Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-1686/2025-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv protustranke UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Ani Tošev, odvjetnici u Zagrebu, uz sudjelovanje maloljetnog djeteta CŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2020. u [adresa], zastupane po posebnoj skrbnici ŽŠ iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Gornji Grad-Medveščak, radi odlučivanja o prijedlogu o ostvarivanju osobnih odnosa pod nadzorom, nakon održanog ročišta, 3. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Mijenja se izreka Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-2678/2024-5 od 10. veljače 2025. u dijelu kojim je određen način ostvarivanja osobnih odnosa protustranke s maloljetnim djetetom, na način da ista glasi:

I. Osobni odnosi maloljetne CŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s protustrankom UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Gornji Grad-Medveščak i to svake srijede od 17,00 sati do 19,00 sati, na javnoj površini ili drugom mjestu prikladnom za dijete, u dogovoru roditelja I voditelja mjere nadzora.

II. Mjera iz točke I. izreke ovoga rješenja određuje se u trajanju od tri mjeseca, računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Gornji Grad- Medevščak imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa protustranke s maloljetnim djetetom.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi ostvarivanja osobnih odnosa protustranke s djetetom pod nadzorom, u skladu s odredbom čl. 124. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023).

1.1. U svojem prijedlogu predlagateljica u bitnome navodi da je protiv protustranke podnesena kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje i kaznenog djela povrede djetetovih prava temeljem kojih je izrečena protustranci i mjera opreza zabrane približavanja predlagateljici i uspostavljanja ili održavanja veze s njom na razdaljini od 100 metara niti s njom ostvarivati izravnu ili neizravnu vezu putem mobilnog uređaja, telefona, e-maila i društvenih mreža.

1.2. Ističe da su mjere opreza izrečene i u odnosu na maloljetno dijete i da je potrebno radi zaštite dobrobiti djeteta osigurati prvotno ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom jer je dijete svjedočilo nasilju u obitelji i ugrožavanju svojih prava i sigurnosti od strane oca te postoji bojazan da bi kontakti bez nadzora mogli ugroziti dobrobit i emocionalnu stabilnost djeteta.

1.3. Slijedom navedenoga, predlaže se donošenje mjere kojom će se protustranci odrediti ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom i to prva dva susreta u Obiteljskom Centru, a kasnije kako je predložio Hrvatski zavod za socijalni rad- Područni ured Gornji Grad – Medveščak.

2. U svojem odgovoru na prijedlog protustranka ističe da je 6. srpnja 2025. u alkoholiziranom stanju verbalno prijetio bivšoj supruzi što je kod nje izazvalo strah i zbog toga se kaje.

2.1. Osporava da je dijete nazočilo svađi njega i sadašnje partnerice te dodaje da je zvao predlagateljicu da dođe po dijete kad je počela svađa i koja je to u početku odbila. Protivi se prijedlogu predlagateljice jer ističe da je predlagateljica uvijek opstruirala sve njegove pokušaja viđanja s djetetom, te navodi da dijete kod njega nije ugroženo.

2.2. Ako bi se usvojio prijedlog, predlaže da se odredi ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom u Karlovcu jer ovisi o javnom prijevozu.

3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak od 7. listopada 2025. maloljetnom djetetu imenovana je posebna skrbnica u osobi ŽŠ iz Centra za posebno skrbništvo.

4. U svojem podnesku od 20. studenog 2025. posebna skrbnica ističe da ako bi stranke u daljnjem tijeku postupka postigle sporazum o sadržajima roditeljske skrbi, bila bi suglasna sa sporazumom sukladno temeljnom načelu Obiteljskog zakona koje propisuje da roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost skrbiti se o djetetu i njegovoj imovini, a da državna tijela interveniraju samo u slučaju potrebe (čl. 6. Obiteljskog zakona, „Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), te također imajući u vidu presumpciju najboljeg interesa kada su roditelji suglasni u ostvarivanju roditeljske skrbi.

4.1. Nakon provedenog dokaznog postupka, posebna skrbnica je navela da je suglasna s mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak te predlaže da se donese predložena mjera jer je ista u interesu maloljetnog djeteta posebice da počne ostvarivati kontakte s ocem kojeg nije vidjela šest mjeseci.

5. Sud je tijekom ovog postupka izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja je priložena spisu i to uvid u zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak od 14. srpnja 2025. (list 11-12 spisa), Rješenje Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu posl.br. KPz-DO-370/2025 od 9. srpnja 2025. (list 13-16 i 30-33 i 57-60 spisa), Rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Kir-2057/2025 od 7. kolovoza 2025. (list 17-19 i 34-36 spisa), zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak od 14. srpnja 2025. (list 28-29 spisa), elektronički zapis iz matice rođenih za maloljetno dijete od 6. ožujka 2025. (list 37 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak od 10. rujna 2025. (list 40-42 spisa), ispis korespodencije dostavljen po protustranci (list 66- 107 spisa), mišljenje i prijedlog stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak Klasa: 551-03/25-01/349, Urbroj: 139-118- 03-03-25-12 od 5. siječnja 2026. (list 123-130 spisa), korespodenciju dostavljenu po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu Gornji Grad – Medveščak (list 135-216 spisa), dokumentaciju dostavljenu po predlagateljici (list 221-281 spisa), izvršen je uvid u spis ovoga suda R1 Ob-2678/2024, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

5.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 24. Studenog 2025. (list 113-117 spisa) izveden je dokaz saslušanja stranaka.

5.2. S obzirom na to da stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, raspravljanje je dovršeno utvrđeno je da je dokazni postupak dovršen.

6. Sud je izvedene dokaze ocijenio u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023) u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023) te je utvrdio da je prijedlog predlagateljice djelomično osnovan.

7. Uvidom elektronički zapis iz matice rođenih za maloljetno dijete od 6. ožujka 2025. (list 37 spisa), utvrđeno je da su kao roditelji maloljetnog djeteta upisane ovdje stranke.

8. Uvidom u spis predmeta Općinskog građanskog suda u Bjelovaru posl.br. R1 Ob-2678/2024 utvrđeno je da se vodio postupak između stranaka radi odobravanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.

8.2. U predmetu je doneseno rješenje posl.br. R1 Ob-2678/2024-5 od 10. veljače 2025. kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 28. siječnja 2025.

9. Uvidom u priloženu dokumentaciju i to zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak od 14. srpnja 2025. (list 11-12 spisa), Rješenje Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu posl.br. KPz -DO- 370/2025 od 9. srpnja 2025. (list 13-16 i 30-33 i 57-60 spisa), Rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Kir-2057/2025 od 7. kolovoza 2025. (list 17-19 i 34-36 spisa), zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak od 14. srpnja 2025. (list 28-29 spisa), ispis korespodencije dostavljen po protustranci (list 66-107 spisa), korespodenciju dostavljenu po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu Gornji Grad – Medveščak (list 135-216 spisa), dokumentaciju dostavljenu po predlagateljici (list 221-281 spisa), utvrđeno je da su između stranaka teško narušeni odnosi.

9.1. Iz priložene dokumentacije Rješenja Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu posl.br. KPz-DO-370/2025 od 9. srpnja 2025. (list 13-16 i 30- 33 i 57-60 spisa) i Rješenja Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Kir-2057/2025 od 7. kolovoza 2025. (list 17-19 i 34-36 spisa), proizlazi da je protustranci izrečena mjera opreza prema predlagateljici i to zabrane približavanja predlagateljici i uspostavljanja ili održavanja veze s njom na razdaljini od 100 metara niti s njom ostvarivati izravnu ili neizravnu vezu putem mobilnog uređaja, telefona, e-maila i društvenih mreža te je određena i mjera opreza zabrane približavanja djetetu na udaljenost manju od 100 metara te zabrana uspostavljanja i održavanja veze s djetetom.

9.2. U odnosu na izrečene mjere opreza prema djetetu navodi se da se protustranka agresivno ponašala u odnosu na novu partnericu i to u prisutnosti maloljetnog djeteta kada se ono nalazi kod njega na čuvanju te je dijete nakon toga izjavilo predlagateljici da se boji oca. Navedeno potvrđuje i nova partnerica protustranke. Slijedom čega zbog realne opasnosti od počinjenja novog kaznenog djela na štetu djeteta, određene su mjere opreza.

10. Iz mišljenja i prijedloga stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad - Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak Klasa: 551-03/25-01/349, Urbroj: 139-118- 03-03-25-12 od 5. siječnja 2026. (list 123-130 spisa), proizlazi da se roditelji međusobno optužuju, prijavljuju za neprimjereno ponašanje te se opstruiraju odnosi roditelja s djetetom te je utvrđena visoka razina rizika.

10.1. Roditeljima je određena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora and ostvarivanjem skrbi o djetetu u trajanju od šest mjeseci počevši od 1. veljače 2024. Iz završnog izvješća voditelja mjere proizlazi da voditelji imaju minimalnu komunikaciju nužnu za skrb, odgoj te realizaciju osobnih odnosa djeteta s ocem. Roditelji verbaliziraju dobru međusobnu minimalnu komunikaciju i negiraju probleme u komunikaciji i dogovorima.

10.2. Iz obrade roditelja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba ističe se da je za dijete preporučeno je uključivanje u praćenje psihologa I logopeda te se za daljnji razvoj djeteta preporuča stručni rad usmjeriti na roditelje.

10.3. Predlagateljica od srpnja 2025. Ističe da dijete nije u kontaktu s protustrankom i ocu su izrečene mjere opreza. Majka objavljuje na društvenim mrežama jer joj je cilj podizanja svijesti, a ne omalovažavanje. Uključena je na savjetovanje kod Obiteljskog centra te je upućena na psihijatrijski pregled zbog izloženog straha, iscrpljenosti i poteškoća sa spavanjem koje su bile posebno izražene tijekom listopada.

10.4. Protustranka izražava želju vidjeti dijete i osporava da je potreban nadzor, jer smatra da nije ugrožavajući za dijete.

10.5. Protustranka je 29. prosinca 2025. obavijestila da su ukinute mjere opreza u odnosu na maloljetno dijete.

10.4. Temeljem svih okolnosti. Predlaže se određivanje osobnih odnosa pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad - Područni ured Gornji Grad – Medveščak, u trajanju 3 mjeseca, svake srijede od 17-19 sati na javnoj površini ili drugom mjestu prikladnom za dijete u dogovoru roditelja I voditelja mjere.

11. Iz iskaza predlagateljice u bitnome proizlazi da je pokrenula postupak s obzirom na događaj u srpnju 2025. u kojem je dijete nazočilo svađi protustranke I njegove partnerice te je u kasno doba noći predlagateljica trebala organizirati prijevoz za dijete da dođe do nje.

11.1. Nakon tog incidenta otac je u videopozivu te iste noći njoj se obratio riječima: „Ubit ću te!“, zbog čega ga je prijavila i za sebe i za dijete i tražila s mjere opreza. Sve je brzo odlučeno te je već s 8. kolovoza 2025. dobila odluku. U Zavodu su ju uputili da ne predaje dijete dok traje mjera.

11.2. Ne brani da otac viđa dijete, ali bi htjela da po prestanku mjera opreza ti osobni odnosi budu pod nadzorom. Htjela bi da bude nadzor jer dijete ima noćne more, piški u krevet, u vrtiću nepoznatim osobama priča o događaju kojem je svjedočila. Htjela bi da dijete ima emocionalnu sigurnost i da ne bude u strahu, te da ima siguran i zdrav razvoj. Dijete je pričalo o verbalnim sukobima oca i njegove partnerice, zbog toga su i vođena ranija dva nadzora. Nakon toga je uslijedio ovaj fizički sukob, nakon kojeg je dijete s ocem izbačeno iz stana očeve partnerice, te je morala reagirati da zaštiti dijete.

11.3. Otkad su donesene mjere, otac djeteta ih nije kršio, ali su njegovi roditelji zvali sa skrivenog broja, pa je i to morala prijaviti, utvrđeno je da ne postoje elementi kaznenog postupanja uznemiravanja, osim ako se to opetovano ne ponovi.

11.4. Ističe da je dijete i ranije znalo dolaziti kod oca rastrojeno jer je svjedočilo verbalnom nasilju oca i njegove partnerice, a to su primijetile i tete u vrtiću. Dijete spominje da bi htjelo vidjeti brata, ali se boji oca, pa bi trebala biti policija. Kaže da će vidjeti tatu kad se tata popravi. Ide kod psihologa u Obiteljski centar već godinu i pol, a dijete ide u Polikliniku grada Zagreba.

12. Iz iskaza protustranke u bitnome proizlazi da od prije ima narušene odnose s predlagateljicom.

12.1. Taj dan kad je bio incident, ističe da je bio Thompsonov koncert, popio je i kad je došao doma, partnerica mu je počela prigovarati zašto je pio i tu su se posvađali. Nije bilo nikakvog fizičkog kažnjavanja niti „cipelarenja“, kako je to dijete reklo. Bil i su prisutni samo partnerica C i on, dijete je spavalo i on je to provjeravao dok se svađao s C. Zbog te svađe zvao je predlagateljicu u 2-3 ujutro da dođe po dijete, da dijete ne sluša svađu, a ona je poslala taxi sa stranim državljaninom , nisam dao dijete pa je onda došla policija. Zvao sam jer je počelo eskalirati sa svađanjem, jako su se derali. Zbog toga je dijete budio. To je napravio da zaštiti dijete.

12.2. Osporava da je bio nasilan prema sadašnjoj partnerici niti ima prijave, a prema predlagateljici je bio samo verbalno nasilan. Prema sadašnjoj isto samo verbalno nasilan, ali bila je ona i prema njemu. Prema sadašnjoj partnerici ima samo mjeru protiv uznemiravanja, a žive skupa već 4 mjeseca otkad je ta mjera donesena. Nadzor koji je ranije bio izrečen je bio jer je predlagateljica prijavljivala njegove roditelje da ugrožavaju dijete.

12.3. Ne želi viđati dijete pod nadzorom jer nema potrebe, želi viđati svoje dijete koje nije već 4 mjeseca vidio. Ranije mjere nadzora također nisu imale smisla.

13. Iz iskaza obiju stranaka proizlazi da si zamjeraju izvršavanje roditeljske skrbi u dijelu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, te da protustranka umanjuje posljedice događaja u srpnju 2025. u kojem sam priznaje da je vikao na sadašnju partnericu i potom nelogično navodi da je usred vikanja povremeno odlazio provjeriti kako je maloljetno dijete i potom kad je svađa skalirala budio je dijete usred kasnih večernjih sati da ga stavi na taksi da dođe do predlagateljice te da pritom dijete nije ništa čulo niti vidjelo što se događalo.

13.1. Iskaz majke odgovara dokumentaciji koja je priložena spisu.

14. Nakon tako provedenog dokaznog postupka, a uzimajući u obzir i pasivno držanje protustranke tijekom trajanja ovog postupka kao i činjenicu da nije pokušao osporiti niti jedan navod iznesen tijekom postupka, proizlazi da je svojim ponašanjem nije svjestan posljedica koje mogu ostati kod razvojnog rizika na strani djeteta, ne želi primiti savjet i uputu u odnosu na kontrolu svojeg ponašanja niti kakve su posljedice ostale kod djeteta nakon što ga od događaja nije vidio šest mjeseci.

15. Zbog svega navedenog nelogično je i neuvjerljivo da otac osporava da nije odgovoran za pokretanje ovog postupka kao i da ga je majka djeteta pokušala prikazati kao agresivnu osobu, dok on to nije bio, već upravo suprotno zbog čega ne postoje razlozi zbog kojih bi sud u ovom postupku mogao primijeniti blažu mjeru zaštite dobrobiti djeteta, kao što je to propisano odredbom čl. 124. Obiteljskog zakona.

15.1. Radi navedenoga, a imajući u vidu utvrđenu visoku razinu razvojnog rizika na strani djeteta nakon nastalog događaja, te proteklo vrijeme od kada je dijete zadnji put vidjelo oca, ovaj sud smatra nužnim da prvi susreti djeteta s ocem budu pod nazorom upravo radi osiguranja sigurnosti i zaštite interesi i dobrobiti djeteta i omogućavanja ponovnog zbližavanja s ocem.

15.2. Isto tako, utvrđeno je da kod stranaka postoji volja da se urede odnosi između protustranke i djeteta, ali na način da djetetu to bude sigurno i zdravo okruženje bez opterećenja.

16. U skladu s čl. 119. Obiteljskog zakona dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom s time da je roditelj koji stanuje s djetetom i skrbi se o djetetu dužan omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržati od svakog ponašanja koje bi otežalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

16.1. Nadalje, člankom 121. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se osobni odnosi s djetetom mogu ostvarivati neizravno korištenjem različitih komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i slično.

17. Primjenom odredbe čl. 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine“, Međunarodni ugovori" br. 2-3/17) potrebno se rukovoditi načelom najboljeg interesa djeteta, što je ujedno i temeljeno načelo sadržano i u odredbi čl. 5. Obiteljskog zakona, dok je prema odredbi čl. 4. Konvencije o kontaktima s djecom od 15. svibnja 2003. („Narodne novine“ Međunarodni ugovori" br. 7-113/08) dijete i roditelji imaju pravo na ostvarenje i održavanje redovitih međusobnih kontakata.

18. Tijekom trajanja ovog postupka uočena je visoka razina međusobne netrpeljivosti između stranaka. Takvi odnosi roditelja štetno djeluju na psihičko zdravlje djeteta. Zbog navedenoga, mišljenje je suda da je roditeljima potrebna stručna pomoć u međusobnoj interakciji i komunikaciji kako bi svoje partnerske probleme stavili sa strane, zaustavili sukobe i gradili zadovoljavajuće roditeljske odnose.

19. Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi sud je dužan voditi računa o postojanju ravnoteže između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome mora dati posebna važnost najboljem interesu djeteta koji, ovisno o njihovoj prirodi i ozbiljnosti mogu nadjačati interes roditelja.

20. Odredbom čl. 95. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom, dok je st. 2. istog zakonskog članka propisano da roditelj koji stanuje s djetetom ima dužnost i odgovornost omogućivati i poticati ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

20.1. Odredbom čl. 119. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi, dok je st. 2. istog zakonskog članka propisano da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem. Odredbom čl. 121. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati izravno u kraćim ili duljim razdobljima u obliku susreta i druženja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom, dok je st. 2. istog zakonskog članka propisano da osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati neizravno korištenjem različitih komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i slično.

20.2. Člankom 124. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad odrediti da se osobni odnosi djeteta s roditeljem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad, dok je stavkom 3. istoga članka zakona propisano da se navedena mjera može odrediti samo privremeno, u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

20.3. Odredbom čl. 478. st. 4. točke 3. i točke 4. Obiteljskog zakona propisano je da se u postupku radi ostvarivanja osobnih odnosa odlučuje o ograničenju ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom sukladno čl. 123. st. 1. i čl. 125. st. 4. ovoga Zakona, te o nadzoru nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom sukladno čl. 124. st. 1. Zakona.

20.4. Prema odredbi čl. 479. st. 7. i st. 8. Obiteljskog zakona postupke radi ograničenja ili zabrane ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem, kao i o nadzoru nad njihovim ostvarivanjem iz čl. 478. st. 4. točke 3. i točke 4. mogu pokrenuti dijete, roditelji ili Hrvatski zavod za socijalni rad, a dijete je stranka postupka neovisno o tome je li ga pokrenulo.

20.5. Pravo ostvarivanja osobnih i neposrednih odnosa djeteta i roditelja zaštićeno je i Konvencijom o pravima djeteta.

20.6. Prema odredbi čl. 123. st. 1. Obiteljskog zakona sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili centra za socijalnu skrb iznimno ograničiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta.

20.7. Prema odredbi čl. 123. st. 2. Obiteljskog zakona kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka, sud je dužan:

1. ispitati postoji li mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta

2. voditi računa da ograničenje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta i

obrazložiti nužnost ograničenja ili zabrane.

20.8. Odredbom čl. 123. st. 3. Obiteljskog zakona propisano je da se odlukom iz stavka 1. ovoga članka ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom može ograničiti ili zabraniti na određeno ili na neodređeno vrijeme.

20.9. Prema odredbi čl. 124. st. 1. Obiteljskog zakona sud može u odluci iz čl. 413. st. 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad odrediti da se osobni odnosi djeteta s roditeljem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad.

20.10. Odredbom čl. 124. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da u odluci kojom određuje mjeru iz st. 1. ovog članka, sud određuje vrijeme, te mjesto ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem koje mora biti prikladno za dijete, a može se odrediti i nazočnost drugog roditelja ili djetetu bliske osobe.

20.11. Prema odredbi čl. 124. st. 3. Obiteljskog zakona mjera iz st. 1. ovog članka može se odrediti samo privremeno, u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor and ostvarivanjem osobnih odnosa, dok je st. 4. istog članka propisano da se u iznimno opravdanim okolnostima mjera nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta s roditeljem iz st. 3. ovoga članka može produžiti do šest mjeseci, a ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa djeteta do dodatnih šest mjeseci.

21. S obzirom na mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Gornji Grad – Medveščak, te imajući u vidu dobrobit djeteta i njegov interes kao i činjenicu da je u tijeku kazneni postupak u kojem su ukinute mjere opreza protustranci prema djetetu te utvrđenje da postoji visoka razina razvojnog rizika za dijete nakon događaja iz srpnja 2025. od kojeg otac nije vidio dijete, odlučeno je da otac ostvaruje osobne odnose s djetetom pod nadzorom i to na mjestu prikladnom za dijete, a ne isključivo u prostorijama Obiteljskog centra kako to predlaže predlagateljica.

22. Pri tom sud naglašava da se radi o mjeri privremenog i ograničenog trajanja, koja se može izmijeniti ovisno o razvoju situacije. Maloljetno dijete stanuje s majkom i nije vidjelo oca šest mjeseci pa je potrebno vrijeme za uspostavu ponovnog povjerenja i opuštenosti u odnosu s ocem. Uvjerenje je suda da su i otac i majka u odnosu na dijete zainteresirani i angažirani roditelji kojima je stalo do njihova djeteta. Roditeljsku zrelost i spremnost na ponovno uspostavljanje kontakta sa svojim djetetom, otac je iskazao u odgovoru na prijedlog, da bi pristao i na nadzor da vidi dijete.

23. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu, 3. ožujka 2026.

S U D A C

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici

2. Protustranci po punomoćnici

3. Posebnoj skrbnici maloljetnog djeteta

4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu Gornji Grad – Medveščak

5. Spis