REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
21000 Split
Poslovni broj: P-1979/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu Josip Mrkonjić u pravnoj stvari tužitelja MK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku GK, protiv tuženika AK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku OK, radi Stvarno - predaja - povrat, 4. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1. Nalaže se tuženoj da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe preda tužitelju suposjed svih prizemnih prostorija i svih prostorija na prvom katu kuće izgrađene na nekretnini opisanoj kao čest. Zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], ZK tijelo II, K. O. [katastarska općina], na način da preda tužitelju ključeve ulaznih vrata navedenih prostorija.
2. Zabranjuje se tuženoj ubuduće na bilo koji način onemogućavati tužitelju suposjed i pristup bilo kojem dijelu kuće izgrađenoj na nekretnini opisanoj kao čest. Zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], ZK tijelo II, K. O. [katastarska općina].
3. Nalaže se tuženoj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 15.926,74 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2016. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2016. Godine
pa do 30. 06. 2011. Godine po stopi od 14 %, od 1. 07. 2011. Godine pa do 31. 07. 2015. Godine po stopi od 12 %, a od 1. 08. 2015. Godine pa do 31. 12. 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.01.2023. pa sve do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavljala prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.
4. Nalaže se tuženoj počevši od 1. 03. 2016. Godine pa do predaje tužitelju suposjeda prizemnih prostorija i prostorija na prvom katu kuće izgrađene na nekretnini opisanoj kao čest. Zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], ZK tijelo II, K. O. [katastarska općina] isplatiti tužitelju najkasnije svakog 15. -og u mjesecu za tekući mjesec, mjesečni iznos od 265,45 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 265,45 eur teče od svakog 15. -og u mjesecu za tekući mjesec pa do 31. 12. 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.01.2023. pa sve do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavljala prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.
5. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos parničnog troška teče od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavljala prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena."
II Dužan je tužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj parnični trošak 7.227,86 eura zajedno s zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena računajući od dana presuđenja sve do konačne isplate.
Obrazloženje
Kod ovog suda zaprimljena je dana 1. ožujka 2016. Godine tužba tužitelja protiv tužene radi predaje nekretnine u suposjed ili isplate.
U tužbi tužitelj navodi da je suvlasnik nekretnine opisane kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], ZK tijelo II, k. o. [katastarska općina] za 25/49 dijela prava vlasništva. Ovaj suvlasnički udio od 25/49 prava vlasništva predmetne nekretnine tužitelju ne osporava niti tužena.
Na predmetnoj nekretnini opisanoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. ZK tijelo II, k. o. [katastarska općina], suvlasništva tužitelja za 25/49 dijela, izgrađena je kuća koja se sastoji od prizemlja i dva kata. Međutim, isključivo tužena već duži vremenski period koristi dio kuće i to cca. 80 rn2 korisne površine prizemnih prostorija kuće, te cca 100 m2 prostorija na prvom katu navedene kuće, a koje su prostorije zatvorene te je pristup moguć isključivo kroz ulazna vrata od kojih ključeve drži isključivo tužena, a primjerak istih odbija predati tužitelju. Tužena je dakle u potpunosti isključila tužitelja iz suposjeda navedenih prostorija, iako je on suvlasnik nekretnine za 25/49 dijela kako je to naprijed navedeno, pa utoliko i ovlaštenik prava suposjeda ovih prostorija kuće odnosno nekretnine čiji je suvlasnik.
Nadalje, u odnosu na točnu površinu navedenih prostorija kuće koje tužena odbija predati tužitelju suposjed, tužitelj predlaže da se točan iznos površine prizemnih prostorija te prostorija na prvom katu kuće, a koje koristi isključivo tužena, i za koje prostorije je od korištenja i suposjeda u potpunosti isključila tužitelja kao suvlasnika nekretnine, utvrdi naknadno tijekom postupka, obzirom da tužitelju nisu dostupni točni podaci o ovoj okolnosti.
Tužena je tako u posjedu predmetnih prostorija navedene nekretnine, na način da koristi dio kuće od cca 80 m2 prizemnih prostorija i cca 100 m2 prostorija na prvom katu predmetne kuće te pritom u potpunosti iskliučuje tužitelja kao suvlasnika nekretnine iz suposjeda navedenih prostorija. Tužitelj je zbog toga u više navrata, kako usmenim tako i pisanim putem, zahtijevao od tužene predaju suposjeda nekretnine, odnosno predmetnih prostorija, mirnim putem i to predajom ključeva ulaznih vrata u navedene prizemne prostorije te ključeva predmetnih prostorija kuće na prvom katu.
Prema tome, iako je tužitelj kao suvlasnik predmetne nekretnine, nebrojeno puta zahtijevao da mu Tužena preda suposjed predmetnih prostorija, na način da mu preda ključeve ulaznih vrata u navedene prizemne prostorije te prostorije kuće na prvom katu, tužena to uporno odbija te do danas to nije učinila. Također, tužitelj je od tužene već ranije ovo tražio ne samo usmeno, već i pisano, raznim dopisima, a posljednji put dopisom od dana 12.02.20 16.g,. radi pokušaja mirnog rješenja spora, a na koji se tužena ponovno oglušila. Dakle, tužena se tako na sve zahtjeve tužitelja za predajom suposjeda potpuno oglušila, te do danas nije udovoljila zahtjevu tužitelja za predajom suposjeda predmetne nekretnine.
Štoviše, ne samo da je tužena konstantno zanemarivala sve tužiteljeve zahtjeve za predaju suposjeda, a na koji suposjed ima pravo kao suviasnik nekretnine za 25/49 dijela prava vlasništva, već je čak jednom prilikom i pozvala policiju tvrdeći da je tužitelj uznemirava, a kojoj prigodom je tužitelj samo namjeravao ući u suposjed navedene nekretnine čiji je suvlasnik za 2519 dijela.
Naime naravno da tužitelj kao suvlasnik predmetne nekretnine ima, među ostalim, pravo posjedovanja. uporabe, korištenja i raspolaganja istom pa stoga predlaže da sud donese presudu kojom nalaže tuženoj predaju tužitelju suposjeda predmetnih prostorija kuće,
Nadalje, iz činjenice da isključivo tužena koristi navedene prostorije, a da je pritom prisilno svojevoljno isključila tužitelja kao suvlasnika, iz suposjeda ovih prostorija, proizlazi da je tužena bez valjane pravne osnove koristila nekretninu od koje je 25/49 suvlasničkog dijela u suvlasništvu tužitelja. Stoga je tužena obvezna tužitelju kao suvlasniku nekretnine, isplatiti novčani iznos za korištenje nekretnine u njegovom suvlasništvu bez pravne osnove, odnosno na ime naknade za korištenje navedenog idealnog dijela predmetne nekretnine u suvlasništvu tužitelja bez valjane pravne osnove.
Tržišna vrijednost mjesečnog najma tužiteljevog suvlasničkog dijela (25/49) stana koji naravi ima površinu od cca. 180 m2 (100m2 + 80m2) na predmetnoj lokaciji iznosi 2.000,00 kuna, pa stoga tužitelj od tužene potražuje iznos od 2.000,00 kn mjesečno, na ime naknade za korištenje nekretnine u njegovom suvlasništvu bez valjane pravne osnove.
Navedeni novčani iznos tužitelj zahtjeva da mu tužena isplati radi stjecanja bez osnove i za sve protekle mjesece unatrag 5 godina (60 mjeseci) od podnošenja tužbe, tijekom kojeg razdoblja je nesporno tužena namjerno i prisilno isključila tužitelja iz suposjeda predmetnih prostorija. Također. tužitelj predlaže da se pribavi dokaz procjene tržišne vrijednosti mjesečne najamnine po kvadratu stana na predmetnoj lokaciji, kako bi se po utvrđenju točne površine koju tužena koristi bez valjane pravne osnove, mogla utvrditi točna najamnina kako za cjeiokupnu površinu navedenih prostorija stana tj. kuće, tako i za tužiteljevih 25/49 dijela.
Utoliko tužitelj zahtijeva da mu tužena preda suposjed navedenih prostorija kuće, na način da mu preda ključeve ulaznih vrata navedenih prostorija kuće, kako onih u prizemlju, tako i onih na katu predmetne kuće.
Također, tužitelj zahtjeva da mu tužena isplati novčanu naknadu za korištenje nekretnine u njegovom suvlasništvu bez valjane pravne osnove.
Uzimajući u obzir kako tužena bez valjane pravne osnove koristi dio nekretnine u suvlasništvu tužitelja, slijedom navedenog predlažem da sud donese sljedeću:
PRESUDU
1.Nalaže se tuženoj da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe preda tužitelju suposjed svih prizemnih prostorija i svih prostorija na prvom katu kuće izgrađene na nekretnini opisanoj kao čest. Zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], ZK tijelo II, K. O. [katastarska općina], na način da preda tužitelju ključeve ulaznih vrata navedenih prostorija.
2. Zabranjuje se tuženoj ubuduće na bilo koji način onemogućavati tužitelju suposjed i pristup bilo kojem dijelu kuće izgrađenoj na nekretnini opisanoj kao čest. Zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], ZK tijelo II, K. O. [katastarska općina].
3. Nalaže se tuženoj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 120.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 03. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 04. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 05. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 06. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 07. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 08. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 09. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 10. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 11. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 12. 2011. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 01. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 02. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 03. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 04. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 05. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 06. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 07. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 08. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 08. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 10. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 11. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 12. 2012. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 01. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 02. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 03. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 04. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 05. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 06. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 07. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 08. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 08. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 10. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 11. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 12. 2013. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 01. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 02. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 03. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 04. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 05. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 06. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 07. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 08. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 08. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 10. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 11. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 12. 2014. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 01. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 02. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 03. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 04. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 05. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 06. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 07. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 08. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 08. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 10. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 11. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 12. 2015. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 01. 2016. Godine
na iznos od 2.000,00 kn teče od 15. 02. 2016. Godine
pa do 30. 06. 2011. Godine po stopi od 14 %, od 1. 07. 2011. Godine pa do 31. 07. 2015. Godine po stopi od 12 %, a od 1. 08. 2015. Godine pa sve do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.
4. Nalaže se tuženoj počevši od 1. 03. 2016. Godine pa do predaje tužitelju suposjeda prizemnih prostorija i prostorija na prvom katu kuće izgrađene na nekretnini opisanoj kao čest. Zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], ZK tijelo II, K. O. [katastarska općina] isplatiti tužitelju najkasnije svakog 15. -og u mjesecu za tekući mjesec mjesečni iznos od 2.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 2.000,00 kn teče od svakog 15. -og u mjesecu za tekući mjesec pa sve do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.
5. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos parničnog troška teče od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena. U odgovoru na tužbu tužena navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u ovoj pravnoj stvari, te predlaže sudu da tužbeni zahtjev odbije uz obvezivanje tužitelja na snašanje parničnog troška koji zahtjev glasi:
"Dužan je tužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj parnični trošak zajedno s zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračuriate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena računajući od dana presuđenja sve do konačne isplate."
Točan je navod tužbe da je na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisanoj u zemljišnoknjižno tijelo ZU 1371 k. o. [katastarska općina] pravo vlasništvo upisano danas na ime tužitelja za 25/49 idealnog dijela. Predmetna kuća sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sudu je prijavljena pod brojem " čest. zgr. [katastarska čestica]" k. o. [katastarska općina] Karnbelovac položajnim nacrtom od I 7.01.1985.godine.
Pravna prednica tužitelja FK rođ. NK je za života svog oca koji je ujedno otac tužene, zatim M i UK, te djed tužitelja NK istog dobila u vlasništvo ugovorom o darovanju zemljište za izgradnju u kuće koje danas nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] FK rod. G je uvedena u posjed zemljišta te je na izgradila svoju kuću. Kako zk stanje nije bilo uređeno tužitelj je upis prava vlasništva na toj nekretnini ishodio temeljem presude zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Kaštel Lukšiču posl.broj Pst-1271/13 u kojem postupku su tužene bile EK, MKMV.
Prema Sporazumu suvlasnica od 19.6.1982.g. u kojem je sudjelovala FK rođ. NK obiteljska kuća-danas označena kao čest.zge.310 k. o. [katastarska općina] pripala ĐK ud. NK za 7/10, AK za 1/10, DK za 1/10 i UK za 1/10. Točkom 3.Sporazuma FK se "zauvijek odriče dijela kuće za protuvrijednost dobivenog zemljišta".
Navedeni Sporazum nije sadržavao sudsku oznaku ni zemljišta ni zgrade - danas Čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi čega isti nije bio provediv u zemljišnim knjigama. Dakle, pravna prednica tuženika se odrekla vlasništva na čest. zgr. [katastarska čestica] što je potvrđeno i kod prijave kuće sudu njenim potpisom na Skici premjeravanja 24.11. 1998.g. geodeta JK. Dio označen brojem. I . obuhvaća čest. zem. [katastarska čestica] i Čest. zgr. [katastarska čestica] pripada Dražin ĐK ud.MKM, HK i UK. Potpuno je identičan i upis u posjedovni list broj 1597 k. o. [katastarska općina].
Iz navedenog slijedi zaključak da tužitelj naspram tuženoj nema pravni osnov za postavljanje tužbenog zahtjeva koji je naveden u točki 1. a niti tužbeni zahtjev u točki 2., 3., 4. I 5. Tužena je na temelju sporazuma iz 1982. Godine stekla pravo vlasništva čestice zgrade [katastarska čestica] naspram FK danas ČK, a podredno po sili zakona temeljem dosjelosti.
Podneskom od 19. Ožujka 2024. Godine tužitelj navodi da s obzirom na prelazak na valutu EUR, tužitelj u tom smislu sada samo precizira tužbeni zahtjev konverzijom utuženih novčanih iznosa iz valute HRK u EUR, odnosno točke III., IV., i V. koje glase na isplatu i sadrže valutu HRK, sada tužitelj samo pretvara u valutu EUR, kako slijedi:
3. Nalaže se tuženoj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 15.926,74 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2011. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2012. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2013. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2014. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 03. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 04. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 05. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 06. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 07. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 08. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 09. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 10. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 11. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 12. 2015. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 01. 2016. Godine
na iznos od 265,45 eur teče od 15. 02. 2016. Godine
pa do 30. 06. 2011. Godine po stopi od 14 %, od 1. 07. 2011. Godine pa do 31. 07. 2015. Godine po stopi od 12 %, a od 1. 08. 2015. Godine pa do 31. 12. 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.01.2023. pa sve do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavljala prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.
4. Nalaže se tuženoj počevši od 1. 03. 2016. Godine pa do predaje tužitelju suposjeda prizemnih prostorija i prostorija na prvom katu kuće izgrađene na nekretnini opisanoj kao čest. Zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], ZK tijelo II, K. O. [katastarska općina] isplatiti tužitelju najkasnije svakog 15.-og u mjesecu za tekući mjesec, mjesečni iznos od 265,45 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 265,45 eur teče od svakog 15. -og u mjesecu za tekući mjesec pa do 31. 12. 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.01.2023. pa sve do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavljala prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.
5. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos parničnog troška teče od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavljala prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.
U dokaznom postupku sud je pregledao zk izvatka ZU 1371 K. O. [katastarska općina], Ugovor o diobi od 20.08.1984.god., dopis od 12.02.2016.god. i od 19.02.2016.god., Sporazum od 19.06.1982.god. s skicom premjeravanja, posjedovni list br. 1597 K. O. [katastarska općina], dopis Porezne uprave u Kaštel [adresa] o podatku o prosječnoj tržišnoj vrijednosti najma kvadrata stana u [adresa] u blizini nekretnine anagrafske oznake [adresa]., proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodeta Marka Miševića, proveo dokaz saslušanjem svjedoka HK, UK, te proveo dokaz saslušanjem stranaka.
Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak
Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
Presudom ovog su posl.br. 1047/2016–38 od 20. kolovoza 2024. Godine sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja.
U obrazloženju svoje presude ovaj sud između ostalog navodi slijedeće:
"Pregledom zk izvatka ovog suda ZU 1371 K. O. [katastarska općina] od 09. 02. 2016. Godine sud je utvrdio da su na čestice zgrade [katastarska čestica] drugo zk tijelo kao suvlasnici upisani ĐK udova NK za 6/49 dijela, HK žena A za 6/49 dijela, BK MKMV žena O za 6/49 dijela, AK žena F za 6/49 dijela i ČK MK pok. N za 25/49 dijela cjeline.
Odredbom čl. 42. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dalje ZV-a, propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, a oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede te stvari.
Odluku o izvršavanju posjeda i vlasničkih ovlasti moraju donijeti svi suvlasnici i ne može neki od suvlasnika isključite druge suvlasnike iz suposjeda.
Među strankama nije sporna činjenica da je tužena potpuno isključila tužitelja iz posjeda predmetne nekretnine.
Suvlasnici nisu međusobno podijelili posjed nekretnine i odredili način njenog korištenja što je sud utvrdio iz iskaza tužitelja i svjedoka, kojima sud u cijelosti poklanja vjeru. Da je bilo dogovora među strankama izvršile bi etažiranje zgrade i kao takvu upisali u zemljišne knjige.
Neosnovan je prigovor tužene da je dosjelošću stekla vlasništvo na predmetnoj nekretnini s obzirom da je cijelo vrijeme posjeda te nekretnine znala da je nekretnina u suvlasništvu i njenih sestara odnosno pravne prednice tužitelja. Stoga je tužena nepoštena posjednica djela nekretnine koja pripada tužitelju.
S obzirom da temeljem citirane zakonske odredbe iz čl. 42. st. 1. ZV-a svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari ovaj sud smatra da je tužitelj vlasničkim listom dokazao osnovanost tužbe za predaju suposjeda stvari zbog čega je kao osnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod točkom 1 i 2 trebalo usvojiti kako je to navedeno pod toč. 1 i 2 izreke presude.
Sud je 2. ožujka 2018. Godine izišao na lice mjesta u [adresa] i utvrdio da je predmetna zgrada u naravi kuća cca 170 m² u prizemlju, a isto tako na prvom i drugom katu, s tim da je drugi kat visoko potkrovlje.
Pregledom nalaza i identifikacije sudskog vještaka Marka Miševića, geodeta, od 17. Lipnja 2019. Godine sud je utvrdio da predmetna zgrada u prizemlju ima bruto površina od 175 m², a na prvom katu bruto površinu od 177 m².
U prizemlju sa Južne strane nalazi se useljiv stan površine cca 60 m² kojeg koristi ZK, središnji dio prizemlja je u naravi stambeni prostor, a radi se o ostavi svega i svačega, a prema sjeveru u prizemlju je neizgrađeni prostor koji je ostava odnosno garaža, konoba – ostava. Ovaj srednji dio i sjeverni dio prizemlja je u posjedu tužene kako je sama izjavila.
I kat kuće sastoji od 2 dijela odnosno 2 stana. Jedan stan prema jugu koristi tužena, kako sama navodi, u površini od cca 100 m², a stan sa sjeverne strane površine cca 35 m2 koristi HK.
Tužena navodi da tužitelj nema ključeve od ovih prostorija.
Među strankama nije sporna činjenica da tužitelj nije bio u suposjedu predmetne zgrade zadnjih 5 godina prije podnošenja tužbe ovom sudu dana 1. Ožujka 2016. Godine.
Tužitelj je suvlasnik ove zgrade za 25/49 dijela cjeline odnosno najmanje 100 m2 stambenog prostora iz kojeg ga je tužena isključila iz suposjeda bez valjanog pravnog osnova.
Iz potvrde Porezne uprave, područni ured u Splitu, ispostava Kaštela od 7. studenoga 2017. Godine vidljivo da je da je iznos od 1.000,00 kn minimalna mjesečna najamnina za najam stanova iznad 20 m2, što se ovisno o kvadraturi u izračunu, opremljenosti i namjeni, mijenja prema trenutnom stanju na tržištu i prema slobodno ugovorenoj volji ugovaratelja.
Slijedom navedenog sud zaključuje, s obzirom da je tužena nepošteni posjednik, da tužitelj osnovano od tužene traži utuženi iznos od 265,45 eur/2.000,00 kuna za svaki mjesec unatrag 5 godina od podnošenja tužbe pa ubuduće s osnova stjecanje bez osnova. Naime, odredbom čl. 165. St. 1 ZV-a je propisano da nepošteni posjednik tuđe stvari mora stvar predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svoga posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.
Među strankama nije sporno da je tužitelj više puta od tužene tražio predaje suposjeda, čak je jednom prilikom i policija intervenirala jer je tužena odbila tužitelju predati suposjed predmetne nekretnine.
Stoga po ocjeni ovog suda tužitelju pripada pravo zahtijevati od tužene naknadu za korištenje njegovog suvlasničkog dijela od 25/49 dijela cjeline odnosno najmanje cca 100 m² stambenog prostora kojeg mu je tužena onemogućava koristiti bez ikakve valjane pravne osnove i to svaki mjesec najmanje u utuženom iznosu."
Po žalbi tužene Županijski sud u Šibeniku je ukinuo citiranu presudu ovog suda i vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
U obrazloženju svoje odluke Županijski sud u Šibeniku između ostalog navodi sljedeće:
"8. Osnovano tužena ističe u žalbi da je prvostupanjski sud propustio raspraviti prigovor istaknut od strane tužene u provedenom postupku – da je među nasljednicima pok. NK, a glede čest. zgr. [katastarska čestica] K.O. [adresa] 19. lipnja 1982. godine postignut sporazum prema kojem je prednici tužitelja FK pripalo zemljište na kojem je sagradila svoju kuću, te da se ista odrekla svog dijela upravo na predmetu spora. Prema daljnjim navodima isticanim tijekom postupka, koji su ostali neraspravljeni, ovaj sporazum je finaliziran i kasnijim ugovorom o diobi, te je tužena tijekom postupka isticala da je vlasništvo prijepora stekla temeljem dosjelosti upravo stoga jer je, isto kao i ostali suvlasnici, stupila u posjed predmeta spora temeljem navedenih ugovora/sporazuma.
8.1. Prvostupanjski sud je, međutim, u pobijanoj presudi propustio ocijeniti dokaze i to Sporazum od 19. lipnja 1982. godine i Ugovor o diobi od 20. kolovoza 1984. godine, iako su ti dokazi izvedeni u provedenom postupku. Obzirom da istaknuti prigovor dosjelosti tužena temelji upravo na navedenim dokazima i tvrdnji da je stupila u posjed predmeta spora još 19. lipnja 1982. godine sukladno postignutom Sporazumu, navedeno predstavlja odlučnu činjenicu u ovoj pravnoj stvari, te o istome ovisi postojanje prava na posjed tužene (čl. 163. st. 1. ZV) a time i ocjena osnovanosti istaknutog prigovora dosjelosti.
9. Stoga je žalbu tužene valjalo prihvatiti i temeljem članka 370. ZPP riješiti kao u toč. I. izreke.
10. U nastavku postupka prvostupanjski će sud ocijeniti dokaze na koje je ukazano ovim ukidnim rješenjem te utvrditi je li tužena ima pravo na posjed predmeta spora i jesu li se ostvarile zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću, pa će pravilnom primjenom procesnog i materijalnog prava donijeti novu i na zakonu utemeljenu presudu."
Sukladno traženju Županijskog suda ovaj sud u nastavku postupka je pregledao cjelokupnu raspravom dokumentaciju te dodatno saslušao tužitelja kao parničnu stranku.
Pregledom sporazuma od 19. Lipnja 1982. Godine zaključen između ĐK, FK, HK, UK ZK i AK sud je utvrdio da su navedene stranke postigle o diobi imovine koju su naslijedile po rješenju o nasljeđivanju br. O–987/73 iza smrti pok. NK.
Tako se u sporazumu navodi da pravna prednica tužitelja najstarija sestra FK dobiva zemljište na kojem je sagrađena njena kuća i zemljište oko njene kuće. Nadalje, u točci 3 Sporazuma navodi se da se obiteljska kuća dijeli na 7/10 majci ĐK, FK se zauvijek odriče dijela kuće za protuvrijednost dobivenog zemljišta, HK dobiva 1/10, BK dobiva 1/10 i AK dobiva 1/10 dijela cjeline kuće. Citirani sporazum je vlastoručno potpisan od svih 5 stranaka sporazuma.
Pregledom Ugovora o diobi kojeg su iste stranke zaključuju dana 20. kolovoza 1984. Godine sud je utvrdio da su ugovorne stranke složno utvrdile da je predmet diobe zemlja zv. Stup i Vlačine, te stara kuća u [adresa] označene kao čestica 310. na zemlji Stup.
Tim ugovorom FK pripada dio zemlje "Stup" u površini od 586 m2 označen na skici smeđom bojom, te dio zemlje Vlačine" u površini od 348 m² označen u skici smeđom bojom.
U točci 2. Ugovora o diobi navodi se da su stranke suglasne da stara kuća na Stupu označena sa čestica 310. K. O. [katastarska općina] i zemljište oko kuće pripada u vlasništvo ĐK za 14/28 dijela, HK za 3/28 dijela, BK ZK za 6/28 dijela i AK za 5/28 dijela.
U točci 9. Ugovora stranke izjavljuju da su gornjom diobom potpuno razvrgle zajednicu gore navedenih nekretnina te da jedna od druge nemaju nikakvih potraživanja.
Citirani ugovor o diobi sve su stranke vlastoručno potpisale.
Iz navedenog Sporazuma i Ugovora o diobi sud je utvrdio da su prednica tužitelja i tužena zaključili navedene ugovore i na taj način riješili svoje imovinske odnose vezano uz imovinu koju su naslijedili iz smrti pok. NK temeljem rješenja o nasljeđivanju br. O–987/73. Nakon zaključenja ovih ugovora o stranke su ušle u posjed dobivenih im nekretnina pa je tako tužena ušla u posjed svog djela stare kuće označene kao čestica 310. K. O. [katastarska općina] koji joj je pripao tim ugovorom 1984. godine.
Prednica tužitelja navedenim sporazumom i ugovorom o diobi dobila je pravo vlasništva na dijelu čestice zemlje "Stup" u površini od 586 m2, te dio zemlje Vlačine" u površini od 348 m² dok se ista odrekla prava vlasništva na u ovom predmetu spornoj staroj kući označene kao čestica 310. K. O. [katastarska općina]. Kako potpisom navedenih ugovora prednica tužitelja više nije imala nikakvih stvarnih prava na staroj kući tako ni tužitelj u ovom predmetu ne može osnovano tražiti predaju suposjeda dijela kuće izgrađene na nekretnini opisanoj kao čest. Zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], ZK tijelo II, K. O. [katastarska općina], kao i zabranu tuženoj da mu ubuduće onemogući suposjed i pristup, te da mu isplatiti utuženi iznos s osnova stjecanja bez osnove.
U konkretnom slučaju, rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću počeo je teći prije 42 godine odnosno od 1984.god., kada je bio na snazi Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima – dalje: ZOVO. Prema čl. 28. st. 2. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, dok prema stavku 4. istog članka savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.
Sud je utvrdio da je tužena od 1984. Godine u nesmetanom, zakonitom i savjesnom posjedu ovdje utuženog dijela nekretnine, stare kuće, jer svoj posjed temelji na valjanoj pravnoj osnovi, ugovoru o diobi, da je savjesna, jer je tužena smatrala da joj pripada pravo na posjed i vlasništvo dijela utužene nekretnine.
Stoga sud zaključuje da su se stekle pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe čl. 28. ZOVO i to još 1994. godine. Međutim, tužena je nastavila koristi utuženi dio nekretnine sve do danas pa je tužena u svakom slučaju na dijelu predmetne nekretnine stekla pravo vlasništva dosjelošću.
Tuženici je temeljem odredbe čl. 154. St. 1. ZPP-a i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika trebalo obistiniti trošak postupka i to:
za sastava odgovora na tužbe 500,00 eura (Tbr.7.t.1.OT), za sastav 3 podneska po 500,00 eura (Tbr.8.t.1.OT), za zastupanje po punomoćniku na 9 ročišta po 500,00 eura (Tbr.9.t.1.OT), sastav žalbe 625,00 eura (Tbr.10.t.1.OT), ukupno 7.125,00 eura. Utvrđenom iznosu potrebno je pridodati trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 102,86 eura, ukupno 7.227,86 eura.
U Splitu, 4. ožujka 2026.
Sudac
Josip Mrkonjić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud u
.._.._.._.._.._.._.._.., pisanim podneskom u 3 primjerka.
DNA:
1. MK, [adresa] zastupanog po punomoćniku GK
2. AK, [adresa]
zastupane po punomoćniku OK
