Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-8/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Vedrani Perkušić, u zemljišnoknjižnoj stvari provedbe zaključka Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-1255/2024-2 od 4. lipnja 2024., radi zabilježbe pokretanja ovršnog postupka, odlučujući o žalbi protustranke JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-17230/2024-6 (ozn. Z-15884/2024) od 12. prosinca 2024., dana 4. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba JL kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-17230/2024-6 (ozn. Z- 15884/2024) od 12. prosinca 2024.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-19/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačen je prigovor JL podnesen preporučen poštom protiv rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj Z-15884/2024 od 4. lipnja 2024., te je određena zabilježba odbačenog prigovora.

2. Žali se protustranka JL i to zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP), u svezi s odredbom članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23, dalje: ZZK) predlažući drugostupanjskom sudu da se pobijano rješenje preinači shodno žalbenim navodima odnosno ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud je odbacio prigovor JL, podnesen protiv rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj Z-15884/2024 od 4. lipnja 2024., jer nije podnesen u zakonom propisanom obliku odnosno elektroničnim putem.

5. U „Narodnim novinama“ broj 128/22 od 2. studenoga 2022., objavljene su izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama, koje stupaju na snagu 10. studenoga 2022. Novost u ovim izmjenama je, između ostalog, uvođenje isključivo elektroničkog podnošenja prijedloga za upis u te knjige, i to samo putem javnih bilježnika i odvjetnika koji su obvezni korisnici elektroničke komunikacije sa sudom.

6. Izmjenom članka 105. Zakona o zemljišnim knjigama predviđeno je da se svi prijedlozi podnose isključivo elektronički putem javnih bilježnika i odvjetnika koji su, uz državne odvjetnike, obvezni korisnici elektroničke komunikacije sa sudom, a prijedlozi se mogu podnositi isključivo putem Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (dalje: ZIS). Izričito se propisuje da se prijedlozi i podnesci u zemljišnoknjižnim postupcima podnose putem ZlS-a. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama propisao je da se sva komunikacija u zemljišnoknjižnom postupku obavlja isključivo elektronički, ali u zemljišnoknjižnom postupku potrebno je sve podneske podnositi putem javnog bilježnika i odvjetnika, uz iznimku nadležnog državnog odvjetništva, koje samostalno podnosi zemljišnoknjižne podneske.

7. Tri mjeseca nakon što je Zakon o izmjenama i dopunama stupio na snagu prijedlog za upis se još uvijek mogao podnijeti izravno na sudu ili putem pošte. Nakon tri mjeseca, to više nije bilo moguće.

8. Zemljišnoknjižne podneske koje će stranka od 10. veljače 2023. predati neposredno na sudu ili putem pošte, sud će odbaciti isključivo iz razloga što prijedlog nije predan elektronički.

9. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbu članka 105. stavak 5. ZZK- a u vezi sa stavkom 6. istog članka kada je prigovor odbacio. Naime, kao što je već rečeno od 10. veljače 2023. komunikacija stranaka sa zemljišnoknjižnim sudom odvija se isključivo putem javnog bilježnika ili odvjetnika i to putem ZIS-a.

10. U odnosu na pravne lijekove u zemljišnoknjižnom postupku, jednako kao i svi drugi podnesci, i pravni lijekovi moraju se od 10. veljače 2023. podnositi elektroničkim putem, ali to ne znači da stranke gube mogućnost same sastavljati pravne lijekove, zapravo upravo suprotno, javni bilježnik ili odvjetnik pravni će lijek koji stranka dostavi poslati zemljišnoknjižnom odjelu. Ako stranka dostavlja podnesak putem javnog bilježnika ili odvjetnika, a istovremeno ih nije ovlastila za zastupanje, tada je uloga javnog bilježnika odnosno odvjetnika isključivo posrednička, primjerice stranka je sama sastavila prigovor, a javni bilježnik može skenirati taj prigovor i dostaviti ga na provedbu zemljišnoknjižnom sudu.

11. U konkretnom slučaju žalitelj je sam sastavio prigovor i nije ga podnio elektroničnim putem, odnosno nije ga dostavio putem javnih bilježnika i odvjetnika koji su obvezni korisnici elektroničke komunikacije sa sudom odnosno elektroničnim putem.

12. Pri tome neosnovano žalitelj smatra kako je sud prvog stupnja mogao postupiti teleološki tumačeći odredbu članka 149. stavak 2. ZZK-a u svezi članka 118. stavak 7. ZZK-a (pozvati predlagatelja da podnesak podnese na zakonom propisani način da bi se po istome moglo postupiti), jer se radi o jasnoj zakonskoj odredbi koja ne ostavlja mjesta tumačenju na način kako to predlaže žalitelj.

13. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe članka 149. stavak 3. ZZK-a valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje te riješiti kao u izreci.

U Splitu 4. ožujka 2026.

SUTKINJA

Vedrana Perkušić