Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Zk-24/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sucu toga suda Tajani Polić kao sucu pojednicu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku iz Supetra, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, pod poslovnim brojem Z-2189/25 od 22. siječnja 2026., 4. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja UA kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, pod poslovnim brojem Z- 2189/25 od 22. siječnja 2026.

II Određuje se brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim je rješenjem zemljišnoknjižni sudac odbio prijedlog radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine kč. br. zgr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. zem. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] i kč. br. zgr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] u kojem bi se upisalo pravo vlasništva predlagatelja uz istovremeno brisanje prava knjižnih vlasnika.

2. Protiv rješenja zemljišnoknjižnog suda žalbu izjavljuje predlagatelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava. Smatra da je ispravama dostavljenim uz prijedlog učinio vjerojatnim opravdani razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Predlaže uvažiti žalbu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Iz razloga pobijanog rješenja proizlazi da je predlagatelj zatražio pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka na prednje navedenim nekretninama uz prijedlog upisa knjižnog prava za koje tvrdi da ga je izvanknjižno stekao budući se preko 40, a putem svojih prednika i preko 90 godina, nalazi u nesmetanom posjedu istih. Uz prijedlog je dostavio izvatke iz zemljišne knjige i posjedovne listove. Sud je prvog stupnja pregledao isprave i utvrdio kao je na kč. br. zgr. [katastarska čestica] kao posjednik upisan IA, koji je ujedno i u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik, a ne TA, baka predlagatelja za koju je tvrdio da je posjednicom nekretnine prema upisu u katastru zemljišta. Na kč. br. zem. [katastarska čestica] kao posjednici su upisani AA i ĐA, dok je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik upisan ŽA. Na kč. br. zgr. [katastarska čestica] u posjedovnom je listu upisan posjed na ime U iz [adresa], dok je kao zemljišnoknjižni vlasnik upisana Provincija službenica milosrđa iz Splita.

5. Na temelju je takvog stanja stvari sud prvog stupnja u primijeni odredbi čl. 208. i 209. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine broj 63/19,128/22, 155/23 i 127/24-dalje ZZK) odbio prijedlog. Sud prvog stupnja smatra kako dostavljenim ispravama predlagatelj nije dokazao izvanknjižni slijed stjecanja predmetnih nekretnina bilo od upisanih posjednika u katastru, bilo od zemljišnoknjižnih vlasnika i time nije učinio vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka. Navodi sud kako se pojedinačnim ispravnim postupkom ne mogu zaobilaziti drugi redovni postupci u kojima se utvrđuje pravo vlasništva, osim ako stranka raspolaže ispravama koje su predviđene odredbom čl. 208. ZZK, što u ovom slučaju nije ostvareno.

6. Protivno žalbenim navodima, činjenično je stanje i materijalno pravo donošenjem pobijanog rješenja u svemu pravilno utvrđeno i primijenjeno.

7. Razlozi suda o odlučnim činjenicama jasni su i detaljni pa se predlagatelj upućuje na obrazloženje pobijane odluke. Odredbom je čl. 208. st. 4. i 5. ZZK propisano da se opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka dokazuje ispravama, dok predlagatelj nije dostavio niti jednu ispravu iz koje bi se moglo zaključivati o postojanju njegova izvanknjižnog prava vlasništva čiji upis predlaže u zemljišnoj knjizi. Predlagatelj je uz prijedlog dostavio posjedovne listove na kojima se ne vidi datum izdavanja, no stanje posjeda na dan zaprimanja prijedloga je onakvo kakvim ga je sud prvog stupnja pravilno utvrdio u razlozima odluke. Time predlagatelj nije učinio vjerojatnim opravdani razlog za pokretanje ispravnog postupka.

8. U odluci Vrhovnog suda Rev-346/23 od 13. lipnja 2023. na postavljeno je revizijsko pitanje odgovoreno:

"U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr.".

9. Utoliko je u nedostatku isprava iz odredbe čl. 208. ZZK sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog odbio, pa je žalbu predlagatelja valjalo odbiti i prvostupanjsko rješenje potvrditi sukladno odredbi čl.149. st.3. ZZK u svezi sa odredbom čl. 380. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22).

U Rijeci 4. ožujka 2026.

Sutkinja

Tajana Polić