REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] Đ 5
Poslovni broj: Us I-78/2025-26
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja 1. Grada Opatije (OIB: 99455464348), Opatija, Maršala Tita 3, kojeg zastupa opunomoćenik Petar Petrinić, odvjetnik u Rijeci, Ivana Grohovca 1, i 2. ĐO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Nela Šuša, odvjetnica u Rijeci, Janeza Trdine 2/IV, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske (OIB: 84891127540), Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. AO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. NO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 3. ČO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 4. Ri-Rent d.o.o. (OIB: 53831833406), [adresa]. TO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi zastupani po opunomoćeniku Vladanu Zečeviću, odvjetniku u Rijeci, Korzo 6, radi prigovora na podatke katastarske izmjere, 3. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/24- 06/69, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 2. prosinca 2024. i prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-04/24-03/29, URBROJ: 541-19-01/3-24-2 od 1. listopada 2024.
II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je to tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.
III. Nalaže se tuženiku da nadoknadi prvotužitelju Gradu Opatiji trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (slovima: dvije tisuće i petsto eura), u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti ove odluke zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako tuženik ne podmiri trošak u ostavljenom roku.
IV. Odbija se zahtjev drugotužitelja ĐO i zainteresiranih osoba za naknadu troška ovog spora.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-04/24-03/29, URBROJ: 541- 19-01/3-24-2 od 1. listopada 2024. odbijeni su prigovori prvotužitelja Grada Opatije i drugotužitelja ĐO izjavljeni na podatke nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] u odnosu na k. č. [katastarska čestica] (ranija grč. 116) i k. č. [katastarska čestica] (ranija grč. 117) kao neosnovani.
2. Protiv navedenog rješenja tužitelji su izjavili zasebne žalbe koje su osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-04/24-06/69, URBROJ: 541-11/5- 24-2 od 2. prosinca 2024. odbijene kao neosnovane.
3. Tužitelji su u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijeli zasebne tužbe te je Sud rješenjem od 14. veljače 2025. spojio spise poslovni broj Us I-78/2025 i Us I-92/2025 radi vođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke, a spojeni spis se nastavio voditi kod ovog Suda pod poslovnim brojem Us I-78/2025.
4. Prvotužitelj Grad Opatija, vlasnik javno-prometnog pješačkog puta nove oznake k. č. [katastarska čestica] (ranija k. č. [katastarska čestica]), u tužbi i na raspravi održanoj u ovom sporu navodi, u bitnome, kako je prigovorom tražio da se iz novoformirane k. č. [katastarska čestica] (dvorište, kuća i stepenište) u vlasništvu zainteresiranih osoba AO i RO izdvoji dio koji se nalazi na sjeveroistočnom dijelu te čestice i koji u naravi predstavlja stepenište i da se taj dio pripoji novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] jer se radi o funkcionalno i prostorno jedinstvenoj cjelini koja u naravi predstavlja pješački prolaz odnosno javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Opatije, o čemu je priložio kao dokaz javnu ispravu - Potvrdu Grada Opatije o komunalnoj infrastrukturi, KLASA: 932-07/24-01/4, URBROJ: 2170-12-03/01-24-3 od 7. veljače 2024. (dalje: Potvrda). Navodi da je na terenskom uviđaju pokazao među između navedenih čestica prema stvarnom stanju na terenu, dok su protustranke tražile da se međa prikaže prema starom/važećem katastarskom planu. Smatra da je tuženik pogrešno utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da sporno stepenište predstavlja dio okućnice objekta izgrađenog na novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] obzirom da iz navedene Potvrde Grada Opatije od 7. veljače 2024. proizlazi da k. č. [katastarska čestica] sa spornim dijelom k. č. [katastarska čestica], u gabaritima vidljivim na grafičkom prilogu, predstavlja komunalnu infrastrukturu, javno- prometnu površinu - pješački dio [adresa]. Navodi da se javno stepenište i pješački put vode u evidenciji Grada Opatije kao komunalna infrastruktura, u skladu s kojom evidencijom je izdana navedena Potvrda i da ta Potvrda predstavlja javnu ispravu izdanu iz službene evidencije koju je jedinica lokalne samouprave dužna voditi prema zakonu. U pogledu dokazne snage Potvrde, upućuje na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje: VUS RH) izraženu u presudi poslovni broj Usž-2211/2022-3 od 8. studenoga 2023., kojom je ukazano da je pogrešno stajalište prvostupanjskog suda prema kojem se u ovom postupku može osporavati uvjerenje jedinice lokalne samouprave o statusu nerazvrstane ceste, jer iz čl. 159. st. 6. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) proizlazi da se izmjena potvrde, koja ima pravnu snagu javne isprave, može osporavati isključivo u posebnom postupku. Isto pravno shvaćanje VUS RH zauzeo je u nizu svojih odluka kao: Usž-1354/22 od 22. rujna 2022., Usž-3628/21 od 21. siječnja 2022., Usž-3239/18 od 19. prosinca 2019. i dr. Nadalje navodi kako je obrazloženje tuženika da sporne stepenice nije moguće izdvojiti iz k. č. [katastarska čestica] i pripojiti u susjednu katastarsku česticu koja u naravi predstavlja javnu površinu, jer je dio zemljišta gdje se nalaze ove stepenice prema podacima važećeg katastarskog plana k. o. [katastarska općina] sastavni dio ranije grč. 117, a ne postoji suglasnost nositelja prava na toj čestici o predmetnom izdvajanju, protivno odredbi čl. 132. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 68/2018, 110/18, 32/20 i 145/24) sukladno kojoj se komunalna infrastruktura evidentira u katastru neovisno o postojanju upisa prava vlasništva treće osobe. Slijedom navedenog, prvotužitelj Grad Opatija predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika te da se prihvati navedeni prigovor izjavljen na podatke katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] u odnosu na novoformiranu k. č. [katastarska čestica] ili podredno da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i da se predmet vrati tuženiku na ponovni postupak.
5. Drugotužitelj ĐO, izvanknjižni vlasnik poslovnog prostora (skladišta) koji se nalazi na dvije čestice nove oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], u tužbi i na raspravi održanoj u ovom sporu navodi, u bitnome, kako je prigovorom tražio da se novoformirane k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] spoje u jednu jedinstvenu česticu budući da se poslovni prostor koji se nalazi u njegovom vlasništvu proteže ispod dvije zgrade izgrađene na tim česticama (dakle nalazi se na dvije čestice), a sukladno načelu jedinstva nekretnine da bi mogao izvršiti upis svog etažnog vlasništva to da je nužno imati jednu zgradu, odnosno jednu česticu. Pojašnjava kako on nije tražio da se u ovom postupku odlučuje o imovinskopravnim odnosima, već o spajanju navedenih čestica kako bi se formirala jedna čestica na kojoj se nalazi njegov poslovni prostor. Navodi da se ne može upisati kao vlasnik predmetnog skladišta ukoliko bi skladište ostalo na dvije zasebne čestice iz razloga što ima samo jedan ulaz pa onda ostali dio skladišta koji nema svoj samostalni ulaz, a nalazi se na drugoj čestice, ne može činiti samostalnu uporabnu cjelinu na koju bi se mogao upisati kao vlasnik. Smatra da je pogrešan stav tuženika da u postupku nove katastarske izmjere nije moguće objedinjavanje dvije čestice u jednu jedinstvenu katastarsku česticu ako nema suglasnosti svih stranaka ili upravnog akta nadležnog tijela o utvrđivanju građevne čestice ili eventualne sudske odluke nadležnog suda vezano za to pitanje, a s obzirom na to da su tuženik i prvostupanjsko tijelo dužni prilikom donošenja svoje odluke o spajanju, primijeniti i odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o načelu jedinstva nekretnine, Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta, te zaštiti njegovo ustavno i konvencijsko pravo vlasništva. Istaknuo je da on nikada nije imao u posjedu okućnicu na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] i da ju stoga niti u ovom postupku ne traži, već da je njegov interes da upiše svoje izvanknjižno pravo vlasništva na skladištu, te je dostavio u spis kupoprodajni ugovor iz kojeg je razvidno da je kupio predmetno skladište još 1996. godine i da i tada isto nije bilo upisano u zemljišnu knjigu već je kupljeno kao izvanknjižno vlasništvo. Slijedom navedenog, drugotužitelj ĐO predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.
6. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbene zahtjeve.
7. Zainteresirane osobe AO i NO, vlasnici čestice nove oznake k. č. [katastarska čestica], te ČO, Ri-Rent d.o.o. i TO, vlasnici čestice nove oznake k. č. [katastarska čestica], u svom odgovoru na tužbu i na raspravi održanoj u ovom sporu navode, u bitnome, u odnosu na navode prvotužitelja Grada Opatije da se protive izdvajanju stepeništa iz novoformirane k. č. [katastarska čestica] iz razloga što da je to stepenište uvijek bilo dio nekretnine u vlasništvu zainteresirane osobe AO i njezinih pravnih prednika. Navode da je to potvrdio i sam prvotužitelj Grad Opatija kada je sačinjeno tehničko izvješće kojim su utvrđene međe ranije grč. 117, sada novoformirane k. č. [katastarska čestica]. U odnosu na dostavljenu Potvrdu Grad Opatije od 7. veljače 2024. navode da istu osporavaju u cijelosti, jer da prvotužitelj Grad Opatije nije dostavio odluku kojom se predmetno stepenište utvrđuje komunalnom infrastrukturom već dostavlja samo navedenu Potvrdu upitne vjerodostojnosti. U odnosu na navode drugotužitelja ĐO smatraju da on nema nikakva pravni interes sudjelovati u ovom postupku iz razloga što nije dokazao da je on vlasnik predmetnih nekretnina, a k tome navode da bi spajanje navedenih čestica bespotrebno stvorilo suvlasničku zajednicu između dvije zgrade koje su oduvijek bile odvojene i nemaju nikakvih zajedničkih uređaja. Navode da bi spajanjem vlasnici posebnih dijelova zgrade na k. č. [katastarska čestica] bili suvlasnici u okućnici nekretnine k. č. [katastarska čestica] i obrnuto, a čemu se zainteresirane osobe protive. Navode da su sada zainteresirane osobe AO i NO jedini vlasnici zgrade na čestici nove izmjere k. č. [katastarska čestica] i da njima ne odgovara da postanu suvlasnici zajedno sa suvlasnicima k. č. [katastarska čestica] nove izmjere.
Predlažu da Sud odbije tužbene zahtjeve.
8. Ostale zainteresirane osobe GO, vlasnica susjedne čestice nove oznake k. č. [katastarska čestica] i ĆO koja je sudjelovala u upravnom postupku i tražila objedinjavanje čestica nove oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], iako uredno pozvane ovosudnim rješenjem od 23. srpnja 2025., nisu dostavile Sudu svoj odgovor na tužbu u ostavljenom roku, slijedom čega se ima smatrati da ne žele sudjelovati u ovom sporu kao zainteresirane osobe sukladno upozorenju iz točke IV. izreke tog rješenja. Stoga iste nisu dalje pozivane u ovom sporu.
9. U tijeku spora održana je rasprava dana 10. veljače 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na raspravu je pristupio opunomoćenik prvotužiteljica, opunomoćenica drugotužitelja i zamjenik opunomoćenika zainteresiranih osoba, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS, a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.
10. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Sud je odbio u sporu provesti dokaze očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem koje je predložio drugotužitelj ĐO iz razloga što su zainteresirane osobe osporile da na licu mjesta postoji skladište. To stoga što su se odlučne činjenice za donošenje odluke u ovom sporu mogle utvrditi uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, pa radi toga nije bilo potrebno provoditi bilo kakve daljnje dokaze u ovom sporu, što će se nastavno više obrazložiti.
11. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev prvotužitelja Grada Opatije osnovan, dok tužbeni zahtjev drugotužitelja ĐO nije osnovan.
12. U ovoj upravnoj stvari mjerodavne su odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj 112/18 i 39/22, dalje: ZDIKN), Pravilnika o katastarskoj izmjeri („Narodne novine“, broj 59/20) i Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere („Narodne novine“, broj 59/20) koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovog upravnog postupka.
13. Čl. 31. st. 1. ZDIKN propisano je da je katastarska izmjera prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina.
14. Čl. 46. st. 6. ZDIKN propisano je da ako neki od nositelja prava nisu suglasni s obilježenim granicama zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, takva granica označuje se spornom. St. 7. istog članka propisano je da kada su nositelji prava suglasni s obilježenim granicama zemljišta, katastarska čestica iskazuje se u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.
15. Čl. 10. navedenog Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere propisano je da se identifikacijom iskazuje veza između katastarskih čestica na katastarskom planu izrađenom u okviru katastarske izmjere i katastarskih čestica evidentiranih u katastarskom operatu katastra zemljišta odnosno katastarskih čestica evidentiranih u zemljišnoj knjizi.
16. Čl. 11. st. 2. navedenog Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere propisano je da se identifikacija izrađuje na način da se prava upisana u postojećoj zemljišnoj knjizi mogu nesmetano prenijeti u zemljišnu knjigu koja se osniva, obnavlja ili dopunjuje.
17. Čl. 34. st. 1. navedenog Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere propisano je ukoliko se u postupanju po prigovoru po potrebi i terenskim očevidom utvrdi da nema osnove za promjenu podataka u elaboratu katastarske izmjere, prigovor se smatra neosnovanim. St. 2. istog članka propisano je da neosnovane prigovore za promjenu podataka u elaboratu katastarske izmjere, rješenjem odbija katastarski ured.
18. Čl. 159. st. 1. ZUP propisano je da javnopravna tijela izdaju potvrde, a potvrdama se smatraju i uvjerenja, izvadci i druge javne isprave o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju. St. 2. navedenog članka propisano je da se potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju u skladu s podacima iz službene evidencije. Takve su potvrde javne isprave. U st. 6. istog članka propisano je da ako stranka, na temelju dokaza kojim raspolaže, smatra da potvrda nije izdana sukladno podacima iz službene evidencije, može zahtijevati izmjenu potvrde. Kad javnopravno tijelo ne izda izmijenjenu potvrdu, dužno je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva stranke za izmjenu potvrde u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako se u propisanom roku ne izda izmijenjena potvrda ili ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva stranke, stranka može izjaviti žalbu.
19. Prvenstveno, u sporu je sporna dokazna snaga navedene Potvrde Grada Opatije od 7. veljače 2024., a o tom pitanju je ovaj Sud izrazio stav u ovosudnim presudama poslovni broj UsI-857/2018 od 19. veljače 2020. i UsI-169/2019 od 30. rujna 2020. Međutim, nakon tih odluka VUS RH je o tom pitanju zauzeo drugačiji stav u odlukama broj Usž-2211/2022-3 od 8. studenoga 2023., Usž-1354/22 od 22. rujna 2022., Usž-3628/21 od 21. siječnja 2022., i dr. U navedenim odlukama VUS RH navodi da je pogrešno stajalište prvostupanjskog suda prema kojem se u ovom postupku može osporavati uvjerenje jedinice lokalne samouprave o statusu nerazvrstane ceste te navodi kako iz odredbe čl. 159. st. 6. ZUP slijedi da se izmjena potvrde koja ima pravnu snagu javne isprave može osporavati isključivo u posebnom postupku.
20. U Zaključku sa sjednice imovinskopravnog odjela VUS RH od 3. studenog 2023. navedeno je da u postupku katastarske izmjere nije moguće evidentiranje sporne međe u smislu čl. 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji prema nerazvrstanoj cesti (javnom dobru u općoj uporabi).
21. Dakle, iz citirane zakonske odredbe ZUP-a i zauzetih pravnih mišljenja VUS RH, slijedi da potvrda jedinice lokalne samouprave o nerazvrstanoj cesti predstavlja javnu ispravu koja se može koristiti u upravnom postupku i upravnom sporu kao dokazno sredstvo te da su sudovi i ostala javnopravna tijela obvezna uzeti za istinito ono što se u toj javnoj ispravi utvrđuje ili određuje, jer se presumira (predmnjeva) da je istinito ono što se u javnoj ispravi utvrđuje ili određuje, ali samo dotle dok se ne osporava istinitost činjenica utvrđenih u toj javnoj ispravi ili dok se ne osporava pravilnost sastavljanja te isprave (oboriva pravna pretpostavka). Stoga je dopušteno dokazivati da su u toj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je ta isprava nepravilno sastavljena, ali u samostalnom upravnom postupku sukladno citiranom čl. 159. st. 6. ZUP. Sukladno navedenom, u ovom postupku i sporu ne može se ispitivati sadržaj navedene Potvrde Grada Opatije od 7. veljače 2024., jer to ne može biti predmetom ove upravne stvari. Stoga su tuženik i prvostupanjsko tijelo u postupku nove katastarske izmjere trebali temeljiti svoje odluke na navedenoj Potvrdi Grada Opatije od 7. veljače 2024. prema kojoj sporno stepenište koje je ušlo u sastav novoformirane k. č. [katastarska čestica] predstavlja dio komunalne infrastrukture – javni pješački prolaz zajedno s ostatkom novoformirane k. č. [katastarska čestica], radi čega je to stepenište trebalo izdvojiti iz novoformirane k. č. [katastarska čestica] i pripojiti ga novoformiranoj k. č. [katastarska čestica], kako to u tužbi navodi prvotužitelj Grad Opatija.
22. K tome iz presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj P-902/2022 od 8. listopada 2024. slijedi da je u tom parničnom postupku kojeg je pokrenula AO kao tužiteljica protiv Grada Opatije i Komunalca d.o.o. kao tuženika radi prestanka uznemiravanja, utvrđeno da sporne stepenice predstavljaju javni prolaz, radi čega je odbijen tužbeni zahtjev AO kao tužiteljice. U obrazloženju te presude je navedeno, što je mišljenje i ovog Suda, da je neživotno i nelogično da bi donji dio stepenica služio kao javni prolaz, a gornji dio tih stepenica koji se nalazi uz kuću zainteresiranih osoba AO i NO da ne čini javni prolaz nego privatno vlasništvo, te se stoga radi o cjelovitom putu koji služi za prolaz pješacima i koji spaja gornje ulice sa donjim ulicama.
23. Nadalje, u odnosu na spajanje novoformirane k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u jednu jedinstvenu česticu, navodi se da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za njihovo objedinjavanje jer nema suglasnosti svih suvlasnika navedenih čestica za takvo objedinjavanje.
24. Naime, drugotužitelj ĐO je na raspravi održanoj u ovom sporu dostavio u spis kupoprodajni ugovor iz kojeg je razvidno da je on kupio predmetni poslovni prostor (skladište) 1996. godine kao izvanknjižno vlasništvo. Stoga drugotužitelj ĐO ima pravo kao izvanknjižni vlasnik predmetnog poslovnog prostora sudjelovati u ovom postupku. Nadalje, iz skice izmjere sačinjene u postupku nove katastarske izmjere od strane ovlaštenog geodetskog izvoditelja razvidno je da na terenu zaista postoji predmetni poslovni prostor koji se proteže na dvije katastarske čestice nove oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], te stoga nije bilo potrebno u sporu provoditi dodatne dokaze na okolnost postojanja tog poslovnog prostora, čije postojanje su osporile zainteresirane osobe. K tome Sud nije našao da su u konkretnom slučaju osnovani navodi drugotužitelja ĐO za objedinjavanje tih čestica, pa i iz tog razloga nije bilo potrebno provoditi daljnje dokaze u ovom sporu na okolnost postojanja predmetnog poslovnog prostora.
25. Razumijevajući potrebu drugotužitelja ĐO da ostvari upis svog izvanknjižnog prava vlasništva na predmetnom poslovnom prostoru koje se proteže na dvije čestice, ukazuje se da Sud mora voditi računa i o pravima, potrebama i interesima ostalih vlasnika. Naime, zainteresirane osobe AO i NO su sada jedini vlasnici zgrade na čestici nove oznake k. č. [katastarska čestica] te su izjavili u ovom upravnom postupku i sporu da njima ne odgovara da postanu suvlasnici zajedno sa suvlasnicima čestice nove oznake k. č. [katastarska čestica]. Nadalje, iako je drugotužitelj ĐO naveo da nikada nije imao u posjedu okućnicu na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] i da ju stoga niti u ovom postupku ne traži (već da je njegov interes da upiše svoje pravo vlasništva na skladištu što bi se riješilo etažnim elaboratom nakon što se spoje predmetne zgrade i formira jedna jedinstvena čestica), spajanje navedenih čestica i zgrada posljedično bi rezultiralo time da bi vlasnici jedne zgrade postali suvlasnici zajedničkih dijelova druge zgrade, bez obzira što drugotužitelj ne potražuje okućnicu druge zgrade. Stoga bez suglasnosti svih suvlasnika nije moguće izvršiti spajanje dvije čestice u jednu jedinstvenu u postupku nove katastarske izmjere. O tom pitanju je ovaj Sud već izrazio stav u ovosudnim presudama poslovni broj Us I- 685/24, Us I-6/24 i Us I-1464/2019.
26. Dakle, pretpostavka za objedinjavanje dvije ili više katastarskih čestica u jednu jedinstvenu nije samo činjenica da one u naravi čine jednu prostornu, gospodarsku, funkcionalnu ili uporabnu cjelinu, već da su i riješeni imovinskopravni odnosi na tim česticama jer se u suprotnom prava upisana u postojećoj zemljišnoj knjizi ne bi mogla nesmetano prenijeti u zemljišnu knjigu koja se osniva kako to propisuje citirani čl. 11. st. 2. navedenog Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere. Naime, ako nema suglasnosti nositelja prava s novo obilježenim granicama zemljišta, koji bi potom trebali dati tabularne izjave potrebne za prijenos prava vlasništva u vlasničkom listu na novoformiranoj katastarskoj čestici, tada se katastarske čestice ne mogu drugačije prikazati u postupku nove katastarske izmjere, jer će to posljedično prouzročiti da će se u vlasničkom listu svi nositelji prava upisati kao suvlasnici na novoformiranoj čestici.
27. Cijeneći sve navedene činjenice i citirane zakonske i podzakonske odredbe, Sud je utvrdio da su tužbeni navodi prvotužitelja Grada Opatije osnovani, dok tužbeni navodi drugotužitelja ĐO nisu osnovani.
28. Stoga je Sud u povodu tužbenog zahtjeva prvotužitelja Grada Opatije osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenio nezakonitima, te je na temelju čl. 117. st. 1. ZUS poništio oba upravna rješenja i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
29. Prvotužitelj Grad Opatija je u tužbenom zahtjevu tražio da Sud poništi osporavano rješenje tuženika te da se prihvati navedeni prigovor izjavljen na podatke katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] u odnosu na novoformiranu k. č. [katastarska čestica] ili podredno da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i da se predmet vrati tuženiku na ponovni postupak. Međutim, Sud nije mogao meritorno riješiti ovaj predmet jer prihvaćanje navedenog prigovora posljedično znači da se moraju izvršiti i izmjene u postupku nove katastarske izmjere na katastarskom planu, pa je stoga bilo potrebno predmet vratiti na ponovni postupak, a vodeći se načelom učinkovitosti upravnog spora iz čl. 8. ZUS to je valjalo predmet odmah vratiti prvostupanjskom tijelu (a ne drugostupanjskom tijelu kako je to tražio prvotužitelj Grad Opatije u tužbenom zahtjevu) s izričitom uputom da u ponovnom postupku treba usvojiti prigovor Grada Opatije i iz novoformirane k. č. [katastarska čestica] izdvoji dio koji u naravi predstavlja stepenište i taj dio pripoji novoformiranoj k. č. [katastarska čestica], jer se radi o javnom dobru u općoj uporabi u vlasništvu Grada Opatije sukladno navedenoj Potvrdi Grada Opatije od 7. veljače 2024.
30. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je obvezno donijeti novu odluku u ponovnom postupku u roku u od 60 dana od dana pravomoćnosti ove presude sukladno odredbi čl. 151. st. 2. ZUS uvažavajući primjedbe na koje je ukazao Sud u obrazloženju ove presude.
31. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Obzirom da tuženik nije uspio u ovom sporu, to je dužan snositi svoje troškove ovog spora, ali i opravdane troškove koji su u povodu ovog spora nastali prvotužitelju Gradu Opatiji.
32. Opravdani trošak prvotužitelja Grada Opatije sastoji se od zastupanja istog u ovom sporu putem opunomoćenika. Prema čl. 144. st. 3. ZUS vrijednost predmeta upravnog spora smatra se neprocjenjivom pa je tužitelju sukladno Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 i 107/25) priznat trošak za sastav tužbe i za zastupanje na raspravi održanoj u ovom sporu u iznosu od 1.000,00 eura po radnji, što uvećano za PDV iznosi 2.500,00 eura. Sukladno čl. 144. st. 1. ZUS radi se o opravdanom izdatku koji je učinjen u povodu ovog spora te je stoga taj trošak tuženik dužan naknaditi prvotužitelju Gradu Opatiji.
33. Prvotužitelj Grad Opatija je zatražio naknadu troška za sastav podneska od 26. rujna 2025. kojim je dostavio u spis ispravu u prilog svojim tužbenim navodima. Dakle, ne radi se o podnesku s obrazloženim činjeničnim i pravnim navodima, već se radi o podnesku kojim se dostavljaju određene isprave u spis za koji stranka nema pravo na naknadu troška sukladno čl. 27. Tarife, pa u tom dijelu tužitelju nije priznat zatraženi trošak.
34. Sukladno odredbi čl. 144. st. 4. ZUS na dosuđeni iznos troška ovog spora prvotužitelju Gradu Opatiji pripadaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troška do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troška ne podmiri u ostavljenom roku.
35. Kako je u ovom sporu osnovan jedino tužbeni zahtjev prvotužitelja Grada Opatije, to ostale stranke koje su zatražile naknadu troška (drugotužitelj ĐO i zainteresirane osobe koje su se protivile tužbenom zahtjevu prvotužitelja Grada Opatije) nisu uspjele u ovom sporu, pa stoga nemaju pravo na naknadu troška ovog spora.
36. Budući da tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljima nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).
U Rijeci 3. ožujka 2026.
Sutkinja
Vesna Perić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave rješenja (čl. 127. st. 2. ZUS).
Dostaviti:
- opunomoćenicima tužitelja:
1. Petru Petriniću, odvjetniku u Rijeci, Ivana Grohovca 1
2. Neli Šuša, odvjetnici u Rijeci, Janeza Trdine 2/IV
- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20
- opunomoćeniku zainteresiranih osoba Vladanu Zečeviću, odvjetniku u Rijeci, Korzo
Na znanje:
- GO iz [adresa]
- ĆO iz [adresa]