- 1 -

                                                                    Broj: Ppž-8690/2023

                             

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić u prekršajnom predmetu protiv okr. D.B., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Duga Resa, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Dugoj Resi, broj: 27. Pp-1449/2023 od 20. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 2. studenog 2023.,

 

r i j e š i o   j e

             

           Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Duga Resa, ukida pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom okr. D.B. oslobođen je od optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: PZ), te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

 

2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući ukinuti pobijanu presudu i dostaviti na ponovno suđenje u kojem će se okrivljenika proglasiti krivim za terećeni prekršaj.

 

3. Okrivljenik je po branitelju podnio odgovor na žalbu te je predložio odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu jer nisu osnovani žalbeni navodi.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, na što žalbom opravdano ukazuje žalitelj.  

 

5. Prvostupanjski sud je donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe za djelo koje mu je stavljeno na teret u nedostatku dokaza, jer okrivljenik u obrani nije priznao prekršaj, dok je žrtva nasilja, njegova izvanbračna supruga S.G. koristila blagodat nesvjedočenja, pa nije bilo dokaza kojim bi se utvrdilo da bi okrivljenik počinio predmetni prekršaj. Prvostupanjski sud u postupku nije koristio kao dokaz Zapisnik o ispitivanju svjedokinje S.G. u Policijskoj postaji Duga Resa s obrazloženjem: „Svjedokinja njegova izvanbračna žena koristila je blagodat nesvjedočenja kao svjedok s povlasticama. Prigovor branitelja okrivljenika je osnovan budući je svjedokinja kao žrtva nasilja u obitelji ispitana u predsudskom postupku, a svjedokinja je svjedok s povlasticom i tada je iskazivala, no taj dokaz nije valjan jer svjedokinja nije ispitana u sudskom postupku, jer tu radnju nije proveo sud i na takvom dokazu se ne može temeljiti sudska odluka. Dokaz ispitivanja svjedokinje u predsudskom postupku mogao bi se koristiti da svjedokinja otklonila povlasticu i odlučila svjedočiti.“

 

6. Osnovano tužitelj u žalbi ističe da je prvostupanjski sud propustio utvrditi sve relevantne činjenice odnosno cijeniti policijski Zapisnik o ispitivanju svjedokinje S.G., koja je prije ispitivanja dobila sva potrebna zakonska upozorenja, te je, između ostalog, upozorena i na to da će se njen iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njenu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz.

 

7. S obzirom na to da je okrivljenik poricao prekršaj koji mu je stavljen na teret, a žrtva nasilja, izvanbračna supruga S.G. je pred sudom koristila blagodat nesvjedočenja, prvostupanjski je sud trebao izvesti druge dokaze koje je imao na raspolaganju radi s izvjesnošću utvrđenja činjeničnog stanja, što je njegova dužnost u smislu čl. 88. st. 1. PZ-a prema kojoj je zadatak prvostupanjskog suda s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje okrivljeniku idu u korist, ali i one koje mu idu na štetu. Budući da optužnom prijedlogu prileži Zapisnik o ispitivanju svjedokinje S.G. u Policijskoj postaji Duga Resa te da je isti dokaz zakonit, tj. sastavljen je sukladno čl. 158. st. 7. PZ-a, može se koristiti u postupku kao zakonit dokaz sukladno st. 8. iste odredbe.

 

8. Nije u pravu prvostupanjski sud kada smatra da se Zapisnik o ispitivanju navedene svjedokinje sastavljen u Policijskoj postaji, koja je prije ispitivanja dobila sva potrebna zakonska upozorenja, ne može koristiti kao dokaz u postupku jer je svjedokinja kasnije u postupku uskratila svoj iskaz koristeći se blagodati nesvjedočenja. Naime, prvostupanjski sud se, očito (jer navodi da su prigovori branitelja osnovani, a branitelj se u postupku, kao i u odgovoru na žalbu pozivao na odredbe Zakona o kaznenom postupku, dalje: ZKP), vodio odredbama ZKP-a, koji navedeno pitanje uređuje drugačije od PZ-a. Naime, čl. 431. st. 2. ZKP-a propisuje ako je dokazna radnja ispitivanja svjedoka u istražnom postupku izvedena suprotno čl. 234. i 235. ZKP-a (propisuju obvezu državnog odvjetnika ili suca istrage da mora pozvati okrivljenika na ispitivanje svjedoka kojeg je okrivljenik predložio), tada se zapisnik s nekonfrontiranim iskazom svjedoka može pročitati na raspravi, ali se na tom zapisniku ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presudi.

 

9. Ako PZ ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajući se način i kada je to primjereno svrsi prekršajnog postupka, primjenjuju odredbe ZKP-a, sukladno čl. 82. st. 3. PZ-a. Međutim, PZ sadrži jasne odredbe o načinu ispitivanja svjedoka prije pokretanja postupka, korištenju tog dokaza te utemeljenju osuđujuće presude. Čl. 158. st. 7. i 8. PZ-a su jasni i nedvosmisleni te je propisano:

(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.

 

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.

 

Dakle, odredbe ZKP-a koje ističe okrivljenik, a kojima se očito vodio i prvostupanjski sud, nisu primjenjive. Naime, čl. 158. st. 7. i 8. PZ ne uvjetuju korištenje zapisnika o ispitivanju svjedoka pred tijelima državne uprave kao tužitelja prisutnošću okrivljenika ispitivanju svjedoka pred tužiteljem, niti zabranjuje utemeljenje osuđujuće presude isključivo ili u odlučujućoj mjeri na takvom dokazu, kao što je to u kaznenom postupku.

 

10. Stoga je radi potpunog razjašnjenja odlučnih činjenica prvostupanjski sud trebao u postupku pročitati Zapisnik o ispitivanju svjedokinje S.G. u Policijskoj postaji Duga Resa, a u nazočnosti okrivljenika kako bi se istom pružila mogućnost očitovanja na isti, budući da u istoj svjedokinja tereti okrivljenika za počinjenje nasilja u obitelji, a koji dokazni prijedlog je predložio i tužitelj.

 

11. Posljedica ovakvih postupovnih nepravilnosti je propuštanje okolnosnog utvrđivanja činjeničnog stanja koje je dovelo do oslobađanja okrivljenika optužbe za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

 

12.  Slijedom iznijetog, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će ponovno ispitati okrivljenika i svjedokinju S.G., a u slučaju ponovnog korištenja blagodati nesvjedočenja, izvesti dokaz čitanjem Zapisnika o ispitivanju te svjedokinje u Policijskoj postaji Duga Resa, u nazočnosti okrivljenika te otkloniti eventualne različitosti u danim iskazima, zatim po potrebi ispitati kao svjedoke policijske službenike o vlastitim opažanjima prilikom dolaska na intervenciju te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, nakon čega će pravilnom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

 

13. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.

 

 

 

U Zagrebu 2. studenog 2023.

 

 

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

 

Nikolina Maretić, v.r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, žrtvu i tužitelja.