REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-6357/2020-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u parničnom predmetu I. tužitelja VP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljice MP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Zdeslavu Tadiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv I. tužene GP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II. tužene ZP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku ŽP, odvjetniku u [adresa] i III. tuženika NP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku ŽP, odvjetniku u [adresa], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 19. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, I. tuženika te punomoćnika II. i III. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

''Proglašava se nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 27. veljače 2017. poslovni broj Ovr-7599/2016 koja glasi: „1. Temeljem pravomoćne i ovršne sudske nagodbe Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-6825/12 od 17.II.2015.g., a radi ispunjenja ovršenikove nenovčane obveze na pokretanje postupka ispravka zemljišnoknjižnog upisa – uknjižbe prava vlasništva izvršne u korist VP i MP iz [adresa], - izvršenog glede nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Sesvete, Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] oranica Gornja Štaglenica površine 1352m2, voćnjak Gornja Štaglenica površine 680m2, ukupne površine 2034m2 određuje se

ovrha

tako što se nalaže ovršeniku u primjerenom roku od petnaest dana od dana primitka ovog rješenja pred Zemljišnoknjižnim odjelom Sesvete Općinskog građanskog suda u Zagrebu pokrenuti postupak ispravka pogrešnog zemljišnoknjižnog upisa tj. uknjižbi prava vlasništva izvršenih u korist VP iz [adresa], i MP iz [adresa], sve glede nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Sesvete, Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br [katastarska čestica] oranica Gornja Štaglenica površine 1352m2, voćnjak Gornja Štaglenica površine 680m2, ukupne površine 2034m2.

2. U slučaju da ovršenik ne postupi po točci 1. ovog rješenja o ovrsi u ostavljenom roku, temeljem odredbe čl. 262. st. 1. Ovršnog zakona, ovršeniku će se na prijedlog ovrhovoditelja izreći novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kn.

3. Nalaže se ovršeniku u roku od petnaest dana isplatiti ovrhovoditelju procesni trošak ovog postupka, zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ovog rješenja do isplate.“.

II) Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljima parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate u roku od petnaest dana.''

II. Nalaže se I. tužitelju VP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljici MP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] naknaditi I. tuženoj GP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 1.750,00 eura sa zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 3. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se I. tužitelju VP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljici MP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] naknaditi II. tuženoj ZP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženiku NP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 1.312,50 eura u roku od 15 dana dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji VP i MP (dalje u tekstu: tužitelji) u tužbi navode da su rješenjem ovoga suda poslovni broj ovr-1461/19-33 od 3. studenoga 2020. upućeni pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe određene rješenjem o ovrsi ovoga suda poslovni broj Ovr- 7599/2016 nedopuštenom. Rješenjem ovoga suda poslovni broj Ovr-7599/16 od 27. veljače 2017. određena je ovrha tako što je naloženo TP (pravnom predniku II. i III. tuženika) u primjerenom roku od petnaest dana od dana primitka rješenja Ovr- 7599/16 pred Zemljišnoknjižnim odjelom Sesvete Općinskog građanskog suda u Zagrebu pokrenuti postupak ispravka pogrešnog zemljišnoknjižnog upisa tj. uknjižbe prava vlasništva izvršene u korist VP i MP u pogledu nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Sesvete Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1599/2 oranica Gornja Štaglenica površine 1352 m[2] , voćnjak Gornja Štaglenica površine 680 m[2] , ukupne površine 2034 m . Rješenje o ovrsi ovoga suda poslovni broj Ovr-7599/16 od 27. veljače 2017. temelji se na sudskoj nagodbi sklopljenoj pred Općinskim građanskim sudom u predmetu poslovni broj P-6825/12 17. veljače 2015. gdje je u stavku II. navedeno: „Utvrđuje se da je pravni prednik I-tužitelja prodao VP i MP z. k. čest. br. [katastarska čestica], oranica Gornji Štaglenec, površine 5950 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te su isti temeljem tog pravnog posla i uknjižili svoje pravo vlasništva u zemljišnoj knjizi, ali glede z. k. čest. br. [katastarska čestica], dok bi ispravna z.k.čest. bila 1559/1. S obzirom da je došlo do nenamjerne pogreške prilikom uknjižbe prava vlasništva u korist VP i MP glede z. k. čest. br. [katastarska čestica], a koja je upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], I-tužitelj se obvezuje u roku od 3 mjeseca od dana sklapanja ove nagodbe pokrenuti postupak ispravka navedenog pogrešnog upisa, s obzirom da su stranke suglasne da z. k. čest. br. [katastarska čestica] pripada u cijelosti tuženici GP OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], a istoj također pripada u cijelosti z. k. čest. br. [katastarska čestica] prema diobnom nacrtu Ureda za katastar Sesvete.“ Tužitelji u tužbi nadalje ističu da je djed II. i III. tuženika, pokojni BP iz [adresa], kbr. 6, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda I u Zagrebu, broj O-1055/63 od 15. listopada 1963. naslijedio i nekretninu zk.č.br. 1599 oranica Gornji Štaglenec, površine 1 ral i 620 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je rješenjem Općinskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, br. Z-11525/77 od 30. ožujka 1977. upisan u zemljišne knjige kao vlasnik te čestice; da je djed II. i III. tuženika, pokojni BP kupoprodajnim ugovorom od 12. kolovoza 1983. prodao dio te čestice tužiteljima i to „... k. č. [katastarska čestica], PL 3858 k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], dio grunt. č. br. 1599 sa površinom od 2034 m[2] ...“; da je taj ugovor proveden u zemljišnim knjigama pod brojem Z-1645/08 i na njemu je ovjeren potpis BP pod oznakom OV. broj: 5166, 23. kolovoza1983.; da dio k. č. br. [katastarska čestica] kojega su tužitelji kupili 12. kolovoza 1983. od pokojnog BP odgovara zk.č.br. 1599/2 k. o. [katastarska općina]; da je pokojni BP bio upisan i kao posjednik dijela predmetne katastarske čestice u posjedovnom listu broj 3858 k. o. [katastarska općina] te su se povodom prijave tužitelja VP o promjeni na zemljištu u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] tužitelji/kupci VP i MP temeljem kupoprodajnog ugovora od 12. kolovoza 1983. upisali kao novi posjednici kupljene nekretnine u posjedovni list broj 5347 k. o. [katastarska općina], što proistječe iz rješenja Zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, Odjel za geodetsko-katastarske poslove Sesvete, broj UP-649/I-1983 od 23. kolovoza 1983.; da su se tužitelji upisali kao suvlasnici zk.č.br. 1599/2, oranica Gornja Štaglenica površine 1354 m[2] i voćnjak Gornja Štaglenica površine 680 m[2] ili ukupno 2034 m , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaki u 1/2 dijela, a koja zk.č. odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što proistječe iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i prijepisa posjedovnog lista s identifikacijom br. 5347 k. o. [katastarska općina]; da su tužitelji na k. č. br. [katastarska čestica] izgradili kuću (gospodarsku zgradu) i ishodili njezinu uknjižbu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji nadalje navode da su u parničnom postupku P-6825/2012 u kojemu je sklopljena sudska nagodba faktički obezvlašćeni. U tom postupku nisu sudjelovali ni na koji način, nego su za navedenu sudsku nagodbu saznali tek nakon što je I. tužena pokrenula ovrhu protiv II. i III. tuženika i nakon što je doneseno rješenje Ovr- 7599/16. Smatraju da je sudska nagodba plod grubog previda i grube pogreške i prvostupanjskog suda i svih stranaka u tom postupku i svih punomoćnika stranaka u tom parničnom postupku. Navode da je sudska nagodba sklopljena protivno odredbi članka 3. Zakona o parničnom postupku jer je prilikom sklapanja nagodbe prvostupanjski sud uvažio raspolaganje stranaka iz parničnog postupka P-6825/2012 koje je u trenutku sklapanja nagodbe bilo suprotno i prisilnim propisima i pravilima javnog morala. Tužitelji smatraju kako je povreda odredbe članka 3. Zakona o parničnom postupku počinjena time što su tuženici prilikom sklapanja te nagodbe raspolagali nekretninom koja još od 1983. godine nije vlasništvo njihovih prednika, nego je vlasništvo tužitelja koji su te nekretnine stekli na zakonit, istinit i pošten način te su u istom takvom neprekinutom posjedu z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] još od daleke 1983. godine, dakle preko trideset šest godina. Stoga predlažu proglasiti nedopuštenom ovrhu određenu rješenjem o ovrsi ovoga suda poslovni broj Ovr- 7599/2016 te traže naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate.

2. I. tužena GP (dalje u tekstu: I. tužena) u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava istinitost činjeničnih tvrdnji te osnovanost pravnih stajališta tužbe. Smatra kako valjanost sudske nagodbe nije moguće propitivati u sklopu drugog (naknadno pokrenutog) parničnog postupka te stoga smatra traženje tužitelja u ovom predmetu nedopuštenim. Nadalje, smatra kako provedba ovršnog postupka broj Ovr-1461/19 ni na koji način ne može utjecati na ikoje (eventualno) pravo ovdje tužitelja. To iz razloga što je predmet ovršnog postupka prisilno/ovršno ostvarenje I. tuženikove nenovčane tražbine na ishođenje činidbe od strane (na teret) II. i III. tuženika, a koja činidba se sastoji u predaji zemljišnim knjigama prijedloga za ispravkom uknjižbe prava vlasništva izvršene u korist tužitelja glede predmetne nekretnine. Puko podnošenja prijedloga za ispravkom uknjižbe prava vlasništva, a što se nastoji ishoditi navedenim ovršnim postupkom, ne znači da će i doći do ikakve promjene prava vlasništva predmetne nekretnine. Naprotiv, takvo puko podnošenje navedenog prijedloga tek znači kako će zemljišnoknjižni sud pokrenuti postupak razmatranja osnovanosti promjene prava vlasništva predmetne nekretnine u korist I. tuženika. Stoga, provedba predmetne ovrhe - tj. ostvarenje predmetne nenovčane tražbine na predaju prijedloga za ispravkom zemljišnoknjižnog upisa ni na koji način neće automatizmom utjecati na ikoje pravo tužitelja, a tužitelji će svoja eventualna prava glede predmetne nekretnine, ako ih imaju, moći ostvarivati u (još nepokrenutom) zemljišnoknjižnom postupku. Osporava autentičnost svih isprava dostavljenih uz tužbu, osobito kupoprodajnog ugovora od 12. srpnja 1983. Tvrdnje iz tužbe o navodnoj zabludi u kojoj da se nalazio pravni prednik tužitelja sada pok. TP prilikom sklapanja sudske nagodbe je neistinita i iskonstruirana za potrebe ovog postupka. Smatra da su protekli rokovi za poništaj nagodbe te ističe kako niti tužitelji niti TP nikada nisu ustali tužbom kojom potražuju poništavanje sudske nagodbe, a niti su to više u mogućnosti uslijed proteka prekluzivnih rokova. Predlaže odbiti tužitelje s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti. Traži naknadu parničnog troška.

3. II. tužena ZP i III. tuženi NP (dalje u tekstu: II. tužena i III. tuženik) u odgovoru na tužbu navode da su navodi tužitelja izneseni u supstratu tužbe točni i odgovaraju činjeničnom stanju te nemaju primjedbi na isprave priložene uz tužbu. Stoga, priznaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao: rješenje ovoga suda poslovni broj Ovr- 1461/19-33 od 3. studenoga 2020. (list 7-9 spisa), prijedlog za ovrhu i rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-7599/2016 od 27. veljače 2017. (list 11-13 spisa), sudsku nagodbu ovoga suda poslovni broj P-6825/12-82 od 17. veljače 2015. (list 14-15 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda I u Zagrebu poslovni broj O-1055/63 od 15. listopada 1963. (list 16 spisa), rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu broj Z-11525/77 (list 17 spisa), kupoprodajni ugovor (list 18-22 spisa), rješenje Zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba (list 23-24 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 25 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 26 spisa), geodetski elaborat (list 28-48 spisa), rješenje ovoga suda poslovni broj Ovr-1461119-53 od 29. ožujka 2021. te rješenje Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Ovr-222/2021-2 od 21. srpnja 2021. (list 62-68 spisa), saslušani su I. tužitelj (list 25 spisa) i II. tužiteljica (list 24-25 spisa), I. tužena (list 98 spisa), svjedoci KP (list 96-97 spisa) i ŽP (list 112-114 spisa). Nalaz i mišljenje vještaka iz predmeta ovoga suda poslovni broj P2641/2019 nije uzet u obzir jer je dostavljen tijekom glavne rasprave protivno odredbi čl. 299. st. 2. ZPP- a. Naime, navedeni uviđaj proveden je prije podnošenja ove tužbe su tužitelji imali mogućnost dostaviti ga ili predložiti uvid u navedeni predmet do zaključenja prethodnog postupka u ovom postupku. Nije proveden dokaz saslušanjem svjedokinje SP jer se njezinim saslušanjem ne bi utvrdile činjenice bitne za donošenje odluke u ovom predmetu.

5. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao trećih osoba, za proglašenjem nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi ovoga suda poslovni broj Ovr-1461/19-33 od 3. studenoga 2020. Zahtjev temelje na tvrdnjama da su upisani kao suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] oranica Gornja Štaglenica od 1354 m[2] i voćnjak Gornja Štaglenica od 680 m te da je ovršna isprava- sudska nagodba, temeljem koje je određena ovrha, sklopljena protivno odredbi čl. 3. ZPP-a jer je prilikom sklapanja nagodbe prvostupanjski sud uvažio raspolaganje stranaka koje je u trenutku sklapanja nagodbe bilo suprotno i prisilnim propisima i pravilima javnog morala.

7. Među strankama nije sporno da je u predmetu ovoga suda poslovni broj P- 6825/12 sklopljena sudska nagodba između TP, kao I. tužitelja te VPT, kao II. tužiteljice te GP, kao tužene te da se istom TP obvezao u roku od 3 mjeseca od dana sklapanja nagodbe pokrenuti postupak ispravka upisa prava vlasništva u zemljišnoj knjizi Vlade i MP u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] s obzirom na to da su stranke nagodbe suglasne da kčbr. [katastarska čestica] pripada u cijelosti GP.

8. Među strankama nije sporno da je I. tužena GP pokrenula ovršni postupak protiv TP kod ovoga suda pod poslovnim broj Ovr-7599/16 kojom je tražila ovrhu na temelju navedene ovršne isprave- sudske nagodbe poslovni broj P-6825/12 od 17. veljače 2015. te da je ovaj sud donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-7599/2016 od 27. veljače 2017. Nije sporno da je TP preminuo te da su njegovi nasljednici ZP i NP, ovdje II. i III. tuženi. Također nije sporno da su tužitelji upućeni pokrenuti parnicu radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom.

9. U odnosu na navode tužitelja kojim isti iznose tvrdnje da je sudska nagodba poslovni broj P-6825/12 od 17. veljače 2015. sklopljena protivno odredbi članka 3. ZPP-a jer je sud uvažio raspolaganja stranaka iz parničnog postupka koja su bila suprotna prisilnim propisima i pravilima javnog morala, navodi se da sud u ovom postupku nije ovlašten preispitivati sudsku nagodbu te je vezan njezinim sadržajem. To iz razloga jer se u ovom postupku utvrđuje imaju li tužitelji kakvo pravo koje sprječava određenu ovrhu, a ne može se preispitivati valjanost sudske odluke kojom se smatra i nagodba sklopljena u postupku pred sudom u smislu odredbe čl. 24. st. 1. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024, dalje u tekstu: OZ).

10. Sudsku nagodbu može se pobijati ili utvrđivati ništavom po pravilima građanskog materijalnog prava u za to odgovarajućem postupku jer je sudska nagodba po svojoj pravnoj prirodi neposredna dispozitivna parnična radnja stranaka i formalni građanskopravni ugovor. Sve dok sudska nagodba nije poništena, stavljena izvan snage ili utvrđena ništetnom, ona predstavlja ovršnu ispravu u smislu odredbe čl. 23. st. 1. toč. 1. OZ.

11. S obzirom na to tvrdnje tužitelja da su prilikom sklapanja predmetne sudske nagodbe povrijeđene odredbe čl. 3. ZPP-a ne mogu se preispitivati u ovom postupku jer se u ovom postupku preispituje ono zbog čega su tužitelji upućeni pokrenuti ovu parnicu, a to je imaju li takvo pravo koje sprječava ovrhu u pogledu predmeta ovrhe zbog čega bi ovrha bila nedopuštena.

12. Iz iskaza tužitelja u bitnome proizlazi da nisu znali za sklapanje navedene sudske nagodbe, a što je i logično jer u tom postupku nisu bili stranke. Također, iz njihovih iskaza proizlazi da su nekretninu- kčbr. [katastarska čestica] kupili od pok. NP te se upisali u zemljišne knjige i u katastar, a što je također razvidno iz dostavljene dokumentacije (izvatka iz zemljišne knjige i prijepisa posjedovnog lista).

13. Iz iskaza I. tužene u bitnome proizlazi da ista kako u postupku P-6825/2012 tako i u ovom postupku tvrdi da je pravni prednik II. i III. tuženika pok. NP tužiteljima prodao kčbr. [katastarska čestica], a ne kčbr. [katastarska čestica] na kojoj su se isti temeljem ugovora upisali, da ista polaže pravo na kčbr. [katastarska čestica] te da je bilo dogovoreno sudskom nagodbom da se to riješi, što nije učinjeno pa je pokrenula ovršni postupak.

14. Iz iskaza saslušanog svjedoka KP, ranijeg punomoćnika I. tužene, u bitnome proizlazi da je točka II. nagodbe bila prijedlog njegov stranke, da je suprotna strana bila upoznata s time da oni neće sklopiti sudsku nagodbu bez te točke, da nije provjeravao površinu čestica 1599/1 i 1599/2.

15. Iz iskaza saslušanog svjedoka ŽP, punomoćnika II. i III. tuženika te punomoćnika pok. TP u predmetu P-6825/12, u bitnome proizlazi da je I. tužena u tom postupku navela da je otac pok. TP prodao njezinu nekretninu, da bi Zavalićeva nekretnina trebala biti 1599/1, a ne 1599/2 na koju su se upisali kupci, ovdje tužitelji, da za to nije imao papire da se provjeri, da je sutkinja odgodila ročište da se to izvidi, da je pok. TP rekao da nije pronašao papire o kupoprodaji i da jedino mogu povjerovati gospođi GP te se pristupilo sklapanju sudske nagodbe bez da se provjerilo stanje posebno kupoprodajnog ugovora kao osnove za uknjižbu u zemljišnim knjigama, da je sklopljena sudska nagodba i dan je rok da se otkloni ''krivi upis''. Naknadno je provjerio kupoprodajni ugovor, podatke u zemljišnim knjigama i da je utvrdio da nije bilo nenamjernog ili namjernog propusta prilikom prodaje i uknjižbe kupaca. Naveo je i da je predložio odvjetniku KP da se izađe na lice mjesta uz vještaka kako bi se identificirale parcele i da se na taj način razriješi nastala situacija, no to je odbila gospođa GP.

16. Na temelju ovih iskaza, sud zaključuje, a što je uostalom i nesporno u ovom postupku, da I. tužena tvrdi da je došlo do greške u upisu tužitelja u zemljišne knjige jer da su isti kupili kčbr. [katastarska čestica], a ne kčbr. [katastarska čestica], što osporavaju ovdje tužitelji te II. i III. tuženi, kao pravni sljednici pok. TP potpisnika sudske nagodbe te da niti pravni prednik II. i III. tuženici nisu ispunili obvezu preuzetu sudskom nagodbom. Stoga, u tom dijelu iskazi su cijenjeni istinitim dok u preostalom dijelu nisu relevantni za ovaj postupak (je li pravni prednik doveden u zabludu, jesu li tužitelji kupili ili ne kčbr. [katastarska čestica]) jer se u ovom postupku ne može preispitivati valjanost sudske nagodbe niti se odlučuje je li došlo do pogreške u upisu.

17. Pok. TP potpisom sudske nagodbe preuzeo je obvezu pokrenuti postupak ispravka pogrešnog upisa u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što isti nije učinio u roku na koji je pristao sklapanjem sudske nagodbe. Stoga je I. tužena pokrenula ovršni postupak kod ovog suda.

18. Prema odredbi čl. 262. st. 1. OZ propisano je da će sud rješenjem o ovrsi odrediti ovršeniku primjereni rok za ispunjenje obveze ako radnju utvrđenu u ovršnoj ispravi može obaviti samo ovršenik.

19. Uvidom u rješenje o ovrsi ovoga suda poslovni broj Ovr-7599/2016 od 27. veljače 2017. utvrđeno je da je radnja koja je utvrđena u ovršnoj ispravi – sudskoj nagodbi koju mogu obaviti samo ovršenici – pokretanje postupka ispravka pogrešnog zemljišnoknjižnog postupka u odnosu na uknjižbu prava vlasništva izvršenog u korist VP i MP.

20. Prema stavu ovog suda, tužitelji nemaju takvo pravo temeljem kojeg bi spriječili pokretanje bilo kojeg sudskog postupka protiv njih pa tako niti pokretanje postupka ispravka pogrešnog upisa na čiji pokretanje se obvezao pravni prednik II. i III. tuženika sklapanjem sudske nagodbe.

21. Naime, prema odredbi čl. 134. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'', broj, broj 63/2019, 128/2022, 155/2023 i 127/2024, dalje u tekstu: ZZK) propisano je da se pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa može ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrešnoga upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava, niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige.

22. Prema odredbi čl. 135. ZZK propisano je:

(1) Pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa, a čiji bi ispravak dovodio u pitanje već stečena prava i dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige može se ispraviti na temelju rješenja o ispravku pogrešnoga upisa, donesenoga na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrešnoga upisa.

(2) U postupku za ispravak pogrešnoga upisa sud će saslušati sve zainteresirane osobe kako bi utvrdio postoji li mogućnost sporazumnoga ispravka.

(3) Postigne li se sporazum o ispravku pogrešnoga upisa, zemljišnoknjižni sud će donijeti rješenje o ispravku pogrešnoga upisa, uz nalog da se ispravak provede u zemljišnoj knjizi s učinkom od časa kad je bio zahtijevan upis koji je ispravljen.

(4) Ne dođe li do sporazuma o ispravku pogrešnog upisa, zemljišnoknjižni sud će odbiti prijedlog za ispravak pogrešnog upisa, a stranke koje zahtijevaju ispravak uputit će na parnicu te će im se odrediti rok od 30 dana za podnošenje tužbe za ispravak, koji teče od dana pravomoćnosti rješenja kojim se odbija ispravak pogrešnog upisa.

(5) Ako se u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 4. ovoga članka dostavi zemljišnoknjižnom sudu dokaz da je podnesena tužba za ispravak, zabilježba pokrenutog postupka za ispravak pogrešnog upis zamijenit će se zabilježbom spora.

23. Dakle, kada I. tužena tvrdi da joj pripada nekretnina na kojoj su upisani tužitelji te s pravnim prednikom II. i III. tuženika sklapa sudsku nagodbu kojom je isti preuzeo obvezu pokrenuti postupak ispravka pogrešnog upisa u odnosu na nekretninu na kojoj su tužitelji upisani kao vlasnici, tada tužitelji, ne mogu s uspjehom u ovom postupku spriječiti ispunjenje takve obveze II. i III. tuženika radi čijeg ispunjenja je postupak pokrenut. Samo pokretanje takvog sudskog postupka ne znači da će i doći do ispravka upisa jer za to trebaju biti ispunjene pretpostavke propisane čl. 135. st. 1. -3- ZZK-a o čijem ispunjenju odlučuje sud u zemljišnoknjižnom postupku, a u protivnom, zemljišnoknjižni sud odbit će prijedlog za ispravak pogrešnog upisa, a podnositelje takvog prijedloga (u konkretnom slučaju, II. i III. tuženici) uputit će na podnošenje tužbe za ispravak. Podnesu li II. i III. tuženici tužbu za ispravak, u tom će postupku tužitelji moći štiti svoje pravo vlasništva dostavljajući dokaze da do pogrešnog upisa njihovog prava vlasništva nije došlo.

24. Činjenica da će tužitelji biti izloženi sudskim postupcima te kako navode ''umjesto da uživaju u mirovini i u svojem ''gruntu'' moraju trošiti novce na vođenje parnice'' ne dovodi do zaključka da isti imaju pravo kojim mogu spriječiti pokretanje bilo kojeg sudskog postupka protiv njih odnosno u konkretnom slučaju, pokretanje postupka za ispravak pogrešnoga upisa koje pokretanje predstavlja ispunjenje obveze II. i III. tuženika, kao pravnih sljednika, preuzete sudskom nagodbom kao ovršnom sudskom odlukom.

25. Pritom priznanje tužbe i tužbenog zahtjeva II. i III. tužene sud nije uvažio jer je isto suprotno odredbi čl. 3. st. 3. ZPP-a i usmjereno na onemogućavanje I. tužene u provođenju ovrhe temeljem ovršne sudske odluke.

26. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je neosnovan zbog čega je odlučeno kao u izreci jer tužitelji nemaju takvo pravo kojim bi mogli spriječiti ispunjenje obveze II. i III. tuženika preuzete sudskom nagodbom.

27. Tužitelji nemaju pravo na naknadu parničnog troška jer sa zahtjevom nisu uspjeli.

28. Odluka o trošku tuženika donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP – a i čl. 157. ZPP-a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (1.459,95 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

29. I. tuženoj zastupanoj po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč. 1. OT - 100 bodova), zastupanje na ročištima 24.11.2021., 18.3.2022., 29.5.2024., 11.7.2024., 22.10.2024. i 15.1.2025. (Tbr 9. toč. 1. OT - 100 bodova svako), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 350,00 eura, ukupno 1.750,00 eura, sukladno čl. 155. ZPP - a.

30. I. tuženoj nije priznat trošak sastava podneska od 15.7.2022. jer sastav istog nije bio potreban za vođenje ovog postupka sukladno čl. 155. st. 1. ZPP – a. Nije priznat zatraženi trošak pristojbe na odgovor na tužbu jer obveza plaćanja sudske pristojbe na odgovor na tužbu nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u sporu.

31. II i III. tuženima zastupanim po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč. 1. OT - 100 bodova), zastupanje na ročištima 24.11.2021., 18.3.2022., 29.5.2024. i 15.1.2025. (Tbr 9. toč. 1. OT - 100 bodova svako), sastav podneska od 9.2.2023. (Tbr. 8. toč. 4. OT – 25 bodova), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 262,50 eura, ukupno 1.312,50 eura, sukladno čl. 155. ZPP - a.

32. II. i III. tuženima nije priznat trošak zastupanja na ročištima 24.07.2024. i 21.10.2024. jer tih datuma u ovom predmetu nisu održana ročišta.

33. S obzirom da je I. tužena tražila zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, a kako tumačenjem čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024, dalje u tekstu: OZ) proizlazi da sud može u ovršnoj ispravi odrediti plaćanje kamate na parnični trošak, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude, tj. od 3. ožujka 2026. do isplate, jer ova presuda predstavlja ovršnu ispravu u smislu čl. 23. Ovršnog zakona.

34. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

35. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 3. ožujka 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužiteljima po pun. uz rj. za s.p. na presudu

- I. tužena

- II. i III. tuženiku po pun.