Broj: Pp-16977/2024.-5.
Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji suda Snježani Radovniković uz sudjelovanje Ane Vlajčić kao zapisničarke u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OA odlučujući po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja pod klasom: UP/I- 116-01/24-02/194, urbroj: 443-02-03-11-24-5 od 10. prosinca 2024. zbog prekršaja iz članka 229. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23), članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15,120/16,18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) i članka 150. stavka 2. u svezi stavka1. točke 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23) nakon održane glavne rasprave 14. siječnja 2026. u nazočnosti okrivljenika i izočnosti ovlaštenog tužitelja i zaključene glavne rasprave 04. ožujka 2026. u nazočnosti svjedoka i izočnosti okrivljenika ovlaštenog tužitelja sukladno članku 196. stavku 7. i članku 222. stavku 3. Prekršajnog zakona (NN broj: 107/07, 39/13 i 157/13, 110/15,70/17, 118/18 i 114/22) te objavljene istog dana
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin p. O i majke Ž, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], P [adresa]., državljanin RH, SSS, vlasnik obrta za ugostiteljstvo " [obrt]", dobrog imovnog stanja, oženjen otac dvoje djece, prekršajno kažnjavan,
k r i v j e
a)što su od dana 16. studenog 2024. u Splitu na adresi [adresa]. u caffe baru " [obrt]" kojeg je vlasnik OA na poslovima konobara radili ŽA (OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].) i PA (OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].), dok je od dana 05. listopada 2024. na poslovima garderobijerke radila JA (OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].), a okrivljenik kao poslodavac narečenim radnicima prije početka rada nije izdao pisane potvrde o sklopljenom ugovor kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,
dakle, kao poslodavac fizička osoba ugovor o radu nije sklopio u pisanom obliku, niti je prije početka rada radniku izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan u članku 14. stavku 3. Zakona o radu, a kažnjiv po članku 229. stavku 2. u svezi stavka 1. točke 3. istoga Zakona, b)što su od dana 16. studenog 2024. u Splitu na adresi [adresa]. u caffe baru " [obrt]" kojeg je vlasnik OA na poslovima konobara radili ŽA i PA, dok je od dana 05. listopada 2024. na poslovima garderobijerke radila JA, a okrivljenik kao poslodavac narečene radnike nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje na HZMO iako je bio dužan dostaviti podatke o početku osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, poslodavac odnosno obveznik doprinosa nije prijavio osiguranje,
čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, a kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. istoga Zakona,
c) što su od dana 16. studenog 2024. u Splitu na adresi [adresa]. u caffe baru " [obrt]" kojeg je vlasnik OA na poslovima konobara radili ŽA i PA, dok je od dana 05. listopada 2024. na poslovima garderobijerke radila JA, a okrivljenik kao poslodavac nije Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u propisanom roku dostavio prijave za iste na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno nije u roku od 8 dana od dana nastanka statusa osigurane osobe odnosno u propisanom roku prijavio obvezno zdravstveno osiguranje narečenih radnika,
dakle, okrivljenik kao poslodavac nije dostavio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,
čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan u članku 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a kažnjiv po članku 150. stavku 2. u svezi stavka1. točke 2. istog Zakona pa se okrivljeniku temeljem narečenih Zakona
u t v r đ u j e
za djelo pod a) novčana kazna u iznosu od 300,00 eura,
za djelo pod b) novčana kazna u iznosu od 220,00 eura,
za djelo pod c) novčana kazna u iznosu od 350,00 eura.
Temeljem članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 870,00 (osamstosedamdeset) EURA.
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom ista naplatiti prisilno.
Člankom 152. stavkom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona je propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.
Temeljem članka 138. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove postupka u iznosu od 30,00 eura u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
Državni inspektorat, Područni ured Split Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja pod klasom: UP/I-116-01/24-02/194, urbroj: 443-02-03-11-24-5 je dana 10. prosinca 2024. podigla optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.
Okrivljenik saslušan pred ovim Sudom je izjavio da je inspektorica rada iz Državnog inspektorata došla u njegov obrt za ugostiteljstvo [obrt] u [adresa] te pri tome utvrdila kako ima tri radnika i to: MA, PA i JA koje nije prijavio odnosno isti su radili "na crno", dakle nije sklopio ugovor o radu niti je narečene radnike prijavio na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a da mu je narečena inspektorica onda izdala tzv. mandantnu kaznu i to koliko se sjeća oko 3.000,00 eura po glavi radnika, što je on uredno platio u roku, pa da mu nije jasno zašto se sada opet tereti za isto, uz napomenu da mu je rečeno da isto treba platiti odmah u roku od tri dana što je on i učinio.
U dokaznom postupku je saslušana u svojstvu svjedoka CA, izvršen je uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa RH-a temeljem kojeg je utvrđeno da je okrivljenik pravomoćno prekršajno kažnjavan pravomoćnom odlukom Područnog carinskog ureda Split broj: 64/24 za prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona-pravomoćno 18. prosinca 2024., zapisnik Državnog inspektorata od 30. studenog 2024., obavijest Državnog inspektorata od 09. prosinca 2024., izvadak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 29. studenog 2024. koji su radnici prijavljeni kod OA na dan obrade u bazama HZMO, izvadak iz obrtnog registra Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu od 02. prosinca 2024. i zapisnik Državnog inspektorata od 02. prosinca 2024.
Svjedokinja CA dipl. iur. viša inspektorica rada je izjavila da je "dana 30. studenoga 2024. obavila sam inspekcijski nadzor u ugostiteljskom obrtu "Treće poluvrijeme" u [adresa]. kada sam na radu zatekla nekoliko radnika među kojima su bili i JA na poslovima garderobijerke, te AA i MA na poslovima konobara. Kod imenovanih sam na zapisnik uzela izjave te su mi iskazali da u obrtu rade bez ugovora o radu i prijava na mirovinskog i zdravstveno osiguranje a što je kasnije potvrdio i vlasnik obrta u svojoj izjavi koju mi je dao na zapisnik dana 02. prosinca 2024.
Nakon što je svjedokinja upoznata s iskazom okrivljenika, svjedokinja je navela "da dana 09. prosinca 2024. godine vlasniku obrta " [obrt]" u upravnom postupku po Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada izdala sam rješenja vezano uz neprijavljivanje radnika na mirovinsko osiguranje temeljem članka 7. narečenog Zakona. Rješenjem je naloženo da se radnike prijavi na mirovinsko osiguranje i da se za svakog radnika u državni proračun uplati iznos 2.650,00 eura. što se u naravi odnosi na neprijavljivanje ranika na mirovinsko osiguranje, a što je vlasnik obrta i napravio i to dana 10. prosinca 2024. godine."
Sud je odustao od uvida u dokumentaciju koju je okrivljenik trebao dostaviti na raspravi dana 04. ožujka 2026. te budući je svjedokinja CA objasnila što je okrivljenik trebao platiti sukladno Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, a budući se u konkretnom slučaju, u ovom predmetu okrivljenik tereti za prekršaje iz Zakona o radu, Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, isto nema nikakve povezanosti sa upravnim postupkom i Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada.
Temeljem ovako provedenog postupka Sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje činjenično opisane i pravno označene kao u izreci ove presude.
Naime, u postupku je nedvojbeno utvrđeno putem saslušanja okrivljenika, kao i svjedokinje CA kojoj je Sud priklonio vjeru u iskaz ocjenjujući iskaz iste kao istiniti, razložan i vjerodostojan, uz napomenu da ovlaštena službena osoba nema nikakvog pravnog interesa ne govoriti istinu u postupku, da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret odnosno u postupanju okrivljenika su se obistinila obilježja narečenih prekršaja.
Članak 14. stavak 3. Zakona o radu propisuje da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
Članak 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točke 3. Zakona o radu propisuje da će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 920,00 do 1.320,00 kuna za prekršaj fizička osoba u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada te ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.).
Članak 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da će se novčanom kaznom od 5.000,00 kuna (660,00 eura) do 50.000,00 kuna (6.600,00 eura) kazniti za prekršaj poslodavac odnosno obveznik doprinosa ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5. ).
Članak 150. stavak 2. u svezi stavka 1. točke 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da će se novčanom kaznom od 1060.00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj fizička osoba poslodavac koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. stavak 4.).
Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, a olakotne okolnosti su što je ipak priznao počinjenje prekršaja, dok su otegotne okolnosti osim počinjenja prekršaja i ranija prekršajna kažnjavanost ali samo jednom i to ne za istovrsna djela pa je Sud okrivljeniku ipak izrekao novčane kazne u nižim iznosima od onih koje Zakon propisuje za te vrste prekršaja smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije.
Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. svezi s člankom 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalne troškove Suda koji su odmjereni s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.
Split, 03. ožujka 2026.
Zapisničarka
S U D A C
Ana Vlajčić, v.r.
Snježana Radovniković, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pismeno, a putem ovoga suda, u dva ista primjerka bez takse.
Dostavlja se:
-okrivljeniku
-ovlaštenom tužitelju,
-u spis.
