Posl. br. O-799/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti pok. ŠŠ ud. Š iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 4. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
1. Prekida se ostavinski postupak iza pok. ŠŠ ud. Š.
2. AŠ iz [adresa] i EŠ iz [adresa] upućuju se da pokrenu parnicu protiv JŠ iz [adresa], radi utvrđenja da:
- Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 1. travnja 2010., koji je ovjeren pred javnim bilježnikom Ivnom Kaliman iz Korčule istog dana pod posl. br. OV-1154/10, nije izvršavan i pravno valjan, slijedom čega u ostavinsku masu ostaviteljice spada sva imovina kojom je ostaviteljica raspolagala navedenim ugovorom,
- Ugovor o darovanju od 8. siječnja 2020., koji je u potpisu darovateljice ŠŠ ovjeren pred javnim bilježnikom Sandrom Marinović u Blatu dana istog dana pod brojem OV-60/2020 nije pravno valjan, slijedom čega u ostavinsku masu ostaviteljice spadaju i nekretnine kojima je ostaviteljica raspolagala navedenim ugovorom.
3. AŠ i EŠ određuje se rok od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja u kojem trebaju pokrenuti parnicu, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud u daljnjem roku od 8 dana.
4. Ako AŠ i EŠ pokrenu parnicu i o tome obavijeste sud prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena.
5. Ako AŠ i EŠ ne pokrenu parnicu u određenom roku ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih su upućeni u parnicu.
Obrazloženje
1. Ostaviteljica je cijelom svojom imovina raspoložila još za života, i to Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju od 1. travnja 2010., koji je ovjeren pred javnim bilježnikom Ivnom Kaliman iz Korčule istog dana pod posl. br. OV-1154/10, kojim ugovorom je na ime dosmrtnog uzdržavanja raspolagala čitavom svojom imovinom u korist sina JŠ kao davatelja uzdržavanja. Osim toga, ostaviteljica je dijelom svoje imovine raspolagala za života i Ugovorom o darovanju od 8. siječnja 2020., koji je u potpisu darovateljice ovjeren pred javnim bilježnikom Sandrom Marinović u Blatu istog dana pod brojem OV-60/2020, kojim je svom sinu JŠ darovala nekretnine koje su u samom ugovoru označene kao čest. zem. [katastarska čestica], sve upisano u k. o. [katastarska općina]. Osim sina JŠ, zakonski nasljednici ostaviteljice su i sinovi EŠ i AŠ, dok drugih zakonskih nasljednika prvog nasljednog reda nije bilo.
2. Tijekom ostavinskog postupka provedenog pred javnim bilježnikom, kao povjerenikom ovog suda, utvrđeno je rodoslovlje ostaviteljice, koja imovina prema javno dostupnim evidencijama spada u njenu ostavinsku masu, kao i to da je ostaviteljica svojom imovinom raspolagala spomenutim ugovorom o darovanju i ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju. Sinovi ostaviteljice EŠ i AŠ svojim nasljedničkim izjavama prihvatili su se svog nasljednog dijela koji ih temeljem zakona pripada, a osim toga zatražili su da im se od cjelokupne imovine ostaviteljice dodijeli nužni dio. Nadalje, osporili su pravnu valjanost ugovora o darovanju kao i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, a ovo iz razloga što je ostaviteljica bila prisiljena na potpisivanje ovih ugovora od strane JŠ. Također izjavili su da je ostaviteljica bila psihički bolesna te da je smještena u starački dom, a sve unatoč tome što se njihov brat JŠ obvezao da će voditi brigu o njoj. Nadalje, zatražili su da im se i iz ostavinske mase zajedničkog oca ĆŠ uruči nužni dio od njegove ostavine. Sin ostaviteljice JŠ priznao je pravnu valjanost ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i ugovora o darovanju te je ujedno naveo kako je predmetnim ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obuhvaćena sva imovina ostaviteljice, a iz čega slijedi kako ovaj nasljednik smatra kako zapravo nema imovine koju bi trebalo raspraviti u ovom ostavinskom postupku. Nadalje, osporio je pravo na nužni dio brata EŠ, a ovo iz razloga što je on svoj nužni dio već ostvario putem suda na način da je još za života tužio majku, a isto tako osporio je i pravo na nužni dio AŠ budući je isti dobio zemljište na Prižbi kojeg je prodao i zadržao novac. Na navedeni način među nasljednicima se kao sporno pojavilo pitanje dali u ostavinsku masu ostaviteljice spada imovina navedena u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, odnosno dali ovaj ugovor predstavlja valjani pravni posao, te dali u ostavinsku masu ostaviteljice spadaju i nekretnine navedene u ugovoru o darovanju, odnosno da li ovaj ugovor o darovanju predstavlja valjani pravni posao, pa je javni bilježnik dopisom od 19. siječnja 2026. spis ostavinskog postupka dostavio na nadležno postupanje ovom sudu, pozivajući se na odredbu čl. 244. u vezi sa čl. 222. i 224. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN).
3. Na navedeni način među nasljednicima došlo je do spora u smislu odredbe čl. 224. st. 1. ZN-a, odnosno do spora o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine. Slijedom navedenog trebalo je prekinuti ovaj ostavinski postupak, a nasljednika čije pravo sud smatra manje vjerojatnim uputiti u parnicu. U pogledu pitanja pravne valjanosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ovaj sud smatra da je pravo EŠ i AŠ manje vjerojatno iz razloga što sporni ugovor udovoljava propisanoj zakonskoj formi (čl. 579 do 585 i čl. 586 do 589 Zakona o obveznim odnosima) te je isti i ovjeren u potpisima stranaka pred javnim bilježnikom. Kako nasljednici EŠ i AŠ za svoje tvrdnje da ovaj ugovor nije izvršavan (jer je ostaviteljica bila smještena u starački dom iako se JŠ obvezao voditi brigu o njoj) i da je ostaviteljica bila prisiljena na potpisivanje ovog ugovora, odnosno da je bila psihički bolesna, nisu dostavili niti predložili provođenje ikakvih dokaza, to sud za sada smatra kako je njihovo pravo doista manje vjerojatno. U pogledu osporavanja pravne valjanosti Ugovora o darovanju od 8. siječnja 2020. sud također smatra manje vjerojatnim pravo nasljednika EŠ i AŠ, a ovo iz razloga što je predmetni darovni ugovor sačinjen u pisanoj formi te je u potpisu ostaviteljice ovjeren pred javnim bilježnikom, i kao takav predstavljaju javnu ovjerovljenu ispravu za koju važi presumpcija istinitosti. Isto tako, kao i kod osporavanja pravne valjanosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, za svoje tvrdnje da u vrijeme sačinjavanja ovog Darovnog ugovora ostaviteljica nije bila poslovno sposobna, odnosno da je bila psihički bolesna ili prisiljena na potpisivanje ovog ugovora, ovi nasljednici u spis nisu dostavili nikakve dokaze.
3.1. Vezano za zahtjev EŠ i AŠ da se iz ostavinske mase ostaviteljice njima uruči nužni dio, a koje traženje JŠ osporava, potrebno je reći da je pravo na nužni dio zakonsko nasljedno pravo o kojem će sud odlučiti u okviru ostavinskog postupka. Međutim, potrebno je reći i to kako je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju naplatni pravni posao, stoga nasljednicima u konkretnom slučaju i ne pripada pravo na traženje nužnog dijela budući da svoje pravo na nužni dio mogu ostvariti samo u slučaju ako je ostaviteljica oporučnim raspolaganjem prekoračila raspoloživi dio, a što ovdje očito nije slučaj budući da ostaviteljica iza svoje smrti nije ostavila nikakve oporuke, ili u slučaju da bi ostaviteljica učinjenim darovanjem povrijedila njihov nužni dio u kojem slučaju mogu tražiti povrat darovanog u ostavinu do namirenja nužnog dijela, a što ovdje također nije slučaj budući je ostaviteljica svom svojom imovinom, pa i onom navedenom u darovnom ugovoru u slučaju da se utvrdi kako se radi o ništetnom pravnom poslu, raspolagala ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju. Isto tako potrebno je reći kako su EŠ i AŠ zatražili da im se iz ostavinske mase njihova oca ĆŠ također uruči nužni dio, a koje pravo im ne pripada, budući da je ostavinski postupak iza smrti ĆŠ završen rješenjem o nasljeđivanju od 5. lipnja 2006. koje je postalo pravomoćno 30. lipnja 2006., pri čemu su ovi nasljednici sudjelovali u tom ostavinskom postupku u kojem su priznali njegovu vlastoručnu oporuku za istinitu i pravno valjanu te nisu tražili umanjenje oporučnog raspolaganja do namirenja njihovog nužnog dijela.
4. Slijedom navedenog, a po osnovi članka 224. i 225. ZN-a, valjalo je riješiti kao u izreci.
U Korčuli, 4. ožujka 2026.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
