K-965/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu dr.sc. Miji Galiotu kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Martine Banovac kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenice BG, zbog kaznenog djela iz čl. 236. st. 2. i dr. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18, 126/19, 126/19, 84/21, 114/22 - u daljnjem tekstu: KZ/11), na raspravi održanoj u nazočnosti okrivljenika osobno i zamjenice ODO Split KG te nakon objave odluke dana 03. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENA: BG OIB: [osobni identifikacijski broj], kćeri pok. VG i OG, djevojački B, rođene **.**.1965. u [adresa], Republika Srbija, s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], Republika Srbija, te s prijavljenim boravištem na adresi u [adresa], državljanke Republike Hrvatske i Republike Srbije, domaćice i pomoćne radnice u kuhinji, zaposlene u Makarskoj u Reostranu "Herc" s mjesečnim primanjima od oko 2.000,00 eura, udane, majke troje punoljetne djece, sa završenom srednjom školom, srednjeg imovnog stanja, neodlikovane,

k r i v a  j e

što je početkom travnja 2019. godine u Splitu, u nakani da se neosnovano da je 24. srpnja 2020. u Supetru, svjesna da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, uz ime FG kao vlasnika nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], vrijedne oko 200.000,00 eura, nije upisan njegov OIB niti drugi osobni podaci, u nakani da se znatno nepripadno materijalno okoristi i upiše se umjesto njega u zemljišnim knjigama kao vlasnica te nekretnine, nakon što je u tu svrhu od neidentificirane osobe pribavila nevjerodostojni „Ugovor o darovanju nekretnina“ (dalje: Ugovor) datiran na 7. studenoga 2019. u kojem su na mjestu za daroprimatelja upisani njezini osobni podaci, a na mjestu za darodavatelja ime FG i njegov OIB: [osobni identifikacijski broj], te neistinito upisano da joj je spomenutu nekretninu darovao taj muškarac čiji je potpis na Ugovoru falsificiran, koji Ugovor je opskrbljen i neautentičnim štambiljem ovjere potpisa u kojem je neistinito navedeno da je javna bilježnica Jasna Štefčić u Zagrebu 7. studenoga 2019. pod brojem ovjere OV- 3699/19 potvrdila da je u njezinoj nazočnosti FG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlastoručno potpisao taj Ugovor i da je njegov potpis istinit, koji štambilj sadržava imitaciju njezinog potpisa i službenog pečata, znajući da taj drugi muškarac iz Ugovora ima isto osobno ime kao i upisani knjižni vlasnik spomenute nekretnine FG (OIB: [osobni identifikacijski broj]), Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Stalnoj službi u Supetru, podnijela Prijedlog za upis prava vlasništva na svoje ime na predmetnoj nekretnini, uz koji je priložila nevjerodostojni Ugovor i presliku svoje osobne iskaznice, s tim da taj upis u zemljišnim knjigama nije proveden,

dakle, s ciljem da sebi pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist i dovede nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga navede da na štetu tuđe imovine nešto učini, poduzela radnju koja neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela prijevare, zatim lažnu ispravu nabavila radi uporabe i uporabila je kao pravu, te lažnu ispravu nabavila radi uporabe i uporabila je kao pravu, a kazneno djelo počinila je glede javne isprave,

čime je u stjecaju počinila tri kaznena djela, i to jedno kazneno djelo protiv imovine

– prijevarom u pokušaju – djelo opisano po članku 236. stavku 1. i 2. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, dalje: KZ/11), a kažnjivo po članku 236. stavku 2. KZ/11 i dva kaznena djela krivotvorenja, od čega jedno kazneno djelo krivotvorenja isprave opisano i kažnjivo po članku 278. stavku 1. KZ/11 i jedno kazneno djelo krivotvorenja isprave opisano i kažnjivo po članku 278. stavku 1. i 3. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

Temeljem odredbe članka 236. stavak 2., članka 278. stavak 1. i članka 278. stavka 1. i 3. KZ / 11 okrivljena BG se za svako od kaznenih djela opisana pod točkom izreke

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD po 6 (šest) MJESECI

Temeljem članka 51. Kaznenog zakona/11

i z r i č e s e

jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

Temeljem odredbe čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) izriče se

UVJETNA OSUDA

te kazna zatvora na koju je okrivljena osuđena, neće se izvršiti ukoliko ista u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

Temeljem odredbe članka 79. stavak 1. KZ/11 od okrivljenice BG oduzima se "ugovor o darovanju nekretnine" datiran na 7. studenog 2019.

Temeljem odredbe članka 148. stavka 1. i članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08 dužna je okrivljena na ime troškova kaznenog postupka naknaditi iznos od 1.990,00 eura, od čega iznos od 1.790,00 eura predstavlja trošak grafološkog vještačenja, a iznos od 200,00 eura na osnovu sudskog paušala.

Obrazloženje:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj: KO-DO-1/2022 od 3. siječnja 2022. protiv okrivljene zbog tri kaznena djela, i to jedno kazneno djelo protiv imovine – prijevarom u pokušaju – djelo opisano po članku 236. stavku 1. i 2. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, dalje: KZ/11), a kažnjivo po članku 236. stavku 2. KZ/11 i dva kaznena djela krivotvorenja, od čega jedno kazneno djelo krivotvorenja isprave opisano i kažnjivo po članku 278. stavku 1. KZ/11 i jedno kazneno djelo krivotvorenja isprave opisano i kažnjivo po članku 278. stavku 1. i 3. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

2. Pozvana da se izjasni o tome kakav stav zauzima spram navoda iz optužnog akta, okrivljena je navela kako se ne smatra krivom.

3. Iznoseći svoju obranu okrivljenik je u bitnome navela da ne poznaje FG. Nikada nije bila u Postirama, a iz Donjeg Humca je njezina majka i tamo ima rodbine. U Humcu je zadnji put bila prije dvije godine. Nikome nije davala svoju osobnu iskaznicu, samo ju je jednom fotokopirala kad je slala dokumente poštom na [adresa], a slala ih je u korčulanski katastar da se na nju i brata uknjiži dio stana koji su dobili ostavinskom raspravom od pokojnog oca. Taj dokument za korčulanski katastar poslala je iz Rijeke, i to iz jedne poštice, i za sebe i za brata. Upitana je li bila na području Zagreba, odgovorila je da jest „svako malo“, a zadnji put ondje je bila u studenome 2020. Često ide u Zagreb jer su joj tamo djeca, ima četvero unučadi. Oni žive na [adresa]. Ne poznaje osobu po imenu Jasna Štefčić iz Zagreba. Na području Zagreba nikad nije bila u uredu javnog bilježnika, a na [adresa] jest. Na [adresa] je zadnji put bila prije oko 2 godine. U odnosu na predočenu pouku o pravima, kazala je da s time nema nikakve veze. Također je opovrgnula izvršenje kaznenih djela. Navela je da živi u [adresa] i da je svako malo dolazila u Hrvatsku. Prošle godine kad je počela „korona“, one noći kad je proglašeno izvanredno stanje, došla je u Zagreb kako bi pomogla svojoj kćeri koja ima četvero djece. Na području Hrvatske ostala je 8 ili 9 mjeseci. Prvo je bila u Zagrebu, a krajem srpnja ili početkom kolovoza 2020. pronašla je posao na Krku u restoranu Rivijera i tamo je radila mjesec dana. Nakon „lockdowna“ vratila se kući u [adresa]. Njezina kći EG je udana. U njihovom stanu u [adresa] je stalno „prometno“ jer zet ĐG ima veliko društvo i njezini dokumenti – osobna iskaznica i putovnica – su u svakom trenutku bili u tom stanu. Pojasnila je da je njezin zet koji je tada taksirao imao svoje veliko društvo pa su ljudi dolazili i odlazili, dodajući kod toga da je njezina kći u istom ovom problemu kao i ona. U kćerinom stanu boravila je 8 mjeseci počevši od ožujka 2020., a u listopadu ili studenome 2020. ponovno se vratila u Zagreb. Kad je posljednji put dolazila u Hrvatsku, na granici su je izveli iz kombija i rekli joj o čemu se radi, pomislila je da je neka greška u pitanju. Poslije, kad joj je policija pročitala što joj se stavlja na teret, bila je šokirana. Ona s time nema nikakve veze. Jedino što nju vezuje uz Brač jest to što joj je majka iz Donjeg Humca, a tamo je posljednji put bila prije oko 3 godine, kad je posjetila barbu i tetu. Kad je vidjela da je u pitanju Brač, bila je šokirana. Jedino što je slala poštom jest prijedlog za upis Katastarskom uredu u Korčuli, i to kako bi se ona i brat uknjižili kao suvlasnici stana u [adresa] na adresi [adresa]. Taj prijedlog poslala je iz Zagreba u vrijeme korone, misli u travnju ili svibnju 2020. Uz prijedlog je priložila sudsko rješenje o nasljeđivanju iza smrti svog oca, fotokopiju bratove putovnice i fotokopiju svoje osobne iskaznice izdanu od strane Policijske postaje Korčula. Od Katastarskog ureda nije dobila odgovor. Inače, nakon očeve smrti, 2019. godine odazvala se pozivu javne bilježnice Ivne Kaliman iz [adresa]. Svoju osobnu iskaznicu nikome nije davala. Koliko se sjeća, fotokopiju osobne iskaznice poslala je samo Katastarskom uredu u Korčuli.

4.Upitana tko je mogao doći u posjed njezine osobne iskaznice bez njezina znanja, odgovorila je da je to mogao biti jedino njezin zet ĐG koji živi u [adresa] na adresi [adresa]. Upitana zašto sumnja na njega, kazala je da na svoju kći ne može sumnjati jer je ona „zagušena“ djecom, ponovivši da je kći u istom problemu kao i ona. Pojasnila je da je prije oko mjesec i pol dana njezina kći imala problem sa suprugom koji voli popiti, pa kad je pozvala policiju, pozvali su je na obavijesni razgovor i tada joj predočili da za njome postoji potjernica jer ju se dovodi u vezu s nekom uknjižbom koja na svu sreću nije prošla. Njezina kći trenutno stanuje u [adresa] jer je napustila supruga. Upitana na osnovi čega „svoj i kćerin problem“ dovodi u vezu sa svojim zetom, kazala je da je kod njega stalno bilo „prometno“, stalno su mu u stan dolazili neki njoj nepoznati ljudi s kojima je vodio poslovne razgovore, a kojima ona i kći nisu prisustvovale. Upitana zašto bi to bilo u vezi s inkriminiranim događajima, kazala je da joj to sliči samo na njezinog zeta i njegove prijatelje. Kazala je da u Zagrebu jedino poznaje svog zeta i bivšeg stanodavca njezine kćeri. Upitana kako je njezin zet mogao doći u posjed njezine osobne iskaznice, navela je da je njezin novčanik bio u torbi koja je bila u stanu, a torbu s novčanikom nije nosila sa sobom kad bi odlazila s djecom u šetnju. Sa zetom je do ovog slučaja, prije nego što ju je policija zaustavila na granici, bila u savršenom odnosu. Čim je puštena nazvala je zeta koji joj je rekao da on s time nema veze. Zet je tražio od nje da mu preda CD o njezinom ispitivanju u policiji na granici, što je ona odbila. Odmah je posumnjala da to nisu čista posla i da on ima neke veze s time. Zet ju je pitao što je bilo u policiji, ali nije mu više davala informacije. U daljnjoj obrani je navela da joj je zet prvi pao napamet kad ju je na granici zaustavila policija, zato što je s njime nekoliko puta imala sukobe jer on jedno vrijeme uopće nije radio, a imaju četvero djece, pa ih je ona novčano pomagala. Izjasnila se da joj ništa ne znače imena FG i Jasna Štefčić. U daljnjoj obrani je kazala da s kaznenim djelima koja joj se stavljaju na teret nema nikakve veze, dodajući da ne zna koliko će to biti teško dokazati i da, „ako je to pokušano u katastru, da se ona morala negdje potpisati, a ona se nigdje nije potpisala“. Nakon što su joj predočene isprave pod nazivom „Prijedlog za upis prava vlasništva“, datiran na 21. srpnja 2020. i „Ugovor o darovanju nekretnina“, datiran na 7. studenoga 2019. (na listovima 6-9 spisa), kazala je da se na tim ispravama ne nalazi njezin potpis. Nakon što joj je predočena preslika omotnice na kojoj je na mjestu predviđenom za primatelja ispisano „Općinski sud Supetar, ZK Odjel…“, a na poleđini omotnice njezino ime s adresom (na listovima 29-30 spisa), izjasnila se da to nije njezin rukopis. Okrivljenica je navela da Zemljišnoknjižnom odjelu Suda, Stalnoj službi u Supetru nikada nije slala bilo kakvu dokumentaciju. Od identifikacijskih isprava ima samo hrvatsku osobnu iskaznicu i srpsku putovnicu. Upitana kako objašnjava da je netko naznačio nju kao predlagatelja upisa, odnosno kao daroprimca ove nekretnine i podnio Sudu u Supetru prijedlog da se ona umjesto FG uknjiži kao vlasnica predmetne nekretnine, rekla je da ne zna kako nekome takvo nešto može pasti napamet. Dodala je da kad je pročitala OIB [osobni identifikacijski broj]ove i kad je vidjela da se oni ne poklapaju po skoro nijednom broju, nije joj bilo jasno kako je netko mogao biti toliko glup i da navede bilo koga za takvu stvar.Na glavnoj raspravi je navela kako u cijelosti ostaje pri svojoj dosadašnjoj raspravi.

5. U dokazne svrhe pregledani su i pročitani izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Supetar od 24. rujna 2020. za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], (list 5 spisa), "Prijedlog za upis prava vlasništva" predlagateljice BG od 21. srpnja 2020., u preslici (list 6 spisa), neautentični "Ugovor o darovanju nekretnina" od 7. studenoga 2019., u preslici (listovi 7-9 spisa), preslika osobne iskaznice BG (listovi 10-11; 61 spisa), Zemljišno-knjižna molba FG (JMBG: [jedinstveni matični broj građana]) od 31. kolovoza 2005. (list 12 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen 10. kolovoza 2004. između RG kao prodavatelja i FG (JMBG: [jedinstveni matični broj građana]) kao kupca (listovi 13-15 spisa), preslike putovnica oštećenika FG (JMBG: [jedinstveni matični broj građana], rođ. **.**.1980.) (listovi 16; 19 spisa), Podnesak stvarnog vlasnika nekretnine oštećenika FG (listovi 24-25 spisa), Prijedlog oštećenika FG podnesen Općinskom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Supetru kojim traži upis osobnih podataka (list 26 spisa), preslika omotnice dostavljene Općinskom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Supetru (listovi 29-30 spisa), Očitovanje javnog bilježnika Jasne Štefčić iz Zagreba od 12. siječnja 2021. (list 31 spisa), zapisnik Policijske uprave vukovarsko- srijemske, Službe kriminalističke policije o ispitivanju osumnjičene BG sukladno članku 208.a ZKP/08 od 3. travnja 2021. s audio-video snimkom (listovi 34-38 spisa), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenu BG (list 51, 108 spisa), izvornik kartona izdane osobne iskaznice za okrivljenu BG (omot 64 spisa), preslika omota spisa Općinskog suda u Supetru broj: Z-2085/05 i zemljišno- knjižne molbe oštećenika FG od 31. kolovoza 2005. (listovi 73-74 spisa),preslika omota spisa Općinskog suda u Splitu broj: Z-22534/20 i rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru broj: Z-22534/20 od 10. veljače 2021. (listovi 75-76 spisa), zemljišno-knjižni spis Općinskog suda u Splitu broj: Z- 22534/20 formiran po prijedlogu okrivljene BG od 21. srpnja 2020., u izvorniku (omot 77 spisa), preslika omota spisa Općinskog suda u Splitu broj: Z- 29523/20 i rješenja tog suda, Stalne službe u Supetru broj: Z-29523/20 od 17. ožujka 2021. (listovi 78-79 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje ČG od 24. rujna 2021. (listovi 84-85 spisa), izvornik kartona izdane putovnice i osobne iskaznice za FG OIB: [osobni identifikacijski broj] (omot 87 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje DG od 30. rujna 2021. (listovi 94-95 spisa).

6.Svjedokinja ČG navela je da ju je u rujnu prošle godine (2020.) FG (rođ. **.**.1980.), koji živi i radi u Saveznoj Republici Njemačkoj, opunomoćio da u njegovo ime i za njegov račun poduzme sve potrebne pravne radnje kako bi zaštitila njegovo pravo vlasništva na zemljišnoj parceli u Postirama na otoku Braču jer da netko pokušava prijevarno steći vlasništvo te parcele. FG je prethodno angažirao AG da izvrši pregled njegove parcele i pripremi potrebnu dokumentaciju za gradnju kuće. AG je provjeravajući stanje u zemljišnim knjigama otkrio da je Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru zaprimio prijedlog za upis promjene prava vlasništva s imena njezine stranke FG u korist BG. Inače, taj prijedlog za upis promjene prava vlasništva poziva se na Ugovor o darovanju predmetne parcele kojeg bi sklopili FG, kao darovatelj i BG, kao daroprimac. Njezina stranka FG izvijestio ju je da nikome nije darovao svoju parcelu u Postirama i da prvi put čuje za osobu po imenu BG. Tim povodom ona je 25. rujna 2020. Općinskom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Supetru, Zemljišnoknjižnom odjelu uputila prijedlog za upis osobnih podataka tražeći od suda da u zemljišnim knjigama u kojima je njezina stranka FG već upisana kao vlasnik predmetne nekretnine dopuni knjižni upis na način da se uz njegovo osobno ime upišu i njegovi drugi osobni podaci, i to OIB, JMBG, datum rođenja i adresa stanovanja. Sud je u povodu tog prijedloga u ožujku 2021. donio rješenje kojim je dopustio upis navedenih podataka u zemljišnim knjigama u pogledu predmetne parcele. Nekoliko dana nakon što je sudu dostavila taj prijedlog, tom sudu podnijela je i „Podnesak stvarnog vlasnika nekretnine“ u kojem je upozorila sud da se radi o prijevarnom postupanju BG i FG, inače muškarca koji ima isto osobno ime kao i njezina stranka, te da je protiv tih osoba podnesena kaznena prijava zbog prijevare i krivotvorenja isprave. Predložila je da zemljišnoknjižni odjel odbaci prijedlog BG za upisom promjene prava vlasništva. Općinski sud u Splitu odbio je prijedlog BG za uknjižbu prava vlasništva glede predmetne parcele i time je spriječena štetna posljedica koja je mogla nastupiti za njezinu stranku. Navedene podneske koje je dostavila zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru ranije je predala policiji.

7.Svjedokinja DG, voditeljica zemljišne knjige u Stalnoj službi u Supetru Općinskog suda u Splitu, navela je da ju je prije nekoliko mjeseci, moguće da je to bilo prošle godine ili početkom 2021. godine, kolega IG obavijestio da je zadužen jednim zemljišnoknjižnim predmetom u kojem je zaprimljen prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, a da ga je odvjetnica ČG koja zastupa stvarnog vlasnika nekretnine upozorila da protustranka tog prijedloga nije upisani knjižni vlasnik nekretnine, nego osoba koja ima isto osobno ime kao i on. Bila je sretna kad joj je kolega rekao za to upozorenje odvjetnice jer bi se u protivnom, da im ona nije skrenula pozornost na tu nepodudarnost, predložena uknjižba zasigurno provela. Kolega IG joj je donio na uvid taj spis i pokazao joj je sporni prijedlog za uknjižbu prava vlasništva. Ostalo joj je u sjećanju prezime FG koje se odnosi na protustranku tog prijedloga, a u tom spisu bio je priložen izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu koji se uvijek pribavi na dan zaprimanja knjižnog prijedloga. Kad je pročitala sadržaj prijedloga za uknjižbu i njemu priloženi ugovor na kojem se taj prijedlog temelji i usporedila ih s podacima iz izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, vidjela je da se osobno ime upisanog vlasnika nekretnine podudara s osobnim imenom protustranke prijedloga. U spomenutom izvatku izzemljišne knjige uz ime i prezime knjižnog vlasnika nisu bili naznačeni njegovi drugi osobni podaci. Kolegu IG, inače zemljišnoknjižnog referenta uputila je da izradi nacrt odbijajućeg rješenja. Sporni prijedlog za uknjižbu je odbijen, a od kolege IG saznala je da im je odvjetnica ČG podnijela prijedlog za dopunom osobnih podataka koji se odnose na knjižnog vlasnika predmetne nekretnine. Svjedokinja je pojasnila da kad zaprime prijedlog za neki knjižni upis, da u zemljišnoknjižnom odjelu samo provjeravaju odgovara li osobno ime protivnika odnosno protustranke upisa osobnom imenu nositelja knjižnog prava u zemljišnoj knjizi. Budući da su zaduženi velikim brojem predmeta nemaju vremena svaki put pregledavati isprave na temelju kojih je nositelj knjižnih prava upisan u zemljišnoj knjizi, a u kojim ispravama su moguće naznačeni osobni podaci nositelja knjižnog prava. Kod starijih knjižnih upisa ni pregledom zbirke isprave ne mogu doći do osobnih podataka nositelja knjižnog prava jer se ranije ti podaci nisu ni naznačivali u ispravama o prijenosu stvarnih prava, već samo ime i prezime i eventualno mjesto boravišta. Jedino u situacijama u kojima odmah uoče nepodudarnost između osobnog imena protustranke prijedloga knjižnog upisa i knjižnog nositelja stvarnog prava tada uzimaju zbirku isprava i pomoću podataka iz tih isprava pokušavaju utvrditi je li riječ o istoj osobi i je li prijedlog osnovan. Pod pojmom protustranka prijedloga podrazumijeva se osoba koja je primjerice u ugovoru o darovanju ili u ugovoru o kupoprodaji, koji je priložen uz prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, naznačena kao darovatelj odnosno kao prodavatelj. Da bi se uknjižba prava vlasništva mogla provesti u zemljišnim knjigama protustranka upisa mora biti ujedno i knjižni nositelj vlasništva u zemljišnim knjigama. Nakon što je svjedokinji predočen "Prijedlog za upis prava vlasništva" BG od 21. srpnja 2020. i njemu priloženi "Ugovor o darovanju nekretnina" od 7. studenoga 2019. (na listovima 6 do 9 spisa), navela je da su upravo to isprave koje joj je kolega IG predočio. Svjedokinja je kazala da bi protustranka predloženog upisa bio darodavatelj FG za kojeg je u ugovoru naznačeno da je iz Zagreba, na adresi [adresa]. Kako je u štambilju ovjere koji je otisnut na tom ugovoru naznačen upravo taj muškarac te njegov OIB, svjedokinja je navela da je ona kojim slučajem dobila ovaj Prijedlog u rad, da bi sigurno donijela rješenje kojim se dopušta uknjižba, odnosno bila bi realizirana prijevara u vezi s ovom nekretninom.

8.Na temelju sadržaja optužnice i priloženih dokaza, krivnja okrivljene proizlazi iz međusobno podudarnih i logičnih povezanih isprava te iskaza svjedoka, koji se međusobno nadopunjuju i isključuju obranu okrivljene kao nevjerodostojnu i konstruiranu.

8.1.Izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu čes.zem. 1221/65, ZU 1135 k. o. [katastarska općina], jasno potvrđuje da je vlasnik predmetne nekretnine bio upisan FG, bez drugih identifikacijskih podataka u trenutku podnošenja prijedloga za upis, što je okrivljenoj omogućilo manipulaciju identitetom i pokretanje postupka uknjižbe na svoje ime. Taj podatak je ključan jer se upravo na toj "praznini" u evidenciji temelji cijeli protupravni plan.

9.Prijedlog za upis prava vlasništva od 21. srpnja 2020. koji je podnijela okrivljena BG, sadržajno i formalno povezuje nju s pokušajem uknjižbe, a osobito jer je u njega priložen sporni "ugovor o darovanju nekretnina" od 7. studenog 2019. te preslik njezine osobne iskaznice. Time je nedvojbeno utvrđeno da je upravo okrivljena bila inicijator i korisnik postupka upisa.

10.Ključni dokaz predstavlja upravo navedeni "ugovor o darovanju" , za koji je utvrđeno da je krivotvoren. Iz očitovanja javne bilježnice Jasne Stefić proizlazi da ugovor nije ovjeren u njezinom uredu, niti postoji u upisniku ovjera, čime otpada svaka mogućnost njegove autentičnosti. Nadalje, policijska provjera utvrdila je da je osobna iskaznica čiji je broj naveden u ovjeri, izdana trećoj osobi, a ne FG, što dodatno potvrđuje da je ugovor izrađen s neistinitim podacima i krivotvorenim identitetom darovatelja.

11.Iskaz svjedokinje ČG dodatno potvrđuje da stvarni vlasnik FG nikada nije darovao nekretninu, već je naprotiv, reagirao čim je saznao za pokušaj uknjižbe i poduzeo pravne radnje radi zaštite svog vlasništva. Njezin iskaz je logičan, uvjerljiv i u potpunosti sukladan zemljišnoknjižnoj dokumentaciji i podnescima koje je stvarni vlasnik podnio sudu.

12.Iskaz svjedokinje DG kao voditeljice ZK Odjela posebno je važan jer potvrđuje tijek postupka i način na koji je prijedlog zaprimljen i obrađen. Ona jasno navodi da zemljišnoknjižni sud postupa po formalnoj ispravnosti prijedloga i priloženih isprava, što znači da je upravo krivotvorena dokumentacija bila temelj pokušaja upisa. Njezin iskaz potvrđuje da je prijedlog bio formalno podoban, ali materijalno neistinit čime se razotkriva način izvršenja kaznenog djela.

13.S druge strane, obrana okrivljene u kojoj negira poznavanje FG i tvrdi da nema veze s predmetnim ugovorom, u suprotnosti je s materijalnim dokazima. Naime, upravo njezini osobni podaci i preslik osobne iskaznice, korišteni su u postupku uknjižbe, a prijedlog za upis je podnesen u njezino ime i njezinu korist. Takva kombinacija činjenica ne može se objasniti slučajnošću ili radnjom treće osobe bez njenog znanja, osobito, imajući u vidu da je riječ o pravnom poslu kojim se stječe vrijednosna nekretnina.

13.1.Dodatno, nelogičnosti u obrani okrivljene, proizlaze iz njezinih vlastitih iskaza, gdje navodi da je slala dokumentaciju katastru, da je bila uključena u postupke vezane uz nekretnine na [adresa] te da su njezini osobni dokumenti bili dostupni drugim osobama. Time sama potvrđuje da je imala aktivnu ulogu u radnjama koje su prethodile pokušaju uknjižbe, a njezino nastojanje da odgovornost prebaci na treće osobe, ostaje bez ikakve konkretne potvrde u dokazima.

14.Usporedbom iskaza svjedoka i obrane okrivljene sa pisanim dokazima proizlazi jasan zaključak dok su iskazi svjedoka međusobno suglasni, logični i potkrijepljeni dokumentacijom, obrana okrivljene je nedosljedna, proturječna i suprotna objektivnim dokazima, upravo ta podudarnost materijalnih dokaza i svjedočkih iskaza uz istodobnu nevjerodostojnost obrane, čini zatvoreni dokazni kruh, iz kojeg nedvojbeno proizlazi daje okrivljena svjesno i s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi poduzela radnje krivotvorenja isprave i pokušaj prijevare uknjižbom prava vlasništva na tuđoj nekretnini.

15.Stoga, sud nalazi dokazanim da je okrivljena ostvarila obilježja kaznenog djela prijevare u pokušaju u stjecaju s kaznenim djelom krivotvorenja isprava, jer je koristeći krivotvoreni ugovor i neistinite podatke pokušala dovesti sud u zabludu i ostvariti upis prava vlasništva na svoju korist, iako do upisa nije došlo, pa je djelo ostalo u pokušaju.

Slijedom svega navedenog sud zaključuje da je okrivljena postupala s izravnom namjerom jer je bila svjesna svih bitnih obilježja djela i htjela njihovo ostvarenje, odnosno, htjela je uporabom krivotvorene isprave dovesti sud u zabludu i na taj način steći pravo vlasništva na tuđoj nekretnini.

16.Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kaznene sankcije, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu na izbor kazne vodeći računa o stupnju krivnje, jačini ugrožavanja zaštićenog dobra i svrsi kažnjavanja.

17.Kao olakotne okolnosti sud je uzeo u obzir da okrivljena do sada nije kazneno osuđivana, da se radilo o osobi srednje životne dobi, obiteljsko situiranoj, majci troje djece, čime je njezina obiteljska i osobna situacija stabilna. Sud je također imao u vidu da kazneno djelo nije dovršeno, već je ostalo u pokušaju budući da do stvarne uknjižbe prava vlasništva nije došlo, čime štetna posljedica nije nastupila u punom opsegu. Okrivljena je tijekom postupka iznijela obranu, sudjelovala na raspravi što ukazuje na određenu procesnu suradnju, iako njena obrana nije prihvaćena kao vjerodostojna. Kao olakotno sud cijeni i protok vremena od počinjenja kaznenog djela do donošenja presude.

17.1.S druge strane, kao otegotne okolnosti, sud je cijenio način počinjenja kaznenog djela što ukazuje na viši stupanj kriminalne volje i upornosti, jer je okrivljena poduzela više povezanih radnji, radi ostvarenja cilja uključujući pribavljanje i uporabu krivotvorene isprave, podnošenje prijedloga za upis i korištenje tuđih osobnih podataka. Posebno otegotnim sud nalazi činjenicu da se radilo o pokušaju pribavljanja znatne imovinske koristi obzirom na vrijednost nekretnine.

18.Sud je nakon što je utvrdio postojanje svih bitnih obilježja kaznenih djela, krivnju okrivljene, pristupio odmjeravanju kazne, imajući u vidu sve prethodno izložene olakotne i otegotne okolnosti, za svako pojedino kazneno djelo, sud je okrivljenoj utvrdio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, ocjenjujući da takva kazna pojedinačno odgovara težini svakog djela i stupnju njezine krivnje, potom je, primijenio pravilo u stjecaju i izrekao joj kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, nalazeći da takva jedinstvena kazna predstavlja primjerenu cjelovitu reakciju na ukupnost protupravnost postupanja okrivljene. Međutim, cijeneći osobu okrivljene, njezinu dosadašnju neosuđivanost, činjenicu da kazneno djelo nije dovršeno te da se svrha kažnjavanja može ostvariti i bez izvršenja kazne zatvora, sud je zaključio da nije nužno da se izrečena kazna izvrši. Stoga je na temelju zakonske odredbe izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, uvjetno odgođena na rok kušnje od tri godine.

19.Sud drži da se samim izricanjem uvjetne osude u dovoljnoj mjeri će utjecati na okrivljenu da ubuduće ne čini kaznena djela, kao i na druge, da poštuju pravni poredak, te da će se time ostvariti svrha kažnjavanja kroz specijalnu i generalnu prevenciju.

20.Temeljem odredbe članka 79. stavak 1. KZ/11 od okrivljenice BG oduzet je "ugovor o darovanju nekretnine" datiran na 7. studenog 2019.

21.Temeljem odredbe članka 148. stavka 1. i članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08 sud je obvezao okrivljenu na ime troškova kaznenog postupka naknaditi iznos od 1.990,00 eura, od čega iznos od 1.790,00 eura predstavlja trošak grafološkog vještačenja, a iznos od 200,00 eura na osnovu sudskog paušala.

U Splitu, 3. ožujka 2026.

S U D A C

dr. sc. Mijo Galiot

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o istoj odlučuje Županijski sud u Splitu.

DNA:

- okrivljenoj

- ODO u Splitu

- oštećeniku po pravomoćnosti

- u spis