije uvažena sudarna brzina motocikla. Po mišljenju vještaka, konstrukcija da bi osobno vozilo u raskrižje ušlo bez prethodnog zaustavljanja nije uopće prihvatljiva, jer čak i ako bi uvažili da je vozač osobnog vozila zbog nedostatka znaka stop smatrao da je prednost prolaska u raskrižju regulirana pravilom desne strane tada je vozač osobnog vozila trebao svakako biti svjestan da vozila koja nadilaze njemu s desne strane iz smjera istoka mora propustiti i zbog toga bi se opet zaustavio na ulasku u raskrižje.

20. Na tuženikov prigovor vezan za širinu kolnika vještak je odgovorio da je policija izmjerila širinu kolnika glavne ceste i u zapisniku navela da se radi o širini od 7 metara. U odnosu na tuženikov prigovor da je vještak zanemario pad brzine osobnog vozila u trenutku sudara s motociklom, jer se radilo o bočnom okrznuću i postojala je velika razlika u masama vozila, istaknuo je da je osobno vozilo je gotovo 10 puta teže od motocikla tako da nije bilo potrebno dodatno u izračun postavljati taj parametar. Povodom postavljenih pitanja vještaku još je dodao da kod izračuna brzine kretanja dopušta odstupanja od plus/minus 10%, ali najtočnije što može izračunati je upravo iznos koji je naveden u njegovom nalazu i mišljenju. Vještak je iskazao da se motocikl kretao cestom prednosti prolaska, ali isto tako je iskazao da iako je na predmetnoj cesti dozvoljena zakonski dozvoljena brzina od 50 km/h, ona nije bila primjerena za kretanje jer se radi o naseljenom mjestu s gustim kolnikom i građevinama odmah do ruba kolnika.

21. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao vjerodostojan u pogledu svih utvrđenih okolnosti odnosno dinamike štetnog događaja, nastanka događaja i uzročno-posljedične veze iz razloga što je nalaz vještaka, po mišljenju ovog suda, valjano argumentiran, potkrijepljen stručnim konstatacijama te je dan u skladu s pravilima struke. Iako ovaj sud ne može prihvatiti prosudbe sudskog vještaka danih usmeno na ročištu u dijelu u kojem navodi da je prikrivanje tablica bio pokazatelj namjere da je vozač motocikla imao namjeru kretati se preko dopuštenog ograničenja, i to budući da zadatak vještaku nije bio utvrđivati namjeru sudionika u prometu, već isključivo dinamiku i uzročno posljedičnu vezu kao zadatak koji mu je zadan, ovaj sud je stajališta da je izrađen nalaz imenovanog sudskog vještaka u tom predmetu dan u skladu s pravilima struke te ga je ovaj sud u cijelosti prihvatio (osim u dijelu u kojem vještak konstatira namjeru motociklista) i uvažavajuće valorizirao prilikom donošenja odluke.

22. Ovaj sud je prihvatio utvrđenje stalnog sudskog vještaka da je vozač motocikla prilikom nastanka štetnog događaja mogao izbjeći sudar forsiranim kočenjem pri prethodnom kretanju bilo kojom brzinom koja ne premašuje 54 km/h. Također, nedvojbeno je utvrđeno da se vozač motocikla kretao cestom prednosti prolaska. Međutim, u konkretnom slučaju, prema svim utvrđenim okolnostima i dinamici samog događaja, na način kako su se oni odvili i kako je to vještak utvrdio, navedeno predstavlja situaciju u kojoj je, zbog nepreglednosti gusto naseljenog područja u kojem su građevine smještene tik uz cestu, bila potrebna povećana i posebna pozornost oba sudionika u prometu.

23. Iz na taj način utvrđenog činjeničnog stanja, prema kojem je vještak istaknuo da je uzrok nezgode direktno vezan na lošu preglednost između smjerova iz kojih su prema mjestu sudara naišli sudionici nezgode, zatim da se vozač osobnog vozila osiguranika tužitelja kretao brzinom od oko 21 km/h, a vozač motocikla se kretao brzinom od oko 55,4 km/h, uzimajući pritom u obzir nedvojbenu okolnost da se motociklist kretao cestom prednosti prolaska, ovaj sud je donio zaključak o podijeljenoj odgovornosti sudionika u prometu i to u omjeru od 80% odgovornosti osiguranika tužitelja i 20% odgovornosti osiguranika tuženika. Navedeni omjer odgovornosti sudionika u prometnoj nesreći je sud utvrdio iz razloga što se osiguranik tužitelja uključio u promet uz oduzimanjem prednosti drugom vozilu, dok se osiguranik tuženika kretao neprilagođenom brzinom i to iz razloga što se radilo o prometnici na kojoj je trebao postupiti s većim oprezom. Također, sudu je bilo od važnosti i vještakovo utvrđenje prema kojem je konstatirao da bi vozač motocikla kočenjem izbjegao štetni događaj da se kretao nižom brzinom od provedenim vještačenjem utvrđene brzine.

24. Prema članku 1072. ZOO-a kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje (stavak 2.).

25. Također, bitno je naglasiti da sud, povodom svih utvrđenih okolnosti predmetnog slučaja, a koje proizlaze iz dokumentacije MUP-a Policijske uprave splitsko – dalmatinske o štetnom događaju, kao i utvrđenja imenovanog sudskog vještaka glede okolnosti nastanka, dinamike i uzročno-posljedične veze štetnog događaja, nije imao potrebe saslušavati svjedoke SK, vozača osobnog automobila Land Rovera i EK, vozača motocikla Honde. Spomenute svjedoke ovaj sud nije imao potrebe saslušavati posebno iz razloga što su sve okolnosti na koje je predloženo saslušanje svjedoka nedvojbeno utvrđene relevantnom dokumentacijom priležećom spisu i drugim izvedenim dokazima te bi izvođenje dokaza saslušanjem predloženih svjedoka bilo bespotrebno i nevažno za utvrđenje relevantnog stanja stvari sudu mjerodavnog za odlučivanje o predmetu spora.

26. Odluka o zateznim kamatama utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. ZOO-a. Budući da je između stranaka bio sporan i tijek zateznih kamata na iznos štete, potrebno je reći da se u skladu s odredbom članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Stoga je valjalo dosuditi zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos štete na vozilu počevši od 25. svibnja 2021. kada je taj iznos plaćen (list 68. spisa).

27. Budući da je visina nastale štete između parničnih stranaka nesporna, to je sukladno utvrđenim omjerima o odgovornosti sudionika u štetnom događaju, a koj i su prethodno izneseni u obrazloženju ove presude, valjalo usvojiti tužbeni zahtjev u omjeru odgovornosti sudionika osiguranika tuženika od 20% te odlučiti kao u točki I. izreke presude.

28. Stranke su djelomično uspjele u parnici pa je parnični trošak trebalo odmjeriti u skladu s odredbom članka 154. stavka 2. ZPP-a prema kojem ako su stranke djelomično uspjele, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

29. Tuženik je uspio u parnici u omjeru od 80% te je od tog postotka, kada se oduzme tužiteljev uspjeh od 20%, preostao postotak od 60%.

30. Tuženiku je, u skladu s Tbr. 8. Tarife nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 128/23.; dalje -Tarifa), priznat trošak sastava podnesaka od 7. listopada 2025. u iznosu od 200,00 eura, a u skladu s Tbr. 9. Tarife mu je priznat trošak pristupa ročištima od 11. ožujka 2025., 15. prosinca 2025. i 10. veljače 2026. svako u iznosu od po 200,00 eura, ukupno 800,00 eura, a uvećano za PDV od 25% sveukupno iznosi 1.000,00 eura.

30. Slijedom navedenog, trošak koji je tuženiku bio potreban za vođenje parnice iznosi ukupno 1.000,00 eura te je tuženiku valjalo dosuditi trošak od 60% uspjeha u sporu, odnosno 600,00 eura. Stoga je odlučeno kao u točkama II. i III. izreke presude.

U Zagrebu 4. ožujka 2026.

Sutkinja

Martina Barić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dostave presude, koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP -a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku