Poslovni broj: Pn-2200/2024-26

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužiteljice ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Blaženke Musulin, odvjetnice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 6.020,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. rujna 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.100,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 2.609,89 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 5. studenog 2024. navodi da se 23. ožujka 2023., oko 14,30 sati, u Zagrebu na okretištu tramvaja „Dubrava“, ozlijedila na način da je nogom zapela za prostor tračnice u blizini tramvajske stranice prilikom prelaska s nogostupa prema sjeveru okretišta, uslijed čega da je pala i zadobila tjelesne ozljede. Tužiteljica navodi da joj je nakon pada u pomoć priskočio svjedok TC koji da je svjedočio štetnom događaju. Nadalje, navodi da je do pada došlo zbog oštećenja površine preko koje svakodnevno prolazi veliki broj ljudi, a koji prijelaz je uobičajen i nužan za dolazak na autobusnu stanicu, dok da su za redovno i izvanredno održavanje predmetne površne nadležni osiguranici tuženika, Zagrebački holding d.o.o., Podružnica „Zagrebačke ceste“ i Zagrebački električni tramvaj d.o.o., koji su dakle bili dužni održavati predmetnu površinu na način koji će zaštititi prava i imovinu građana, odnosno spriječiti nanošenje štete i ozljeđivanje putnika i pješaka. Tužiteljica smatra kako je uzrok pada i ozljeđivanja tužiteljice da su osiguranici tuženika propustili sanirati, označiti ili ograditi predmetno područje od slobodnog kretanja pješaka, a sve kako bi spriječili eventualno ozljeđivanje istih, pa da postoji propust, a time i odgovornost tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja. Navodi da je u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega da joj je pružena liječnička pomoć. S obzirom na navedeno tužiteljica je 12. rujna 2023. podnijela odštetni zahtjev tuženiku, a koji joj je tuženik otklonio zahtjev. Smatra da joj pripada pravo na naknadu neimovinske štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom u iznosu od 5.000,00 EUR, stoga tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu iznosa naknade za neimovinsku štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 5.000,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. rujna 2023. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu da je Zagrebački holding d.o.o. u vrijeme štetnog događaja bio osiguran po polici broj [broj police]. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva kao i odgovornost osiguranika tuženika za predmetnu štetu. Tuženik prvenstveno ističe kako iz opisa štetnog događaja proizlazi da se tužiteljica kretala po tramvajskim tračnicama, a što nije površina namijenjena za kretanje pješaka. Tuženik ističe da okretište na kojem je došlo do štetnog događaja ima uredno označene pješačke prijelaze, a što da je vidljivo i iz fotografija koje dostavlja tužiteljica te da su pješaci također sudionici u prometu, pa da su dužni upotrijebiti dužnu pažnju kada se kreću javnim površinama, osobito kada se kreću površinama koje nisu namijenjene za kretanje pješaka. Stoga tuženik ističe doprinos, odnosno isključivu odgovornost tužiteljice za nastanak štetnog događaja jer da je iz dostavljene dokumentacije razvidno kako se ista kretala površinom koja nije namijenjena za kretanje pješaka. Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu iznosa s osnova naknade štete, da osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužiteljica nije uz tužbu dostavila dokaz da je istu plaćala pa se pretpostavlja da su joj istu pružali ukućani, kao i da se radi o nerepariranoj šteti, pa da se zatezne kamate mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan.

3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, u podnesku od 17. studenog 2025. (listovi 87-90 spisa), s obzirom na rezultate provedenog vještačenja tužiteljica smatra da joj s osnove neimovinske štete i (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu pripada pravo na novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 7.120,00 EUR, slijedom čega u istom podnesku konačno specificira tužbeni zahtjev, na način da s osnove naknade neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege potražuje isplatu iznosa naknade od ukupno 7.120,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. rujna 2023. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška.

4. Tuženik tijekom postupka sadržajno ustraje kod prigovora iz odgovora na tužbu. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan.

5. Sud je raspravnim rješenjem od 26. siječnja 2026. dopustio preinaku tužbe koja je učinjena podneskom tužiteljice od 17. studenog 2025. nakon provedenog medicinskog vještačenja s obzirom da prije nalaza i mišljenja vještaka tužitelj nije mogao imati potpuna saznanja. Dakle, radi se o okolnostima koje su nastale nakon podnošenja tužbe, a koje su odlučne i pravno relevantne, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti, imajući u vidu odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP).

6. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u fotografije (listovi 5-9 spisa), Izjavu s preslikom osobne iskaznice (listovi 10-11 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 12-29 spisa), odštetni zahtjev od 12. rujna 2023. (listovi 30-32 spisa), Obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu od 13. studenog 2023. (listovi 33-34 spisa), Odgovor na Vaš prigovor od 14. svibnja 2024. (list 35 spisa), fotografije (listovi 36-37 spisa), fotografije (listovi 59-64 spisa), saslušani su tužiteljica (list 52 spisa) i svjedok NC (listovi 52-53 spisa), proveden je očevid na licu mjesta od 2. listopada 2025. (listovi 57-58 spisa) te je provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu opće kirurgije, subspecijalistu plastične kirurgije, Doc.dr.sc. Zvonimiru Puljizu, dr.med. (listovi 79-82 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika, odgovornost, postojanja suodgovornosti ili isključive odgovornosti tužiteljice te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

9. Sporne činjenice u svezi okolnosti nastanka štetnog događaja sud je utvrdio na temelju prihvaćenog iskaza tužiteljice i svjedoka NC, koje je sud ocijenio kao neposredno uvjerljive, iskrene i životne.

10. Tako iz iskaza tužiteljice (list 52 spisa) u bitnom proizlazi da se 23. ožujka 2023. vraćala s posla te se odlučila otići kod kćeri zbog čega je bila na okretištu Dubrava. Prilikom izlaska iz tramvaja krenula je prema autobusnoj stanici, a u to vrijeme bila je gužva jer su se i drugi ljudi vraćali s posla, a ona je u koloni izašla iz tramvaja te se kretala s drugim ljudima prema najbližem pješačkom prijelazu po nogostupu, a kada je htjela preći preko pješačkog prijelaza (koji je bio preuzak da bi svi preko njega prošli pa je hodala pored pješačkog prijelaza) te je zapela na tračnicama i došlo je do pada. Nakon pada osjećala je veliku neugodu i htjela se što prije podići, a prolaznici su joj priskočili u pomoć. Tako joj je svjedok NC pomogao podići se s poda, a jedna gospođa joj je ogrebotine sanirala vlažnim maramicama. Nakon pada pogledala je što je moglo biti uzrok njenom padu te je uočila da se uz tračnice nalaze oštećenja. Činjenicu da istog dana nije potražila liječničku pomoć, opravdava činjenicom da je ogrebotina na čelu splasnula, a nju da joj je sanirala kćer istog dana. Iduće jutro kada se probudila natekla joj je noga pa ju je njena liječnica poslala na daljnju obradu na Traumatologiju gdje su joj utvrdili da je došlo do loma gležnja i petne kosti. Zbog navedenog je bila na bolovanju od 23. ožujka do 1. kolovoza 2023. Kako je dobila langetu bilo joj je otežano kretanje, a kako se osjećala jako slabo nije se mogla kretati pomoću štaka te su joj tuđu pomoć i njegu pružali ukućani. Bolovanje mi je priznato kao ozljeda na radu jer se radilo o povratku s posla. Nakon što joj se predočuju fotografije s listova 36 i 37 spisa navodi da se radi o fotografijama koje je istog dana fotografirala njena kćer, a na kojoj su vidljive ogrebotine na čelu, nosu i bradi te da je imala veliki hematom na čelu jer se prilikom pada nije uspjela dočekati na ruke. Svjedoka NC uočila je tek nakon pada kada joj je pomogao da ustane, a poznat joj je jer žive u istom kvartu, a radi i s njenim suprugom.

11. Iz iskaza svjedoka NC (listovi 52-53 spisa) u bitnom proizlazi da je tog dana bio u istom tramvaju s tužiteljicom, ali da je bio udaljen nekih 10 do 15 metara od tužiteljice te da je vidio sam pad. Priskočio joj je u pomoć da je podigne, a navodi i da su ostali prolaznici zastali kako bi pomogli tužiteljici. Pritom ističe jednu gospođu, ali navodi da je bilo dosta ljudi. Mjesto pada opisuje kao okretište tramvaja Dubrava na kojem da je tramvaj stao na trećoj tračnici, a da bi se došlo do autobusnih stanica navodi da je potrebno prijeći još dvije tračnice. Vidio je kako tužiteljica s ostalim putnicima iz tramvaja u koloni prelazila tračnice, a sam pad se dogodio nekih 2 metra od pješačkog prijelaza. Pojašnjava kako se ne radi o kolniku, jer da se tamo ne kreću automobili, pa da su tako i pješaci u grupi prelazili tračnice. Kada je prišao tužiteljici vidio je da se tamo nalaze oštećenja na asfaltu, pa pretpostavlja da je tužiteljica zapela za rupu koja se tamo nalazila. Također opisuje kako je tužiteljica nakon pada imala oguljeno lice i ruke, a da joj se noga nalazila u neprirodnom položaju. Ističe kako je tužiteljica bila u šoku te da je zbog svega izgledala zbunjeno, a kada ju je podigao jedva se kretala, iako je sama otišla na bus, a on je otišao svojim putem. Tužiteljicu je uočio prilikom izlaska iz tramvaja, a prije samog pada, a kako su nakon pada oko tužiteljice ljudi počeli vikati, požurio je da joj pomogne. Svoju brzinu kretanja prije nego što je uočio tužiteljicu opisuje uobičajenim hodom za izlazak iz tramvaja te ističe da je u tom trenutku bila gužva, a i da je uobičajeno da je tamo uvijek gužva.

12. Prilikom očevida održanog na licu mjesta održanog 2. listopada 2025. (listovi 57-58 spisa) tužiteljica je pokazala smjer kretanja kritičnog dana, odnosno da je izašla iz tramvaja broj 11 na stajalištu koje se nalazi na Aveniji Dubrava u smjeru prema centru Grada, zatim da je krenula prema stajalištu autobusa krećući se u grupi ljudi te da je neposredno nakon prelaska tračnica zapela za oštećenje pored kanalizacijskog otvora. Tužiteljica navodi kako se oštećenje nije mijenjalo od trenutka štetnog događaja.

13. Valja istaknuti da utvrđenje u pravcu da je tužiteljica kritičnog dana ozlijeđena upravo na opisani način potvrđuju i podaci navedeni u priloženoj medicinskoj dokumentaciji Kliničkog bolničkog centra "Sestre milosrdnice", Klinike za traumatologiju (listovi 13-16 spisa), iz koje proizlazi da se u Povijesti bolesti kao razlog dolaska navodi "Pala na tramvajskoj pruzi vraćajući se s posla i ozlijedila desni gležanj i desno koljeno.", a kao vrijeme ozljede se navodi „23.03.2023 14:30“.

14. U odnosu na po tuženiku istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije valja istaknuti da je mjesto nastanka štetnog događaja Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 17/10.) razvrstano u lokalnu cestu na gradskom području Grada Zagreba. Nadalje, odredbom čl. 98. Zakona o javnim cestama ("Narodne novine" broj 84/11.) propisano je da, između ostalih, ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.) po istom Zakonu spadaju u nerazvrstane ceste. Odredbom čl. 100. toč. 1. Zakona o javnim cestama propisano je da nerazvrstanu cestu, između ostalog, čine cestovna građevina, nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu, dok je odredbom čl. 101. st. 1. istog Zakona propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

15. Valja navesti da održavanje nerazvrstanih cesta (pod čime se razumijeva održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste) i održavanje javnih površina (pod čime se smatra održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, trgova, parkova, javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje) predstavlja komunalnu djelatnost, sukladno čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 90/11.). U smislu odredaba navedenog Zakona, komunalne djelatnosti obavljaju, između ostalog, trgovačka društva koje osniva jedinica lokalne samouprave koja i osigurava sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti, u koje između ostalog ulazi i održavanje nerazvrstanih cesta te održavanje javnih površina.

16. Također, odredbom čl. 2. st. 1. i 2. Odluke o nerazvrstanim cestama („Službeni glasnik Grada Zagreba“ broj 8/07.) nerazvrstana cesta definirana je kao javno dobro u općoj uporabi, odnosno površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju raznih korisnika, a nije razvrstana u javnu cestu u smislu posebnog propisa, dok je prema stavku 3. istog članka propisano da mrežu nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba čine: ulice, seoski i poljski putovi te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se odvija promet, a odredbom čl. 3. st. 4. iste Odluke propisane je da se drugim nerazvrstanim prometnim površinama u smislu ove Odluke smatraju površine za promet u mirovanju koje se nalaze u sustavu nerazvrstane ceste-parkirališta, pješačke staze, pješački trgovi, javna stubišta, terminali i okretišta za vozila javnog gradskog prijevoza putnika, pristupne ceste do industrijskih i drugih objekata što se koriste i za javni promet i slično. Odredbom čl. 13. Odluke o nerazvrstanim cestama propisano je da poslove redovnog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, dok je odredbom čl. 32. iste Odluke propisano da nadzor nad provedbom odredaba ove Odluke obavljaju komunalni redari za nerazvrstane ceste.

17. Prema odredbi čl. 2. toč. 1. alineja 1. Odluke o komunalnom redu („Službeni glasnik Grada Zagreba“ br. 4/08., 5/08., 8/09., 17/09., 17/10., 5/11., 8/11. i 5/12.), koja je bila na snazi u vrijeme predmetnog štetnog događaja propisano je da javnoprometne površine (kao površine u općoj uporabi odnosno javne površine u smislu ove Odluke) predstavljaju javne ceste, nerazvrstane ceste, trgovi, mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, pješački prolazi, tuneli, javne garaže, pločnici, nogostupi, pješačke i biciklističke staze, stajalište javnog gradskog prometa i slične površine, dok odredba čl. 131. iste Odluke propisuje obvezu uklanjanja snijega i leda s javnih površina koju izvršava fizička osoba obrtnik ili pravna osoba kojoj je Grad povjerio uklanjanje snijega i leda, time da se led s javnih površina uklanja čim nastane (čl. 131. st. 3. Odluke), a fizičke osobe obrtnici ili pravne osobe koje provode program uklanjanja snijega i leda dužne su, svakodnevno, obavještavati gradsko upravno tijelo nadležno za poslove prometa o stanju javnoprometnih površina te o mjerama poduzetim za provedbu programa.

18. Slijedom navedenog, a s obzirom da se predmetni štetni događaj dogodio na području okretišta Dubrava, dakle na području lokalne samouprave osiguranika tuženika, koji je bio dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti te izvršavati odgovarajući nadzor nad stanjem navedene javne prometne površine u odnosu na njezinu ispravnost za korištenje odnosno nadzor nad provedbom poslova održavanja iste od strane Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste i to putem u tu svrhu organizirane službe komunalnog redarstva tuženika, sukladno odredbama čl. 13. Odluke o nerazvrstanim cestama, to jasno proizlazi pasivna legitimacija tuženika i odgovornost za predmetnu štetu.

19. Pritom valja dodati da se tuženik ne može osloboditi svoje odgovornosti pozivajući se na prenošenje ovlasti i poslova održavanja predmetne površine na drugu pravnu osobu, budući se prenošenjem obavljanja predmetne komunalne djelatnosti (održavanja nerazvrstanih cesta, uklanjanje snijega i leda s javne površine) na Zagrebački holding. d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste tuženik ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog rada navedene pravne osobe, kao što je prethodno navedeno, pa tako se tako tuženik ne oslobađa niti odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u radu iste te posljedično tome odgovara za svu štetu koja nastane ako se nije pridržavao obveze nadzora nad navedenim poslovima, u smislu odredbe čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO).

20. Budući da je predmetni štetni događaj uzrokovan padom na okretištu Dubrava na prostoru koji služi za manevar tramvaja, ali i za kretanje pješaka, kojim putem se kretala i tuženica, prilikom čega je naišla na udubljenje između tračnica i nogostupa pored kanalizacijskog otvora, za održavanje kojeg je zadužen osiguranik tuženika, to je tuženik odgovoran za štetu koja je nastala tužiteljici uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, budući da je osiguranik tuženika propustio postupiti u smislu prethodno citiranih propisa.

21. Pritom valja istaknuti da sud na temelju izvedenih dokaza nije utvrdio okolnosti koje bi upućivale na postojanje doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja i predmetne štete. Navedeno stoga jer je sud ocijenio neposredno uvjerljivim iskazivanje tužiteljice da se ona kritične zgode nogostupom kretala polako i vrlo oprezno te da je na nogama imala odgovarajuću obuću.

22. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u svezi osnove i visine tužbenog zahtjeva, tijekom postupka provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu kirurgije specijalistu opće kirurgije, subspecijalistu plastične kirurgije, Doc.dr.sc. Zvonimiru Puljizu, dr.med., iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja (listovi 79-82 spisa) u bitnom proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju od 23. ožujka 2023. zadobila prijelom čunaste i petne kosti desnog stopala. Temeljem uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, podatke iz osobnog zdravstvenog kartona i pregleda tužiteljice, vještak nalazi da su kod tužiteljice u štetnom događaju zaostale trajne posljedice u vidu smanjenja životne aktivnosti od 7,5%. Vještak je mišljenja da je tužiteljica pretrpjela fizičke boli jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg 10 dana te manjeg još oko 90 dana. Nadalje, vještak navodi da je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) u jakom intenzitetu 1 dan, u srednjem 7 dana, a u manjem još mjesec dana. Tužiteljici je tuđa pomoć i njega bila potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje s nogom na povišenom, imobilizacija longetom i cirkularnim gipsom, kretanje uz pomoć štaka i odlasci na kontrolne preglede i pretrage) kod kuće kroz mjesec dana po 3 sata dnevno, potom kroz mjesec dana 2 sata dnevno i još mjesec dana po 1 sat dnevno. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane, odlaske preglede liječnika i pretrage, terapije kao i druge svakodnevne potrebe. Mišljenja je da je ozljeda bila liječena na uobičajen način, a da je aktivno liječenje završeno s kontrolnim pregledom fizijatra 6. lipnja 2023.

23. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka kirurga Doc.dr.sc. Zvonimiru Puljizu, dr.med., budući je vještvo dano na temelju cjelokupne u spisu priložene medicinske dokumentacije, podataka u osobnom zdravstvenom kartonu i pregleda tužiteljice, jasno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, a da niti tužiteljica niti tuženik nisu stavili prigovor na nalaz i mišljenje.

24. Na temelju rezultata provedenog medicinskog vještačenja te na temelju rezultata provedenog postupka ovaj sud nalazi pouzdano utvrđenim da je tužiteljica u svezi u štetnom događaju zadobivenih tjelesnih ozljeda pretrpjela bolove i strah, uslijed čega je došlo i do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 7,5%, pa da je time povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime je tužiteljici nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a), a prema ocjeni ovog suda utvrđena težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade tužiteljici za nastalu neimovinsku štetu.

25. Cijeneći, u okviru i na način predviđen odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, prirodu zadobivene ozljede, intenzitet i trajanje fizičkih bolova koje je trpjela tužiteljica te imajući u vidu tijek i liječenja te popratne neugodnosti kojima je tužiteljica bila izložena tijekom liječenja, vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu istog, kao i prirodu trajnih posljedica koje su kod tužiteljice zaostale zbog ozljeđivanja u štetnom događaju te životnu dob tužiteljice (rođena 1966.), primjenom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, sud je tužiteljici utvrdio pravičnu novčanu naknadu s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 5.300,00 EUR.

26. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka utvrđeno je da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega, i to kroz mjesec dana po 3 sata dnevno, potom kroz mjesec dana 2 sata dnevno i još mjesec dana po 1 sat dnevno (ukupno 180 sati). Budući da među strankama nije bilo sporno da su tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani, visinu naknade, uzimajući u obzir mjesne prilike u kojima tužiteljica živi po cijeni jednog sata tuđe pomoći od 4,00 EUR, sud je utvrdio primjenom odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP), dakle tužiteljici za potrebnih 180 sati tuđe pomoći novčana naknada utvrđena je novčana naknada u iznosu od 720,00 EUR (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).

27. Slijedom navedenog utvrđena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 5.300,00 EUR i naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 720,00 EUR.

28. Slijedom navedenog, tužiteljici je s osnove neimovinske štete i nenovčane imovinske štete na ime tuđe pomoći dosuđena naknada u ukupnom iznosu od 6.020,00 EUR, kao pod točkom I/ izreke.

29. Obveza pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju odredbe čl. 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Jednako tako, sud smatra da i kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći dospijevaju u isto vrijeme kada i neimovinska šteta. (navedeno stajalište zauzeto i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.), slijedom čega su tužiteljici na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

30. Budući nije sporno da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete od 12. rujna 2023., kao i da je isti zahtjev tuženiku dostavljen istog dana (navedeno tuženik nije osporio, a proizlazi i iz e-maila od 12. rujna 2023.), to se ima uzeti da je tada šteta i dospjela, jer je tuženik u tom trenutku mogao i morao procijeniti samu štetu i njen obujam, obzirom da je već tada raspolagao sa svim relevantnim podacima, kao i sa stručnim i kvalificiranim službama, slijedom čega su tužiteljici na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od 12. rujna 2023. do isplate.

31. U preostalom je dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice za pravičnom novčanom naknadom s osnove neimovinske štete i nenovčane imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.100,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama valjalo odbiti kao previsoko postavljen, a kao pod točkom II/ izreke.

32. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ZOO-a.

33. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i 5. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.

34. Imajući u vidu da su predmet spora bili zahtjevi koji se temelje na dvije pravne i činjenične osnove, prema stajalištu ovog suda tužiteljica je 100% uspjela u osnovi i u visini 84,55%, odnosno njezin uspjeh u sporu iznosi 92,28% (184,55/2). Uspjeh u sporu tuženika iznosi 7,72% (100%-92,28% uspjeha tužiteljice), tako se odluka o trošku postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 5. i članka 155. ZPP-a, jer je tuženik uspio u razmjerno neznatnom dijelu.

35. Tužiteljici su, u svezi zastupanja po ovlaštenoj punomoćnici odvjetnici, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, prema Tbr. 28-100 bodova, za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za sastav podneska od 20. siječnja 2025., prema Tbr. 8/1- 100 bodova, za zastupanje na 2 ročišta (14. travnja 2025. i 7. srpnja 2025.), prema Tbr. 9/1- po 100 bodova, za sastav podneska od 11. srpnja 2025., prema Tbr. 8/3- 25 bodova, za zastupanje na očevidu od 2. listopada 2025., prema Tbr. 9/7-100 bodova, za sastav podneska od 22. listopada 2025., prema Tbr. 8/3- 25 bodova, za sastav podneska od 19. studenog 2025., prema Tbr. 8/1- 100 bodova te za zastupanje na ročištu od 26. siječnja 2026.), prema Tbr. 9/1- po 100 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 850 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46.) iznosi 2.125,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 48,23 EUR, traženi trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 96,46 EUR, trošak uplaćenog predujma za izlazak suda na očevid u iznosu od 40,20 EUR i trošak medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja) u iznosu od 300,00 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 2.609,89 EUR (toč. II/ izreke).

36. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP- a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

37. Tužiteljici nisu priznati zatraženi troškovi za sastav podnesaka od 25. veljače 2025. i 7. listopada 2025., jer nisu bili potrebni za vođenje predmetne parnice.

U Zagrebu 3. ožujka 2026.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćnici uz rješenje o pristojbi na presudu

2. tuženiku