Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-941/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od suca Josipa Štrucelja predsjednika vijeća, sutkinje Vinke Vrančić izvjestiteljice i članice vijeća, te sutkinje Vesne Britvec članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te 2. tužiteljice FV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Velebitu Božikovu odvjetniku u Zagrebu, protiv 1. tuženika Tyrus d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Tratinska 68, OIB: 94162308009, te 2. tuženika NVI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oba zastupani po punomoćniku Draženu Dragoviću odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4719/2015-65 od 5. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 4. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P - 4719/2015-65 od 5. rujna 2024., te se predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja poslovni broj P-4719/2015-65 od 5. rujna 2024. u točki I izreke odbijen je kao neosnovani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi :

„Nalaže se 1. tuženiku Tyrus d.o.o., [adresa], OIB: 94162308009 i 2. tuženiku NVI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1.tužitelju NV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplate iznos od 5.822,78 EUR-a (43.871,75 Kuna), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi prema čl.29.st(2) ZOO-a, koja se određuje do 31.07.2015. godine po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, od 01. 08. 2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na dan stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023.g. do 30.12.2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 31.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, tekuću na iznose kako slijedi:

-na iznos od 110,60 EUR-a ( 833,33 kn) od 30.04.2014. do isplate,

-na iznos od 138,25 EUR-a (1.041,66 kn) od 12.07.2014. do isplate,

-na iznos od 26,11 EUR-a (196,80 kn) od 22.07.2014. do isplate,

-na iznos od 7,92 EUR-a (59,70 kn) od 08.08.2014. do isplate,

-na iznos od 11,27 EUR-a (84,94 kn) od 24.08.2014. do isplate,

-na iznos od 4,87 EUR-a (36,74 kn). od 10.08.2014. do isplate,

-na iznos od 141,57 EUR-a (1.066,66 kn) od 11.08.2014. do isplate,

-na iznos od 22,11 EUR-a (166,66 kn) od 23.08.2014. do isplate,

-na iznos od 190,72 EUR-a (1.437,00 kn) od 04.10.2014. do isplate,

-na iznos od 398,16 EUR-a (3.000,00 kn) od 16.10.2014. do isplate,

-na iznos od 106,17 EUR-a (800,00 kn) od 23.10.2014. do isplate,

-na iznos od 2.261,15 EUR-a (17.036,67 kn) od 15.11.2014. do isplate,

-na iznos od 760,63 EUR-a (5.731,00 kn) od 11.12.2014. do isplate,

-na iznos od 887,81 EUR-a (6.689,26 kn) od 11.01.2015. do isplate,

-na iznos od 771,95 EUR-a (5.670,00 kn) od 04.02.2015. do isplate, sve u roku od 15 dana;

Nalaže se 1. tuženiku Tyrus d.o.o., [adresa], OIB: 94162308009 i 2. tuženiku NVI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 2.tužitelju FV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplate iznos od 5.455,19 EUR-a (41.102,14 Kuna), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi prema čl.29.st(2) ZOO-a, koja se određuje do 31.07.2015. godine po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, od 01. 08. 2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na dan stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023.g. do 30.12.2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 31.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijen ila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, tekuću na iznose kako slijedi:

-na iznos od 110,60 EUR-a (833,33 kn) od 30.04.2014. do isplate,

-na iznos od 138,25 EUR-a (1.041,66 kn) od 12.07.2014. do isplate,

-na iznos od 26,11 EUR-a (196,80 kn) od 22.07.2014. do isplate,

-na iznos od 11,27 EUR-a (84,94 kn) od 24.08.2014. do isplate,

-na iznos od 4,87 EUR-a (36,74 kn) od 10.08.2014. do isplate,

-na iznos od 141,57 EUR-a (1.066,66 kn) od 11.08.2014. do isplate,

-na iznos od 22,11 EUR-a (166,66 kn) od 23.08.2014. do isplate,

-na iznos od 190,72 EUR-a (1.437,00 kn) od 04.10.2014. do isplate,

-na iznos od 398,16 EUR-a (3.000,00 kn) od 09.10.2014. do isplate,

-na iznos od 106,17 EUR-a (800,00 kn) od 23.10.2014. do isplate,

-na iznos od 2.261,15 EUR-a (17.036,67 kn) od 15.11.2014. do isplate,

-na iznos od 266,60 EUR-a (2.008,75 kn) od 12.12.2014. do isplate,

-na iznos od 887,81 EUR-a (6.689,26 kn) od 11.01.2015. do isplate,

-na iznos od 752,53 EUR-a (5.670,00 kn) od 04.02.2015. do isplate,

-na iznos od 134,38 EUR-a (1.012,50 kn) od 23.03.2015. do isplate,

sve u roku od 15 dana.“,

te je u točki II. izrijeke naloženo 1. tužitelju NV i 2. tužiteljici FV naknaditi 1. tuženiku Tyrus d.o.o. i 2. tuženiku NVI troškove postupka u iznosu od 3.810,34 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 5. rujna 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koje zatezne kamate se plaćaju na sljedeće novčane iznose tekući od prvog dana nakon dospijeća pa do plaćanja, u roku od 15 dana.

2. Protiv te presude žalbu su pravovremeno podnijeli tužitelji zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da sud drugog stupnja usvoji žalbu i pobijanu presudu preinači na način da u cijelosti usvoji tužbeni zahthev te naloži tuženima da tužiteljima nadoknade troškove postupka, podredno da istu ukine i predmet vrati na ponovni postupak prvostupanjskom sudu. Traže trošak sastava žalbe sa PDV-om u iznosu 687,50 EUR i pristojbe na žalbu u iznosu od 159,26 EUR, što sveukupno iznosi 846,76 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja odluke o trošku.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnijet.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja da im tuženi solidarno isplate 1. tužitelju iznos od 5.822,78 EUR i 2. tužiteljici iznos od 5.455,19 EUR (41.102,14 kn) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. srpnja 2015. pa do isplate, po osnovu naknade štete zbog sanacije oštećenja i nedostataka na nekretnini u Zagrebu, na adresi [adresa].

5. Sud prvog stupnja je na temelju provedenih dokaza pravilno utvrdio slijedeće činjenično stanje:

- da je 1. tužitelj NV sa FVI Kupoprodajnim ugovorom od **.**.2008. kupio od 1. tuženika garažu, a Ugovorom o kupoprodaji od **.**.2008. kupio od 2. tuženika stan u prizemlju stambene zgradi u [adresa], na adresi [adresa].

- da je 2. tužiteljica FV Ugovorom od **.**.2008. kupila od 1. tuženika u istoj stambenoj zgradi garažu i stan u potkrovlju,

- da je 1. tuženik Ugovorom o građenju od **.**.2007. naručio, a izvođač Tim - Color d.o.o. preuzeo izvođenje radova na predmetnoj stambenoj zgradi, dakle da je investitor predmetne stambene zgrade bio 1. tuženik čiji je direktor 2. tuženik, dok je izvođač radova bilo društvo Tim-Color d.o.o. čiji je direktor BV,

- da je Ugovorom o stručnom nadzoru društvo Arhingtrade d.o.o. čiji je direktor ČV preuzelo stručni nadzor nad gradnjom predmetne stambene zgrade,

- da je predmetna stambena zgrada izgrađena 2007.,

- da su tužitelji u kupljene stanove u predmetnoj stambenoj zgradi uselili 2009.,

- da su tužitelji o problemima s vlagom koji su doveli do potrebe za sanacijom obavijestili prodavatelje ovdje tuženike,

- da su tužitelji samoinicijativno pristupili sveobuhvatnoj sanaciji nedostataka u izolaciji predmetne stambene zgrade, za koje radove su dali izraditi projekt,

- da se radi se o bitnim nedostacima, a radovi su bili opravdani u opsegu i visini koju tužitelji potražuju tužbenim zahtjevom.

6. Tužitelj su se u tužbi pozvali na odgovornost tuženih kao prodavatelja za skrivene nedostatke prodane stvari, naveli su da je 2. tuženi jedini osnivač i direktor 1. tuženika čiji je predmet poslovanja građenje, projektiranje i nadzor, poslovanje nekretninama, da je 2. tuženik osobno i kao direktor 1. tuženika bio prisutan na predmetnoj nekretnini prilikom utvrđivanja nedostataka. O tim navodima tužitelja sud prvog stupnja se nije izjasnio niti analizirao dokaze u spisu predmeta, već je pozivanjem na odredbu članka 633. ZOO-a za sada pogrešno odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

7. U konkretnom slučaju mjerodavna je odredba članka 407. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 – dalje ZOO) kojom je propisano da kupac ne gubi pravo da se pozove na neki nedostatak i kad nije ispunio svoju obvezu da stvar pregleda bez odgađanja, ili obvezu da u određenom roku obavijesti prodavatelja o postojanju nedostataka, a i kada se nedostatak pokazao tek nakon proteka dvije godine od predaje stvari, ako je taj nedostataka bio poznat prodavatelju ili mu nije mogao ostati nepoznat.

7.1.Odredbom članka 410. ZOO-a propisano je da kupac ima pravo na popravljanje štete prema općim pravilima odgovornosti za štetu, uključujući i štetu koju je ovaj zbog nedostataka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima.

8. Za donošenja pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu bilo je potrebno utvrditi da li se u smislu odredbe članka 407. ZOO-a radi o skrivenim nedostacima prodane stvari koji prodavateljima nisu mogli ostati nepoznati, te s tim u vezi imaju li tužitelji pravo na naknadu štete prema odredbi članka 410. ZOO-a od oba tužena solidarno kao prodavatelja ili svaki tuženi odgovara za svoj dio duga obzirom je 1. tužitelj kupio garažu od 1. tuženika, a stan od 2. tuženika, dok je 2. tužiteljica stan i garažu kupila od 1. tuženika. Međutim, isto je izostalo zbog navedenog pogrešnog pravnog pristupa suda prvog stupnja.

9. Pogrešno je sud prvog stupnja utvrdio da su se problemi s vlagom koji su doveli do potrebe za sanacijom pojavili 2014., zanemarujući pri tom provedene dokaze u spisu predmeta.

9.1. Naime, iz iskaza 1. tužitelja, iskaza 2. tužiteljice i iskaza 2. tuženika proizlazi da su se prvi problemi s vlagom u predmetnoj stambenoj zgradi pojavili 2009. u unutrašnjem ulaznom dijelu kod prvog podesta u vidu vodene mrlje o čemu su tužitelji obavijestili 2. tuženika koji je došao vidjeti na lice mjesta o čemu se radi, nakon toga se u stanu 2. tužiteljice pojavio problem otpadanja žbuke sa greda na terasi, a 2011. došlo je do curenja vode sa njezine terase u stan ispod i troškove uklanjanja tih nedostataka snosio je 1. tuženik.

9.2. Iz iskaza 1. tužitelja i 2. tužiteljice proizlazi da je problem s vlagom u predmetnoj stambenoj zgradi eskalirao 2014. kada je došlo do prodora vode kroz elektro ormarić i u garažu, da su tužitelji o tome obavijestili 2. tuženika, angažirali vještaka za graditeljstvo UV koja je izradila nalaz i mišljenje, te je izrađen Projekt sanacije (preslika istog prileži na listu 86-107 spisa). Svjedok UV je uočena oštećenja i nedostatke u predmetnoj stambenoj zgradi opisala u svom nalazu i mišljenju iz kolovoza 2014. (preslika istog prileži na listu 36-76 spisa), a u iskazu navela da je največi problem u predmetnoj stambenoj zgradi bilo curenje, odnosno vlaga u stubištu te vlaga od jednog metra u stanu 1. tužitelja.

9.3. Iz iskaza 1. tužitelja (list 203-205 spisa) proizlazi da je navedenu vodenu mrlju u unutrašnjem ulaznom dijelu kod prvog podesta prikrio slikom koja se od vlage deformirala, iz iskaza 2. tužiteljice proizlazi da je ona već 2009. kada se uselila osje tila miris vlage u stubištu, dok 2. tuženik tvrdi da je tužitelje kod pojave prvih problema u zgradi uputio negdje između 2010. - 2012. na izvođača radova, da je o navedenoj vodenoj mrlji u unutrašnjem ulaznom dijelu predmetne zgrade obavijestio BV koji mu je rekao da će se ista povući.

10. Nadalje, pogrešno je sud prvog stupnja ocijenio iskaz svjedoka BV i iskaz 2. tuženika kao neproturječne međusobno i s dokumentacijom u spisu predmeta, u dijelu gdje 2. tuženik tvrdi da je o problemu vlage koja se pojavila 2009. godine u unutrašnjem ulaznom dijelu zgrade obavijest io BV, obzirom iz iskaza svjedoka Materija BV direktora društva Tim -Color d.o.o. proizlazi da je prvi puta čuo za probleme u predmetnoj stambenoj zgradi 2014. kada su vršeni radovi sanacije i do tada mu nitko nikada nije rekao da postoje problemi, te u dijelu gdje 2. tuženik tvrdi da su tužitelji morali znati tko je izvođač radova s obzirom da isti stanuje u susjednoj zgradi.

11. Osim toga, tužitelji u tužbi zahtjevaju isplatu troškova sanacije od tuženih kao suvlasnika predmetne stambene zgrade, no sud prvog stupnja je u tom pogledu propustio utvrditi suvlasničke omjere tužitelja i tuženika.

12. Sukladno odredbi članka 89. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12.,152/14. - dalje ZV) svi suvlasnici snose troškove održavanja nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim omjerima, dok sukladno odredbi članka 92. stavak 2. ZV- a kada prijeti opasnost svaki je suvlasnik ovlašten poduzimati nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika.

13. Slijedom iznijetoga valjalo je uvažiti žalbu tužitelja, temeljem odredbe članka. 370 ZPP-a ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, te odlučiti kao izrijeci ovog rješenja.

14. Temeljem odredbe članka 166. stavak 3. ZPP-a o žalbenim troškovima ostavljeno je da se odluči u konačnoj odluci.

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja uklonit će nepravilnosti i nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem, sa strankama raspraviti sve sporne činjenice, te prilikom donošenja nove odluke pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje.

U Karlovcu 4. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Josip Štrucelj