Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

Dubrovnik

Poslovni broj: Kž-122/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, te Marte Jelić i Domagoja Raguža, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Katije Brkić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika PC, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2., u stjecaju s kaznenim djelom iz članka 235. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika PC podnesenoj putem branitelja Hrvoja Plavšića, odvjetnika u Vinkovcima protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima pod poslovnim brojem: K-200/2019-26 od 24. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom optuženik PC proglašen je krivim za kazneno djelo iz članka 139.stavka 2. KZ/11, u stjecaju s kaznenim djelom iz članka 235. stavka 1. KZ/11, te mu je za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca, a za kazneno djelo iz članka 235. stavka 1. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, nakon čega je temeljem članka 51. KZ/11 optuženik PC osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, bez njezinog izvršenja, uz izricanje uvjetne osude s rokom kušnje od 2 (dvije) godine.

1.1.Temeljem članka 158. stavka 2. ZKP/08 oštećeni OC je s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu.

1.2.Temeljem članka 148. stavka 1. u svezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 1. i.6. ZKP/08 optuženik PC je obvezan platiti trošak vještačenja u iznosu od 3.000,00 kuna (sada 398,17 EUR) i paušalnu svotu u iznos od 1.500,00 kuna (sada 199,08 EUR), u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

2.Protiv presude žalbu je podnio optuženik, putem branitelja odvjetnika Hrvoja Plavšića, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog povrede kaznenog zakona i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da nadležni županijski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

2.1.Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je podnijelo odgovor na žalbu, s prijedlogom da se optuženikovu žalbu u cijelosti odbije kao neosnovanu.

2.2.Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

2.3. Stranke nisu obaviještene o sjednici vijeća budući da to nije zatraženo u žalbi, kao ni u odgovoru na žalbu.

3. Žalba nije osnovana.

3.1. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u pobijanoj presudi nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka time što nije ispitao svjedokinju AC, niti je u presudi naveo razlog zašto je odustao od ispitivanja ove svjedokinje. Naime, svjedokinja AC je bila pozvana na ročište 1. travnja 2019. na koje nije pristupila zbog neuredne dostave. Nakon ročišta 10. svibnja 2019., rasprava je zbog odgode dulje od tri mjeseca započela iznova, i u daljnjem tijeku postupka stranke više nisu predlagale ispitivanje ove svjedokinje. Neispitivanje svjedokinje AC nije ni na koji način utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

3.2. Nije osnovan ni žalbeni navod da bi izreka presude bila u proturječju s izvedenim dokazima, poglavito iskazom oštećenika OC, u odnosu na ozbiljnost prijetnje. Da bi prijetnja bila ozbiljna, nije potrebno da osoba koja upućuje prijeteće riječi ima namjeru iste i izvršiti, već je dovoljno da su upućene riječi objektivno podobne kod osobe kojoj su upućene izazvati osjećaj straha, prepasti i ugroženosti, a riječi da će ga ubiti koje je optuženik uputio oštećeniku i koje riječi su oštećeniku priopćene, imajući u vidu i činjenicu da su između optuženika i oštećenika poremećeni međususjedski odnosi, to svakako jesu.

3.3. Nije u pravu žalitelj kada navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, budući da je provedenim vještačenjem utvrđeno kako je optuženik bio smanjeno ubrojiv, ali stupanj redukcije ubrojivosti nije bio značajan , o mjestu i vremenu počinjenja kaznenog djela prijetnje u dvorištu optuženikove kuće govore policijski službenici EC i KC, što je pravilno obrazloženo u pobijanoj presudi. Također je pravilno obrazloženo kako je u sobi oštećenika nastala šteta, a što proizlazi iz Zapisnika o očevidu, te iskaza HC, OC i svjedoka JC.

3.4. Na takvo pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio kazneni zakon, te se u konkretnom slučaju, protivno žalbenim navodima, ne radi bagatelnom, odnosno beznačajnom djelu, s obzirom na način postupanja optuženika i na nastalu štetu, budući da optuženik pred policijskim službenicima upućuje prijetnju smrću oštećeniku, a nakon toga u dva navrata vatrogasnim crijevom ulijeva vodu u sobu obiteljske kuće oštećenika.

3.5. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio i obrazložio kako su u konkretnom slučaju postupanjem optuženika ostvarena obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 u stjecaju s kaznenim djelom oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. KZ/11, a ne radi se o prekršaju protiv javnog reda i mira, kako to pogrešno interpretira žalitelj.

3.6. Prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne imao je u vidu sve olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika, te iz istih pravilno došao do zaključka da će se izrečenom kaznom kod optuženika ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11.

4. Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

2. S obzirom na navedeno, trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08, žalbu optuženika PC odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

Dubrovnik, 3. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

Nikša Lučić