Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-184/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Goranu Škugoru, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. 17A, zastupana po punomoćnicima Sanji Restović Mirčeta i Milanu Macuri, odvjetnicima u OD Macura i Restović j.t.d. Šibenik, protiv 1. tuženika PB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. tuženika ČB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Srđanu Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-22/2024 od 11. prosinca 2025., 4. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice KB kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-22/2024 od 11. prosinca 2025. pod točkama I. i II. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice KB za naknadu troška sastava žalbe od 125,00 eur.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da su tuženici PB, iz [adresa] i ČB, iz [adresa] dana 04. lipnja 2024. godine samovlasno i protupravno smetali tužiteljicu u njezinom posljednjem mirnom posjedu prava služnosti prolaza na način da su oduzeli tužiteljici pravo nesmetanog prolaza automobilom preko dijela nekretnine u Skici mjesta očevida izrađenoj od strane Pjera Sladoljeva, dipl.ing.geod., od 06.12.2024. godine, označenog kao A-B-C-D-A, dio č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], širine cca 3 m, na način da su isti na tom dijelu izvodili zemljane radove u cilju gradnje ogradnih zidova radi čega tužiteljica ne može automobilom doći do svoje nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, K. O. [katastarska općina].

II. Nalaže se uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo na dan smetanja 04.06.2024. g , na način da će tuženici prestati sa izvođenjem radova opisanih u točki 1 ovog Rješenja i vratiti dio nekretnine u Skici mjesta očevida izrađenoj od strane ABC, dipl.ing.geod., od 06.12.2024. godine, označen kao A-B-C-D-A, dio č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], širine cca 3m u prvobitno stanje, kako bi tužiteljica mogla preko istih nesmetano prolaziti automobilom do svoje nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, K. O. [katastarska općina].

III. Zabranjuje se tuženicima svako buduće takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja, pod prijetnjom ovrhe i izricanja novčane kazne, za svako ponovljeno smetanje ili kazne zatvora.

IV. Nalaže se tuženiku da naknadi trošak parničnog postupka tužitelju sa zakonskim zateznim kamatama.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka za pristup na ročište objave određeno za dan 11. prosinca 2025. godine u iznosu od 125,00 eura."

2. Protiv navedenog rješenja, sadržajno u odnosu na točku I. i II. izreke kojom je odučeno o osnovanosti zahtjeva i o trošku postupka, žalbu podnosi tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalbeni navodi u bitnome se svode na analizu izvedenih dokaza i iznošenje viđenja primjene materijalnog prava temeljem kojeg je tužbeni zahtjev trebao biti usvojen. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se usvoji tužbeni zahtjev, podredno predlaže ukinuti rješenje i predmet vratiti na ponovno odlučivanje. Potražuje i naknadu troška sastava žalbe u iznosu od 125,00 eur.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za posjedovnom zaštitom koju traži navodeći da je vlasnica i posjednica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te da za pristup istoj preko 40 godina nesmetano je koristila dio nekretnina u vlasništvu 1. tuženika, odnosno dio koji je na Izvodu iz katastarskog plana označen slovima A-B-C-D-A, a koji dio prolazi preko nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tvrdi da označeni dijelovi nekretnina predstavljaju put i jedini pristup tužiteljici do njezine nekretnine preko kojeg je tužiteljica automobilom nesmetano prolazila preko 40 godina.

5. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku odluku u okviru istaknutog žalbenog razloga počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. u svezi s odredbom čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije ostvarena navedena bitna povreda zakona. Rješenje naime, ima jasne razloge o odlučnim činjenicama koje ne proturječe izvedenim dokazima te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

6. Neosnovano tužiteljica ističe kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP. Prema odredbi čl. 8. ZPP, koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, s time da sukladno odredbi čl. 220. st. 1. ZPP dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke, a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP). Stoga je sud u situaciji kada je zaključio da je predmet raspravljen u mjeri da se može donijeti odluka u ovoj pravnoj stvari (čl. 304. ZPP) pravilno zaključio glavnu raspravu , jer je utvrdio sve odlučne činjenice bitne za pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. U odnosu na žalbene navode kako je prvostupanjski sud propustio cijeniti da je na spornom putu tužiteljica bila i u posjedu instalacija te su tuženici oštetili instalacije struje i vode pri radovima koje su vršili, valja odgovoriti kako navedeno nije bilo obuhvaćeno bilo činjeničnim navodima tužbe bilo sadržajem tužbenog zahtjeva, slijedom čega su isti odbijeni kao neosnovani.

8. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku odluku po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u svezi s odredbom čl. 381. ZPP, utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Na žalbene navode kojima tužiteljica osporava pravilnost i potpunost utvrđenja odlučnih činjenica, osporavajući razloge temeljem kojih je prvostupanjski sud ocjenjivao iskaze saslušanih svjedoka i stranaka u ovome postupku, valja odgovoriti kako isti predstavljaju njezino viđenje i ocjenu izvedenih dokaza koji ne dovode u sumnju pravilnost utvrđenja koja je prvostupanjski sud izveo iz njihovih iskaza, navodeći jasne i neproturječne razloge za svoju ocjenu izvedenih dokaza.

10. Prvostupanjski sud u postupku utvrđuje kako među strankama nije sporno da između nekretnine tužiteljice i nekretnine tuženika postoji put, kao i da su tuženici izvodili određene radove. Sporno je dali su tuženici zasmetali tužiteljicu u njezinom mirnom posjedu prava služnosti prolaza na način da su tužiteljici oduzeli postojeće pravo nesmetanog prolaza automobilom preko nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (u vlasništvu i suvlasništvu 1. tuženika) do njezine nekretnine označenu kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica] K.O. [adresa]

11. Po provedenom očevidu uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljeva sastavljena je skica mjesta očevida na kojoj je nekretnina tužiteljice označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a nekretnina 1. tuženika kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Utvrđeno je da sporni dio predstavlja dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na skici mjesta očevida označen slovima A-B-C-D-A u širini od cca 3 m2, na istom dijelu da se nalaze manji zemljani iskop, telefonski kabel i šaht. Na sporni dio da se pristupa sa čestice označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja u naravi da predstavlja [adresa].

12. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice iz njezina iskaza jasno proizlazi kako se navedenim putem za prolazak automobilom nije koristila od 2003. godine, čime je potvrdila iskaz 1. tužitelja koji je naveo da je predmetni put bio u cijelosti zarastao kada je on 2008. kupio svoju nekretninu, kakav je bio i do trenutka kada su izvedeni radovi raščišćavanja terena radi izgradnje ograde.

13. Neosnovano tužiteljica ističe kako je „očitom omaškom navela da od 2003. nije mogla koristiti zajednički prilaz do kuće“ te joj je prvostupanjski sud trebao omogućiti da pojasni i razjasni proturječnost svog iskaza te joj je zbog tog propusta povrijeđeno pravo na raspravljanje, jer iz stanja spisa jasno proizlazi kako niti na ročištu na kojem je dala svoj iskaz, niti do zaključenja nije ukazivala na “očitu omašku u iskazivanju“, a iz sadržaja cjelokupnog njezinog iskaza proizlazi neprekinuti vremenski slijed iskazivanja tužiteljice do vremena kada je 1. tuženik kupio zemljište na kojem se nalazi predmetni put.

14. Pravilno polazeći od odredbe čl. 441. ZPP koji u parnicama radi smetanja posjeda ograničava raspravljanje i dokazivanje samo na činjenice posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, prvostupanjski sud pravilno zaključuje kako tužiteljica u ovome postupku nije dokazala da bi bila u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine, točnije da je bila u nesmetanom posjedu puta kroz vremenski period od 40 godina sve do trenutka izvođenja radova od strane tuženika u ovome postupku, jer je utvrđeno kako nije postojao put (već je isti bio zarastao u vegetaciju) koji bi omogućavao prilaz vozilom koji bi vodio do samog ulaza u njezinu kuću, kako to ona tvrdi.

15. Podredno valja ukazati kako iz dokumentacije sačinjene prilikom očevida kao i iz nalaza vještaka jasno proizlazi kako do ulaza u kuću tužiteljice vodi betonska staza na kojoj se nesporno nisu izvodili bilo kakvi radovi, kao i uređeni parking na samoj nekretnini tužiteljice na koji se ulazi s prometnice uz sporne nekretnine, što sve jasno ukazuje na osnovanost tvrdnji tuženika da na njihovoj nekretnini nije postojao prohodan put kojim se tužiteljica mogla služiti u svrhu prilaza motornim vozilom do samog ulaza u svoju kuću u vremenskom razdoblju, kako to tvrdi u činjeničnim navodima svoje tužbe (ali ne i u svojem iskazu pred sudom).

16. Slijedom navedenog, neosnovano tužiteljica osporava pravilnost primjene materijalnog prava jer je prvostupanjski sud pravilno odbio njezin tužbeni zahtjev kao neosnovan, jer nisu ispunjene pretpostavke za sudsku zaštitu posjeda u smislu odredbe čl. 21. st. 1. i čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/24, 52/25).

17. Činjenica da je prvostupanjski sud pogrešno kao odlučnu cijenio činjenicu da tužiteljica više od polovice kalendarske godine ne koristi svoju nekretninu jer boravi izvan Republike Hrvatske, nije bila od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja zbog svih ranijih razloga zbog kojih je utvrđeno da tužbeni zahtjev nije osnovan.

18. Tužiteljica žalbu u pogledu odluke o trošku posebno ne obrazlaže. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka, pa je stoga kao opravdan iznos troškova postupka dosuđen tuženicima uzet iznos koji je kao opravdan priznao sud prvog stupnja.

19. Slijedom svega navedenog, a primjenom odredbe čl. 380. st. 2. ZPP žalbu tužiteljice valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke.

20. Temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZPP i čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe, jer s istom nije uspjela.

U Velikoj Gorici 4. ožujka 2026.

Sudac

Goran Škugor