Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-1000/2025-15

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor

23250 Pag

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji tog suda Marijani Zelić, u pravnoj stvari tužiteljice HIA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednica pok. HI, zastupana po punomoćnici Ivani Buljat, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Dalia Hećimović, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i zamjenika punomoćnika tuženika, na ročištu određenom radi objave presude, 3. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica GIA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem nasljedstva iza svog pok. oca HI, stekla pravo vlasništva na nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljica to svoje pravo vlasništva upiše u zemljišne knjige uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena pravni prednik tuženika, sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.“

II. Dužan je tuženik GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predati tužiteljci RIA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nekretninu oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u nesmetan posjed, slobodnu od osoba i stvari te je dužan sa tog dijela ukloniti betonirane stupiće i lanac i zabranjuje mu se svako pačanje u nekretninu tužitelja, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici RIA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni parnični trošak u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude i to pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak ovoga postupka u iznosu od 2.437,50 EUR, u roku od 15 (petnaest) dana, dok se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, a koja nekretnina odgovara kat.čest nove izmjere oznake 14194 k. o. [katastarska općina] te u naravi predstavlja parkiralište preko puta kuće u vlasništvu tužitelja koji uredno koristi za parkiranje vozila svojih gostiju. Pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini tužitelj je stekao kupoprodajom od bivšeg vlasnika TI pok. OI i to kupoprodajnim ugovorom od 16. rujna 1995., a koji ugovor je ovjeren od strane Zadarske županije, Ureda za opću upravu pod brojem 1898 od 29. rujna 1995. te je uredno plaćen i porez na promet nekretnina. U katastarskoj evidenciji i to u PL 5780 k. o. [katastarska općina] i u zemljišnoj knjizi kao vlasnik i posjednik upisan je tuženik koji ne polaže nikakva prava na predmetnoj nekretnini, a njegov upis posljedica je nesređenog zk stanja za k. o. [katastarska općina] budući da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik bio upisan pokojni otac tuženika te se nakon njegove smrti temeljem nasljeđivanja kao vlasnik upisao tuženik. Takvo stanje vidljivo je i iz povijesti posjeda za predmetnu nekretninu. Od izvršene kupoprodaje tužitelja nikada nitko nije smetao niti mu osporavao pravo vlasništva na ovu nekretninu pa ni sam tuženik, a nitko nije smetao niti pravnog prednika tužitelja te se oduvijek znalo da je to bilo od TI. Predlaže da sud donese presudu kojom će se utvrditi vlasništvo tužitelja.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženice se protivi navodima iz tužbe navodeći da tužitelj nije vlasnik i posjednik navedene čestice jer to ne proizlazi iz dostavljene dokumentacije, već vlasništvo tuženika proizlazi iz zemljišne knjige i to na temelju valjanog pravnog slijeda. Navedenu nekretninu tuženik koristi sukladno svojim potrebama i mogućnostima, a sve to s obzirom na činjenicu da tuženik u [adresa] boravi uglavnom dva do tri tjedna godišnje, a tuženik je i ovlašten pravo vlasništva vršiti na način i u obujmu u kojem on to želi i može. Nadalje, navodi da ČI pok. OI nikada nije bio vlasnik predmetne nekretnine te da navedenu nekretninu nije mogao valjano niti otuđiti. Nadalje, uvidom u povijest zemljišnoknjižnog stanja evidentno je da je tuženik upisan kao vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti, a koju nekretninu je stekao razdiobom suvlasništva sa svojom sestrom FI temeljem Ugovora o diobi suvlasničke imovine od 18. veljače 2016., a nakon smrti oca OI odnosno donošenja rješenja o nasljeđivanju broj O-3427/12 od **.**.2012. OI je pravo vlasništva stekao nasljeđivanjem od svoje mame ŠI rođ. II. Ovo vlasništvo stečeno je nasljeđivanjem i presudama koje dostavlja u spis. Predmetnu nekretninu tuženik koristi povremeno kao parkirno mjesto, a na isto parkiraju i njegovi sin i zet te obiteljski prijatelji, a angažirao je i geodetsku tvrtku radi točne izmjere nekretnina nakon koje izmjere je postavio tj. ubetonirao dva stupa i postavio lanac kao fizičku prepreku.

3. Presudom ovog suda pod posl. br. P-2096/2018-40 od 11. ožujka 2020. prihvaćeni su tužbeni zahtjevi tužitelja da se utvrdi da je stekao pravo vlasništva za cijelo na čest. br. čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da tuženik preda tužitelju nekretninu oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u nesmetan posjed, slobodnu od osoba i stvari te je dužan sa tog dijela ukloniti betonirane stupiće i lanac i zabranjuje mu se svako pačanje u nekretninu tužitelja

4. Rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-759/2023-4 prihvaćena je žalba tuženika kao osnovana te je ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu od 11. ožujka 2020., poslovni broj: P-2096/2018-40 i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Iz rješenja Županijskog suda proizlazi da sud prvog stupnja nije u dovoljnoj mjeri cijenio iskaze stranaka i svjedoka, niti da je da uvjerljive razloge zašto tužitelj smatra poštenim posjednikom. Pri tome da je prvostupanjski sud propustio razmotriti i postojanje faktične vlasti na nekretnini, samostalnost posjeda, prestanak posjeda i pravo tuženika na posjed. U nastavku postupka da treba posebno cijeniti okolnost korištenja parkirališta od strane većeg broja osoba koje nisu tražile odobrenje pok. tužitelja i koji im isto nije branio, niti je česticu ogradio korištenje od strane obitelji OI i u tom smilsu cijeniti izvršavanje faktične vlasti i samostalnost posjeda. Također, posebno cijeniti poštenje posjednika imajući u vidu dan ulaska u posjed i saznanje za vlasnika nekretnine (i prije smrti pok. Marice Kršulović 2001.) jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prema odredbi članka 159. stavak 1. ZV-a, pri čemu će cijeniti i okolnost da je tuženik na spornoj čestici 2018. postavio stupiće i lanac, a da se pok. tužitelj, kao niti njegovi nasljednici, istome nis protivili, niti je pokrenut postupak zaštite posjeda u smislu odredbe članka 22. ZV-a, te pri tome imati u vidu odredbu članka 28. stavak 2. ZV-a, kao i odredbu članka 163. ZV-a.

5. U dokaznom postupku sud je pročitao isprave priloženu spisu: izvod iz katastarskog plana (l.s. 5-6), kupoprodajni ugovor (l.s. 7), prijepis posjedovnog lista (l.s. 8), zk. izvadak (l.s. 9-10), povijest promjena na katastarskim česticama (l.s.11), Rješenje Odjela za katastar Pag (l.s.12-14), Rješenja zk odjela Pag Z-12660/19 (l.s.26- 27), Z-9209/16 (l.s.28-29), Z-1577/12 (l.s.32-35), Darovni ugovor (l.s.36-37, 38-40), Rješenje Općinskog suda u Pagu broj Z-566/12 (l.s.41-45), rješenje Kotarskog suda u Pagu (l.s.46), zapisnik i rješenje Općinskog suda u Pagu (l.s.47-48), Presuda P-98/66 (l.s.49), Ugovor o diobi suvlasničke imovine (l.s.50-54), izvadak iz zemljišnih knjiga (l.s.62-77), fotografija (l.s.78), podaci iz Katastra (l.s. 82-83), nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke (l.s.99-100), dopuna nalaza i mišljenja (l.s.107-109), dopuna nalaza mišljenja (l.s. 114), saslušani su svjedoci: JI (l.s.121), KI (l.s.122), LI (l.s.123), ĐI (l.s.123-124), BI (l.s.124-125), ŽI (l.s.125-126), CI (l.s.126), DI (l.s.126-127), ZI (l.s.135-137), NI (l.s.138), saslušan je tuženik GI (l.s.138-139).

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva prednika tužiteljice na nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika i to dosjelošću, uz predaju u posjed, slobodnu od osoba i stvari, uklanjanje od strane tuženika betoniranih stupića i lanca, te zabranu svakog pačanja u spornu nekretninu.

8. Među strankama je sporno tko je stvarno imao posjed na spornoj nekretnini, kakav je posjed bio odnosno je li bio samostalan i pošten.

9. Čitanjem zk. izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica], staja sa 30 m2, utvrđeno je da je tuženik upisan kao samovlasnik.

10. Čitanjem povijesti promjena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 11) izdane od Područnog ureda za Katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Pag od 26. lipnja 2017. utvrđeno je da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (novog premjera) odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (starog premjera) nadalje od revizije posjedovnog stanja 1956. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodila se kao ruševina sa 30 m2 u posjedu ČI pok. OI "Zorić" iz [adresa].

11. Čitanjem kupoprodajnog ugovora od 16. rujna 1995. zaključenim između ČI pok. OI iz [adresa], kao prodavatelja i EI iz [adresa], utvrđeno je da je kupac ČI prodao HI čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja odgovara novom broju čest. br. 14194 upisana u PL 375 k. o. [katastarska općina].

12. Čitanjem rješenja izdan od Područnog ureda za Katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Pag od 28. kolovoza 2017. utvrđeno je da su u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] mijenjani podaci u posjedovnom listu 3242 k. o. [katastarska općina] te je posjed s HI na kat. čest. [katastarska čestica] sa 24 m2 prešao u posjed GI od 16. lipnja 2017., a na temlju vlasničkog stanja na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te u skladu s odredbama članka 65. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, jer je u provedenom ispitnom postupku utvrđeno da je navedena čestica u vlasništvu podnositelja zahtjeva GI.

13. Nadalje, protiv navedenog rješenja dotadašnji posjednik HI podnio je žalbu koja je odbijena Rješenjem državne geodetske uprave, Središnji ured Zagreb od 20. prosinca 2017. (l.s. 13-14), jer nije dostavio dokaz da je pokrenuo postupak radi utvrđenja prava vlasništva na spornoj čestici. Također iz obrazloženja navedenog Rješenja proizlazi da je prednik tužiteljice HI pozvan zaključkom of 19. lipnja 2017. da dostavi dokaz u vezi s pokretanjem prava vlasništva na predmetnoj nekretnini pred nadležnim sudom.

14. Čitanjem povijesnog zemljišnoknjižni izvadak (l.s. 62-77) i rješenja zemljišnoknjižnog odjela [adresa] (l.s. 28-29, 32-54) utvrđeno je da je tuženik spornu nekretninu stekao diobom suvlasništva sa sestrom PI na temelju Ugovora o diobi suvlasničke imovine od 18. veljače 2016., a koju imovinu su stekli u jednakim dijelovima nakon smrti oca OI na temelju rješenja o nasljeđivanju od 17. svibnja 2012., posl. br. O-3427/2012, dok je OI stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini nasljeđivanjem od svoje majke ŠI, rođene II, koja je preminula 1994. i sestre UI, koja je preminula 2001. Također, H ud. supruga ĆI koji je preminuo 1928., a koji je bio suvlasnik u ½ dijela zajedno sa svojim bratom.

15. Proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ivana Marinovića te su tijekom postupka saslušani svjedoci JI, KI, LI, ĐI, BI, ŽI, CI, DI, ZI, NI, SI, AI i tuženik GI u svojstvu stranke.

16. Čitanjem nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke od 9. travnja 2019., zatim dopune nalaza i mišljenja istog vještaka od 24. lipnja 2019. i 5. rujna 2019. utvrđeno je da je pokazana sporna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere), koja odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere). Na skici lica mjesta kat. čest. [katastarska čestica], dvorište, povr. 24 m2, označena je žutom bojom i slovima A-B-C-D-A. Nadalje, utvrđeno je da su na navedenoj čestici stavljeni željezni stupovi koji nisu prikazani na skici već su isti vidljivi na fotografijama koje su sastavni dio nalaza i mišljenja (l.s. 109). Željezni stupovi se nalaze unutar površine kat. čest. [katastarska čestica] i ne predstavljaju međnu oznaku te čestice.

17. Svjedok JI u svom iskazu u bitnom navodi da je predmet spora čini parking koji se nalazi nasuprot kuće prednika tužiteljice. Zna da taj parking koristi ZI, majka tužiteljica kao i da je i koristio HI, prednik tužiteljice. Prije 1975. da je na predmetnoj nekretnini bila tzv. Zorićeva staja, mala štalica, a to da je bilo od TI zvan G. Na tom prostoru prednik tužiteljice i njegova supruga prvo su držali građevinski materijal, a poslije je korišten za parkiranje njih i njihovih gostiju budući da preko ljeta se bave turizmom i iznajmljuju apartmane. Ne zna je li prostor ograđen, kao i ne zna čiji su automobili bili parkirani na parkirnim mjestima.

18. Svjedokinja KI u svom iskazu u bitnom navodi da su tužitelj i njegova obitelji koristili spornu parcelu i da su tamo parkirali auto odnosno da bi tamo parkirao svatko tko bi došao, u blizini da se nalazi Vrtić.

19. Svjedok LI u svom iskazu u bitnom navodi da ne zna tko koristi predmetni prostor, kad bi bio u prolazu da bi vidio parkirane automobile, ali ne zna čiji su to automobili. Na tom prostoru da je vidio i cijepana drva.

20. Svjedok ĐI u svom iskazu u bitnom navodi da se radi o prostoru koji se nalazi preko puta kuće HI, a to da je sad prazni prostor, parking. Na parkingu da je uvijek vidio da je parkiran žuti Reno 4 od HI, ali možda da je i netko drugi parkirao.

21. Svjedokinja BI u svom iskazu u bitnom navodi da je na predmetnoj parceli viđala materijal za gradnju kuće kao žuti ili krem Reno koji je bio od HI. Nadalje da je na parkiralištu viđala i druge automobile jer je tamo u blizini Vrtić.

22. Svjedokinja ŽI u svom iskazu u bitnom navodi da nikad nije vidjela da taj prostor koristi netko drugi osim HI, ali da imaju apartmane i gosti koriste parkiralište.

23. Svjedok CI u svom iskazu u bitnom navodi da mu je poznato da se radi o jednoj parceli preko puta Vrtića. Do prije dvije godine da su predmetnu parcelu mogli korisiti svi, a on je koristio kao i pola [adresa] koji su djecu dovozili u Vrtić. Prije dvije godine tuženik ga je pozvao da ogradi tu parcelu i stavi dva stupa i lanac, a prije toga parcelu su označili geodeti. Parcela da se nalazi točno preko puta kuće HI te je prilikom vršenja zabijanja kolaca to vidio i HI. Prije oko 25 godina da mu je GI rekao da može parkirati svoj auto na toj parceli jer da je to njegovo.

24. Svjedokinja DI u svom iskaz u bitnom navodi da joj je poznato da je spor u vezi s parcelom koja se nalazi preko puta kuće HI. Ona je osobno koristila tu parcelu i na njoj je bi parkirala vozilo kad bi vodila djecu i unuke u vrtić i u grad. Ona je to koristila od 1995. kad joj je kći krenula u vrtić. Zna da su sada zabiti neki stupići, a to ne zna točno kad, možda unazada dvije ili tri godine te stupiće je postavio njen suprug. Ne zna da li su se R protivili postavljanju stupića.

25. Svjedokinja ZI, supruga pok. tužitelj u svom iskazu u bitnom navodi da su ona i njen suprug predmetnom zemljište kupili od ČI i to 1995. Za to da postoji ugovor i dva svjedoka. Prije toga da je to koristio ČI, a na zemljištu da je bila štalica koju je on srušio, a poslije toga zemljište koje je parkiralište od 24 m2. Koristili su predmetnu parcelu na način da su držali i stavljali materijal za kuću. Ona je htjela da njen suprug stavi i lanac, ali on to nije htio i rekao bi da se tamo ljudi parkiraju, te kako se dođu parkirati tako će otići, a ponekad su znali staviti stolicu ili bloket, sanduk kako bi to označili. Da su znali parkirati i drugi ljudi koji bi dolazili u Vrtić, ali da bi to bilo najduže pola sata te bi ih pitali mogu li parkirati, no ne bi ih svi pitali. Prije dvije godine GI je postavio lance, a prijed toga su bili geodeti. UI, teta GI da nije nikad prigovarala ili zabranila korištenje predmetnog zemljišta. Jednom prilikom da joj je UI rekla da mora podići formalnu tužbu radi vlasništva na tom zemljištu. Suprug HI da je bio u sudu i da je vidio da je zemljište na nekog drugoga. Ona da UI nije poslala tužbu, a ista je u međuvremenu umrla.

26. Svjedok NI, sin tuženika u svom iskazu u bitnom navodi da mu je poznato iz razgovora u obitelji da je ta čestica u obitelji NI od davnina, a korištena je na način da su tamo povremeno parkirali automobil preko ljeta. Vidio je i da su drugi koristili taj prostor za parkiranje. Prije dvije godine na zemljištu su postavljena dva stupa i lanac, a postavio ih je poznanik njegovog oca. U blizini ove sporne čestice njegov otac ima kuću, a udaljena je oko 100 metara zračne linije, a ta kuća nema svoje parkirno mjesto. UI da je bila teta od njegovog oca i u blizini da je imala kuću koju je naslijedio njegov otac jer je UI preminula.

27. Tuženik GI u svom iskazu u bitnom navodi da je navedenu nekretninu zajedno sa 36 ostalih nekretnina naslijedio sa sestrom FI od oca OI koji je preminuo 2012. Njegov otac je tu nekretninu zajedno sa svojom sestrom UI naslijedio od mame II koja je prvo bila udana za UI, a potom za ŠI. Njegova teta UI, preminula 2001., baka VI je nekretnine naslijedila od pok. supruga ĆI i od svojih roditelja i tako unatrag od djedova i pradjedova. Ova čestica koja je sporna u ovom postupku je iz linije ĆI. Sestra i on su htjeli urediti zemljišnoknjižno stanje za 28 čestica od ukupno 36 i napravili su ugovor o razvrgnuću suvlasništva i tako da je on postao vlasnik i ove sporne čestice, taj ugovor je sastavljen 2015.. Nakon toga on je pokrenuo postupak u sudu u Pagu i katastru da se uskladi evidencija svih 14 čestica. Tek nakon što je postupak u dokumentaciji završen u zemljišnoj knjizi i posjedovnom listu tada je tek na terenu poduzeo određene fizičke radnje. Tu česticu koristio je na način da je povremeno parkirao automobil na to mjesto onda kada je bilo slobodno i to zato što je na [adresa] intenzivnije dolazio nakon što je njegova teta umrla pa su kao obitelj postali vlasnici kuće. On boravi u gradu [adresa] povremeno, a to znači dva tjedna preko ljeta, a unutar tog razdoblja dio vremena provodi u kamenoj prizemnici koju je izgradio uz more i kada nema mjesta za parkiranje na to mjesto o kojem razgovaramo on je parkirao na velikom javnom parkiralištu koje se nalazi blizu kuće u gradu. On zna da je tamo bila štalica iz priča njegove bake i taj slijed u fizičkom obliku korištenja čestice je prekinut kad je u nekom razdoblju njegova baka VI napustila grad [adresa] i otišla živjeti u [adresa], to je bilo 50-tih ili 60-tih godina. Poslije toga vremena oni navedenu česticu nisu nikako koristili kao ni druge čestice jer nitko iz obitelji ĆI više nije živio na otoku [adresa]. 70-tih godina njegova teta UI je počela graditi kuću ovdje na [adresa] koju je naslijedio njegov otac nakon njene smrti. Misli da ona nije koristila to konkretno parkirališno mjesto jer ispred njene kuće ima prostora za parkiranje pa nije bilo potrebno. To zemljište oni koriste u nekim neravnomjernim ciklusima 25 godina. Za T prvi put je čuo nakon postupka usklađenja katastra i gruntovnice tj. prije dvije godine odnosno onda kada je stigla tužba. MI vidio je jedan puta u drugoj polovini srpnja 2018. i htio je da ona bude ovdje svjedok u ovom postupku jer je ona čula tom prilikom riječi svoje majke koje je ona izgovorila. Zna da je u katastru prvo bio upisan HI te je katastar promjenu posjeda izvršio na njegov zahtjev na što je HI podnio žalbu koja je odbijena. Tek je 2018. ušao u posjed navedene čestice postavljanjem stupića jer je tad sredio vlasništvo predmetne parcele odnosno nakon provedbe rješenja o nasljeđivanju i Ugovora o razvrgnuću suvlasništva. Nije htio ni na koji način biti aktivan sve dok nije imao upisano vlasništvo i kao vlasnik i kao posjednik u dokumentima.

28. Svjedokinja AI u svom iskazu u bitnom navodi da zna gdje je predmet spora jer da se nalazi blizini dječjeg vrtića u [adresa], a to da je nekad bio vrtlić u kojem su djed i baka, tast i punica od njenog muža sadili razno povrće. Navedeni da su bili vlasnici predmetnog zemljišta ali su je prodali ocu tužiteljice. Ona da je bila prisutna kad je otac tužiteljice dao ČI i HR iznos od 2.000,00 njemačkih maraka. Nakon toga da nije prolazila pored predmetnog zemljišta i sad ne zna što u naravi čini.

29. Svjedokinja SI u svom iskazu u bitnom navodi da je školska prijateljica od tužiteljice i da joj je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina. HI da je to stekao kupnjom 1995., kad su to kupili činilo je zemljišta na kojem je HI parkirao svoj vozila. Prolazila je pored predmetne nekretnine na kojoj je bilo parkirano vozilo zadarskih registracijskih oznaka, u jednom dijelu se nalazi ograda u obliku špaga, dva stupa i špaga. Ne zna je li se netko od drugih osoba parkirao na predmetnoj nekretnini.

30. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nekretnina na temelju zakona- dosjelošću na nekretninama norimrane su u odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 79/06., 141/06., 146/08., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. dalje ZV).

30.1. Člankom 159. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari, samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

30.2. Samostalan posjed uvjet je za pribavljenje prava vlasništva i kod redovne i izvanredne dosjelosti pri čemu samostalnost posjeda kao faktičnog stanja zaštićenog pravom (posjed faktična vlast na stvari, pravna činjenica) podrazumjeva da posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik te se predmnjeva da je posjed samostalan dok se ne dokaže suprotno.

30.3. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, ni potajno ili prijevarom, ni zloupotrebom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada (članak 18. stavak 1., 2. i 3. ZV-a). Sukladno odredbi članka 18. stavak 5. ZV-a posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

30.4. Za stjecanje prava vlasništva u uvjetima redovne dosjelosti, potrebno je da stjecatelj ostvaruje kvalificirani posjed odnosno posjed koji je zakonit, istinit i pošten.

30.5. Izvanredna dosjelost zadovljena je ako je ispunjena pretpostavka samostalnog i poštenog posjeda time da se jedna i druga pretpostavka pretpostavlja, pa suprotno treba dokazati onaj kji tvrdi da je nečiji posjed nesamostalan i nepošten. Samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe dosjelošću vlasništvo protekom 20 godina samostalnog posjedovanja.

31. Odredbom članka 10. ZV-a propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, dok je člankom 11. ZV-a propisano da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednog posjednika, nesamostalni je posjednik; tko posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik, a posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

31.1. Nadalje, odredbom članka 28. stavak 2. ZV-a propisano je da se dotadašenjem posjedniku prestao njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koja neće izvršavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zaštitu svog posjeda.

32. Analizom svih provedenih dokaza ovaj sud utvrđuje da je predmet spora nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi čini parking. Budući da tužiteljica i njezin prednik tvrde da su predmetne nekretninu stekli dosjelošću bilo je potrebno utvrditi da li su ispunjene zakonom predviđene pretpostavke, a budući da se samostalnost i poštenje posjeda predmnjeva, potrebno je da onaj tko tvrdi suprotno to dokaže. Tuženik je tijekom postupka osporavao samostalnost i poštenje posjeda. Svjedoci KI, LI, ĐI, BI svom iskazu se naveli da predmetna nekretnina čini parking, kojeg su osim prednika tužiteljice HI koristili i drugi pa tako svjedokinja KI navodi da bi tamo parkirao svatko tko bi došao jer se u blizini nalazi Vrtić. Tako su i svjedoci CI i DI u svom iskazu naveli da su predmetnu parcelu i oni koristili na način da su tamo parkirali svoja vozila, kad bi išli u grad i kad bi djecu i unuke vozili u vrtić. Sud je prihvatio iskaze svjedoka O i DI u dijelu u dijelu tko je sve parkirao na predmetnoj parceli koji su skladu sa iskazima svjedoka KI, LI, GR i BI kad navode da su osim HI parking koristile druge osobe. Za stjecanje prava vlasništva traži se neprekinuto posjedovanje kroz zakonom određeno vrijeme, a do prekida dolazi gubitkom samostalnog posjeda i ako posjednik prestane biti pošten. Također, pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe (7. studenog 2018.), (a koje pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud na prvoj sjednici Građanskog odjela održanoj 14. veljače 2019.), dakle tužiteljica odnosno prednik tužiteljice pok. HI trebao je biti pošten, a što nije evidentno s obzirom da je znao da je vlasnik predmetne parcele upravo tuženik, a prije tuženika UI, a kako to proizlazi iz iskaza svjedokinje ZI kad u svom iskazu navodi da je razgovarala s UI, te ju obavijestila da će morati podići formalnu tužbu zbog vlasništva na spornom zemljištu, iz razloga što je pok. tužitelj bio na sudu i utvrdio da se nekretnina vodi na drugim osobama, a sud je prihvatio iskaz svjedokinje ZI u tom dijelu kao istinit. Također, rješenjem izdan od Područnog ureda za Katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Pag od 28. kolovoza 2017. pok. tužitelj je bio upoznat da je došlo promjena u katastru glede posjeda predmetne nekretnine sa imena prednika tužiteljice HI na tuženika GI, a na koje rješenje se žalio pok. tužitelj. Unatoč tome što je prednik tužiteljice bio upoznat sa navedenim nije podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini,a ni kad su na predmetnoj nekretini po nalogu tuženika postavljeni stupići kako to proizlazi iz iskaza svjedoka CI i DI nije ostvario zaštitu svog posjeda u smislu odredbe članka 22. ZV-a te nije podnio tužbu radi smetanja posjeda. Naime iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da tuženik nije nikad ogradio predmetnu nekretninu i zabranio korištenje od strane drugi osoba, već je to učinio tuženik GI nakon što je se upisao kao vlasnik predmetne parcele.

33. Sukladno navedenom ovaj sud utvrđuje da tuženikov posjed na čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nije bio samostalan ni poštena, te se nisu ispunjene pretpostavke za stjecanja prava vlasništva dosjelošću, stoga je odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan kako glasi u točki I. izreke presude.

34. Odluka o troškovima parničnoga postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.,155/23. i 146/25. dalje ZPP.) i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23. i 107/25. dalje Tarifa) , a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva (1.459,95 EUR). Tako je tuženiku priznat trošak zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika i to za sastav odgovora na tužbu od 13. prosinca 2018. po Tbr. 8/1 – 200,00 EUR, sastav podneska od 24. siječnja 2019. po Tbr. 8/4 – 50,00 EUR, pristup na ročište od 20. prosinca 2018. po Tbr. 9/5- 50,00 EUR, pristup na ročište od 28. veljače 2019. po Tbr. 9/1-200,00 EUR, uviđaj na licu mjesta od 5. travnja 2019. po Tbr. 9/1-200,00 EUR, pristup na roč. od 27. studenog 2019. po Tbr. 9/1-200,00 EUR, pristup na roč. od 29. siječnja 2020. po Tbr. 9/1-200,00 EUR, sastav žalbe od 9. travnja 2020. po Tbr. 10/1-250,00 EUR, pristup na roč. od 21. listopada 2025. po Tbr. 9/1- 200,00 EUR, pristup na roč. od 2. prosinca 2025. po Tbr. 9/1-200,00 EUR, pristup na roč. od 21. siječnja 2026. po Tbr. 9/1-200,00 EUR, što iznosi EUR, uvećano za PDV 25 %, ukupno iznosi 2.437,50 EUR.

34.1. Nije tuženiku priznat trošak sastava podneska od 27. studenog 2025., jer se ne radi o nužnom trošku u smislu članka 155. ZPP-a.

Pag, 3. ožujka 2026.

Sutkinja

Marijana Zelić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu putem sustava e-komunikacija, odnosno u tri primjerka ako podnositelj žalbe nije obveznik korištenja e-komunikacije sukladno članku 106.a ZPP-a. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Tužiteljici pp

2. Tuženiku pp