1

Broj: Ppž-7670/2021

                              

 

 

 

U   I M E    R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

   P R E S U D A

                     

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj  predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. M.E. zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90. i 29/94.) odlučujući o žalbi okr. M.E. podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru od 12. ožujka 2021., broj: P-366/2021, u sjednici vijeća održanoj 2. studenog 2023.,

 

 

  p r e s u d i o    j  e

 

 

I. Prihvaća se žalba okr. M.E., preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se izriče:

 

            Na temelju čl. 181. t. 5. Prekršajnog zakona  („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) protiv okr. Marka Eterovića (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

 

ODBIJA SE OPTUŽBA

 

da bi:

 

-          23. ožujka 2020. oko 14:45 sati u mjestu XX, na otvorenoj površini povrh kuće, narušavao javni red i mir na način da je, nakon što je od strane A.E. upozoren da ne baca građevinski šut, došao do istog te ga odgurnuo rukama, uslijed čega je A.E. pao na prsa, niz zid visine od oko 2 metra, zadobivši pritom lake tjelesne ozljede u vidu kontuzije prsnog koša, kontuzije i ekskorijacije trbušne stjenke te kontuzije i ekskorijacije obje podlaktice, nakon čega je ustao, a okr. M.E. se, uzevši jedan kamen u ruku obratio A.E. govoreći mu da se ne približava jer će ga udariti kamenom

 

-pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

 

              II. Uslijed t. I., troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i  t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru od 12. ožujka 2021., broj: P-366/2021 proglašen je krivim okr. M.E. da je, na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je na temelju istog propisa izrečena novčana kazna 750,00 kuna, što je protuvrijednost 200,00 DEM, odnosno 102,25 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, uz obvezu na naknadu paušalnog iznosa troška prekršajnog postupka 200,00 kuna.

 

2.              Protiv te presude okr. M.E. po branitelju odvjetniku J.A.M. podnio je žalbu iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

              3.              Žalba je osnovana.

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je počinjena povreda materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 5. Prekršajnog zakona, jer je stvar već pravomoćno presuđena, na što osnovano žalbom ukazuje okrivljenik.

 

5.              Okrivljenik, između ostalog, ističe u žalbi, kao i u obrani pred prvostupanjskim sudom, da je sud ponovno odlučio o istoj stvari jer je u predmetu PpJ 1000/2020 okrivljenik već pravomoćno suđen. Žalitelj navodi da je, sukladno Prekršajnom zakonu, optužba imala vremena do zaključenja glavne rasprave izmijeniti optužni prijedlog, što nije učinila, stoga se postupak protiv okrivljenika ne može opetovano voditi sa istim optužnim aktom, odnosno istim činjeničnim opisom.

 

6.              Prvostupanjski sud je otklonio obranu okrivljenika navodeći da se ne radi o presuđenoj stvari s obrazloženjem da je uvidom u presudu Pp J-1000/2020 od 22. prosinca 2020. utvrdio da je okrivljenik oslobođen optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, da bi počinio tjelesno nasilje prema svom rođaku A.E., dok je u ovom prekršajnom predmetu podnijet optužni prijedlog za drugo prekršajno djelo, zbog narušavanja javnog reda i mira iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.   

 

7.              27. ožujka 2020. Policijska postaja Brač pod br. 511-12-25/05-5-24-1/2020 podnijela je optužni prijedlog protiv okr. M.E. zbog počinjenja prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u vezi događaja od 23. ožujka 2020. oko 14,45 sati u mjestu AA, kojim mu se stavlja na teret da bi počinio tjelesno nasilje spram svog prvog rođaka A.E., a za koje djelo je okrivljenik presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru od 22. prosinca 2020. broj: 33. Pp J-1000/2000 oslobođen optužbe. Prema podacima u spisu presuda je postala pravomoćna 28. prosinca 2020.

 

7.1.               Nakon što je zaprimio oslobađajuću presudu protiv okr. M.E. tužitelj Policijska postaja Brač 11. siječnja 2021. pod br. 511-12-25/05-5-2-1/2021 podnio je protiv okr. M.E. novi optužni prijedlog za isti događaj od 23. ožujka 2020. oko 14,45 sati u mjestu Pučišća, na adresi Veli put 19, kojim se okrivljeniku stavlja na teret da bi narušavao javni red i mir tjelesnim napadom na A.E., zbog kojeg se vodi ovaj prekršajni postupak.

 

8.               U pravu je okrivljenik navodima žalbe, budući da je čl. 176. st. 1. Prekršajnog zakona propisano:

„(1) Ako u tijeku glavne rasprave izvedeni dokazi pokazuju drukčije činjenično stanje nego je izloženo u optužnom prijedlogu, nazočni tužitelj može do završetka dokaznog postupka usmeno izmijeniti (promijeniti, suziti ili proširiti) ili podnijeti novi optužni prijedlog. Novi ili izmijenjeni optužni prijedlog može se odnositi samo na događaj koji je predmet optužbe, odnosno na s njim usko povezani događaj. Ako je riječ o manjoj izmjeni u činjeničnom opisu djela ili njegovoj drukčijoj pravnoj kvalifikaciji, izmjena optužnog prijedloga može se učinit usmeno na zapisnik.“

St. 3. istog članka Zakona propisano da će se  okrivljeniku u svakom slučaju pružiti mogućnost usmenog ili pisanog očitovanja o izmijenjenom ili novom optužnom prijedlogu.

 

8.1.              U situaciji kada tužitelj do završetka glavne rasprave nije izmijenio ili podnio novi optužni prijedlog u odnosu na istovjetan stvarni događaj u vezi s kojim je prvobitno bio podnesen optužni prijedlog, nije bio ovlašten, nakon pravomoćno dovršenog postupka, za isti događaj podnositi novi optužni akt, sada sa drugačijom pravnom kvalifikacijom.

 

9.              Budući da je riječ o identičnom događaju, koji je u biti identično opisan u oba optužna prijedloga i obje presude, u oslobađajućoj i u okrivljujućoj, s nebitnim razlikama, to je po stajalištu ovog drugostupanjskog suda povrijeđeno načelo ne bis in idem jer je okrivljeniku za isto djelo suđeno dva puta.

 

10.              Načelo ne bis in idem povezuje se s pravom na pravični postupak iz čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a zajamčeno je čl. 31. st. 3. Ustava Republike Hrvatske. Osim što predstavlja temeljno ljudsko pravo, načelo ne bis in idem predstavlja procesnu smetnju za vođenje drugog postupka o istoj pravnoj stvari. Prema sudskoj praksi Ustavnog suda RH načelo ne bis in idem vrijedi ako je istoj osobi za isto djelo već pravomoćno presuđeno meritornom sudskom odlukom (osuđujućom ili oslobađajućom kojom je odlučeno o krivnji okrivljenika).

 

11.               Budući da je odredbom čl. 196. t. 3. Prekršajnog zakona propisano da povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava postoji ako je zakon povrijeđen u pitanju ako je stvar već pravomoćno presuđena, to je na štetu okrivljenika povrijeđeno materijalno prekršajno pravo, jer je prvostupanjski sud trebao donijeti presudu kojom se optužba odbija po čl. 181. t. 5.  Prekršajnog zakona (postoje druge okolnosti koje isključuju prekršajni progon). 

 

12.    S obzirom da je prvostupanjski sud propustio voditi računa o toj činjenici, na temelju čl. 181. t. 5.  Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude, a budući da je protiv okrivljenika optužba odbijena, na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. 

 

13.               Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

     Zagreb, 2. studenog 2023.          

                                                                                            

                                                     

                                   

Zapisničar:                                                                                              Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Robert Završki, v. r.                                                                       Gordana Korotaj, v.r.             

               

 

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.