Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3355/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te mr. sc. Zrinke Tironi kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HS, iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupanog po punomoćniku Milošu Kandžiji, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika ĐS, iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić - Vrdoljak i partneri iz Splita, radi utvrđenja prava stvarne služnosti, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-3294/2021-37 od 31. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-3294/2021-37 od 31. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je odlučeno:

"I Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti puta, staze i kolnika preko čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], put, površine 81m2 kao poslužne nekretnine, a u korist čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], dvorište površine 747m2, garaža površine 44m2 i kuća, [adresa] površine 185 m2, ukupne površine 976m2, kao povlasne nekretnine.

II Ovlašćuje se tužitelj da na temelju ove presude može zatražiti i postići uknjižbu prava stvarne služností puta, staze i kolnika na teret čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], put, površine 81m2 kao poslužne nekretnine, u korist čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], dvorište površine 747m2, garaža površine 44m2 i kuća, [adresa] površine 185 m2, ukupne površine 976m2, kao povlasne nekretnine, što je upisani vlasnik IS dužan trpjeti.

III. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 2.153,80 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 8,13% koja teče od dana presuđenja pa do isplate, a u slučaju promjene stope po kamati koja se određuje povećanjem prosječne stope na stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

2. Žali se tuženik pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) te predlaže da se žalba prihvati i preinači pobijana presuda na način da se odbije tužbeni zahtjev te preinači rješenje o trošku na način da je tužitelj dužan snositi troškove postupka, podredno presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Tuženik je zatražio trošak žalbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti puta, staze i kolnika preko čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (poslužna nekretnina), u korist čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (povlasna nekretnina), te uknjižbu toga prava u zemljišnim knjigama.

6. Ispitujući zakonitost pobijane presude, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da ista nije donesena uz počinjenje jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Nije ostvarena ni bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8. Činjenično stanje u postupku je pravilno i potpuno utvrđeno te nije dovedeno u sumnju navodima žalbe pa je neosnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Sud je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

9. Prvostupanjski sud je presudu donio osnovom sljedećih utvrđenja:

- da je predmet spora u [adresa] predio [adresa], u naravi uređena površina, popločana betonskim pločama koja se na istoku spaja na [adresa], a na zapadu na nekretninu tužitelja, površine 81 m2 koji po katastarskom i zk stanju odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (što bi po stanju stare izmjere odgovaralo dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]); da povlasna nekretnina po katastarskom i zk stanju odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (po podacima stare izmjere odgovarala bi kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]);

- da su nekretnine stranaka kao i sporni put bile dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo ŠS, koja je parcelirana u podčestice [katastarska čestica], a predmetna čest. zem. [katastarska čestica] parcelirana je da bude pristupni put za ove nekretnine prema položajnom nacrtu Z-538/76 i skici mjerenja od 12. kolovoza 1976.;

- da prema kupoprodajnom ugovoru između ŠS kao prodavatelja i AS (prednika tužitelja) kao kupca od 27. prosinca 1976., u čl. VIII toga Ugovora prodavatelj dozvoljava i daje na trajno korištenje kupcu pravo prolaza pješke i kolima do kupljene parcele (čest. zem. [katastarska čestica]), putem širokim 3 m koji put ima katastarsku oznaku [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da je kupoprodajnim ugovorom od 30. siječnja 1987., BS prodao tužitelju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa svim pravima, služnostima i pripadnostima, koju kupoprodaju potvrđuju i formalno upisani suvlasnici CS, ZS oba pok. H i CS pok. Đ aneksom Ugovora od 24. ožujka 1987., nakon čega tužitelj kupuje i čest. zem. [katastarska čestica] od FS i objedinjuje u jednu cjelinu na temelju čega ishođuje građevinsku i uporabnu dozvolu, a jedini pristupni put je sporni put zk oznake [katastarska čestica] sada [katastarska čestica], ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- da je prema iskazima saslušanih svjedoka i ispravama, sporni put jedini pristupni put tužitelja na njegovu nekretninu, koji je i formiran kao pristupni put za okolne nekretnine, odnosno sada nekretninu tužitelja i tuženika;

- da je raniji vlasnik ŠS predniku tužitelja BS dozvolio pravo služnosti prolaza, da je to pravo prednik tužitelja AS prenio na tužitelja koji je kao pošteni posjednik nesmetano nastavio prolaz do svoje nekretnine sve od 1987. pa do 2021. kada je tuženik istom branio prolaz;

- da su stranke bile u dobrim odnosima, da je spornim putem prolazio ne samo tužitelj nego i njegovi gosti, da su međusobno tolerirali prolaze i zaustavljanje na spornom putu, da tuženik nakon kupoprodaje svoje nekretnine 1998. nije poduzimao nikakve pravne radnje radi zabrane prolaza:

- da je tužitelj put uređivao odnosno popločao, postavio kapiju, a garažu prilagodio pristupnom putu izgradivši je ukoso;

- da je jedini pristupni put za ove nekretnine upravo ovaj sporni širine 3 m koje je tužitelj uživao kao pošteni posjednik, dok je otvor sa željeznom kapijom tužitelj otvorio na betonskom zidu nakon što je otvoren put i napravljen put, sada [adresa] i kroz koju kapiju je tužitelj dolazio i prolazio jedino pješke, a da se tim putem ne može prolaziti automobilom do nekretnine tužitelja;

- da je samo spornim putem moguć dolazak na nekretninu tužitelja automobilom i dostavnim vozilom, a tim putem je tužitelj dovozio materijal, gradio kuću te spornom putu prilagodio položaj garaže.

10. Prvostupanjski sud je zaključio kako je tužitelj, odnosno njegov pravni prednik, još od 1987. godine pa do 2021. godine neprekidno i nesmetano koristio sporni put radi pristupa svojoj nekretnini, i to kao pošteni posjednik prava služnosti, slijedom čega je dosjelošću stekao pravo stvarne služnosti sukladno članku 229. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP).

11. Za naprijed rečena činjenična utvrđenja i pravna stajališta sud prvog stupnja je dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, s time da tuženik žalbenim navodima ista nije doveo u sumnju.

12. Izvedene dokaze sud prvog stupnja ocijenio je po svom uvjerenju i logično obrazložio svoje zaključke o dokazanosti pojedinih odlučnih činjenica. U utvrđenju relevantnih okolnosti prvostupanjski sud je ispravno cijenio iskaze saslušanih svjedoka i tuženika sve u kontekstu isprava pregledanih u postupku.

13. S druge strane tuženik ne prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda o provedenim dokazima i na temelju takve ocjene izvedene zaključke, nego toj ocjeni suprotstavlja subjektivnu ocjenu, a koja nema uporišta u rezultatima dokaznog postupka. Prvostupanjski sud je iscrpno naveo sadržaj provedenih dokaza, citiranih ugovora i isprava, osobito iskaza svjedoka i nalaza geodetskog vještaka, te je obrazložio koje je činjenice uzeo kao dokazane i na temelju kojih dokaza, postupajući sukladno čl. 8. ZPP-a. Činjenica da žalitelj ne prihvaća ocjenu dokaza ne znači da je ostvarena bitna povreda postupka.

14. Prema članku 229. stavak 1. ZVDSP-a, stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Jednako je bilo propisano odredbom članka 54. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80., 36/90., "Narodne novine" br. 53/91.).

15. Pravilno je prvostupanjski sud, kod utvrđenih činjenica kako je sporni put formiran kao pristupni put prilikom parcelacije nekadašnje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je pravni prednik tužitelja stekao ugovorom iz 1976. pravo prolaza tim putem, da je tužitelj 1987. kupio povlasnu nekretninu sa svim pravima i služnostima, da je od tada pa do 2021. neprekidno, javno i nesmetano koristio sporni put za kolni i pješački pristup svojoj nekretnini, da je zapadni izlaz prema [adresa] izveden naknadno i po dimenzijama i konfiguraciji ne omogućava kolni pristup, već isključivo pješački, zaključio da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću.

16. Suprotno žalbenim tvrdnjama, činjenica da povlasna nekretnina graniči s javnom cestom u duljini od 5,8 m ne znači da postoji stvarna i funkcionalna mogućnost kolnog pristupa. Sud je upravo na temelju očevida i vještačenja utvrdio da takav pristup nije moguć automobilom, dok je sporni put jedini kolni pristup, čemu su prilagođeni i položaj garaže i način gradnje.

17. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je tužitelj, slijedom ugovora iz 1976. godine i prijenosa prava ugovorom 1987. godine, imao opravdan razlog vjerovati da mu pripada pravo prolaza pa takva okolnost predstavlja valjani temelj za zaključak o postojanju dobre vjere (poštenja) u smislu citiranih zakonskih odredbi.

18. Okolnost da je tuženik 1998. godine stekao vlasništvo poslužne nekretnine bez upisane služnosti, ne isključuje poštenje tužitelja, jer se dobra vjera cijeni prema subjektivnom odnosu posjednika prema pravu koje izvršava. Nadalje, sam tuženik niz godina nije poduzimao sudske radnje radi zaštite vlasništva, dok je zatečeno stanje prilikom kupnje nekretnine i postojeći prolaz faktično tolerirao pa stoga takvo ponašanje ne prekida tijek dosjelosti.

19. Daljnji navodi žalbe o prekariju nisu osnovani, jer iz utvrđenih činjenica ne proizlazi da je prolaz bio dopušten do opoziva, već da je proizlazio iz ranijeg pravnog odnosa i dugotrajnog faktičnog izvršavanja prava bez protivljenja kroz više od 20 godina.

20. U odnosu na prigovor da sud nije odlučio o prijedlogu za spajanje postupka sa predmetom toga suda poslovni broj P-888/2023 kojeg je tuženik (tamo tužitelj) pokrenuo protiv tužitelja (tamo tuženika) radi prestanka uznemiravanja podredno ukidanja prava služnosti, valja reći da odluka o spajanju postupaka predstavlja procesno upravljanje postupkom (članak 313. ZPP-a), koje je u diskreciji suda. Stoga nedonošenje posebnog rješenja o tome ne predstavlja bitnu povredu postupka ako je sud proveo raspravu i odlučio o tužbenom zahtjevu, što je u konkretnom slučaju učinio.

21. U odnosu na pozivanje žalitelja na praksu Vrhovnog suda RH glede razumne svrhe služnosti i mogućnosti drugog pristupa, valja istaknuti da je u konkretnom slučaju utvrđeno da sporni put ima trajnu i razumnu svrhu kao jedini kolni pristup povlasnoj nekretnini i da je pravo služnosti stečeno dosjelošću. Stoga se u ovome postupku ne radi o ukidanju služnosti niti ispunjenju pretpostavki iz članka 242. ZVDSP-a kako smatra žalitelj.

22. Odluku o troškovima postupka prvostupanjski sud je donio pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a.

23. Kako dakle prvostupanjskom presudom, kao ni postupkom koji je prethodio njezinom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, dok je prvostupanjski sud na potpuno utvrđeno činjenično stanje ispravno primijenio materijalno pravo, valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

24. Tuženik nije uspio sa žalbom pa mu nije dosuđen trošak žalbenog postupka (članak 166. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom 154. stavak 1. ZPP-a).

U Splitu 3. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić