Poslovni broj 19 P.61/2024-40

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku po sutkinji Ani Srhoj, u pravnoj stvari tužitelja PU, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonko Kristović, odvjetnik iz Dubrovnika, protiv tuženika ad1. ŠU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nita Svilokos, odvjetnica u Dubrovniku i ad2. ZU, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], radi brisanja i upisa, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 14. siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja, tuženice ad. 1. te njihovih punomoćnika, 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je Ugovor o darovanju od 3. ožujka 2010. između ČU kao darovatelja i ŠU kao obdarenice ovjeren u potpisu darovatelja OV-1567/10 kod javnog bilježnika Nikše Mozara pravno nepostojeći pravni posao.

II. Nalaže se brisanje uknjižbe provedene rješenjem Z-406/2022 Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel a kojim se:

- U zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] na temelju Ugovora o diobi nekretnina br. OV - 178/2022 javnog bilježnika Andelka Stanić iz Dubrovnika od 20.12.2021., uknjižilo pravo vlasništva na nekretninama ZU. P, [adresa] za 6/24 dijela, ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj]. [adresa] za 6/24 dijela, koje se sastoje od 12/24 dijela kčbr. zgr. [katastarska čestica] magazin 14 m2, za korist: ZU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],

-U zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] dopustio Otpis kčbr. [katastarska čestica] oranica 135 m2, kčbr. [katastarska čestica] maslinjak 2245 m2, kčbr. [katastarska čestica] voćnjak, pašnjak 2625 m2 ( voćnjak 1400 m2, pašnjak 1225 m2), kčbr. [katastarska čestica] vočnjak 309 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 332 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt 1030 m2, kčb r. 904/1 oranica 174 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt 83 m2. kčbr. [katastarska čestica] oranica 412 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 875 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 447 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 285 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt 400 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 825 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 1080 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 160 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 240 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 1547 m2 iz zk. tije la I. u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

-Na temelju prijedlog Ugovora o diobi nekretnina br. OV 178/2022 javnog bilježnika Andelka Stanić iz Dubrovnika od 20.12.2021., uknjižilo pravo vlasništva na nekretninama ZU pok. P, [adresa] za 1/2 dijela, ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 1/2 dijela, koje se sastoje od cjeline zk tijela I: kčbr. zgr. [katastarska čestica] razvalina 101 m2, kčbr. [katastarska čestica] šuma 1273 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt (maslinjak) 1724 m2, kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 601 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt 979 m2, kčbr. [katastarska čestica] šuma 1755 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 1581 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 837 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 746 m2, kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] vinograd 610 m2, kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 133 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 623 m2, kčbr [katastarska čestica] oranica 226 m2, kčbr. [katastarska čestica] šuma 16712 m2, kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 23258 m2. za korist: ZU, 0IB 01724724170, [adresa], 20000 Dubrovnik,

-U zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] dopustio sljedeći upis: Na temelju Ugovora o diobi nekretnina br. OV - 178/2022 javnog bilježnika Anđelka Stanić iz Dubrovnika od 20.12.2021., uknjižilo pravo vlasništva na nekretninama ZU. P, [adresa] za 3/12 dijela, ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 3/12 dijela, koje se sastoje od 6/12 dijela zk tijela I: kčbr. zgr. [katastarska čestica] kuća 61 m2, kčbr. zgr. [katastarska čestica] štala 25 m2, kčbr. [katastarska čestica] dvorište 133 m2, na nekretninama ZU pok. P, [adresa] za 3/12 dijela koje se sastoje od 3/12 dijela zk tijela II: kčbr. [katastarska čestica] vrt 504 m2, za korist: ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],

-u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] dopuštio sljedeći upis:Na temelju Ugovora o diobi nekretnina br. OV 178/2022 javnog bilježnika Andelka Stanić iz Dubrovnika od 20.12.2021., uknjižilo pravo vlasništva na nekretninama ZU pok. P, [adresa] za 1/2 dijela, ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 1/2 dijela, koje se sastoje od cjeline kčbr. [katastarska čestica] vrt (maslinjak) 1780 m2, kčbr. [katastarska čestica] šuma 1940 m2, za korist: ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],

-U zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] dopustio sljedeći upis: Pripis kčbr. [katastarska čestica] oranica 135 m2, kčbr. [katastarska čestica] maslinjak 2245 m2, kčbr. [katastarska čestica] voćnjak, pašnjak 2625 m2 ( voćnjak 1400 m2, pašnjak 1225 m2), kčbr. [katastarska čestica] vočnjak 309 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 332 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt 1030 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 174 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt 83 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 412 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 875 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 447 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 285 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt 400 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 825 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 1080 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 160 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 240 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 1547 m2 iz zk. tijela I. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o, Zaton Doli,

-Na temelju prijedlog Ugovora o diobi nekretnina br. OV 178/2022 javnog bilježnika Andelka Stanić iz Dubrovnika od 20.12.2021., uknjižilo pravo vlasništva na nekretninama ZU pok. P, [adresa] za 1/2 dijela, ŠU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 1/2 dijela, koje se sastoje od cjeline kčbr. [katastarska čestica], oranica 135 m2, kčbr. [katastarska čestica]/1maslinjak 2245 m2, kčbr. [katastarska čestica] voćnjak, pašnjak 2625 m2( voćnjak 1400 m2, pašnjak 1225 m2), kčbr. [katastarska čestica] vočnjak 309 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 332 m2 kčbr. [katastarska čestica] vrt 1030 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 174 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt 83 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 412 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 875 m2, kčbr. [katastarska čestica]/4vinograd 447 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 285 m2, kčbr. [katastarska čestica] vrt 400 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 825 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 1080 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 160 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd 240 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica 1547 m2 na korist; ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] 000 Dubrovnik, te se nalaže i brisanje uknjižbe temeljem rješenja Z.1488/10 Općinski sud u Dubrovniku zemljišnoknjižni odjel a kojim rješenjem se temeljem ugovora o darovanju broj: OV-1567/10 javni bilježnik Nikša Mozara iz Dubrovnika dopustila uknjižba na ime ŠU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

-1/3 dijela prava vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz izbris ČU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

te se nalaže upis(uspostava) zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo p rije provedbe uknjižbi temeljem rješenja Z.1488/10 Općinski sud u Dubrovniku zemljišnoknjižni odjel i rješenja Z-406/2022 Općinski Sud Dubrovnik zemljišnoknjižni odjel.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženici ŠU u roku od 15 dana predati tužitelju ključeve od stana na 1. katu čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].“

IV. Nalaže se tuženici ŠU naknaditi tužitelju ČU troškove parničnog postupka u iznosu od 7.687,50 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 3. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je s tuženicom ad. 1. bio u braku od 1989.g. pa do 2011.g. Tužitelj je tokom braka zapao u znatna dugovanja prema raznim vjerovnicima te je po računima bio neprekidno blokiran od 2009. s ukupnim stanjem blokade preko 88.000,00 EUR, a imao je i druge dugove. Uslijed svih dospjelih i nedospjelih dugovanja tužitelj je, uslijed opasnosti da ga netko ovrši i proda imovinu prenio vlasništvo svoje imovine na svoju tadašnju suprugu, tuženicu ad.1., sve kako bi izbjegao prisilnu naplatu i gubitak imovine. Tim ugovorom tužitelj je na tuženicu ad.

1. prenio nekretnine u k.o. [adresa] dijela prava vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tvrdi da je predmetni ugovor nastao uslijed nedopuštene pobude odnosno izbjegavanja namire vjerovnika, pa da je je isti bez učinka, sve u smislu odredbe članka 273. Zakona o obveznim odnosima. Također, ni posjed predmetnih nekretnina nije prenesen te je tužitelj i nakon sklapanja ugovora ostao u posjedu svih nekretnina kao što je to bilo i prije sklapanja ugovor . Jedina pobuda je bila sprječavanje ovršavanja imovine. Obzirom i na navedeno predmetni ugovor bi svakako bio ništetan ako nije nepostojeći, pri čemu se poziva na odredbu članka 290. ZOO-a. Tvrdi da je Ugovor sklopljen bez forme javnobilježničkog akta iako nikakvog prijenosa faktične vlasti nije bilo. Tuženica ad.1 iako svjesna okolnosti sklapanja ugovora svojata predmetne nekretnine i odbija ih i formalno vratiti tužitelju . Nakon predmetnog darovanja tuženica i tuženik ad.2., iako svjesni svih okolnosti u vezi sklapanja gore navedenoga ugovora o darovanju sklapaju Ugovor o diobi nekretnina OV-178/2022 Javni bilježnik Anđelko Stanić provedeno rješenjem Z- 406/2022. Budući je i tuženik ad.2. nepošten uslijed svijesti o karakteru predmetnog darovanja , sukladno odredbama zakonu ne štiti ga povjerenje u zemljišne knjige i može se tražiti i njegovo brisanje iz zemljišnih knjiga i uspostava prijašnjeg stanja. Tako je tuženik ad. 2. temeljem Ugovora o diobi zaključenog s tuženicom ad. 1. uknjižen kao vlasnik u zemljišnim knjigama na nekretninama u k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog, predlaže donijeti presudu kojom će se utvrditi da je Ugovor o darovanju zaključen između tužitelja i tuženice ad. 1. pravno nepostojeći pravni posao, podredno da je ništetan pravni posao, naložiti brisanje uknjižbe provedene rješenjem Z-406/2022 kojom se u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižilo pravo vlasništva na ime i korist tuženika ad. 1. i tuženika ad.2. te naložiti brisanje uknjižbe temeljem rješenja Z.1448/10 kojim se na temelju ugovora o darovanju dopustila uknjižba na ime tuženice ad. 1. te da se u tom dijelu naloži uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, kakvo je bilo prije provedbe uknjižbi temeljem rješenja Z-1488/10 i Z-406/22, sve uz naknadu troškova postupka.

1.1. Na pripremnom ročištu od 6. veljače 2025. tužitelj je preinačio tužbu isticanjem drugog zahtjeva uz postojeći, i to da se naloži tuženici u roku od 15 dana predati tužitelju ključeve stana na 1. katu čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na tužbu tuženica ad. 1. ŠU se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom te predlaže tužbeni zahtjev odbiti. Tuženica ističe prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije, prigovor zastare, prigovor neurednosti tužbe i neodređenosti tužbenog zahtjeva. Prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije proizlazi iz činjenice da je tužitelj darovao tuženici ad.1. nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] i u k.o. [adresa] Ugovorom o darovanju od 4.3.2010. koji je ovjeren kod JB Nikše Mozara pod posl.br.OV -1567/2010 i proveden u zemljišnim knjigama iste godine i to još za vrijeme trajanja braka, u vrijeme kada je tužitelj bio ovisnik o kocki , što je i bio razlog da se prijenosom vlasništva na tuženicu, tužitelj onemogući u raspolaganju predmetnim nekretninama radi podmirenja kockarskih dugova i time dovođenja na „prosjački štap“ obitelji , sada bivše supruge i tada dvoje malodobne djece. Tužitelj pogrešno navodi da je pobuda na sklapanja predmetnog ugovora bila namjera da se spriječe ovrhe vjerovnika. Pobuda na sklapanje predmetnog ugovora je itekako dopuštena i opravdana, budući su tužitelj i tuženica ad.1. u tijeku braka dobili dvoje djece (sina i kćer), te je pobuda na sklapanje predmetnog ugovora bila da se u interesu djece i imovinske sigurnosti obitelji, imovina tužitelja darovanjem prenese na tuženicu ad.1. i time spriječi tužitelja u otuđenju i raspolaganju imovinom zbog kockarskih dugova. Nesporno je da je upravo zbog ovisnosti o kocki, tužitelj zapao u poslovne poteškoće, te je to bio razlog da se brak između tužitelja i tuženice ad.1. razvede 2011. Tužitelj je svojim postupanjem, kockom, doveo u opasnost egzistenciju obitelji i poslovanje svog obrta (više njih) te je pozivanje tužitelja na nedopuštenu pobudu u ovom slučaju u najmanju ruku licemjerna i neutemeljena. Tuženica ad.1. tvrdi da je pobuda na sklapanje ovog ugovora o darovanju bila itekako dopuštena i opravdana, pa tužitelju ne pripada pravo tražiti da se utvrdi da je Ugovor o darovanju ništetan.

2.1. U odnosu na preinaku tužbe, tj. na drugi istaknuti zahtjev, tuženica navodi da je neosnovan. Iznosi da je brak razveden 2011. te da od tada tužitelj nije postavljao pitanje bračne stečevine, a niti je tuženicu ometao u korištenju i posjedovanju predmetnog stana. Tuženica je platila naknadu za legalizaciju predmetnog stana. Ističe prigovor prava na dom jer joj je predmetna nekretnina jedini dom u kojem živi. Sve da tužitelj predmetnim ugovorom nije prenio tuženici pravo vlasništva predmetnog stana, tuženica svoje pravo crpi iz bračne stečevine kao i iz činjenice da je u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu cijele nekretnine preko 30 godina, a i nakon razvoda 2011.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ad. 2. ZU navodi da su istiniti navodi tužbe, no da je on sklopio ugovor o diobi s osobom koja je tada bila uknjiženi suvlasnik nekretnine, a jer je to bio jedini način da se imovina podijeli.

4. U tijeku postupka sud je pročitao sve isprave koje prileže spisu, i to rješenje Općinskog suda u Dubrovniku od 15. veljače 2022. poslovni broj Z-406/2022 (stranica 11-15 spisa), rješenje Općinskog suda u Dubrovniku od 23. ožujka 2010. poslovni broj Z-1488/2010 (stranica 16-17 spisa), Ugovor o darovanju od 3. ožujka 2010. između ČU kao darovatelja i ŠU kao obdarenice ovjeren u potpisu darovatelja OV-1567/10 javni bilježnik Nikša Mozara (stranica 18- 19 spisa), Ugovor o diobi nekretnina od 20. prosinca 2021 . sklopljen između ŽU i ŠU (stranica 21-24 spisa), Očevidnik svih osnova za plaćanje bez specifikacije naplate (stranica 25-59 spisa), Očevidnik o danima insolventnosti (stranica 60-73 spisa), računi (stranica 74-76), rješenje Grada Dubrovnika, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu od 23.3.2020. (stranica 77- 78 spisa), rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje od 16. prosinca 2025. (stranica 79 -82, 161-164 spisa), tužbe vjerovnika (stranica 83-91 spisa), presuda od 19. srpnja 2011. poslovni broj P-741/2011 o razvodu braka između tužitelja i tuženice ad. 1. (stranica 92 spisa), izvaci iz zemljišne knjige (stranica 104-120 spisa), potvrde, detalji prometa po računu, ugovor o kreditu između PBZ d.d. i ŠU kao korisnika kredita (stranica 139-155 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 170-171 spisa), saslušani su svjedoci AU (stranica 176 -179 spisa), KU (stranica 179-181 spisa), BU (stranica 181-182 spisa), MU (stranica 182-183 spisa), IU (stranica 184-185 spisa), pročitana je izjava DU od 12. siječnja 2026. OV-211/2026. javnog bilježnika Anta Lozančića temeljem suglasnosti parničnih stranaka (stranica 207-210 spisa) te su saslušane parnične stranke (stranica 214-219 spisa).

5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je Ugovor o darovanju od 3. ožujka 2010. između ČU kao darovatelja i RU Ljepopio kao obdarenice ovjeren u potpisu darovatelja OV-1567/10 kod javnog bilježnika Nikše Mozara pravno nepostojeći pravni posao, podredno ništetan pravni posao i da se naloži brisanje uknjižbe provedene temeljem ugovora o diobi između sklopljenog između tuženika ad. 1. i ad. 2., kao i brisanje uknjižbe temeljem ugovora o darovanju sklopljenog između tužitelja i tuženice ad. 1. te uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe uknjižbi, kao i zahtjev tužitelja za predaju u ključeva stana na 1. katu čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6. Nakon čitanja isprava, izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka AU (stranica 176-179 spisa), NU (stranica 179-181 spisa), BU (stranica 181-182 spisa), MU, kao i parničnih stranaka PU i ŠU (stranica 214-219 spisa), proizlazi da među strankama nisu sporne činjenice koje se odnose na sklapanje predmetnih ugovora o darovanju i diobi, kao i razvoj i dinamiku obiteljskih odnosa u dijelu koji je relevantan za ovu pravnu stvar. U tom dijelu iskazi navedenih svjedoka i parničnih stranaka su uvjerljivi, životni i logični, međusobno suglasni, te su u skladu s materijalnim dokazima iz spisa predmeta, radi čega ih je sud u tom dijelu prihvatio kao istinite i vjerodostojne, dok u dijelu u kojem se iskazi razilaze, sud će naknadno dati ocjenu dokaza.

6.1. Temeljem dokaza navedenih u točki 6. obrazloženja, nedvojbeno je utvrđeno sljedeće činjenično stanje, koje među stankama nije ni sporno:

- da su parnične stranke PU i ŠU bili u braku od 1989. do 2011., koji je prestao razvodom,

- da su se parnične stranke za vrijeme trajanja braka bavile s više poduzetničkih poslova (prodavanje sladoleda, trampolin u Uvali, restorani i sl.),

- da je tužitelj PU za vrijeme trajanja braka zapao u velike dugove, kod više vjerovnika,

- da su tužitelj PU kao darovatelj i tuženica ŠU kao obdarenica sklopili Ugovor o darovanju od 3. ožujka 2010. ovjeren u potpisu darovatelja OV-1567/10 javni bilježnik Nikša Mozara, predmet kojeg su bile nekretnine: stan na prvom katu, za 1/3 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine u k. o. [katastarska općina], a koji je proveden u zemljišnim knjigama rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku od 23. ožujka 2010. poslovni broj Z- 1488/2010,

- da su tuženici ŠU i ZU sklopili Ugovor o diobi nekretnina od 20. prosinca 2021., ovjeren u potpisima ugovnih stana 14. siječnja 2022. OV - 178/2022 kod javnog bilježnika Anđelka Stanića, a koji je proveden u zemljišnim knjigama rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku od 15. veljače 2022. poslovni broj Z-406/2022,

- da su nakon razvoda braka 2011. PU i ŠU nastavili živjeti u bračnoj zajednici do 2022. kada je među njima došlo do prestanka bračne zajednice zbog teško poremećenih odnosa u obitelji,

- da su poremećeni obiteljski odnosi uzrokovani svađom iz 2022. u obitelji ŠU (RU i ČU, uključujući njihovu djecu AU i KU i njihove bračne drugove BU te MU, te primarnu obitelj ŠU – roditelje i njezinu sestru DU), a koji su rezultirali time da ŠU više nije u kontaktu sa svojom djecom i njihovim obiteljima ,

- da PU i ŠU još uvijek stanuju skupa u stanu na adresi [adresa] samo među njima više nema komunikacije,

- da tuženica ne odlazi u Primorje (nekretnine u k. o. [katastarska općina]),

- da su se po nastanku gore navedene obiteljske svađe poremetili i imovinskopravni odnosi stranaka vezano za nekretnine prenesene tuženici ŠU, radi čega je tužitelj ustao s ovom tužbom, a tuženica je u iskazu navela da je spremna vratiti Primorje (nekretnine u k. o. [katastarska općina]) jer je to djedovina tužitelja, dok nije spremna vratiti stan u k. o. [katastarska općina] u kojem stanuje 37 godina i iz kojeg je tužitelj želi izbaciti,

- da su parnične stranke PU, ŠU i ZU sudjelovali u dogovoru i suglasno se dogovorili oko diobe nekretnina u Primorju i da je sukladno tom dogovoru ŠU kao uknjižena vlasnica zaključila ugovor o diobi s ŽU.

7. Između stranaka je sporno:

- zbog čega su nastali dugovi tužitelja,

- koja je pobuda za sklapanje ugovora o darovanju između tužitelja i tuženice ad. 1. odnosno je li nedopuštena, kako to tvrdi tužitelj ili dopuštena, kako to tvrdi tuženica,

- postojanje i valjanost pravnog posla iz 2010. između tužitelja i tuženice ad. 1. ,

- a time i osnovanost tužbenog zahtjeva na uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja,

- osnovanost zahtjeva tužitelja za predaju ključeva stana u k. o. [katastarska općina].

8. Uzrok nastanka dugova tužitelja je sporna činjenica, obzirom je tvrdnja tuženice u odgovoru na tužbi da je tužitelj kockar i ovisnik o kocki, koju tvrdnju tužitelj osporava. Tužitelj ne osporava da je povremeno sudjelovao u sportskom klađenju za nogomet, ali tvrdi da nikakav dug nije nastao zbog tog klađenja, već zbog poslovanja. Saslušani svjedoci AU, KU, BU i MU suglasno iskazuju da su dugovi tužitelja nastali poslovanjem u restoranu Dvije Masline, prvenstveno zbog visokog najma i suglasno iskazuju da tužitelj nije bio kockar. Svjedok AU (stranica 176-179 spisa) u svojem iskazu navodi da je tužitelj uplaćivao listiće za kladionicu, ali ne veće vrijednosti od 50,00 – 100,00 HRK, najčešće vikendom, obzirom je volio pratiti nogomet; svjedok NU (stranica 179-181 spisa), navodi da smatra neistinitim da je otac kockao jer o tome nikada nije bilo spomena, bio je sportaš i volio je pratiti nogomet te bi se nakon utakmice išao kladiti u kladionicu, ali nikada nije bilo spomena da je ikakav dug nastao zbog kladionice; svjedok BU navodi da od tuženice u tri godine koliko su bile u kontaktu nikada nije čula da bi tužitelj bio kockar, dok je iz suprugove priče čula za sportsko klađenje; svjedok MU iskazuje da je radio na odjelu psihijatrije i viđao kockare, a tužitelj to zasigurno nije bio, kao i da povremeno sportsko klađenje koje prakticira tužitelj ne znači da je kockar, nikada nije čuo da je kockar.

8.1. Ovaj sud je na temelju izvedenih dokaza (iskaza svjedoka i parničnih stranaka) utvrdio da su dugovi tužitelja nastali oko 2009. zbog njegovog poslovanja, prvenstveno zbog visoke najamnine za restoran „Dvije masline“, radi čega je tužitelj imao dugove prema više vjerovnika.

8.2. To proizlazi iz iskaza svjedoka AU (stranica 176-179 spisa), NU (stranica 179-181 spisa), BU (stranica 181-182 spisa), MU, a koje je sud u tom dijelu prihvatio kao istinite i vjerodostojne, dovodeći ih u u vezu s iskazima saslušanih parničnih stranaka. Tužitelj je u svojem iskazu detaljno pojasnio kako je poslovanjem upao u velika dugovanja, a tuženica u svojem iskazu navela da su „Draganovi dugovi bili od propalih poslova“ dok je na upit jesu li imali veze s kockanjem, odgovorila da je s kockom bio povezan GEM, ali je to bilo puno prije 2001. i 2002. godine. Naime, parnične stranke suglasno iskazuju da je tužitelj 2001. ili 2002. sudjelovao u piramidalnom sustavu GEM u Neumu i ulagao, a tuženica je išla s njim, da je uložio novac i nešto dobio nazad, ali u konačnici ostao u minusu. Dakle, strankama je neprijeporno da dugovanja prema vjerovnicima iz 2009. nisu u vezi s izgubljenim novcima u GEM piramidi, već da su nastala zbog propalih tužiteljevih poslova. Stoga je neosnovana tvrdnja tuženice da su dugovi nastali kockanjem. Tvrdnja je tuženice u odgovoru na tužbi da je tužitelj kockar i ovisnik o kocki, dok u svojem iskazu pojašnjava da je imao kockarski duh koji se ogledao u zalijetanju u poslove, neplaćanju dugova, sud jelovanje u GEMu te kladionice, međutim iz njezinog iskaza nedvojbeno proizlazi da su dugovanja tužitelja i blokada računa bile zbog propalog poslovanja.

9. U odnosu na pobudu za sklapanje ugovora o darovanju iz 2010., tužitelj se poziva na nedopuštenu pobudu – izbjegavanje namirenja vjerovnika na nekretninama tužitelja, dok tuženica u odgovoru na tužbu tvrdi da je pobuda bila dopuštena i opravdana i to da se darovanjem imovina prenese na tuženicu ad. 1. i time spriječi tužitelja u otuđenju i raspolaganju imovinom zbog kockarskih dugova i jer je ovisnik o kocki. U odnosu na tu tvrdnju tuženice, upućuje se na točku 8. obrazloženja , pa se samim time utvrđuje da to nije bio motiv za sklapanje ugovora o darovanju iz 2010.

9.1. Saslušani svjedoci AU, KU, BU i MU suglasno iskazuju da pobuda za sklapanje ugovora o darovanju između PU i ŠU iz 2010., kao i razlog za razvod braka 2011., je bila da se spriječi namirenje vjerovnika iz vrijednosti nekretnina na ime tužitelja koji je zapao u velike dugove.

9.2. Tako svjedok AU, sin stranaka, iskazuje da su se njegovi roditelji skupa dogovorili da otac na majku prebaci nekretnine. Sjeća se da je majka ranije govorila da joj je teret imati sve te nekretnine na sebi, te da će kad se financijska situacija stabilizira sve vratiti ocu. U to vrijeme i očev motor je bio prebačen na majku, a kojeg je ona vratila prije par godina, dok mu je imovinu odbila vratiti. Cijela svrha sklapanja Ugovora o darovanju je bila da se izbjegne naplata ovrhe koja je nastala zbog dugovanja u poslovanju. Do razvoda braka je došlo kad je PU prebacio svoju imovinu na RU, a sve kako bi se izbjeglo da nju mogu ovršiti na imovini koja je bila na njemu. Navodi da je bio nazočan razgovoru između majke i oca vezano za ugovor osobno, da je ljeti dolazio i da se o tome normalno pričalo , a u trenutku neposredno pred sklapanje ugovora se ne sjeća da li je bio, vjerojatno nije bio jer je bio u Zagrebu, ali o predmetnom ugovoru se godinama pričalo. Svjedok je znao o dugovima i prije odlaska u Zagreb, pošao je u Zagreb nakon spoznaje i da su nastali dugovi, roditelji su se skupa dogovorili i informirali vezano za Ugovor o darovanju.

9.3. Svjedok KU, kćer parničnih stranaka iskazuje da su se oboje (tužitelj i tuženica ad.1.) prepali da bi mogli izgubiti djedovinu te su iz navedenog razloga sklopili Ugovor o darovanju predmet kojeg je bila obiteljska kuća odnosno 1. kat u kojem su živjeli i imovina i u Primorju. U tom trenutku je i stan koji je bio kupljen u Zagrebu koji je bio cijelo vrijeme u majčinom vlasništvu bio prebačen Ugovorom o kupoprodaji na nju zbog cijele te situacije. Također su se roditelji i rastavili iako su nastavili normalno živjeti skupa sa njima kao njihovom djecom i zajedno su živjeli skupa sve do 2022. god. u smislu bračne zajednice. U vrijeme samog sklapanja ugovora o darovanju, ona je bila u Zagrebu, ali svakodnevno su se čuli telefonom i o svemu otvoreno pričali tako da je znala da je razlog za sklapanje Ugovora o darovanu bio očuvanje imovine koja je bila djedovina. Poznato joj da je majka prije 2023. govorila da je vlasništvo tih nekretnina njome teret. Do razvoda braka između roditelja je došlo jer su bili u strahu da se ne bi teretila od supružnika imovina, te su se iz navedenog razloga službeno rastavili.

9.4. Svjedokinja BU, nevjesta parničnih stranaka je iskazala da u vrijeme kada je sklopljen Ugovor o darovanju između RU i PU ih nije poznavala, ali joj je tijekom druženja RU ispričala da radi ovrhe da ne bi ostali bez zemlje i kuće, da su sklopili Ugovor o darovanju. Što se tiče rastave braka, ne može se sjetiti je li joj to RU ispričala, ali zna također da je to saznala tijekom druženja, da su se baš zbog te ovrhe odlučili i razvesti. Poznato joj je da su i nakon razvoda RU i PU živjeli skupa, ona ih je upoznala 2019. god. prvi put i bili su veoma skladna obitelj. RU joj jeispričala o Ugovoru o darovanju nedugo nakon što su se upoznale, često su se družile i bile su u dobrim odnosima, odnosno tijekom tih druženja joj je ispričala o Ugovoru o darovanju jer su pričale o svemu.

9.5. Svjedok MU, zet parničnih stranaka je iskazao da kad ih je upoznao nije znao ni za postojanje ugovora o darovanju, niti da su službeno razvedeni, već ih je doživljavao skladnim bračnim parom. Iz priče njegove supruge mu je poznat predmet spora.

9.6. Svjedokinja IU je iskazala da RU poznaje već od 1977. god. a poznato joj je da joj je muž prije nekih 15 tak god ostavio stan i što je imao na sebi, nije joj rekla zašto, ona je shvatila da je to napravio u dobroj volji jer je on puno radio, htio ju je nagraditi što se brinula o svemu, a također i o njegovim bolesnim roditeljima. Sjeća se da su se razveli kad su djeca bila malodobna i kad su se spremali na fakultet i da su nakon razvoda živjeli isto gdje i prije razvoda, bilo joj je malo čudno što su živjeli nakon razvoda skupa, ali ona ga je toliko voljela da ona to u životu nije vidjela. Svjedokinja ne zna razlog razvoda braka, već ga pretpostavlja.

9.7. Tužitelj PU je iskazao da su se on i tuženica ad. 1. zajednički dogovorili da prebace imovinu s njegovog imena na Mirjanino ime, a radilo se o fiktivnom prijenosu jer su željeli izbjeći da vjerovnici naplate dugovanja iz imovine. Kada ga se pita tko je bio inicijator ideje o sklapanju ugovora o darovanju naveo je da se u ovom trenutku toga ne sjeća. Razlog za sklapanje darovnog ugovora je bio izbjegavanje ovrhe jer je zapao u velika dugovanja u poslovanju. Svakako kada je shvatio koliko iznosi dug i što bi se moglo dogoditi njihovoj obitelji bivša supruga i on su se krenuli informirati i skupa su došli do zaključka da treba fiktivno prenijeti imovinu na suprugu i razvesti se, a kako bi izbjegao ovrhu i zaštitio imovinu, to su i napravili sklapanjem predmetnog ugovora o darovanju i razvodom 2011. godine. Nakon nekog vremena RU je počela govoriti da joj imovina na njenom imenu predstavlja opterećenje pa su se dogovorili da čim prođe opasnost od naplate dugovanja da će imovinu vratiti na njegovo ime. Poslije fiktivnog razvoda iz 2011. oni su nastavili živjeti u bračnoj zajednici. Za formalni razvod su znala djeca i poneko iz uže rodbine dok su svi ostali mislili da su oni u braku jer su tako i živjeli, dakle od 2011. do 2022. U međuvremenu se vjerski obratio i sada shvaća da to što su napravili je bila greška, i to jer prijenos imovine predstavlja opasnost, a i jer predstavlja prevaru, kako s njegove, tako i s Mirjanine strane, prema vjerovnicima. Sada to ne bi sigurno napravio. Ne može se s jetiti kome je to palo napamet, ali su oboje dobrovoljno sklopili ugovor o darovanju i o svemu se dogovorili. Bio je svjestan što radi sklapanjem fiktivnog ugovora o darovanju, a zbog toga se vjerovnici nisu mogli naplatiti ovrhom, duže su čekali da im podmiri dug. On ima namjeru i vratiti će dugove do kraja. Neposredni povod da stranke sklope ugovor o darovanju je bio opasnost od gubitka imovine jer su dugovi bili toliko veliki da bi se ovrhom išlo ne samo na račune već i na nekretnine. Iskazuje da su zajedno donijeli odluku o prijenosu imovine.

9.8. Tuženica ŠU je iskazala da kad su vidjeli da će na ulici ostati su počeli razgovarati o mogućem rješenju, ne sjeća se tko je došao s idejom za sklapanjem ugovora o darovanju, to sigurno nije bila njezina ideja. PU je predložio sklapanje ugovora, nije ona. Kada je on to predložio ona se malo savjetovala i u konačnici je pristala jer bi svaka žena to napravila da spasi imovinu i da ne ostanu na ulici. Smatrala je da bi on sve prokockao jer je stalno dugovao i tražio neke novce. Njome je to bilo veliko opterećenje ali je bila svjesna da bi sva imovina bila izgubljena. To je bio prvi put da je vidjela da mu je stalo do obitelji. Dakle oni su se skupa dogovorili da će to napraviti i dobrovoljno su sklopili ugovor o darovanju. Iza toga je uslijedio razvod braka, a kada je se pita navodi da je moguće da je razvod imao veze s izbjegavanje ovrhe. Nakon razvoda oni su nastavili živjeti skupa. Kada je se pita jesu li imali dogovor o vraćanju imovine, navodi da nije bila ideja da se imovina vrati, da se nisu ništa dogovarali već su prijenos imovine napravili zbog izbjegavanja ovrhe i više i o tome nije bilo razgovora. Njome je to u početku bilo opterećenje, a sada misli da je dobro što smo to napravili jer bi PU bi sve izgubio te je iz tog razloga ispravno da su to napravili.

9.9. Svjedokinja IU nema posebna saznanja o razlogu za sklapanje ugovora i razvodu braka, pa sud njezin iskaz ne cijeni posebno. S obzirom na to da su u ovom dijeli iskazi svjedoka AU, KU, BU i MU uvjerljivi, životni i logični, te djeca parničnih stranaka imaju neposredna saznanja o povodu za sklapanje ugovora o darovanju, a BU i MU iz priče u obitelji BU, uzimajući u obzir i da parnične stranke iskazuju jednako kao svjedoci, te da su i njihovi iskazi međusobno suglasni, to je sud prihvatio iskaze svjedoka i stranaka kao istinite i vjerodostojne, te je temeljem istih nedvojbeno utvrdio da je pobuda (motiv) za sklapanje ugovora o darovanju iz 2010. između PU i ŠU bila – izbjegavanje namirenja vjerovnika iz vrijednosti nekretnina na ime ČU, koji je zapao u velika dugovanja, a to je bila i pobuda za razvod braka – da se vjerovnici ne bi namirili iz imovine njegovog bračnog druga. Naime, i sama tuženica u svom stranačkom iskazu potvrđuje da je to bio motiv za sklapanje ugovora o darovanju jer ih je bilo strah da se nad imovinom ne provede ovrha i da će ostati bez krova nad glavom. Stoga tvrdnje tuženice iznesene na pripremnom ročištu od 12. studenoga 2024. da se radi o simuliranom pravnom poslu koji prikriva naplatni pravni posao, odnosno da je tuženica otplaćivala dugove tužitelja, a tužitelj joj je zauzvrat prenio imovinu, tj. tuženica je otkupila „darovanu imovinu“ nisu osnovane, pored utvrđene činjenice koja je bila pobuda (motiv) za sklapanje ugovora o darovanju.

10. Odredbom članka 273. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZOO), propisano je da pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost, ali je stavkom 2. propisano ako je nedopuštena pobuda utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka.

11. U predmetnom slučaju postoji nedopuštena pobuda za sklapanje ugovora o darovanju između ČU i ŠU, a riječ je o izbjegavanju naplate dugova tužitelja iz vrijednosti nekretnina upisanih na ime tužitelja. Ovaj sud je utvrdio da je kod obje ugovorne strane postojala svijest i volja da djeluju u skladu s tom pobudom, dakle da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku oba ugovaratelja (tužitelja i tuženice ad.1.) da sklope predmetni ugovor o darovanju, radi čega je temeljem odredbe članka 273. stavak 2. ZOO-a takav ugovor bez učinka među ugovornim stranama, odnosno smatra se pravno nepostojećim. To znači da takav ugovor ne proizvodi pravne posljedice. Nepostojeći ugovori su oni kojima nedostaje jedan ili više bitnih sastojaka za nastanak ugovora , dakle nisu uopće ispunjene pretpostavke za njihov nastanak, tako da oni i ne postoje, jer nije postignuta suglasnost volja ugovornih strana za njihov nastanak.

11.1. Treba dodati da je ovo pravno shvaćanje zauzeto i u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev 12/2020- 3 od 14. travnja 2021. izraženo je sljedeće pravno shvaćanje: "Dakle, prema jasnoj i izričitoj odredbi čl. 273. st. 3. ZOO, posljedica zaključenja besplatnog ugovora, kada je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku suugovaratelja da ga zaključe, jest da je takav ugovor bez pravnog učinka." Ovo pravno stajalište potvrđeno je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 3. lipnja 2025. poslovni broj Rev-283/2025 u kojoj se doslovno navodi: „da ugovor, koji je sklopljen iz nedopuštene pobude koja je bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor što je drugi ugovaratelj znao ili morao znati, nije ništetan već je bez učinka kao što je i propisano čl. 273. st. 2. ZOO-a.“ Dakle, nepostojeći ugovori nemaju bitne sastojke za nastanak i ne proizvode pravne učinke. S obzirom na to da je čl. 273. st. 3. ZOO, posljedica zaključenja besplatnog ugovora, kada je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku suugovaratelja da ga zaključe, jest da je takav ugovor bez pravnog učinka , valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je ugovor o darovanju između tužitelja i tuženika ad. 1. OV-1567/2010 pravno nepostojeći pravni posao i odlučiti kao pod točkom I. izreke.

11.2. Slijedom navedenog, kako je prihvaćen osnovni tužbeni zahtjev, sud nije raspravljao podredno postavljeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti predmetnog ugovora o darovanju.

12. Pregledom izvadaka iz zemljišne knjige (stranica 104-120 spisa) je utvrđeno da je tuženica ŠU uknjižena kao suvlasnica 1/3 dijela prava vlasništva nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica 104 spisa), pri čemu među strankama nije sporno da je uknjižena temeljem ugovora o darovanju iz 2010. Na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženo je pravo su(vlasništva) na ime tuženika ad. 2. ŽU, a na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime ŠU, pri čemu među strankama nije sporno da je uknjižba provedena temeljem ugovora o diobi zaključenog između tuženika ad. 1. i tuženika ad. 2., a u kojoj je (u dogovoru i raspodjeli) sudjelovao i tužitelj, kako to proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka, parničnih stranaka tužitelja i tuženice ad. 1., kao i iz odgovora na tužbu tuženika ad. 2. koji potvrđuje istinitost navoda tužbe. Upravo i ta činjenica potvrđuje da je ugovor o darovanju između tužitelja i tuženice ad. 1. pravno nepostojeći pravni posao koji nije proizvodio pravne učinke, obzirom je tužitelj postupao kao stvarni vlasnik nekretnina u k. o. [katastarska općina] prilikom dogovora o diobi s drugim uknjiženim suvlasnikom ŽU.

13. Odredbom članka 150. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024) je propisano da nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2. ovog članka je propisano da se brisovnoj tužbi ne može udovoljiti protiv osobe koja je, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim:

- ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu odnosno

- ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine otkad je ta uknjižba bila zatražena.

13. 1. Međutim, u konkretnom slučaju, obzirom je tuženik ZU bio svjestan svih okolnosti predmetnog slučaja, kako to i potvrđuje u svojem odgovoru na tužbu, to ne uživa zaštitu trećeg poštenog stjecatelja, prema načelu povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga.

13. 2. Dakle, nedvojbeno je utvrđeno da su tuženici upisani u zemljišnu knjigu kao su(vlasnik) predmetne nekretnine upravo temeljem darovnog ugovora, odnosno ugovora o diobi, iako je utvrđeno da darovni ugovor između PU i RU ne proizvodi pravne učinke, odnosno isti je u smislu odredbe članka 273. ZOO-a pravno nepostojeći pravni posao i kao takav (pravno neegzistirajući) nema učinka među strankama jer nije nastao. Kako je tuženica ad. 1. temeljem takvog nepostojećeg ugovora o darovanju upisana u zemljišnu knjigu kao suvlasnica u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a tuženik ad. 2. ZU na temelju ugovora o diobi zaključenog s tuženicom ad.1., pri čemu ne uživa zaštitu trećeg poštenog stjecatelja, to je povrijeđeno pravo tužitelja kao (su)vlasnika i nositelja knjižnog prava neistinitim uknjižbama, zbog čega je temeljem odredbe članka 150. ZZK-a osnovan i zahtjev tužitelja za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja te je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

14. U odnosu na zahtjev tužitelja da se naloži tuženici u roku od 15 dana predati tužitelju ključeve stana na 1. katu čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], polazeći od nesporne činjenice koja proizlazi iz iskaza parničnih stranaka da parnične stranke još uvijek stanuju skupa u stanu na adresi [adresa], samo da među njima više nema komunikacije, zaključak je ovog suda da se tužitelj i tuženica ad. 2. nalaze u suposjedu predmetnog stana i da oboje imaju ključ od stana jer nitko u tijeku postupka nije ni tvrdio da nema ključ tog stana. Polazeći od činjenice da tužitelj nije uknjižen kao (su)vlasnik nekretnine u k. o. [katastarska općina], da odluka donesena u ovom postupku o uspostavi prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u ovom trenutku nema svojstvo pravomoćnosti i da između stranaka očigledno postoji spor oko prava vlasništva na nekretnini u k. o. [katastarska općina], uzimajući u obzir da je tužitelj postavio zahtjev za predaju ključeva stana u kat. čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a nije pri tom zatražio i iseljenje tuženice iz tog stana, pošto je ovaj sud zaključio da je tužitelj već u posjedu ključa stana, držeći da tužitelju nije potreban dodatni primjerak ključa, ovaj sud nalazi neosnovanim (ovako postavljeni) zahtjev tužitelja radi predaje ključeva stana u k. o. [katastarska općina]. Stoga je odlučeno kao u točki III. izreke presude.

15. Polazeći od svega navedenog, pridržavajući se načela ekonomičnosti, sud nije posebno cijenio preostale izvedene dokaze, držeći da je činjenično stanje bilo dovoljno raspravljeno za donošenje odluke.

16. Slijedom navedenog, valjalo je djelomično prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke, a djelomično odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u točki III izrekei presude.

17. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. ZPP-a, imajući u vidu da tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Kao potreban trošak tužitelja za vođenje parnice, sukladno čl. 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023 dalje u tekstu: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora, sud je utvrdio trošak sastava tužbe (Tbr. 7.1 Tarife) u visini od 500 bodova, trošak zastupanja na ročištima od 12. studenog 2024., 6. veljače 2025., 8. svibnja 2025. i 14. siječnja 2026. u visini od po 500 bodova (Tbr.9.t.1 Tarife), trošak sastava podneska od 13. studenog 2024. u visini od 25 bodova (Tbr. 8. . 4. Tarife), trošak pristupa na ročište od 10. prosinca 2024. u visini od 50 bodova (Tbr. 9. t.5. Tarife), trošak sastava podneska od2. svibnja 2025. u visini od 500 bodova (Tbr.8.t.1 Tarife), ukupno 3075 bodova, pa polazeći od vrijednosti boda iz Tbr. 54. Tarife (2,00 EUR) i uz PDV od 25%, odredio naknadu u ukupnom iznosu od 7.687,50 EUR-a te naložio tuženici ad. 1. (uzimajući u obzir da je tužitelj u tužbenom zahtjevu zatražio trošak postupka ako se tuženici opru tužbenom zahtjevu, a tuženik ad. 2. se nije odupirao) naknaditi isti (točka IV. izreke). Trošak ročišta za objavu presude nije priznat jer su punomoćnici stranaka telefonskim putem obaviješteni o odgodi zakazanog ročišta za objavu presude, dok na održano ročište za objavu presude 3. ožujka 2026. punomoćnik tužitelja nije pristupio. Trošak sudskih pristojbi prema odluci suda nije dosuđen, obzirom je tužitelj oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi temeljem članka 11. stavak 1. točka 5. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/2018) te je u spis dostavio ispravu kojom dokazuje svoj status (stranica 93-94 spisa). Na tako utvrđeni iznos troška tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od donošenja presude pa do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i 8. ZOO - a, a temeljem odredbe čl. 151. stavak 3. ZPP-a.

U Dubrovniku 3. ožujka 2026.

Sutkinja

Ana Srhoj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu presude ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu odnosno od primitka ovjerenog prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. odvjetnik Zvonko Kristović

2. odvjetnica Nita Svilokos

3. tuženik ad. 2. ZU