Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Josipa Jelačića 3
Bjelovar
K-439/2025-63
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru po sucu Gregoru Sakradžiji, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jasmine Kuštelega, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika ĐL, zbog kaznenih djela iz čl. 139. st. 2. i 3. i dr. Kaznenog zakona (KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj KO-DO-349/2025-1 od 23. listopada 2025., nakon održane i završene javne rasprave u prisutnosti zamjenice ODO u Bjelovaru Nine Đurić Bezerić, branitelja Ivana Vukovića, odvjetnika iz Križevaca i optuženika, 3. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl. 455. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (ZKP)
optuženik ĐL, zvani Đ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin C i CL, rođene A, rođen **.**.1962. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju automehaničar, nezaposlen, neoženjen, bez djece, pismen, sa završenom srednjom školom, lošeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan, neosuđivan, nalazi se u istražnom zatvoru,
kriv je
što je dana 26. rujna 2025. oko 17,00 sati u [adresa], u obiteljskoj kući u [adresa]., uslijed alkoholiziranosti, u nakani da tjelesno ozlijedi svoju majku CL, digao ju sa stolice i odvukao na krevet, legao na nju i u više navrata otvorenim dlanom i šakom ju udarao u području glave i lica, nanijevši joj pri tom tjelesnu ozljedu u vidu oteklina i eritema u području oba obraza, u području lijeve zigomatične kosti hematoma promjera 6 cm, manjih hematoma i površinskih rana u području nosa i blagog eritema na desnoj strani prsnog koša u prednjoj aksilarnoj liniji u razini bradavice te, u nakani da ju ustraši, u više navrata joj rekao da će ju ubiti jer ga je prijavila, a što je sve kod CL izazvalo osjećaj uznemirenosti i straha za vlastiti život,
dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi i drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 (KZ/11)) i kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. i 1. KZ/11,
pa mu se za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. i st. 2. KZ/11,
utvrđuje
kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci,
a za kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. i 1. KZ/11,
utvrđuje
kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,
pa se optuženik, na temelju čl. 51. st. 1. KZ/11,
osuđuje
na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca.
Na temelju čl. 54. KZ/11 optuženiku se u kaznu zatvora uračunava vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 26. rujna 2025., pa nadalje.
II. Na temelju čl. 69. KZ/11 optuženiku se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti u trajanju do prestanka izvršenja kazne zatvora. Sigurnosna mjera se izvršava u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima određenim posebnim propisom.
III. Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP-a optuženik se oslobađa obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP -a, te troškova na ime nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo je kod ovog suda optužnicu broj KO-DO-349/2025-1 od 23. listopada 2025. protiv optuženika ĐL, zbog kaznenih djela iz čl. 139. st. 2. i 3. i dr. Kaznenog zakona (KZ/11).
2. Prilikom očitovanja o osnovanosti optužbe na raspravi optuženik je izjavio kako se ne smatra krivim u odnosu na kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.
3. Na raspravi su pročitani zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 20), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave (list 22), medicinska dokumentacija za žrtvu (list 29 -30), zapisnik o očevidu (list 33-34), reproducirana je snimka o ispitivanju žrtve AL (list 95-97), pročitan je nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka (list 169- 174), nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka (list 211-212) i izvodi iz prekršajne i kaznene evidencije za optuženika.
4. Optuženik se u obrani prilikom prvog ispitivanja branio šutnjom, no ispitan pred policijskim službenikom sukladno odredbi članka 208.a Zakona o kaznenom postupku okrivljenik ĐL u svojoj obrani je naveo kako je to tako bilo, no i on ima ozljede što je ona njemu nanijela. Ogrebla mu je uho, ima i pod rebrima što ga je udarila štapom. Rekla mu je da ako išta pokuša, da će ga prijaviti. On joj je rekao da nema ona što njega prijavljivati. Dogodio se nesporazum. Otišao je u [adresa], donio je 3 mala konjaka i 6 piva. Dok je došao popio je jedan konjak. Mislio je nešto raditi oko kuće. Bilo je vode u buretu, prolio je tu vodu. Ona je uzela štap i prema njemu. Udarila ga je vrhom. Naljutio se, oteo joj je štap i udario ju jednom, dva puta. Ušla je za njim u kuću. Počeo je piti drugi konjak. Ona je naložila vatru na šporetu, rekla mu je da neće ništa jesti jer je prolio vodu. Uzela je konjak i bacila. Na to je šutio. Uporno joj govori da se ne zeza. I opet ona na njega. Prijeti mu da će doći zet da ga istuče. Ona često na telefon drugim ženama priča o njemu, da ne ide u crkvu. On radi sve teške poslove, ona ima samo da radi jesti. Išao je zbog nje 5 puta na liječenje od alkohola. Bude tamo tri mjeseca. Jučer između 9 i 11 sati joj je rekao da će ju ubiti jer ga je prijavila. To je rekao da joj malo zaprijeti. Nema se ona što bojati, ona zna da on to neće napraviti. Majku je udario 3 - 4 puta otvorenim dlanom po licu. Kad se branila, imala je nokte pa je ona njega ogrebla. Rasjekla mu je uha i usnicu. Bio je pod utjecajem alkohola. Ima problem s alkoholom.
5. Optuženik je u obrani na raspravi naveo kako dodaje da to nije bila tučnjava, to je bila više ljutnja. Njegovoj majci smeta svaki pijani čovjek, ona organski ne podnosi alkohol jer mu je otac bio teški alkoholičar. Majka se drži strogih zakona i htjela bi da je on svetac. Tog događaja nije je imao namjeru ozlijediti, bila je to stvar nekontrole, čak se i branio. Na taj dan mu majka nije donosila alkohol. Posvađali su se iz razloga što je on prolio vodu i dulje se zadržao u gradu, a ona ga je zbog toga ispitivala kao da je dijete od 10 godina. Nezaposlen je i prima socijalnu pomoć. U zatvoru već 2 mjeseca leži u krevetu jer ima bolove u kralježnici.
6. Žrtva CL je iskazala kako njezin sin ĐL živi s njom u kući od 1998. kada se vratio iz Njemačke i žive na adresi u [adresa]. Dana 26. rujna bio je petak. Rekao je da nema novaca, da nema ništa za piti. Ona je mislila ići u crkvu, rekla je da će mu donijeti pivu – dvije. On je rekao da je to malo. Dobila je udarce, prijetio joj je. Nabavio je piće, 6 piva je bilo na stolu kad se vratila. Udarao ju je šakama u čelo. Lice joj je izudarao šakama. Jedva je došla k svijesti. Molila ga je da ju pusti. Jedva se izvukla. Otišla je na hitnu, pregledali su ju i spravili na policiju. Bila je u kuhinji, sjedila je na stolici. Dovukao ju je do svog kreveta, legao na nju, šamarao i tukao. Ogrebla ga je po uhu i tada ju je pustio. Šamarao ju je po licu. Imala je čvoruge po čelu. Nije ju tukao po drugim dijelovima tijela. Samo ju je rukama tukao, šakama. Ne može reći koliko puta ju je udario. Rekao joj je: „Ti si mene prijavila, ja ću tebe ubiti.“ To je rekao više puta, dok ju je udarao. Ona je leđima ležala na krevetu, on je ležao na njoj. Pustio ju je tek kada ga je ogrebla. Osjetila je bol na rebrima. Bilo je oko 5 sati popodne. Susjeda je vidjela modricu na rebrima. Susjed ju je odvezao na ambulantu. Oni se zovu ČL i PL. Susjed je vidio kako je izgledala, i njemu i supruzi je sve bilo jasno. Susjed je rekao da više neće svjedočiti, da se neće miješati. Okrivljenikov najveći problem je alkohol, pije dan i noć kad ima, a kad nema onda su problemi.
7. Svjedok NL je iskazala kako je tog dana u njihovu kuću uplakana došla susjeda CL s ozljedama po licu i modricama po licu. Njoj je već odmah bilo jasno da je to od njenog sina, ali ju je pitala i ona joj je potvrdila da ju je napao sin ovdje prisutni optuženik. Kratko se zadržala u kući jer je rekla da mora u crkvu pa je njen suprug rekao susjedi da zove svoju djecu. Nakon toga je susjeda otišla kod sebe doma obući se za hitnu, a suprug je u međuvremenu nju odvezao u crkvu i kada se vratio odvezao je susjedu na hitnu. Susjeda joj je rekla kada je ušla: "evo što mi je uradio" i potvrdila joj je da ju je napao optuženik. Nije ju pitala da li ju je istukao baš optuženik. Pitala ju je što se dogodilo i ona joj je odgovorila kako ju je optuženik napao. Ona nije rekla: "istukao me ĐL" ili "moj sin me istukao", ali je rekla: "evo opet me istukao" i svima im je bilo jasno da se to odnosi na optuženika. Ne zna koliko susjeda ima djece, zna da ima kćer. Po njenim saznanjima s njom u kući živi samo optuženik. Ne zna da li je susjeda obavijestila drugu svoju djecu o tome da ju je optuženik napao, a kako je sugerirao njen suprug. Točno je kako ona nije bila prisutna kada je optuženik fizički napao žrtvu. Ranije nije bilo ovakvih situacija da bi susjeda došla zatražiti pomoć u njihovu kuću. Ranije nikada nije pružala bilo kakvu pomoć susjedi, ona se nikada nije žalila na postupanje optuženika.
8. Svjedok ČL je iskazao kako je tog dana susjeda CL došla uplakana i izgrebana po licu. Zbog nje i optuženika je već nekoliko puta bio na sudu i rekao joj je odmah da ne želi ništa imati u vezi s tim te joj je dao telefon da pozove svoju kćer u Virovitici. Nakon toga ju je stavio u auto i odvezao na hitnu pomoć. Kada je pitao susjedu zašto je uplakana i izgrebana rekla mu je da si je optuženik popio i da su se međusobno posvađali. Pitao je susjedu što je bilo i ona mu je rekla da ju je sin ĐL ozlijedio i da zato plače, a u to vrijeme njegova se supruga spremala za crkvu. Susjeda mu dalje nije govorila neke detalje kako je taj sukob izgledao, tj. da li je bilo izricanja kakvih riječi i kako je fizički sukob izgledao. Nakon što je susjeda nazvala kćer u Viroviticu ta kćer ju je savjetovala da ode na hitnu i on ju je odvezao na hitnu.
9. Iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka proizlazi da su evidentirane sljedeće ozljede: u području oba obraza eritem i oteklina, u području lijeve zigomatične kosti hematom promjera 6 cm, manji hematomi i površinske rane u području nosa. Pregledom trupa vidljiv blagi eritem na desnoj strani prsnog koša u prednjoj aksilarnoj liniji u razini bradavice, lokalno bolnost na palpaciju u konačnici kvalificirano kao – površinska ozljeda glave. Sve navedene ozljede mogle su nastati udarcem šake odnosno šamaranjem, ali ne osobito jakog intenziteta, pri čemu je došlo do prsnuća sitnijih krvnih žila i kapilara što je uzorkovalo crvenilo odnosno eritem kao i hematome, bez koštanih ozljeda lica ili nosa. Sve naveden ozljede u konkretnom slučaju spadaju u kategoriju tjelesne ozljede. Iznosim da su evidentirani podljevi i površinske rane u području nosa i podljevi zigomatične kosti, pregledom trupa vidljiv je blagi eritem. Blagi eritem po njenom mišljenju može predstavljati, ali i ne mora predstavljati tjelesnu ozljedu jer kod nekih osoba do eritema može doći prilikom naslanjanja na rub stola npr., tako da ne može kategorički reći da bi blagi eritem u svakom slučaju predstavljao tjelesnu ozljedu sam za sebe. Ozljeda eritema i otekline obraza, u području lijeve zigomatične kosti hematoma promjera 6 cm i manji hematomi i površinske rane u području nosa u ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu u sudsko -medicinskom smislu. Smatra da su tjelesne ozljede glave zadobivene udarcem tupo-tvrdim predmetom i nije vjerojatno da su nastale padom jer bi uslijed pada sigurno došlo i do pucanja kostiju zbog starosti žrtve.
10. Iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka proizlazi kako je ispitaniku ĐL određeno psihijatrijsko vještačenje s ciljem da se ocijeni njegov psihičko stanje, ubrojivost, potreba izricanja sigurnosne mjere liječenja. Psihijatrijska ekspertiza temelji se na podacima iz sudskog spisa i vlastitom ispitivanju. Tereti ga se zbog kaznenog djela prijetnje. Prema dijagnostičkom dojmu tijekom intervjua s ispitanikom mišljenja sam da se radi o osobi kod koje se nalaze kriteriji za dijagnozu alkoholizma - ovisnosti o alkoholu, koji je dugog trajanja, teške razine, uz razvijene posljedice u vidu oštećenja na planu ličnosti i kognicije. Prema MKB-10 klasifikaciji F10.2 ovisnosti o alkoholu – psihički poremećaj koji se očituje ponavljajućim uzimanjem alkohola uz teškoće u kontroli njezina uzimanja, prisutno ustrajanje na uporabu alkohola usprkos štetnim posljedicama uz povećanje tolerancije i kognitivnu i karakternu izmijenjenost uslijed alkoholizma koju karakteriziraju teškoće u kontroli emocija i pulzija, promjene u mišljenju i ponašanju. Postoji objektiviziran podatak o alkoholiziranosti ĐL izmjereno je 26.9.2025. godine u 19,20 sati 2,75 g/kg. Mišljenja sam da je u periodu počinjenja djela koja mu se stavljaju na teret ispitanik imao smanjeno shvaćanje vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom, koje ne dostiže razinu bitno smanjene ubrojivosti. Utjecaj ovisnosti o alkoholu ima dominantno značenje na ponašanje okrivljenika tempore criminis. Kod ispitanika postoji vjerojatnost počinjenja istog ili sličnog težeg kaznenog djela zbog opisane ovisnosti. Ispunjeni su uvjeti izricanje sigurnosne mjere obaveznog liječenja radi ovisnosti o alkoholu, u trajanju od 2 godine, isključivo stacionarnim/bolničkim liječenjem, u sklopu penalnog sustava ili forenzičnom odjelu psihijatrijske bolnice. Liječenje na slobodi ne predstavlja dodatnu mjeru za otklanjanje opasnosti. ĐL je osoba koja boluje od ovisnosti o alkoholu, organskog psihičkog poremećaja uzrokovanog alkoholom. Predlaže se izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja radi ovisnosti stacionarnog tipa. S okrivljenikom je obavljen psihijatrijsko-forenzički intervju te sadržaj istog navodi na stranici djelomično 3, 4 i 5 svog nalaza, pregled je obavila u prostoru Zatvora u Zagrebu. Ispitanik je sudjelovao u intervju, iznio podatke o svom životu, zdravstvenim problemima te je opisao događaje vezano uz inkriminirani period. Kazneno djelo koje se stavlja na teret učinjeno je pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti te je prisutna opasnost od počinjenja istovjetnog ili težeg kaznenog djela u slučaju neliječenja ovisnosti o alkoholu za koju smatra da je dugotrajna, teške razine. Liječenje na slobodi ne predstavlja dostatnu mjeru te smatra da je potrebno provesti u početku stacionaran oblik liječenja bilo u penalnim uvjetima ili u sklopu forenzičkog odjela psihijatrijske ustanove.
11. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nalazi nedvojbeno dokazanim kako je optuženik počinio kaznena djela na način kako je to opisano u izreci ove presude. Sud vjeruje iskazu žrtve budući da ista detaljno iskazuje o inkriminiranom događaju kada opisuje način na koji je zadobila tjelesnu ozljedu i kako joj je optuženik prijetio. Sud naprosto ne vidi razloga zbog čega bi žrtva lažno teretila optuženika. Nadalje se na dinamiku događaja opisanu po žrtvi nadovezuju iskazi svjedoka ČL i NL, koji opisuju kako je žrtva toga dana u njihovu kuću došla uplakana, s ozljedama i modricama po licu, potvrdila im je kako ju je ozlijedio optuženik, time da je njima ionako odmah bilo jasno kako ju je morao ozlijediti optuženik. Također se na opisanu dinamiku događaja nadovezuje nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka u kojem nalazu vještak opisuje kako su zadobivene tjelesne ozljede mogle nastati udarcem šake ili šamaranjem udarcima ne osobito jakog intenziteta. Vještak je također navela kako zadobivene ozljede glave predstavljaju tjelesnu ozljedu za koju nije vjerojatno da je nastala padom jer bi uslijed pada sigurno došlo i do pucanja kostiju zbog starosti žrtve. Također je značajno kako je i sam optuženik prilikom prvog ispitivanja priznao kako je žrtvu udario 3 do 4 puta te je priznao kako joj je prijetio, ali da joj je to rekao „da malo zaprijeti. Nema se ona što bojati, ona zna da on to neće napraviti“.
12. S obzirom na prethodno navedeno sud nalazi dokazanim kako je optuženik digao žrtvu sa stolice i odvukao na krevet, legao na nju i u više navrata otvorenim dlanom i šakom ju udarao u području glave i lica, nanijevši joj pritom tjelesnu ozljedu u vidu oteklina i eritema u području oba obraza, u području lijeve zigomatične kosti hematoma promjera 6 cm, manjih hematoma i površinskih rana u području nosa i blagog eritema na desnoj strani prsnog koša u prednjoj aksilarnoj liniji u razini bradavice, te kako joj je u više navrata rekao da će ju ubiti jer ga je prijavila.
13. S obzirom na obranu optuženika sud prihvaća kao vjerojatnim da je počinjenju kaznenih djela prethodila svađa između optuženika i žrtve, no sud ne nalazi da bi ta okolnost u bilo kom smislu dovodila u pitanje protupravnost u postupanju optuženika (eventualno postupanje u nužnoj obrani), time da okolnost prethodne svađe u konkretnim okolnostima ne može biti razmatrana niti kao olakotna okolnost na strani optuženika. Sukladno prethodno navedenom sud nalazi kako nema govora o tome da bi optuženik ozljede žrtvi nanio u obrani, te je također posve neživotan navod iz završnog govora o tome kako postoji vjerojatnost da bi do ozljeđivanja žrtve došlo uslijed toga što je tijelo optuženika zbog alkoholiziranosti bilo mlitavo, pa da bi onda takvo mlitavo tijelo samom svojom težinom dovelo do ozljeđivanja žrtve.
14. U odnosu na ozbiljnost prijetnje sud nalazi kako je nedvojbeno dokazano kako je prijetnja smrću bila objektivno podobna kod žrtve izazvati osjećaj straha za život. Naime, kada optuženik prijeti žrtvi, uz istovremeni fizički nasrtaj na žrtvu, a uslijed kojeg događaja žrtva biva primorana doslovce pobjeći iz kuće, onda nema spora da se radilo o ozbiljnoj prijetnji smrću.
15. Radnje počinjenja „u nakani da tjelesno ozlijedi svoju majku CL, digao ju sa stolice i odvukao na krevet, legao na nju i u više navrata otvorenim dlanom i šakom ju udarao u području glave i lica, nanijevši joj pritom tjelesnu ozljedu u vidu oteklina i eritema u području oba obraza, u području lijeve zigomatične kosti hematoma promjera 6 cm, manjih hematoma i površinskih rana u području nosa i blagog eritema na desnoj strani prsnog koša u prednjoj aksilarnoj liniji u razini bradavice“ predstavljaju nanošenje tjelesne ozljede bliskoj osobi, te je poduzetim radnjama počinjeno kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. i 1. KZ/11. Žrtva predstavlja blisku osobu optuženiku budući da mu je majka.
16. Radnja počinjenja „u nakani da ju ustraši, u više navrata joj rekao da će da će ju ubiti jer ga je prijavila“ predstavlja ozbiljnu prijetnju drugome da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, te je poduzetim radnjama počinjeno kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. i 2. KZ/11. Žrtva predstavlja blisku osobu optuženiku budući da mu je majka.
17. Optuženik je prilikom počinjenja kaznenog djela iz čl. 117. st. 2. i 1. KZ/11 postupao u stanju ubrojivosti. Postupao je s izravnom namjerom (bio je svjestan da će poduzetim fizičkim nasrtajem tjelesno ozlijediti žrtvu, i to je htio počiniti), bio je svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a nije postojao niti jedan ispričavajući razlog.
18. Optuženik je prilikom počinjenja kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. i 2. KZ/11 postupao u stanju ubrojivosti. Postupao je s izravnom namjerom (bio je svjestan da će izgovorenim riječima kod žrtve izazvati strah za život, i to je htio počiniti), bio je svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a nije postojao niti jedan ispričavajući razlog.
19. Sud je primijenio Kazneni zakon objavljen u NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, kao zakon koji je vrijedio u vrijeme počinjenja, budući da naknadno nije došlo do ublažavanja režima instituta primijenjenih u ovom kaznenom predmetu.
20. Kod odluke o kazni sud je optuženiku kao olakotno cijenio njegovu dosadašnju neosuđivanost i prekršajnu nekažnjavanost. Činjenica smanjene ubrojivosti uslijed alkoholiziranosti ne može biti cijenjena kao olakotna okolnost, jer se radi o samoskrivljenoj smanjenoj ubrojivosti. Kao otegotno mu je cijenjen način počinjenja konkretnih kaznenih djela. Naime, optuženikov nasrtaj na žrtvu je bio doista vrlo agresivan, budući da je on legao na žrtvu i u tom položaju joj zadavao udarce, time da je zbog ozbiljnosti situacije žrtva bila primorana pobjeći iz kuće i potražiti pomoć susjeda. S obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti optuženiku je za kazneno djelo prijetnje utvrđena kazna zatvora u trajanju od deset mjeseci, a za kazneno djelo tjelesne ozljede kazna zatvora u trajanju od jedne godine, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca. Sud je našao kako će u konkretnom slučaju izrečena kazna zatvora ostvariti svrhu kažnjavanja. Na temelju čl. 54. KZ/11 optuženiku se u kaznu zatvora uračunava vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 26. rujna 2025., pa nadalje.
21. Na temelju čl. 69. KZ/11 optuženiku je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti u trajanju do prestanka izvršenja kazne zatvora, s obzirom kako su prema nalazu i mišljenju psihijatrijskog vještaka kaznena djela počinjena pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, a postoji opasnost da će optuženik zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo.
22. Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP-a optuženik je oslobođen obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP -a, te troškova na ime nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja, budući da se radi o nezaposlenoj osobi, primatelju socijalne pomoći, pa sud ocjenjuje da bi bilo ugroženo uzdržavanje optuženika ukoliko bi mu bilo naloženo platiti troškove kaznenog postupka.
U Bjelovaru, 3. ožujka 2026.
Sudac
Gregor Sakradžija
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.
DNA
I. Dostaviti
-ODO u Bjelovaru
-optuženik ĐL putem Zatvora u Zagrebu
- branitelj Ivan Vuković, odvjetnik iz Križevaca
-oštećenica CL
II. Kal. 15 dana