REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U ZABOKU

Matije Gupca 22, Zabok

Poslovni broj: Pp-387/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna službe u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Ivanke Vinković kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BČ, državljana RH, zastupan po branitelju odvjetniku Tinu Zdravković iz Zagreba, zbog prekršajnog djela iz članka 3. u svezi članka 6. stavka 1. podstavka 1., a kažnjivog po članku 24. stavku 1. Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Bedekovčina (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 8/16), odlučujući temeljem članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona o prigovoru okrivljenika, podnesenim protiv obaveznog prekršajnog naloga Jedinstvenog upravnog odjela, izdanog pod brojem Klasa: UP/I-320-02/25-01/431, Urbroj: 2140-8-4-12-25-2 od 15.10.2025., dana 03. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu prigovora okrivljenika BČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], izjavljenog putem branitelja odvjetnika Tina Zdravković iz Zagreba, po službenoj dužnosti, preinačuje se obavezni prekršajni nalog Općine Bedekovčina, Jedinstvenog upravnog odjela, izdanog pod brojem Klasa: UP/I-320-02/25-01/431, Urbroj: 2140- 8-4-12-25-2 od 15.10.2025. tako da se temeljem članka 161. stavka 6. u svezi članka 196. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenik oslobađa optužbe zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci obaveznog prekršajnog naloga.

II. Uslijed odluke iz točke I. prigovor okrivljenika je bespredmetan.

III. Temeljem odredbe čl.140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč.1. i 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Jedinstveni upravni odjel Općine Bedekovčina, izdao je pod brojem Klasa:

UP/I-320-02/25-01/431, Urbroj: 2140-8-4-12-25-2 od 15.10.2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, odnosno da: "zbog nekontroliranog širenja šume s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Općini Bedekovčina, u Martincu Orehovičkom, ukupne površine 9.988 m2 koje je upisano pod zemljište šuma", čime je počinio prekršaj iz članka 6. Odluke o agrotehničkim mjerama te uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina na području Općine Bedekovčina („Službeni glasnik Krapinsko - zagorske županije” broj 8/16) kažnjiv po članku 24. iste Odluke radi čega mu temeljem citiranih propisa i članaka", izrečena je novčana kazna u iznosu od 265,45 eura.

2. Protiv predmetnog obveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno putem branitelja uložio prigovor 17.11.2025. pogrešno smatrajući pobijanu odluku prekršajnim nalogom o kojem po prigovoru odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu, temeljem odredbe članka 237.st.1.t.2. Prekršajnog zakona, dok se pravilnom primjenom Prekršajnog zakon stvarno radi o prigovoru na obvezni prekršajni nalog i primjeni odredaba propisanim za postupanje po prigovoru na obvezni prekršajni nalog (članak 241. do članka 244. Prekršajnog zakona).

2.1. U prigovoru okrivljenik putem branitelja u bitnome navodi da je primio Rješenje Klasa: UP/1-320-02/25-01/174, URBROPJ: 2140-8-4-1225-2 od 11.08.2025., kojim ga se traži da izvrši čišćenje dijela navedene sporne šume, a koja prelazi svojom vegetacijom na javnu prometnu površinu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi da do toga dana okrivljenik nije niti znao da bi se sporna šuma smatrala njegovom, budući da isti nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik šume, niti je znao gdje se ona nalazi, niti je ikada nogom stupio na tu nekretninu. Istu je očigledno naslijedio, između brojnih drugih minornih suvlasničkih dijelova te je tek jedan od 10 suvlasnika na ovoj nekretnini i to samo u katastru, u neodređenom omjeru, što potkrepljuje Izvatkom iz katastra i iz ZK. Ističe da okrivljenik nije postupio po rješenju od 11.08.2025., računajući s time da je komunalni redar isto rješenje poslao i drugim suvlasnicima, koji su žitelji [adresa] i [adresa], dakle ljudi iz mjesta u kojem se sporna šuma nalazi, odnosno iz susjednog mjesta. Životnom logikom, ove osobe bi prije okrivljenika znale gdje se sporna šuma nalazi i za potrebu i način njena održavanja. Povodom prekršajnog naloga, okrivljenik je konačno otišao pogledati spornu šumu i utvrdio da je ista potpuno obrasla, te mu nije jasno kako bi bila pogodna za poljoprivrednu proizvodnju, a također je utvrdio da šuma ne prelazi svojom vegetacijom na javnu površinu nerazvrstane ceste k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao što to tvrdi komunalni redar, što potkrepljuje fotografijama s lica mjesta. Dalje ističe: a) da se prekršaji iz odluke o ATM odnose na zapuštanje poljoprivrednog zemljišta, a ne prerastanje vegetacije sa poljoprivrednog zemljišta na javne prometne površine; i b) da okrivljenik nije niti vlasnik niti posjednik sporne šume u smislu ZOVIDSP; te da bi vođenje postupka u kojem bi osporavao svoju krivnju za okrivljenika predstavlja znatni financijski teret, budući da bi se trebalo provoditi vještačenje kako bi se utvrdilo predstavlja li sporna šuma poljoprivredno zemljište u smislu odluke o ATM i s time povezan očevid na licu mjesta, što si sve okrivljenik ne može priuštiti predujmiti, to se okrivljenik ovime ograničava na pobijanje izrečene sankcije i to iz razloga što: a) je određena maksimalna propisana sankcija, bez da su dani jasni razlozi za odmjeravanje kazne po čl. 36 PZ, b) nije uzeto u obzir da je okrivljenik tek jedan od 10 osoba navedenih kao posjednici u katastru, pa da odgovara samo u granicama svoje namjere ili nehaja, uvažavajući da se radi o prekršaju počinjenom nečinjenjem, sve po čl. 23 PZ; c) opis prekršaja nije podudaran sa traženjem iz rješenja od 11.08.2025.; d) je okrivljenik umirovljenik i osoba slabog imovinskog stanja sa primanjima od tek 607,35 EUR mjesečno; e) da je okrivljenik prethodno prekršajno nekažnjavan; i da f) predmetni prekršaj nije djelo značajnog stupnja opasnosti, već samo blagi propust jedne od deset osoba, koji su dužni održavati svoju nekretninu. Predlaže okrivljenika osloboditi krivnje.

3. Prigovor je bespredmetan.

4. Povodom prigovora okrivljenika Sud je ispitao pobijani obavezni prekršajni nalog u smislu članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti i utvrdio je da je počinjena povreda odredbi prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, i to u pitanju je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak, prekršajno djelo.

5. Razmatrajući izreku pobijanog obaveznog prekršajnog naloga (koji po prigovoru postaje optužni prijedlog) Sud je utvrdio da propuštanje okrivljenika na način kako je navedeno u izreci pobijanog obaveznog prekršajnog naloga, ne predstavlja prekršaj. To iz razloga što izreka optužnog prijedloga ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz kojih bi proizlazila podzakonska obilježja prekršaja iz članka 3. u svezi članka 6. stavka 1. podstavka 1., a kažnjivog po članku 24. stavku 1. Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina Općine [adresa]. Osim toga, izreka optužnog prijedloga ne sadrži podatke o svojstvu okrivljenika u odnosu na predmetno zemljište, niti podatke o vremenu izvršenja djela prekršaja, bez kojih podataka nije moguće voditi prekršajni postupak.

6. Optuženjem, okrivljeniku se stavlja na teret da je kriv "zbog nekontroliranog širenja šume s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Općini Bedekovčina, u Martincu Orehovičkom, ukupne površine 9.988 m2 koje je upisano pod zemljište šuma", a bez navođenja koju konkretnu agrotehničku mjeru iz članka 4. stavka 1. u vezi s odredbom članka 5. i 6. naprijed navedene Odluke je okrivljenik je propustio provoditi, te nije navedeno da se u konkretnom slučaju radi o situaciji u kojoj bi propuštanje primjene agrotehničke mjere nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju koje zaštićeno dobro je propisano u članku 1. Odluke: "Ovom Odlukom o agrotehničkim mjerama te uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina na području Općine Bedekovčina (u daljnjem tekstu: Odluka) propisuju se agrotehničke mjere u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i mjere za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Bedekovčina u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.".

6.1. Zaključno, optuženje ne sadrži u cijelosti činjenični opis djela prekršaja, a što mora sadržavati prema članku 160. stavku 2. točki 5. Prekršajnog zakona. Optuženje - činjenični opis djela prekršaja ne sadrži podatke o odlučnim činjenicama koje su bitni sastavni dio činjeničnog opisa ovog djela prekršaja, a bez kojih nema prekršaja. U činjeničnom opisu prekršaja u optuženju nije navedeno koju konkretnu agrotehničku mjeru iz članka 4. stavka 1. naprijed navedene Odluke je okrivljenik propustio provoditi, te nije navedeno da se u konkretnom slučaju radi o situaciji u kojoj bi propuštanje primjene agrotehničke mjere nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, te i u kojem je svojstvu okrivljenik u odnosu na predmetno zemljište prema odredbi članka 3. st. 1. Odluke, (vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere ne umanjujući njegovu vrijednost.). K tome u utuženom događaju u naravi se zemljište vodi kao "šuma" , pa se prema članku 2. Odluke ne smatra poljoprivrednim zemljištem kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji, dok se neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (makija, garig, šikare, šibljaci i drugo), a pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju smatra se poljoprivrednim zemljištem.

6.2. Podaci o opisanim činjenicama predstavljaju odlučni sastavni dio činjeničnog opisa ovog prekršaja i bez njih prekršaja nema, a podatke o tim činjenicama optuženja ne sadrže. Naime, navedeno djelo prekršaja čini vlasnik i posjednik poljoprivrednog zemljišta koji je dužan poljoprivredno zemljište obrađivati i primjenjivati agrotehničke mjere propisane naprijed navedenom Odlukom u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju. Činjenični opisi propuštanja okrivljenika navedeni u optuženjima nije prekršaj jer ne sadrže podatke o činjenicama koje su bitni sastavni dio činjeničnog opisa prekršaja iz članka 3. u svezi članka 6. stavka 1. podstavka 1., a kažnjivog po članku 24. stavku 1. naprijed navedene Odluke.

6.3. Prema članku 160. stavku 2. točki 6. Prekršajnog zakona optuženje mora sadržavati podatak o vremenu počinjenja prekršaja, što optuženje ne sadrži, a bez tog podatka nije moguće voditi prekršajni postupak. Podatak o vremenu izvršenja djela prekršaja je bitni sastavni dio optužnog prijedloga.

7. Za zaključiti je iz utvrđenih i iznijetih razloga, da propuštanje koje se okrivljeniku stavlja na teret ne predstavlja prekršaj iz članka 3. u svezi članka 6. stavka 1. podstavka 1., a kažnjiv po članku 24. stavku 1. naprijed navedene Odluke, niti bilo koje drugo djelo prekršaja. Propuštanja koja se okrivljeniku stavlja na teret opisana u izreci pobijanog obaveznog prekršajnog naloga, nije djelo prekršaja, radi čega je okrivljenik oslobođen optužbe temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, uz primjenu članka 196. stavka 1. točke 1. i članka 244. stavka 1. istog Zakona.

8. Temeljem propisa citiranog u izreci, kako je okrivljenik oslobođen optužbe, to je u skladu s time odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st.2. toč.1. i 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Temeljem iznijetog valjalo je riješiti kao u izreci.

U Zaboku 03. ožujka 2026.

Zapisničarka:

Sutkinja:

Ivanka Vinković, v.r.

Marija Bračun, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka,

PUTEM OVOG SUDA.

PRESUDU DOSTAVITI:

1. Okrivljeniku,

2. Branitelju okr.,

3. Ovlaštenom tužitelju,

4. Pismohrana, ovdje.-