1

Broj: Ppž-8743/2023

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. L.G. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 29. lipnja 2023., broj: 119. Pp-3682/2023, u sjednici vijeća održanoj 2. studenog 2023.,

p r e s u d i o    j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 29. lipnja 2023., broj: 119. Pp-3682/2023, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15.. 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni su od optužbe okr. L.G. i okr. K.B., da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

              2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a iz sadržaja žalbe proizlazi da se, u najvećem dijelu, žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Suština žalbe tužitelja je tvrdnja da su okrivljenici u tazbinskom srodstvu jer izvanbračna zajednica ima sve iste učinke kao i brak, pa je tako i izvanbračna zajednica osnova za postojanje tazbinskog srodstva. Tužitelj smatra da takav zaključak proizlazi iz čl. 8. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer osobe na koje se navedeni Zakon primjenjuje je i izvanbračni drug.

6. Međutim, u pravu je prvostupanjski sud kada navodi da se čl. 8. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ne odnosi na okrivljenike. U smislu navedene odredbe, osobe na koje se navedeni zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik. Čl. 8. st. 2. istog Zakona propisuje kako se odredbe tog Zakona primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu. U konkretnom slučaju okrivljenici nisu niti u jednom od navedenih odnosa.

7. Nije u pravu tužitelj kada smatra da osnova za tazbinsko srodstvo može biti izvanbračna zajednica, pa da su okrivljenici zato u tazbinskom srodstvu i da se čl. 8. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnosi i na njih. Ne može se uzeti da se radi o tazbinskom srodstvu, s obzirom da je tazbina odnos koji nastaje između dvije ili više porodica posredstvom braka, tj. odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga, pa tako izvanbračni odnos ni u kojem slučaju nije osnova za postojanje tazbinskog srodstva.

8. Stoga nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

9. Tužitelj je u žalbi naveo kako je zbunjujuće i proturječno da je datum donošenja presude 29. svibnja 2023., budući da je optužni prijedlog podnesen 25. lipnja 2023., te očito tako smatrao da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka.

10. Međutim, osim što navedeno ne bi predstavljalo bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, jer je očito da se radi o pogreški (u presudi su navedena dva različita datuma donošenja presude – 29. lipnja 2023. i 29. svibnja 2023.), prvostupanjski sud je takvu očito pogrešku prilikom pisanja datuma ispravio donošenjem rješenja o ispravku, u kojem je točno naznačen datum donošenja presude – 29. lipnja 2023., te je prijepis presude s ispravcima, zajedno s rješenjem o ispravku, uredno dostavio svim strankama u postupku.

11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 2. studenog 2023.

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

Nikolina Maretić, v.r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.