Posl.br.P-892/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva br.27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Ljiljana Mustapić u pravnoj stvari tužiteljica-protutuženih (dalje tužiteljica) ad.1. BG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2. BGJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Mario Skejić odvjetnik u Splitu, protiv tuženika-protutužitelja (dalje tuženika) ad.1. FG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2. CG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Karlo Siminiati Čupić odvjetnik u Splitu, radi predaje u posjed i utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 20. siječnja 2026 g., na ročištu za objavu presude dana 03. ožujka 2026.godine,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glas:

"1.Dužni su tuženici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužiteljicama u zakoniti i neposredni posjed nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja je u dopunjenom vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubić "Split, 21.06.2019" prikazana likom A-B-C-D-A površine 140 m2, te nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja je u dopunjenom vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubić "Split, 21.06.2019." prikazana likom C-D-E-F-C površine 259 m2, obje nove numeracije 5029 zemljište zvana "Badnjevača-Badnjača", slobodne od osoba i svojih stvari.

2.Dužni su tuženici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužiteljicama u zakoniti i neposredni posjed nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja je u dopunjenom vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubić "Split, 21.06.2019." prikazana likom G-H-I-J-G površine 61 m2, te nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja je u dopunjenom vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubić, "Split,21.06.2019." prikazanu likom I-J-K-L-J površine 129 m2, obje nove numeracije 4937, zemljište zvano "Trogirica", slobodne od osoba i svojih stvari."

II Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su tuženici–protužitelji temeljem usmenog ugovora o diobi i ustupa sklopljenim u Splitu travnja 2011 godine sa pok.AG pribavili pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretninama označenim čest. zem. [katastarska čestica] nove numeracije 5029 zvane Badnjevača i čest. zem. [katastarska čestica] nove numeracije 4937 zvane Trogirica sve za cijelo pa su tužiteljice-protužene dužne trpjeti da tuženik protužitelj temeljem ove presude uknjiži pravo vlasništva za cijelo na predmetnim nekretninama na svoje ime, uz istodobno brisanje istog prava sa imena tužiteljice–protuženice kao upisanih zemljišno knjižnih vlasnika."

III Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje:

1.U tužbi tužitelji navode da su vlasnici nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina], označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], nove numeracije 5028, zv. Badnjevača (Badnjača) i čest. zem. [katastarska čestica], nove numeracije 4937, zvane B, i to svaka za po 1/3 dijela koje nekretnine su naslijedile iza smrti supruga odnosno oca F (Jure) Vickova pok. KG koji je bio i vlasnik i posjednik označenih nekretnina.Suprug tužiteljice ad.1. odnosno otac tužiteljica ad.2. i ad.3., sada pok. TG (Jure) Vickov bio je vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina. Nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], nove numeracije 5029, zv. Badnjevača, isti je kupio od svoje sestre ŠG temeljem Ugovora o prodaji od 22.03.2002 godine, dok je nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], nove numeracije 4937, zvane Trogirica, naslijedio iza smrti svog oca KG.Tuženik je neovlašteno oduzeo tužiteljicama posjed predmetnih nekretnina na kojima je zasadio jedanaest stabala maslina, te neovlašteno i protupravno započeo sa izgradnjom. Stoga predlaže donošenje presude kao u izreci.

2.U odgovoru na tužbu tuženi navode da je tužba neosnovana pa se predlaže istu odbiti. Tužitelji nisu stvarni suvlasnici predmetnih nekretnina neovisno o činjenici da su kao takvi upisani u zemljišnim knjigama. Pravni prednik tužitelja u trenutku smrti nije bio vlasnikom predmetnih nekretnina jer ih je prethodio usmenim sporazumom o diobi sklopljenim sa tuženikom predao u vlasništvo i posjed tuženiku slijedom čega je stvarni izvan zemljišnoknjižni samovlasnik nekretnina upravo tuženi. Tuženi za života pravnog prednika tužitelja bili u posjedu nekretnina, iste je u njegovoj nazočnosti obrađivao, on se tome nije protivio, jer je bilo u skladu sa postignutim sporazumom koja činjenica je bila poznata tužiteljima tako i trećim osobama kao vlasnicima susjednih nekretnina. Tuženi kao stvarni vlasnik predmetnih nekretnina ima pravni osnov zahtijevati od tužitelja kao univerzalnih pravnih slijednika pok.DG izdavanje odgovarajuće tabularne isprave radi upisa prava vlasništva na nekretninama na svoje ime. Tužitelji navode da su navodi iz odgovora na tužbu neutemeljeni, tuženik u odgovoru na tužbu ne spori činjenicu da su tužitelji zemljišno knjižni vlasnici predmetnih nekretnina, ali navode da nisu stvarni vlasnici pozivajući se na sporazum o diobi zaključen između pravnog prednika stranaka, međutim tuženik ne navodi kada je itko izvršio diobu suvlasničke zajednice, negiraju zaključene usmenog sporazuma o diobi.

3.Tuženik je podnio protutužbu kao u izreci koja je raspravnim rješenjem pripojena ovom predmetu radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja. Tijekom postupka preminule su tužiteljica ad1 i tuženik pa se postupak nastavio voditi u odnosu na zakonske nasljednike.

4.Presudom posl. br. P-364/2024 odbijen je tužbeni i protužbeni zahtjev povodom žalbi stranka Županijsku sud u Splitu rješenjem posl. br. Gž-2357/2024-3 ukinuo navedenu presudu i vratio ovom sudu na ponovno suđenje. U daljnjem tijeku postupka stranke su ustrajale u tužbi i protužbenom zahtjevu.

5.Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao cjelokupnu pisanu dokumentaciju proveo dokaz očevidom na licu mjesta, saslušanjem stranka i svjedoka odustao od izvođenja daljnjih dokaza kao suvišnih.

6.Tužbeni zahtjev je osnovan.

7.Protužbeni zahtjev nije osnovan.

8.Predmet postupka je tužbeni zahtjev tužitelja- protuženika (u daljnjem tekstu samo tužitelja ) na predaju nekretnina koju tužitelje temelje na tvrdnji da su suvlasnici nekretnina opisanih u izreci. koje tuženi drže u posjedu bez pravne osnove, utemeljen na odredbama čl.161 i 162 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., dalje ZV) te protutužbi tužitelja-protuženika (u daljnjem tekstu samo tuženika) zahtjev na utvrđenje prava vlasništva temeljem diobe čija se predaja traži tužbenim zahtjevom. U postupku je trebalo raspraviti imaju li stranke pravni osnov za posjed odnosno dali su isti suvlasnici kao što tvrde.Naime pravom vlasničkom ili revindikacijskom tužbom vlasnik- neposjednik (tužitelj) od posjednika – nevlasnika tuženika zahtjeva predaju u posjed predmeta na kojima ima pravo vlasništva Podiže se zbog toga što je vlasniku uskraćena ovlast posjedovati spornu stvar, stoga predmet spora nije utvrđenje prava vlasništva već povrat predmeta vlasništva u posjed tužitelja.

9.Odredbom čl.161 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., dalje ZV) propisano je da je vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu preda svoj posjed stvari. Odredbom st.2 istog članka propisano je da vlasnikovo pravo iz stavka 1 ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo otuđeno.

10.Odredbom čl.162 st.1 ZV propisano je da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu. Dakle iz prednje citiranih odredaba proizlazi da bi u parnici povodom vindikacijske tužbe tužitelji su dužni dokazati 1/svoje pravo vlasništva na stvari 2/ da se stvar koju traži nalazi u posjedu tuženika i 3/ identitet stvari. Nadalje u revindikacijskoj tužbi položaj tuženika ima osoba koja posjeduje tužiteljevu stvar, bez obzira radi li se o samostalnom ili nesamostalnom posjedniku ili punomoćniku u posjedovanju. Tužitelj čije je pravo vlasništva na nekretninama upisano u zemljišnu knjigu ne mora dokazivati pravni temelj stjecanja jer se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava činjenično i pravno stanje zemljišta, zemljišne knjige i zemljišno knjižni izvaci i slično uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava čl.8 st.1 i 2 Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96.,) pa je dovoljno da tužitelj dokazna sredstva ograniči na zk izvadak i predloži uvid u zemljišne knjige.

11.Tuženi u odgovoru na tužbu tvrde da tužitelji nisu stvarni vlasnici predmetnih nekretnina pozivajući se na diobu suvlasničke zajednice među pravnim prednicima stranaka.

12.Tužiteljica ad.1 u svom iskazu navodi da je predmetna nekretnina zvana "Badnjevača" je izvorno vlasništvo pokojne bake UG kad je stupila u brak sa pokojnim djedom KG i ona je istu donijela u dotu i ne vidi razloga da bi nešto što bi bilo od UG što je bila posebna imovina pokojne bake dijelilo se među braćom DG KG i ŽG. Pokojni djed KG nakon smrti svoju imovinu podijelio je na tri djela dvjema sestrama i njenom ocu DG. Tetka DG ŠG prodala je svoj dio njenom ocu 2002..g., a 2012.g nakon očeve smrti predmetni ugovor nije ovjeren pa je povela tetku kod Javnog bilježnika i tada je ovjeren Ugovor. Otac za života nikada nije govorio da će darovati utuženu nekretninu niti pokloniti bilo kome, za života već je poklonio drugu nekretninu predniku tuženika. Otac je sa pokojnim prednikom tuženika otišao na katastar i zemljišnik u Srinjinama i tada mu je poklonio čest. zem. zvanu "Duga Meja" i to je legitimno i točno što ne ne osporava. Predmetna nekretnina je vlasništvo pokojne bake UG pa ista nije ni mogla biti predmet diobe po ni po kojem osnovu, a u zemljišniku se zemlja vodi na C a u katastru je upisana moja tetka ŠG. Sva pisana dokumentacija koja je priložena u spisu ide u im u prilog a usmena obećanja ne bi trebala biti predmet . Nije joj poznato kad su tuženi stupili u posjed , nije joj poznata lokacija utužene nekretnine a rušenje na nekretnini inicirao je njen suprug odnosno oni kao vlasnici., suprug je pregovarao sa tuženima radi kupoprodaje ,. dogovor nije postignut. Zemljište zvano je bilo u vlasništvu njenog pok. djede KG tuženi su ušli u posjed na način da su se tu počele saditi masline i započeli sa obradom zemlje radi se o susjednoj parceli u blizini utužene. pokojni otac KG stekao vlasništvo iza pok.djeda MG. Pokojna baka UG predmetnu nekretninu donijela u dotu i njen suprug je bio KG moj djed koji je preminuo prije pok. bake i koji je ostavio sve djeci a njoj je ostavio da uživa u tome., a "Badnjevača" je poklonjena mojoj teti ŠG i to je navedeno u rješenju o nasljeđivanju i ona je predmetnu i par nekretnina prodala njenom ocu. Prednici tužitelja niu se upisali kao vlasnici iz razloga što je u tijeku predmetni postupak radi utvrđenja prava vlasništva. "Badnjevaču" i "Trogiricu" obrađivali, su njen djed i baka bio je zasađen vinograd, stabla višnje i smokva na zemljištu Badnjevača a na Trogirici su bile zasađene samo dvije smokve koliko se sjeća, a to je bilo puno prije očeve smrti, a ne može se sjetiti kada je to bilo, zadnji put je bila na nekretninama Badnjevača i Trogirici ista odgovara prošlu godinu.

13.Iz iskaza tužiteljice ad.2 proizlazi da se u cijelosti pridružuje navodima tužiteljice ad.1. te da je ista suglasna sa njenim iskazom, zadnji put na nekretnini zvanoj Badnjevača i Trogirici je bila prije 5-6 mjeseci.

14.Tuženik ad.1. FG u svom iskazu navodi tijekom 2009. 2010.g. sređivale su se zemljišne knjige u K. O. [katastarska općina] tom prigodom je utvrđeno da njihov otac ima pravo na jako puno mjesta na dijelove nekih nekretnina. I poznato mi je da uredno dobio pozive kako su se te nekretnine čistile u kojima je on imao pravo vlasništva. Nakon toga su se njihovi prednici našli i tom prigodom su razgovarali o diobi zemalja. Dogovor je tom prigodom postignut i otišli su kod odvjetnika HG kako bi realizirali taj usmeni dogovor i odvjetniku je trebalo izvjesno vrijeme da napravi diobu. Međutim, otac tužiteljica se razbolio i preminuo. Poznato mu je da o tome postoji pisani trag i smatra da je važno da je za života postignut usmeni dogovor o diobi. Konkretno nekretnina zvana Badnjevača bila je obrasla u draču i nije imala pristup. Za života prednika stranaka moj otac uz dopuštenje prednika tuženika ušao je posjed očistio je parcele i u dogovoru sa vlasnicima susjednih parcela napravio pristupni put, a što se tiče zemlja zvanog Trogirica isto je bilo zapušteno, otac ulazi u posjed čiste zemlju i sade desetak maslina a sve za života pokojnog prednika tužitelja za života sa koji su razgovarali i družili se. U mjesecu kolovozu 2011.g. otac je zatražio za zemlju Badnjevaču vodovodni priključak u to vrijeme je pokojni prednik tužitelja bio živ, a isti je potpisan od strane sestre pokojnog EG koja je tada u to vrijeme bila načelnica [adresa] i smatra da je apsurdno da tužiteljice nisu znale da nisu u posjedu jer se ista nekretnina nalazi u blizini njihove kučice udaljena 200 metara zračne linije. Na nekretnini je otac za života napravio ostavu za alat od 9 m2 a koja je srušena prema nalogu građevinske inspekcije. Da moj otac nije poduzeo radnje na terenu parcelu očistio napravio pristupni put parcela ne bi bila od značaja za tužitelja. DG p. KG znao za gradnju te kučice za alat a ista je napravljena za njegovog života, a on se tome nije protivio, otac je posadio masline, prednici su sve dogovorili jer su bili razumni ljudi. Danas Trogiricu održava jer su tamo masline, a Badnjevaču ne održava jer ima zdravstvenih tegoba u zadnjih godinu dana a prije toga smo tamo sadili fažolet, nekoliko voćaka. Kada je postignut dogovor između prednika stranaka o diobi predmetnih parcela odgovara da predmetni dogovor nije bio navodni jer je bio realan i stvaran a postignut je tijekom 2010.g.ili 2011.g. odnosno za života prednika stranaka .nije bio prisutan .Koje nekretnine su trebale pripasti predniku tužitelja a koje prema predniku tuženika odgovara da ne zna o kojim se točno nekretninama radi jer je svako malo dolazio poziv sa zemljišnika za sređivanje zk. stanja. koje nekretnine pok. prednik tužitelja ponudio njegovom ocu odgovara da su to Badnjevača, Trogirica, parcela tzv. Radovića ulica. zbog koje smo bili u zemljišniku u Srinjinama i pok. prednik mi je istu prepisao kao dio dogovora. da li su prednici stranaka bili kod odvjetnika HG i jesu li postigli dogovor u pogledu diobe svih nekretnina odgovara da su postigli dogovor na način da njegovom ocu pripadnu četiri nekretnine Badnjevača, Trogirica, Duga meja, a četvrtoj ne zna ima, otac se zbog toga odrekao daljnjih potraživanja za druge nekretnine a o kojim se nekretninama radi nije mu poznato bilo ih je jako, pok. otac stupio u posjed utuženih nekretnina, nekretnine su prijavljene u ostavinskom postupku iza smrti njegovog oca kao njegovo vlasništvo, a nije mu poznato da li su iste navedene u rješenju o nasljeđivanu.

15.Tužena ad.2 u svom iskazu navodi da je u cijelosti suglasna sa iskazom tuženika ad.1. navodi da se sjeća da je DG p. KG iz [adresa] dolazio kod njih u obiteljsku kuću u [adresa] i vodio sa njenim ocem u prisutnosti njene pokojne majke razgovore o poravnjavanju imovine u [adresa]. Otac se odrekao brojnih rasutih udjela u nekretninama koje su mu pripadale u KO [katastarska općina] a zauzvrat prihvatio ponudu DG da preuzme Badnjevaču, Trogiricu i Radovića ulicu. Sjeća se nakon tog razgovora oni su se intenzivno družili i uz pomoć prednika tužitelja i susjeda otac je uređivao te terene koji su posuđivali bagere ustupili prilaze tom terenu i zajedno proslavili pečenjem janjca. Sve navedeno je napravljeno za života prednika tužitelja, pok. otac je ispoštivao dogovor na način da je riješio zk. stanje za udjele na česticama za koje su postigli dogovor uključujući i dvor obiteljske kuće pokojnog prednika tužitelj. Prednici stranaka otišli su kod odvjetnika HG jer je bio od povjerenja za obje strane tada su dogovorili usmeno kako će se podijeliti međutim, dogodila se nesretna okolnost da se je prednik tužitelja razbolio i otišao je u bolnicu sjeća se da je majka govorila ocu da otiđe do njega da potpiše taj dogovor ocu bilo je ispod časti, da otiđe na bolesničku postelju jer je čekao da čovjek ozdravi a što se nažalost nije dogodilo. Nakon usmenog dogovora u ljeto 2010.g. ili 2011.g. otac je ušao u posjed u dobroj namjeri i vjeri uz potpunu podršku prednika tužitelja i uređivao terene koji su bili potpuno zapušteni i nepristupačni sagradio je malu ostavu od 9 m 2 međutim, devet mjeseci nakon smrti DG njegove kćeri angažiraju VG koji je poznat po tome da pozove inspekciju i da zaprijeti ocu kako bi on srušio tu kučicu osobno je vidjela tužiteljice na terenu kada bi šetale i tom prigodom nisu ništa komentirale a niti su pozdravljale. Apsurdno je da dogovor koji je postignut nije kazao svojim kćerkama, a svi susjedi su bili upoznati sa radnjama na terenu ne želimo ništa nego ispoštivati dogovor naših roditelja naš otac je dogovor ispoštivao, a njih tjeraju s onoga što je njihovo. ŠG prodala nekretninu bratu DG je 2002.g. prodala svome bratu DG a 2012.g. uz instuiranje RG još jednom potpisala prodani dio pred javnim bilježnikom. Da li nekretnine koje su predmet ovog postupka pripadaju u vlasništvo pravnog predniku tužiteljica DG odgovara logično da je čovjek koji je vlasnik tih nekretnina svoje nekretnine poravnanje za vlasničke udjele u KO [katastarska općina]. Pokojni prednik tužitelja se legitimirao njihovom pokojnom ocu kao vlasnik tih ponuđenih nekretnina za cijelo, a smatram da je bio vlasnik jer je takvim predstavljao, koje nekretnine prednik tužitelja dobio u diobi s njezinim ocem odgovara da je to bio veliki broj raštrkanih čestica odnosno vlasničkih udjela koji su se poravnali dogovorom među prednicima stranaka. Kada je pok. otac predao te nekretnine u zemljišniku odgovara da je to bilo 2010.g. u više navrata po pozivu na adresu jer su se tada sređivale zemljišne knjige KO [katastarska općina] i upravo je to bio povod cijele ove priče radi čega su oni sjeli za stol i napravili dogovor o poravnanju.

16.Iz iskaza svjedoka HG proizlazi da je upoznat sa predmetom spora i da je osobno poznavao prednike stranaka koji su pristupili u njegov ured ali svakako prije smrti pok. DG iz [adresa] sa ciljem da izvrše diobu odnosno reguliranje prava vlasništva kako na predmetnoj nekretnini koja je predmet ove parnice tako i na drugim nekretninama položenim u [adresa] a na kojima je formalni vlasnik bio pokojni DG kao pravni slijednik njegova oca koliko se sjeća KG iz [adresa], ista nekretnine pa tako i ovu pokojni KG je stekao rješenjem o nasljeđivanju kao što je stekao i ostale nekretnine. Međutim, stranke a mislim na njih dvojicu u to vrijeme tada su znale jer mi je tako rečeno od strane njihovih prednika da su predmetne nekretnine u [adresa] donjem bile samo formalno upisane odnosno imale status samo vlasništva pokojnog A a da je zapravo bilo riječ o suvlasništvu na svim tim nekretninama između KG i ŽG kao prednika sadašnjih tuženika. Pojašnjeno mu je od strane obojice da je to bilo zbog toga kako ŽG ne bi izgubio pravo na dječji doplatak u vrijeme kada se provodila ostavinska rasprava iza njegovog prednika i da te nekretnine sve formalno budu upisane kako vlasništvo pokojnog KG a da ostanu stvarnom vlasništvu obojice braće. Kako je prednik danas tuženika imao želju i volju baviti se i poljoprivredom a i koristiti svoje slobodno vrijeme u Sitno donjem na predmetnim nekretninama to su on i pokojni DG pristupili dogovoru o tome na koji način podijeliti predmetne nekretnine tako da pokojni DG u [adresa] prizna pravo vlasništva DG iz [adresa] na način da se sačini jedan formalni ugovor o ustupu ili darovanju prava vlasništva na nekretninama koje bi pripale DG pravnom predniku danas tuženika. Sjećam se da su tada u uredu za početak dogovorili da upravo ova predmetna čestica zemljišta a koju ste mi danas predočili odnosno naveli pripadne u vlasništvo prednika tuženika a da će se formalni Ugovor ili isprava o prijenosu prava vlasništva sačiniti tek nakon što se stranke dogovore o svim nekretninama položenim u K. O. [katastarska općina]. Iz razgovora naknadnih sa pokojnim prednikom tuženika saznao sam da je na temelju njihovog dogovora u uredu prednik tuženika stupio uz suglasnost prednika tužiteljica u posjed predmetne nekretnine da ju je obrađivao da je na njoj izgradio i neki pomoćni objekt te da između prednika o tome nije bilo nikakvoga spora. Spor je počeo u trenutku kada je izvjesni VG a koji je suprug jedne od tužiteljica u ovom postupku pozvao prednika tuženika da napusti predmetnu česticu zemljišta iz razloga jer da je njegova supruga i njezina sestra postali vlasnici predmetne čestice zemljišta pretpostavljam nasljeđivanjem iza njihovog pok. prednika DG. Naknadno je od prednika tuženika saznao da je predmetna građevina a po prijavi VG nadležnim tijelima otklonjena a da su tuženici i nadalje a pretpostavljam i do danas u posjedu predmetne nekretnine. Da li je sklopljen Ugovor o diobi među prednicima stranaka ako se uzme da je predmetna čestica zemljišta predmet diobe između prednika stranaka onda je sklopljen usmeni ugovor i diobi a da li bi bila forma ugovora i diobu ili darovanju to je ostavljeno dogovorom stranaka ili eventualnom savjetu odvjetnika kao njihovog zajedničkog rođaka, prijatelja i sl. Po navedenoj diobi koje su nekretnine pripale svakom od prednika stranaka svjedok odgovara na to sam pitanje već odgovorio u svom iskazu da je ovo bila prva, početna nekretnina po kojoj se sporazum postignut a da će se o drugim nekretninama naknadno pregovarati i da će se njemu javiti da sačini ispravu pisanu o diobi. Ista nije sačinjena iz razloga što je prednik tužiteljice u međuvremenu preminuo i ovaj drugi prednik, prednik tužiteljica bio formalni vlasnik za cijelo svih nekretnina a stvarni nekretnina polovice nekretnine tako da je on u najmanju ruku imao polovice nekretnina, nekretnina se zvala Badnjevača, prednici stranaka su postigli dogovor samo za navedenu.

17.Iz iskaza svjedoka VG proizlazi nekretninu zv."Badnjevača" su stekle tužiteljice nasljeđivanje iza pokojnog oca a koju je on kupio od sestre ŠG. Nakon njegove smrti njegov rođak DG počeo je obrađivati istu na kojoj je sagradio montažnu kućicu. Kazao mu je da nije u redu i da to nije njegova parcela nego pokojnog punca, prije toga je razgovarao sa suprugom i njenom sestrom da li su one zainteresirane njemu prodati parcelu. Sastao s njim u Konzum i ponudio mu kupoprodajnu cijenu od 20.000,00 EUR-a i smatrao je da bi bilo najbolje da se riješi na taj način jer u protivnom će tužitelji biti primorani zakonskim putem ukloniti kuću koja je bila izgrađena na tom zemljištu. On je kazao da će razgovarati sa svojom djecom i nakon toga da će mu se javiti. Nakon tjedan dana se javio i kazao da njegova djeca ne pristaju na to. Nije mi poznato da je među prednicima stranaka izvršena bilo kakva dioba nekretnina a tako ni utužene nekretnine. U katastru izvršio je uvid i utvrdio da predmetna parcela nikada nije pripadala pokojnom ocu tuženika. Pokojnom puncu posudio je iznos od 5.000 ondašnjih DEM maraka za kupnju nekretnine uz ostalo i za dio obiteljske kuće u [adresa]. Vlasnik nekretnine zv. "Trogirica" je bio pokojni punac, a saznanja o tome ima na osnovu razgovora sa njim i priložene dokumentacije, koji nikada nije kazivao o ustupu. Brak sa tužiteljicom ad.1. zaključio je mjesecu srpnju 2002.g. nisu živjeli u zajedničkom domaćinstvu on je živio na Žnjanu a punac je živio u [adresa] i svaki dan dolazio je kod njega u obiteljsku kuću zemlje koje se nalaze do utuženih nekretnina: U vlasništvu su njegove supruge i njene sestre imaju 3600 m2 zajedno. Da li je on obrađivao, odnosno njegova supruga obrađivali zemlju zv. Badnjevača, za života njegovog punca on je istu obrađivao, održavao na način da je sadio verduru imao je voćke jabuke i breskve. Neke voćke je posadio on, a neke je posadio pokojni otac. Zemlja zv. Badnjevača nije obrađivana od smrti pokojnog punca jer su tuženi bili u posjedu iste, činjenica što su prijavljeni državnom inspektoratu potvrđuje da su oni bili u posjedu iste, da mi nismo bili u posjedu iste. U katastru posjed zemlje Badnjevača i Trogirica upisan je na pok. dida od supruge MG a ne zna kada je on preminuo, nije razgovarao sa punicom o predmetnoj kupoprodaji iz razloga što je sve prepustila svojim kćerkama koje su ga ovlastile da sve vodi i razgovara sa odvjetnikom. Nakon rušenja kućice više ne dolazi na zemlju samo prođe, a tuženici i dalje koriste parcelu i ostalu verduru koja je njima potrebna. Na području katastarske općine [katastarska općina] vršeno je preoblikovanje zemljišne knjige, nije mu poznato da je to vlasništvo oca tuženika, a posjeduje Ugovor o posudbi.

18.Iz iskaza svjedoka GG proizlazi da ima zemlju do utuženih nekretnina te je pokojnom predniku tuženika dao dio zemljišta da može pristupati do utuženih nekretnina. Prema kazivanju pokojnog oca tuženika među prednicima stranaka bio dogovor oko ustupa utuženih nekretnina a o tome mu je kazivao pokojni otac tuženika DG. Nije mi poznato da li je među prednicima stranaka izvršena dioba ali smatra da su sve to trebali riješiti kod preoblikovanja zemljišnih knjiga. Pokojni otac tuženika obrađivao je predmetne nekretnine i ishodio je priključak za vodu. Da li je na tu zemlju dolazio DG pok. KG dakle otac tužiteljica prije postavljanja priključka došli su skupa iz razloga što je trebalo probiti rampu, on im je ustupio svoj dio i kazao neka sve ide preko njegovog. Otac tužitelja DG pok. KG bio upoznat sa činjenicom da pok. otac tuženika obrađuje predmetnu nekretninu.

19.Iz iskaza svjedoka LG proizlazi da ima parcelu u blizini utuženih nekretnina, ne zna tko je vlasnik istih ali se govorilo da je pokojni DG. KG dao pokojnom predniku tuženika DG. ŽG. Pokojni prednik tuženika je istu obrađivao na njoj je sagrađena neka kućica koja je kasnije srušena. Pokojni prednik tužitelja nije ometao pokojnog prednika tuženika u posjedu, a kasnije su nastali problemi sa kojima ja nisam upoznat. Nije bio prisutan kada je pok. DG p. KG dao nekretninu pok. DG p. ŽG i nema saznanja o tome samo da je obrađivao svoju nekretninu. Pok. DG p. KG nikada nije kazao da je dao tu nekretninu, pok. DG p. ŽG počeo obrađivati nekretnine zv. Badnjevača i Trogirica oko 2010.g., nije imala vodu priključak za vodu ishodio je pokojni prednik tuženika i bio je prisutan kada se voda spajala i tom prigodom se je peklo janje. Put nije tada bio a kasnije je napravljen, kučicu na zemlji Badnjevača napravio je pokojni otac tuženika. On je sudjelovao u gradnji odnosno probijanju puta jer je imao bager, a za to ga je sve angažirao pokojni otac tuženika, a sve je napravljeno prijateljski.

20.Iz iskaza svjedoka ĐG proizlazi kako nema nikakvih saznanja o zemlji zv. Trogirica ali mu je poznato da je pokojni otac tuženika bio u posjedu zemlje zv. Badnjevača. Istu je obrađivao, napravio je kuću kao ostavu za alat, sa nadstrešnicom, bio je stol i klupe, sadio je krumpire, kapulu, kasnije su posađene voćke, on bio u posjedu iste u dogovoru sa pokojnim prednikom tužitelja, a to mi je poznato jer se njegova zemlja nalazi između njihovih zemalja. Pokojni prednik tužitelja mu je kazao da ustupa zemlju zv. Badnjevača pok. predniku tuženika s tim da mu se on ne dira u druge zemlje, sve govori šta je on kazao, za diobu ne zna detalje ali zna da predmetnu zemlju zv. Badnjevača i kazao mu je da mu se ne dira u druge zemlje da su se oni podijelili na taj način ne zna kada je to bilo. On ima zemlju u blizini DG i s njim je bio u bliskim odnosima, nije mu poznato da li mu je dao neku drugu zemlju. Kada su oni postigli usmeni dogovor oko diobe nije bio prisutan na zemlji Badnjevača priključak za vodu do te zemlje ishodio je pokojni prednik tuženika njegov otac je doveo priključak jer je to prije bila ledina i neobrađena površina i nije bilo vode.

21.U katastarskom operatu kao posjednik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] numeracije 5029 zemljište zvano "Badnjevača-Badnjača", upisana je ŠG. KG za cijelo. ŠG. KG je naslijedila temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu posl. br.O-98/92 od 13. prosinca 1991.g. donesenog iza pok. MG pok. EG za cijelo. Pravni prednik tužitelja DG je sa ŠG, dana 22. ožujka 2002 g. zaključio Ugovor o prodaji citiranih nekretnina, te je uveden u posjed, što je ŠG pok. KG potvrdila svojom Izjavom "U Splitu, 21. lipnja 2012 godine" ovjerenom pred javnim bilježnikom Zrinkom Milić Štrkalj u Splitu dana 28. lipnja 2012.g. pod brojem OV-8223/12.

22.U katastarskom operatu kao posjednik nekretnina oznake čst. zem.2634 i 2636 K. O. [katastarska općina] numeracije 4937 zemljište zvano "Trogirica" upisan je DG pok. KG za cijelo. koje je naslijedio temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu posl. br. O-98/92 od 13. prosinca 1991.g. donesenog iza pok. MG pok. EG za cijelo. DG pok. KG temeljem Rješenja o nasljeđivanju od 12. lipnja 2012.g.

23.Pregledom Dopunskog rješenja o nasljeđivanju od 05. rujna 2012.g. i Ispravka rješenja o nasljeđivanju od 01. lipnja 2015.g. posl. br. O-646/12 UPP/OS- 49/12 Javnog bilježnika Zoje Puljiz kao povjerenika Općinskog suda u Splitu, utvrđeno je da su tužitelji nasljednici za po 1/3 dijela.

24.Obzirom na sadržaj citiranih isprava, tužitelji su predmijevani vlasnici predmetnih nekretnina, sukladno odredbi iz čl.166 st.4 ZV-a na vlasničku tužbu predmijevanog vlasnika na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisane za pravu vlasničku tužbu.

25.Pravni prednik tuženika zaposjeo predmetne nekretnine i na njima započeo s izgradnjom prizemne zgrade-spreme, te je zasadio 11 stabala maslina. Zbog ovakvog postupanja tuženiku je od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove Klasa:UP/I-362-02/14-02/00141 od 22. travnja 2014.g. naloženo uklanjanje prizemne zgrade-spreme.

26.Pregledom zapisnika Zemljišno-knjižnog odjela Splita sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige na osnovu Zakona o zemljišnim knjigama, Narodne Novine br.91/96, za Katastarsku općinu [katastarska općina], utvrđeno da su na ročište pristupili TG i FG, nisu pristupili Vickov KG pok. EG, FG SG pok. EG, ŽG pok. EG, FGJ, NG žena KG i Vickov ĆG ud. EG, a povjerenik JG propisno upozoren na dužnost

1 0

kazivanja istine izjavljuje da je pozive za današnju raspravu uredno dostavio ZG (kći pok. SG. EG), IG (unuk pok. PG. EG) i ŠG (kći ĆG žene KG i unuka pok. ĆG žene bože i unuka pok. ĆG ud. EG).

27.Uvidom u Popisni list br.3487 utvrđeno je da je TG pok. KG evidentiran posjednikom za cijelo čest. zem. nove izmjere 4764 koja odgovara staroj čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u ZU 898 uknjiženog prava vlasništva na ime MG pk. EG za 1/7 dijela i dr.TG. KG (sin pok. MG pok. EG) iskazuje da je predmetnu česticu stekao temeljem nasljeđivanja iza smrti svog oca KG. EG, te je u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne čestice osobno i putem svojim prednika već dugi niz godina.

28.Predmetnu česticu daruje rođaku IG sinu EG, te da je suglasan da se navedeni knjiži kao vlasnik za cijelo na istoj Vickov FG sin EG iskazuje da sa zahvalnošću prihvaća navedeno darovanje.

29.Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-98/92 od 27. studenog 1996 god utvrđeno je da je na imovini, a između navedenih i na predmetnoj čestici iza smrti KG pok.EG nasljednikom proglašen sin EG pok. KG za cijelo. Uvidom u prijepis Posjedovnog lista DGU Područni ured za katastar Split utvrđeno je da je DG pok. KG evidentiran posjednikom za cijelo kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

30.Temeljem izviđajnog postupka i zapisnika Z-10005/2008/1613 od 04.06.2010, sud je donio rješenje čestice nove oznake iz točke II ovog zapisnika, upisati će se u novi zk ul. broj: [broj ZK uloška], preoblikovane zemljišne knjige, tako da su novi vlasnici K. O. [katastarska općina], FG, K OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] omjer 1/1. Temeljem zapisnika broj Z-10005/2008/1613 uknjižuje se nositelj prava vlasništva na nekretnine upisane u A. uz uknjižbu tereta utvrđenog u postupku, u teretovnicu novog z.k. uloška. Očevidom i pregledom vještva vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića utvrđeno je čest. zem. [katastarska čestica], nove numeracije 5029,zv. Badnjevača (Badnjača) i čest. zem. [katastarska čestica], nove numeracije 4937, zvane B.

31.Predmet postupka u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište omeđeno sa sjeverne i južne prizidima dok je istočno i zapadno omeđeno posloženim lomljenim kamenom. Nekretnina je kaskadne konfiguracije koja se u južnom dijelu razdvaja kamenim prizidom sjeverni dio nekretnine koja je više visinske razlike. Nekretnina je obrađivana i na kojoj je u južnom dijelu u istočnoj međi postavljeno i stablo smokve, a na sjevernom višem dijelu zapadno su 3 voćke, u istočnom dijelu je stol izliven od betona i podbočen ciglama uz prizidu na središnjem dijelu je vodovodni izvod tekuće vode s izvedenom slavinom očito za polijevanje i navodnjavanje poljoprivrednih kultura na nekretnini do iste može se pristupiti zemljanim putem s asfaltnog kolnog puta a ovaj zemljani put je dovoljne širine da se može doći pješice i motokultivatorom ili traktorom.

32.Vještak je identificirao predmetne nekretnine i nakon izvršenog uvida u priloženu tehničku dokumentaciju u spisu kao i službenu dokumentaciju nadležnog Ureda za katastarsko-geodetske poslove priložio je orto foto snimak kao skicu lica

1 1

mjesta na kojem je slovnim oznakama označeno:Lik-ABCDA- je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u posjedovnom listu br.450 Ureda za katastarsko geodetske poslove u Splitu, površine 140 m2. Lik CDEFC-je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u posjedovnom listu br.450 Ureda za katastarsko geodetske poslove u Splitu površine 259 m2. Predmetna čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi predstavljaju jednu cjelinu, oranicu ograđenu suhozidima i na kojoj je vodovodni priključak, a fotografije u prilogu prikazuju stanje predmetne nekretnine na dan očevida.

33.Pregledom dopune vještva utvrđeno je sudski vještak Zvonimir Rubić ovlašteni daje skicu i opis vještva Lik-GHIJG-je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u posjedovnom listu br.171 Ureda za katastarsko geodetske poslove u Splitu, površine 61 m2.Lik-IJKLI-je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u posjedovnom listu br.171 Ureda za katastarsko geodetske poslove u Splitu, površine 129 m2. Predmetne č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi predstavljaju jednu cjelinu, oranicu ograđenu suhozidima položenu na lokaciji zvanoj "Trogirica".

34.Tužitelji kao pravni slijednici pok. bake, svog djeda i oca nakon njihove smrti pravo vlasništva su stekli nasljeđivanjem i temeljem pravnog posla (kupnja od tetke) sve temeljem čl.128 i 115 ZV-a stoga tužiteljima pripada pravo na posjed.

35.Kada se analiziraju iskazi stranaka i svjedoka i priložene dokumentacije tuženi tijekom postupka nisu dokazali osnovanost tužbenih navoda primjenom prava o teretu dokazivanja iz čl.219 st.1 i čl.221. a ZPP-a protutužbeni zahtjev je valjalo odbiti kao neosnovan. Sud u cijelosti prihvaća iskaze stranaka i svjedoka koji su o predmetnim relevantnim okolnostima sukladno iskazivali, pok. prednik stranaka za života nisu sačinili Ugovor o diobi, obzirom na činjeničnu osnovu tužbe i navode iznesene tijekom postupka kojim tužitelj opravdava svoj zahtjev na utvrđenje da je za života ostavitelji raspolagali svojom imovinom nisu dokazali da postoji sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine u pismenom obliku, tužitelj upućuje na primjenu odredaba koje uređuju osnažuju (konvalidaciju ugovora) kojem nedostaje potreban oblik čl.254 st.2 ZN.

36.Sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine za života ne može konvalidirati iako je izvršen ukoliko nije sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca, te kao takav nije pravno valjan i ne proizvodi pravne učinke. treba primijeniti odredbu čl.294 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05., dalje ZOO) kojom se uređuje ustupanje i raspodjela imovine za života Tuženi nisu dokazali da je ostavitelj raspolagao imovinom za života, odnosno nije dokazao ustup i raspodjelu imovine u pismenom obliku, sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine koji nije sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suca ne može konvalidirati iako je izvršen, stoga je odlučeno kao u izreci. .Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st. 2 ZPP-a.

U Splitu, 03. ožujka 2026 godine

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

1 2

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (Članak 348 ZPP-a). Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335 ZPP-a).

DNA:

-pun. tužitelja,

-pun. tuženika,

-u spis,