Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
K-52/2026-32
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Tihane Laptalo Medarić, kao predsjednika vijeća te Petre Šegulić i Ivice Anića Milića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Andreje Vrbanić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĐP, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj KO-DO- 452/2025 od 8. rujna 2025., na javnoj raspravi održanoj 17. veljače 2026. kada je presuda javno objavljena u prisutnosti DP, zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu te optuženog ĐP uz branitelja Maria Maravića, odvjetnika u Ogulinu,
p r e s u d i o j e
Optuženi ĐP, MBS: [matični broj subjekta], sin Đ i EP, rođene D, rođen **.**.1988. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Bosne i Hercegovine, ugostitelj, sa srednjom stručnom spremom, razveden, otac četvero djece,
k r i v j e
I. što je
23. kolovoza 2025., oko 05,20 sati, u Općini Rakovica, u mjestu Čatrnja, u cilju da se nepripadno materijalno okoristi ilegalnim prijevozom stranih državljana, prema prethodnom dogovoru s nepoznatom osobom, s kojom je komunicirao putem mobilnog uređaja, za unaprijed obećani novčani iznos od oko 1.000,00 eura, koji je trebao primiti po izvršenom prijevozu, s tim da je iznos od 450,00 eura primio unaprijed za troškove puta i najma vozila, u putničkom kombi vozilu marke „Mercedes Vito“, registarske oznake i broja A630998 (BiH) prevozio 26 ilegalnih migranta, državljana Sirije, bez odgovarajućih sjedalica i sigurnosnih pojaseva, iako svjestan da se te osobe protuzakonito nalaze na području Republike Hrvatske te za vrijeme vožnje nije postupio po naredbi policijskih službenika da zaustavi vozilo, već je ubrzavao kretanje i vozilom prelazio preko pune središnje linije na suprotnu kolničku traku, ugrožavajući takvom opasnom vožnjom živote i tijela osoba koje je prevozio i drugih sudionika u prometu, vozio po sredini kolnika i tako onemogućavao policijskim službenicima pretjecanje, prestizao druga vozila u prometu preko središnje pune linije i u nepreglednim zavojima, uz konstantno povećanje brzine kretanja vozila, sve dok u mjestu Čatrnja nije zaustavljen od strane policijskih službenika,
II. dakle, iz koristoljublja omogućio drugim osobama nedozvoljeno se kretati u Republici Hrvatskoj, a pri počinjenju kaznenog djela dovedeni su u opasnost životi i tijela osoba koje nedozvoljeno ulaze i kreću se u Republici Hrvatskoj, te je s njima postupano na ponižavajući način,
čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano u članku 326. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 -dalje u tekstu: KZ/11)
III. pa se na temelju članka 326. stavka 2. KZ/11
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci.
IV. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom ĐP se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme od lišenja slobode od uhićenja 23. kolovoza 2025. u 5,25 sati, pa nadalje.
V. Na temelju članka 79. stavka 2. KZ/11 od optuženog ĐP oduzima se mobilni uređaj mobitel marke Samsung, crne boje, sa pripadajućom SIM karticom nepoznatog teleoperatera i nepoznatog pozivnog broja, oduzet uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Slunj, serijski broj [serijski broj] od 23. kolovoza 2025., te će se isti nakon pravomoćnosti presude uništiti.
VI. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje u tekstu ZKP/08) optuženi ĐP oslobađa se od plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08, kao i troškova nagrade i nužnih izdataka branitelja određenog po službenoj dužnosti, jer bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje optuženika.
Obrazloženje
1. Optužnicom broj KO-DO-452/2025-3 od 8. rujna 2025. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu stavilo je na teret optuženom ĐP počinjenje kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano po članku 326. stavku 1. i 2. KZ/11.
2. Upitan o osnovanosti optužbe optuženi ĐP iskazao je da se smatra krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret.
3. U dokaznom postupku pročitano je izvješće o postupanju policijskih službenika sa lista 12 spisa, potvrde o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 14, 15 i 18 spisa, zapisnici o privremenom oduzimanju predmeta sa lista 13 i 16-17 spisa, potvrda Western Uniona od 22. kolovoza 2025. list 19 spisa i zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa sa lista 20-25 spisa.
4. U svojoj obrani koju je iznio na raspravi optuženi ĐP iskazao je da je oglas za posao pronašao putem Facebooka. Javio se na oglas te mu je rečeno da će prevesti osam osoba, turista, do Zagreba, za novčani iznos od 400,00 eura, uz dodatnih 450,00 eura za troškove puta. Od tog iznosa 300,00 eura je primio na ruke za najam kombi vozila, a 150,00 eura mu je isplaćeno na račun. U [adresa] je od organizatora dobio mobitel putem kojeg su mu stizale lokacije preuzimanja osoba. Prvo se uputio u Zagreb, a nakon toga na lokaciju preuzimanja osoba, šezdesetak kilometara od Zagreba, gdje je po dolasku izašao iz vozila, za koje vrijeme su osobe ušle u tovarni prostor vozila. Između kabine vozača i prostora u kojem su se nalazile osobe nalazila se pregrada koja je pri vrhu imala otvor, tako da je osobe koje je prevozio mogao čuti, ali ne i vidjeti, zbog čega nije znao koliko osoba se nalazilo u vozilu. Kada su migranti ušli u vozilo, uputio se prema lokaciji koju je primio na mobitel, da bi ga nakon 4-5 kilometara pokušala zaustaviti policija koja ga je pratila i uporabom svjetlosnih signala pokušala ga zaustaviti. Nije se zaustavio odmah jer su mu migranti na hrvatskom rekli da vozi te se kretao svojom prometnom trakom, povremeno prelazeći na drugu kolničku traku, a vozio se brzinom od 60-70 km/h, time da su iz suprotnog smjera naišla vozila, jedno ili dva. Od straha je nastavio vožnju, no ubrzo se ipak, zbog policije, zaustavio. Migrante je trebao prevesti do Zagreba, za što je trebao primiti ukupno 1.000,00 eura, od kojih je 450,00 eura primio. Žao mu je zbog svega te se iskreno kaje.
5. Iz izviješća o zaticanju i postupanju policijskih službenika proizlazi da su dana 23. kolovoza 2025. oko 05,10 sati, u mjestu Prijeboj, Općina Plitvička jezera policijski službenici pokušali zaustaviti putničko kombi vozilo marke Mercedes Vito, BiH-a, reg. oznaka [registarska oznaka], koje se nije zaustavilo usprkos naredbama policije te je nastavio vožnju u smjeru Plitvičkih jezera, ubrzavajući kretanje te prelazeći preko pune središnje linije na suprotnu kolničku traku, onemogućavajući policijskim službenicima pretjecanje, uz povećanje brzine kretanja vozila.
6. Iz zapisnika i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, proizlazi da je od optuženog oduzet osobni automobil marke i modela "Mercedes Vito", registarske oznake i broja A630998 (BiH), s pripadajućim pogonskim ključem i prometnom dozvolom te mobilni uređaj marke „Samsung“ i mobilni uređaj marke "Oppo" .
7. Pretragom mobilnog uređaja marke Samsung oduzetog od optuženog ĐP, u aplikaciji „Google Karte“, vidljiva je početna točka rute kretanja iz mjesta Prijeboj, općina Plitvička Jezera do mjesta Zagreb, park Ribnjak. U aplikaciji WhatsApp pronađen je grupni razgovor dva sudionika i to optuženog i osobe korisničkog imena „ E“.
8. Iz potvrde o primitku novca Western Uniona vidljivo je da je na ime ĐP **.**.2025. uplaćen iznos od 150,00 eura.
9. Sud je u cijelosti prihvatio i cijenio istinitom materijalnu dokumentaciju u spisu jer je objektivna te istovremeno neosporena, dok je ocjenjujući vjerodostojnost obrane optuženog ĐP, obranu optuženog koju je iznio na raspravi pred sudom cijenio istinitom u pretežnom dijelu. Ovo iz razloga što dio obrane u kojem poriče da bi znao koliko osoba je prevozio nije niti logičan niti životan te u tom smislu obranu optuženog sud cijeni usmjerenom isključivo na otklanjanje kaznene odgovornosti optuženika.
10.Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, cijeneći i analizirajući sve izvedene dokaze i dovodeći ih u vezu s obranom optuženog ĐP sud je utvrdio da je optuženi počinio kazneno djelo kako je to navedeno u izreci ove presude.
11. Iz obrane optuženog ĐP, kao i materijalne dokumentacije u spisu, posebice izvješća o postupanju policijskih službenika te zapisnika o pretrazi mobilnog uređaja Samsung oduzetog od optuženog, sud je utvrdio da je optuženi s organizatorima ilegalnog prijevoza migranata dogovorio prijevoz migranata za iznos od 1.000,00 eura. Unaprijed je optuženi za troškove prijevoza primio 450,00 eura, od kojih 150,00 eura putem Western Uniona, a preostali iznos na ruke te je od navedenog iznosa unajmio kombi vozilo u [adresa]. S navedenim kombi vozilom došao je u Zagreb te je nakon toga na mobitel marke Samsung, koji su mu predali organizatori, primio lokaciju na kojoj treba preuzeti osobe. Dolaskom na lokaciju izašao je uz vozila te su u kombi vozilo ušle osobe za koje u obrani navodi da ne zna o kojem se broju radi. Isto tako navodi da je tek tada shvatio da se radi o ilegalnom prijevozu migranata.
12. Ovakva obrana optuženog ĐP, dakle u ovome dijelu, nije niti životna niti logična, jer u slučaju da se radi o legalnom poslu, dakle prijevozu turista, tada takav prijevoz zasigurno ne pretpostavlja predaju dijela novaca na ruke, niti predaju mobilnog uređaja, dolazak u Zagreb, te tek nakon toga odlazak na lokaciju, na neki "šumski" put, 60-ak km od Zagreba. Osim toga, navodi obrane optuženog da nije znao o kojem broju osoba se radi, doista nisu životni niti logični, posebice u svjetlu organizacije ovakvog prijevoza migranata. Naime, optuženi u obrani navodi da je izašao iz vozila, za koje vrijeme su migranti u vozilo ušli te da nije vidio o kojem broju migranata se radi, iako se nalazio u blizini vozila pa stoga doista nije jasno kako nije vidio o kojem broju osoba se radi. Ovo osobito kada se uzme u obzir činjenica da je naveo da je trebao izvršiti prijevoz osam osoba, dok su u vozilu zatečena dvadeset šest migranta. Razlika u broju između zatečenih osoba i osoba za koje je prijevoz dogovoren nikako nije mala, već znatna, pa stoga sud u ovom dijelu, obranu optuženog nije cijenio istinitom jer je nedvojbeno utvrđeno da je znao da se radi o velikom broju osoba koje su ušle u vozilo. Osim toga, na nelogičnost, a posljedično i neistinitost obrane optuženog u ovome dijelu, upućuje činjenica da je prilikom vožnje, upravljajući vozilom, posebice prilikom bijega, preticanja i ubrzavanja vozila, svakako morao znati da se u tovarnom prostoru nalazi veći broj osoba. Isto tako, u obrani je naveo da je između tovarnog prostora i kabine vozila bila pregrada koja je u gornjem dijelu imala otvor, na koji način su mu migranti rekli da nastavi vožnju po uočavanju policije, što samo po sebi upućuje na neistinitost njegove obrane u ovom dijelu.
13. Iz obrane optuženog proizlazi da je po uočavanju policije od straha nastavio vožnju, posebice jer su mu migranti rekli da nastavi vožnju, pa je ubrzavao kretanje vozila, prelazio na suprotnu kolničku traku za vrijeme dok se u vozilu nalazi dvadeset šest osoba, sve kako bi onemogućio policiju koja ga uz uporabu svjetlosnih signala pokušava zaustaviti, u postupanju. Ovakva vožnja na nedvojben način dovodi u opasnost živote i tijela osoba koje se prevozi, ali i ostalih sudionika u prometu, tim više što su iz suprotnog smjera i naišla dva vozila.
14. Uzimajući u obzir sve navedeno, vijeće je utvrdilo da je u konkretnom slučaju riječ o prijevozu dvadeset i šest osoba koji su nedozvoljeno ušli na područje Republike Hrvatske, mimo granične kontrole, koje je optuženi ĐP prevozio u tovarnom prostoru kombi vozila na način da su isti ušli u vozilo na šumskom putu, lokaciji koju je optuženi primio putem mobitela te ih je trebao prevesti do lokacije u Zagrebu, koju bi primio putem mobitela. Po kretanju je uočen od strane policijskih službenika te je pokušao pobjeći upravljajući vozilom na način da je povećavao brzinu kretanja, prelazio na suprotnu kolničku traku, kojom su naišla vozila koja su se kretala iz suprotnog smjera, ugrožavajući život i tijela migranata, dovodeći ih u opasnost jer je pokušavajući pobjeći, prelazio na suprotnu traku kako bi onemogućavao policijska vozila da ga preteknu i tako zaustave njegovo kretanje. Sve ovo počinio je s jedinim i isključivim ciljem stjecanja imovinske koristi, odnosno relativno brze zarade, što u konačnici ukazuje na stvarnu namjeru i motiv postupanja optuženog kritične zgode. Zbog toga sud smatra da je optuženi svojim postupanjem u odnosu na ilegalne migrante, osobe za koje je znao da se nalaze u Republici Hrvatskoj nedozvoljeno, vozeći ih u neadekvatnim uvjetima i opasnom vožnjom radi zarade od 1.000 eura, na koji način su utvrđeni svi objektivni elementi kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, a pri počinjenju kaznenog djela dovedeni su u opasnost životi i tijela osoba koje su se nedozvoljeno kretale u Republici Hrvatskoj te je s njima postupano na ponižavajući način. Pritom vrijeme trajanja ove vožnje nije bilo određeno voljom optuženog jer se on nije zaustavio vlastitom voljom, već kao rezultat policijskog postupanja, te bi očito trajala izvjesno vrijeme.
15. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje sud je nedvojbenim utvrdio da je u postupanju optuženog ĐP riječ o većem stupnju neprimjerenosti uvjeta prijevoza migranata odnosno da je njihov prijevoz vršen na ponižavajući način upravo zbog uvjeta ali i samog načina vožnje. Naime, pojmove postupanja na nečovječan i ponižavajući način je potrebno tumačiti kroz praksu Europskog suda za ljudska prava koji smatra postupanje nečovječnim kada je bilo smišljeno, primijenjeno satima bez prestanka i kad je uzrokovalo stvarne tjelesne povrede ili snažnu psihičku ili fizičku patnju (Labita protiv Italije, 26772/95 od 6. travnja 2000). Ponižavajuće postupanje Sud je sumirao u presudi M. i M. protiv Hrvatske na način da je naveo kako je postupanje ponižavajuće ako kod žrtve uzrokuje osjećaje straha, patnje i podređenosti, ako ono ponižava ili umanjuje vrijednosti pojedinca (ponižavanje u očima same žrtve i/ili u očima drugih ljudi) bez obzira na to je li to bio cilj ili ne, ako slomi fizički ili moralni otpor te osobe te osobe ili je navede da postupa protiv svoje volje ili savjesti ili ako pokazuje manjak poštovanja za ljudsko dostojanstvo ili ga umanjuje. (M. i M. protiv Hrvatske, zahtjev broj 10161/13, presuda od 3. rujna 2015.) Dakle, kod ponižavajućeg postupanja je naglasak na poniženju, za razliku od nečovječnog postupanja gdje na naglasak na fizičkoj ili psihičkoj patnji. Samim time, uzimajući u obzir činjenicu da je u konkretnom slučaju vršen prijevoz dvadeset i šest osoba u kombi vozilu, tovarnom prostoru vozila koji nikako nije primjeren za prijevoz osoba, a posebice ne za tako veliki broj osoba, kao i činjenica da je prevozeći migrante optuženi ĐP bježao vozeći velikom brzinom, prelazeći na suprotnu kolničku traku, te na taj način krajnje neprimjereno postupao sa migrantima dovodeći ih na taj način u ponižavajući položaj upravo zbog neprimjerenosti uvjeta i načina vožnje.
16. Što se tiče subjektivnog elementa utvrđeno je da je optuženi ĐP postupao s izravnom namjerom, jer je bio svjestan svoga djela i htio je njegovo počinjenje, a njegova ubrojivost tijekom postupka ničim nije dovedena u pitanje. Naime, iz obrane optuženog utvrđena je njegova namjera počinjenja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret jer je, kao što je i sam naveo, po prethodnom dogovoru s s organizatorm ilegalnog prijevoza migranata u vozilo koje je iznajmio upravo sa svrhom prijevoza tih osoba, došao u Republiku Hrvatsku te se uputio na lokaciju preuzimanja migranata koju je primio putem mobitela koji su mu predali organizatori, s namjerom da migrantima omogući kretanje u Republici Hrvatskoj, do Zagreba, pri čemu je bio svjestan da je ovakvo postupanje protuzakonito.
17. Motiv za počinjenje ovog kaznenog djela je želja za brzom i lakom zaradom, u konkretnom slučaju obećanom zaradom od 1.000,00 eura optuženom ĐP. Pritom se iskorištava želja osoba koje žele doći u zemlje zapadne Europe u potrazi za boljim životom, a nemaju uvjete za ulazak u te države. Na području Općinskog suda u Karlovcu ovo kazneno djelo je u stalnom porastu. Iskorištava se prostor slabije naseljenosti uz granicu Bosne i Hercegovine i tzv. meka granica da se ilegalno i mimo granične kontrole prevoze osobe iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, a zatim i dalje. Na taj način u Republiku Hrvatsku ulaze osobe mimo granične kontrole i često bez putnih isprava ili sa ispravama, ali bez zadovoljavanja ostalih uvjeta koji su potrebni za ulazak u Republiku Hrvatsku. Na taj način ugrožava se prije svega sigurnost Republike Hrvatske, ali i Europske unije jer kod takvih osoba koje ilegalno ulaze u Republiku Hrvatsku ne vrši se kontrola od strane policije, nije moguće utvrditi kuda se one stvarno kreću i koji je njihov krajnji cilj. Upravo zbog svega navedenog ovaj sud smatra da je riječ o teškom kaznenom djelu kojim se ugrožava sigurnost Republike Hrvatske, njezinih građana i njihove imovine.
18. Zbog svega naprijed navedenog sud je utvrdio da je optuženi ĐP počinio kazneno djelo upravo na način kako je to navedeno u izreci presude pa je proglašen krivim i osuđen po zakonu. Vijeće je odlučujući o kaznenopravnoj sankciji utvrđivalo sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža u odnosu na počinitelje kaznenog djela (olakotne i otegotne okolnosti).
19. Cijeneći stupanj krivnje optuženog ĐP koji je maksimalan, iskazanu upornost i bezobzirnost te težinu počinjenog kaznenog djela ovaj sud smatra da se jedino i isključivo bezuvjetnom kaznom zatvora može postići svrha kažnjavanja. Prilikom odmjeravanja visine kazne sud je cijenio sve naprijed navedene okolnosti imajući u vidu da je riječ o kaznenom djelu za koje je zakonom zapriječena kazna zatvora u trajanju od tri do dvanaest godina.
20. Sud je kao otegotne okolnosti uzeo u obzir okolnosti počinjenja djela, poglavito činjenicu da je postupanjem optuženog ĐP dovedeno u opasnost život i tijelo dvadeset i šest osoba, ali i postupanje na način da je pokušao onemogućiti policijske službenike, dakle predstavnike vlasti Republike Hrvatske u postupanju prema njemu, pri čemu je ugrozio živote osoba koje prevozi, ali potencijalno i samih policijskih službenika svojim načinom vožnje. Otegotnom je sud cijenio i činjenicu da je optuženi predmetno kazneno djelo počinio s izravnom namjerom došavši u Republiku Hrvatsku s jedinim isključivim ciljem činjenja ovog kaznenog djela , a radi stjecanja imovinske koristi, odnosno brze zarade od 1.000 eura, društvenu opasnost koja se ogleda u činjenici da je svojim postupanjem ugrozio društveni poredak ugrožavajući sigurnost državne granice, pritom omogućavajući osobama bez valjanih dokumenata i mimo granične kontrole, da se kreću po Republici Hrvatskoj, a posljedično i Europskoj uniji, odnosno Šengenskom prostoru, kao i težinu počinjenog kaznenog djela. S druge strane sud je olakotnim cijenio priznanje optuženog, dok drugih posebno olakotnih okolnosti koje bi utjecale na izbor vrste i mjere, odnosno visinu same kazne sud nije našao.
21. Sud je optuženog ĐP za kazneno djelo iz članka 326. stavka 1. i 2. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci jer smatra da će odabrana izrečena sankcija za optuženog u potpunosti proizvesti svrhu i dovesti do toga da isti shvati da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno te će se na taj način ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije. Odabir sankcije sadrži dostatnu količinu i moralne osude za zlo koje je optuženi počinjenjem ovog kaznenog djela nanio društvu u cjelini, pri čemu se ostvaruje i svrha generalne prevencije jer je broj kaznenih djela iz članka 326. stavak 1.i 2. KZ/11 na području mjesne nadležnosti ovog suda u kontinuiranom porastu. Naime, počinitelji iskorištavaju slabu naseljenost i odsutnost prirodnih prepreka da bi omogućili migrantima prelazak granične crte mimo kontrole i protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj iskorištavajući pritom teške životne situacije tih osoba, kao i činjenicu da osobe koje na ovakav način žele doći do krajnjeg odredišta plaćaju za to značajne novčane iznose pa sud smatra da će izrečena kazna utjecati i na druge osobe da ne čine ista ili druga kaznena djela.
22. Prema članku 79. stavku 2. KZ/11 predmete i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela sud može oduzeti iz kojeg razloga je od optuženog ĐP oduzet mobilni telefon marke Samsung oduzet prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Slunj serijskog broja [serijski broj] od 23. kolovoza 2025. budući je u postupku utvrđeno da je optuženi putem aplikacije na mobilnom uređaju komunicirao sa osobama dogovarajući način i izvršenje prijevoza migranata.
23. Temeljem članka 54. KZ/11 optuženom ĐP u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, odnosno svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom od 23. kolovoza 2025. u 5,25 sati, pa nadalje.
24. Iako je sud optuženog ĐP proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela stavljenog mu na teret, sud ga je na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08 oslobodio od plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08, kao i obveze naknade troška nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti jer bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje optuženika.
U Karlovcu 17. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
Tihana Laptalo Medarić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostavljeno:
1. ODO u Karlovcu na br. KO-DO-452/2025
2. ĐP, Zatvor u Karlovcu
3. Mario Maravić, odvjetnik u Ogulinu