REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: P-349/21-68

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Desanki Vranjican, odvjetniku u Zagrebu, protiv I-tuženice ĆR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Damiru Uroiću, odvjetniku u Zagrebu i II-tuženika ĐR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Vinku Marinkoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 27. siječnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, II-tuženika i punomoćnika II-tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika I-tuženice, dana 03. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev za poništenjem Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine, kao i Ugovora o kupoprodaji nekretnine od

21. listopada 2016. godine, kao neosnovan.

II. Odbija se tužbeni zahtjev na utvrđenje da je prednica tužitelja, sada pokojna IR, vlasnica prizemnog dijela ozakonjenog stambeno-poslovnog objekta izgrađenog na kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], u naravi poslovnog prostora – caffe bara površine 74 m2, spremišta površine 6,09 m2, hodnika površine 8,80 m2, predprostora površine 2,10 m2, wc-a 1 površine 2,90 m2, wc-a 2 površine 1,90 m2, wc-a 3 površine 2,76 m2, natkrivene terase površine 14,05 m2 i natkrivenog dijela površine 12,61 m2, sveukupne površine 125,98 m2, koja nekretnina prema Rješenju o izvedenom stanju Klasa:UP/I-350- 05/13-007/4762, Urbroj:251-13-22-3/002-16-12 od 04. ožujka 2016. godine odgovara dijelu stambeno-poslovne zgrade – manje zahtjevna zgrada i pomoćne zgrade, izrađene na kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u [adresa], a koja stambeno-poslovna zgrada – manje zahtjevna zgrada i pomoćna zgrada se nalaze u sklopu nekretnine upisane u posjedovni list 2934 k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], ukupne površine 485 m2 u [adresa], u naravi zgrada površine 7 m2, zgrada površine 47 m2, kuća [adresa] površine 96 m2 te koja nekretnina odgovara nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], livada u Vukomercu površine 195 m2, društveno vlasništvo, kao neosnovan.

III. Odbija se tužbeni zahtjev za utvrđenjem ništetnim Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine, kao i Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

V. Nalaže se tužitelju MR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknaditi II-tuženiku ĐR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 8.375,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03. ožujka 2026. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

VI. Odbija se zahtjev II-tuženika za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Punomoćnik tužitelja u tužbi navodi da je prednica tužitelja, pokojna IR, kao izvanknjižna vlasnica nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u posjedovnom listu 2934, ukupne površine 485 m2 u [adresa], u naravi kuća površine 96 m2, zgrada površine 47 m2, zgrada površine 7 m2 i dvorište površine 335 m2, dana 22. svibnja 2012. godine sklopila s tužiteljem, svojim suprugom, Ugovor o zakupu poslovnog prostora koji se nalazi u sklopu predmetne nekretnine, u donjem dijelu kuće, sveukupne površine 112 m2 s pravom korištenja terase ispred poslovnog prostora za postavljanje stolova površine 28 m2. Nastavno punomoćnik tužitelja je ističući da je tužitelj dana 31. ožujka 2016. godine sklopio s I- tuženicom Ugovor o podzakupu predmetnog poslovnog prostora, naglasio da je prednica tužitelja, pokojna IR dana 11. kolovoza 2016. godine sklopila s I- tuženicom i II-tuženikom Predugovor o kupoprodaji nekretnine, ovjeren kod javnog bilježnika dana 11. kolovoza 2016. godine pod poslovnim brojem OV-10977/16, kojim I-tuženica i II-tuženik kupuju svaki u 1/2 dijela nekretnine u još neutvrđenom omjeru, a odnosi se na prizemni dio predmetne nekretnine, koji u naravi predstavlja caffe bar površine 74 m2, spremište površine 6,09 m2, hodnik površine 8,80 m2, predprostor površine 2,10 m2, wc-a 1 površine 2,90 m2, wc-a 2 površine 1,90 m2 i wc-a 3 površine 2,76 m2, natkrivene terase površine 14,05 m2 i natkrivenog dijela površine 12,61 m2 i to za kupoprodajnu cijenu od 26.000,00 eura. Naime odredbom članka 3. predmetnog Predugovora o kupoprodaji nekretnine utvrđeno je da su I-tuženica i II- tuženik platili prednici tužitelja, pokojnoj IR na ruke iznos od 16.000,00 eura, dakle svaki 1/2 ugovorene kupoprodajne cijene, a ostatak ugovorene kupoprodajne cijene u iznosu od 5.000,00 eura obvezali su se platiti najkasnije do 01. rujna 2017. godine, a daljnji iznos od 5.000,00 eura obvezali su se platiti najkasnije do 01. rujna 2018. godine. Isto tako punomoćnik tužitelja je istaknuo da je prednica tužitelja, pokojna IR dana 21. listopada 2016. godine sklopila s I-tuženicom i II- tuženikom Ugovor o kupoprodaji nekretnine, ovjeren kod javnog bilježnika dana 21. listopada 2016. godine pod poslovnim brojem OV-15480/16, kojim je utvrđeno da I- tuženica i II-tuženik kupuju, svaki u 1/2 dijela predmetni poslovni prostor te da su isplatili iznos od 16.000,00 eura na ime polovice ugovorene kupoprodajne cijene od 26.000,00 eura. Naprotiv predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine, kao i Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine su pobojni iz razloga propisanog odredbom članka 284. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima, jer su sklopljeni na prijevaru, odnosno I-tuženica i II-tuženik su kod prednice tužitelja, pokojne IR izazvali zabludu da žele produžiti Ugovor o podzakupu, koji je I-tuženica sklopila s tužiteljem, suprugom IR, a ne sklopiti Predugovor o kupoprodaji nekretnine i kasnije Ugovor o kupoprodaji nekretnine te su istu, a bila je teški alkoholičar s ozbiljnim psihofizičkim posljedicama od alkoholizma, nesposobnu za racionalno razmišljanje, nagovorili da sklopi predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine i kasnije Ugovor o kupoprodaji nekretnine, kojima je ujedno potvrdila da je primila na ruke 1/2 dijela ugovorene kupoprodajne cijene, odnosno iznos od 16.000,00 eura, iako joj nisu ništa platili, niti na ruke, a niti preko računa. Inače za predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine i Ugovor o kupoprodaji nekretnine tužitelj je saznao tek kada je njegova kćer, ZR, pospremajući kuću iste pronašla, s time da očigleda prevara prednice tužitelja, pokojne IR, proizlazi i iz činjenice da je ista prodala dio nekretnine sveukupne površine 125,98 m2 samo za iznos od 26.000,00 eura, a tržišna vrijednost tog dijela nekretnine iznosi minimalno 100.000,00 eura. Nadalje punomoćnik tužitelja je navodeći da ukoliko sud utvrdi da predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine, kao i Ugovor o kupoprodaji nekretnine nisu pobojni zbog prijevare, istaknuo da su Predugovor o kupoprodaji nekretnine te Ugovor o kupoprodaji nekretnine ništetni po osnovi zelenaškog ugovora iz članka 329. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima. Slijedom navedenog punomoćnik tužitelja je tužbenim zahtjevom predložio poništiti Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine, kao i Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine te presudom utvrditi da je prednica tužitelja, pokojna IR, vlasnica prizemnog dijela predmetne nekretnine, u naravi poslovnog prostora – caffe bara površine 74 m2, spremišta površine 6,09 m2, hodnika površine 8,80 m2, predprostora površine 2,10 m2, wc-a 1 površine 2,90 m2, wc-a 2 površine 1,90 m2, wc-a 3 površine 2,76 m2, natkrivene terase površine 14,05 m2 i natkrivenog dijela površine 12,61 m2, sveukupne površine 125,98 m2, s time da je drugim eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom predložio utvrditi ništetnim predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine, kao i Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate.

2. Punomoćnik I-tuženice se očitovao na tužbu ističući da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, jer ne postoje mane volje koje bi uzrokovale pobojnost, a niti ništetnost predmetnog Predugovora o kupoprodaji nekretnine te Ugovora o kupoprodaji nekretnine.

3. Punomoćnik II-tuženika se očitovao na tužbu ističući da prednica tužitelja, pokojna IR nije jedina izvanknjižna vlasnica predmetne nekretnine te je prvenstveno naglasio kako je bespredmetna tvrdnja da su I-tuženica i II-tuženik kod pokojne IR izazvali bilo kakvu zabludu i održavali je u zabludi i time naveli na sklapanje Predugovora o kupoprodaji nekretnine i Ugovora o kupoprodaji nekretnine. Naime potpuno je nejasno i nelogično da bi navodno pokojna IR sklopila predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine i Ugovor o kupoprodaji nekretnine misleći da time produljuje Ugovor o podzakupu od 31. ožujka 2016. godine, koji je vezano uz predmetni poslovni prostor, tužitelj sklopio s I-tuženicom, a koji je dakle sklopljen samo četiri mjeseca ranije i to na rok od pet godina uz avansno plaćanje iznosa od 2.400,00 eura za prvu godinu podzakupa, a još je manje jasno kako bi prednica tužitelja, pokojna IR uopće mogla produžiti trajanje Ugovora o podzakupu, koji nije niti sklopila, već je isti sklopio tužitelj s I-tuženicom. Nastavno punomoćnik II-tuženika je istaknuo da osim što je prednica tužitelja, pokojna IR bila potpuno poslovno sposobna osoba, ujedno je ista prilikom sklapanja Predugovora o kupoprodaji nekretnine, kao i Ugovora o kupoprodaji nekretnine kod dva različita javna bilježnika ovjerila svoj potpis, a javnom bilježniku, koji ima svojstvo osobe javnog povjerenja, nikako ne bi mogla promaknuti okolnost da ovjerava potpis osobe koja navodno zbog duševne bolesti nije sposobna za rasuđivanje. Inače prednica tužitelja, pokojna IR, ukoliko je kao što se tvrdi u tužbi bila nesposobna za rasuđivanje, očito je bila sposobna za rasuđivanje kada je izdala punomoć za zastupanje u ovom postupku, s time da se ujedno ista počela psihijatrijski liječiti dana 12. lipnja 2018. godine, dakle dvije godine nakon raspolaganja predmetnom nekretninom te je naknadno ponovno otuđila nekretninu koju je prodala I-tuženici i II-tuženiku i to kćeri tužitelja ZR, što je razvidno iz zemljišne knjige u kojoj je pod brojem Z-51816/18 odbijen prijedlog ZR radi uknjižbe prava vlasništva uz istodobno brisanje društvenog vlasništva. Nastavno punomoćnik II-tuženika je istaknuo i prigovor prekluzije prava na poništaj pobojnog Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine i Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine, jer je od sklapanja Predugovora i Ugovora do podnošenja tužbe protekao rok od godine dana od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile. Isto tako eventualno kumulirani tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti predmetnog Predugovora o kupoprodaji nekretnine i Ugovora o kupoprodaji nekretnine osim što je kontradiktoran navodima tužbe da prednica tužitelja, pokojna IR nije od I-tuženice i II- tuženika primila nikakav novac, već se ujedno ne radi o zelenaškom ugovoru, s obzirom da je zemljišnoknjižno stanje nekretnine u cijelosti nesređeno i to u mjeri da je odredbom članka 5. Predugovora o kupoprodaji nekretnine pokojna IR preuzela niz obveza usmjerenih na rješavanje zemljišnoknjižnog stanja kako bi I- tuženica i II-tuženik mogli kao kupci uknjižiti svoje pravo vlasništva i slobodno raspolagati nekretninom. Slijedom navedenog punomoćnik II-tuženika je predložio odbiti prvi tužbeni zahtjev, kao i drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

4 Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku prijepisa posjedovnog lista 2934 (list 11-12 spisa), u presliku izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 13-14 i 62 spisa), u presliku Ugovora o podzakupu od 31. ožujka 2016. godine (list 15-17 spisa), u presliku Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine (list 18-22 spisa), u presliku tlocrta prizemlja (list 23 spisa), u presliku Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine (list 24-29 i 30-34 spisa), u presliku medicinske dokumentacije (list 49-54; stranica 123-139 spisa), u izjave BR i I- tuženice (list 79-83 spisa), u iskaz tužitelja (list 84-85; stranica 183-184 spisa), u presliku rješenja naslovnog suda poslovni broj Psp-32/18 od 10. siječnja 2019. godine (list 86-89 spisa), u presliku rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1120/19 od 29. ožujka 2019. godine (list 90-93 spisa), u presliku smrtnog lista (list 97 spisa), u presliku pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ive Dujmović iz Zagreba, Jurišićeva 21 poslovni broj O-6795/19, UPP/OS-72/19 od 02. prosinca 2019. godine (stranica 102-103 spisa), u iskaz svjedokinje ZR (stranica 111-113 spisa), u iskaz svjedoka BR (stranica 113-114 spisa), u iskaz svjedokinje dr. FR (stranica 118 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Gordana Makarića (stranica 151-154 spisa), u usmeno očitovanje sudskog vještaka dr. Gordana Makarića (stranica 169-171 spisa), u iskaz II-tuženika (stranica 184-185 spisa), u presliku prijavnog lista (stranica 188-262 spisa), u zapisnik o očevidu od 13. prosinca 2024. godine (stranica 273-274 i 275- 276 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnine Žarka Željka (stranica 287-322 spisa), u usmeno očitovanje sudskog vještaka Žarka Željka (stranica 331-332 spisa), u presliku sudske prakse (stranica 336-352 spisa) te u presliku presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1468/19 od 22. listopada 2020. godine i presliku rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Kž-547/20 od 08. siječnja 2021. godine, koji prileže pomoćnom omotu spisa.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) u svezi s odredbom članka 188. stavka 2. ZPP-a utvrdio da je prvi, kao i drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, neosnovan.

6. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, kao i činjenica da je prednica tužitelja, sada pokojna IR, dana 11. kolovoza 2016. godine sklopila s I-tuženicom i II-tuženikom Predugovor o kupoprodaji nekretnine vezano uz predmetni poslovni prostor, na adresi [adresa], s time da je dana 21. listopada 2016. godine sklopila s I-tuženicom i II-tuženikom Ugovor o kupoprodaji nekretnine, a što je razvidno i iz preslike Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine (list 18-22 spisa) te preslike Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine (list 24-29 i 30-34 spisa). Naprotiv sporno je pitanje da li su predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine i Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine pobojni i to iz razloga što je prednica tužitelja, pokojna IR prilikom sklapanja tih pravnih poslova bila u bitnoj zabludi, kao i iz razloga što se radi o prijevari, a sporno je i pitanje ništetnosti tih pravnih poslova, jer je punomoćnik tužitelja tvrdio da pokojna IR u trenutku sklapanja tih pravnih poslova nije bila sposobna za rasuđivanje, odnosno iz razloga što su ti pravni poslovi zelenaški pravni poslovi.

7. Imajući na umu da je punomoćnik tužitelja isticao da su predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine i Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine pobojni iz razloga što je prednica tužitelja, pokojna IR bila u zabludi, treba naglasiti da sukladno odredbi članka 280. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) strana koja je bila u bitnoj zabludi može tražiti poništaj ugovora, s time da je zabluda bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se isti sklapa s obzirom na tu osobu, kao i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana koja je bila u zabludi inače ne bi sklopila takav ugovor. Isto tako prema odredbi članka 284. stavka 1. ZOO-a ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i kad zabluda nije bitna. Inače sukladno odredbi članka 335. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a pravo na poništaj pobojnog ugovora prestaje istekom subjektivnog roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti ili prestanka prisile, a u svakom slučaju istekom objektivnog roka od tri godine od dana sklapanja ugovora.

8. Iskazu svjedokinje ZR (stranica 111-113 spisa) u dijelu kojim je opisivala probleme koje je pokojna IR imala s alkoholom, a bila je „teški alkoholičar“, „pila je svakodnevno“, sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i uvjerljiv, a proizlazi i iz medicinske dokumentacije. Isto tako sudu je razumljiv i logičan dio iskaza svjedokinje da je predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine i Ugovor o kupoprodaji nekretnine pronašla tijekom 2018. godine, kada je čistila kuću u kojoj je pokojna IR živjela s tužiteljem, njezinim ocem. Naprotiv dijelu iskaza svjedokinje da joj je vezano uz taj Predugovor o kupoprodaji nekretnine i Ugovor o kupoprodaji nekretnine pokojna IR samo govorila „oni su u najmu i još mi ni ne plaćaju“, bili su „kod javnog bilježnika ona i tuženici zbog ugovora o najmu“, sud nije poklonio povjerenje iz slijedećih razloga. S obzirom da je tužitelj, suprug pokojne IR i to kao zakupac predmetnog poslovnog prostora, što implicira da je ranije s pokojnom IR sklopio Ugovor o zakupu tog poslovnog prostora, dana 31. ožujka 2016. godine sklopio s I-tuženicom Ugovor o podzakupu i to na razdoblje od 01. svibnja 2016. godine do 01. svibnja 2021. godine, a što je razvidno iz preslike Ugovora o podzakupu od 31. ožujka 2016. godine (list 15-17 spisa) nelogično je i životno neuvjerljivo da bi sada pokojna IR, sklapajući s I-tuženicom i II- tuženikom dana 11. kolovoza 2016. godine Predugovor o kupoprodaji nekretnine te dana 21. listopada 2016. godine Ugovor o kupoprodaji nekretnine smatrala, kako je to u iskazu navodila svjedokinja, da je time s I-tuženicom i II-tuženikom sklopila „ugovor o najmu“, a tim više što je, prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka dr. Gordana Makarića, specijalist psihijatar, bila sposobna za rasuđivanje, dakle mogla je razumjeti što potpisuje. Drugim riječima pokojna IR nikako nije mogla biti u zabludi da s I-tuženicom i II-tuženikom dana 11. kolovoza 2016. godine, odnosno dana 21. listopada 2016. godine, sklapa ugovor o zakupu, jer osim što jasno proizlazi iz predmetnog Predugovora o kupoprodaji nekretnine, kao uostalom i Ugovora o kupoprodaji nekretnine, da je u pitanju kupoprodaja, a ne zakup, već ujedno ista niti ne bi imala nikakvog opravdanog razloga s I-tuženicom i II-tuženikom navodno sklapati ugovor o zakupu, s obzirom da je već ranije sa svojim suprugom, tužiteljem, sklopila Ugovor o zakupu.

9. Isto tako iskazu tužitelja (list 84-85; stranica 183-184 spisa) u dijelu kojim je u bitnom istaknuo da je sada pokojna IR mislila da sklapajući s I-tuženicom i II-tuženikom Predugovor o kupoprodaji nekretnine, kao i Ugovor o kupoprodaji nekretnine, „produžuje zakup ovog lokala“, sud nije poklonio povjerenje, jer je time tužitelj ujedno istaknuo da je pokojna IR dakle znala da je on već ranije, kao zakupac tog poslovnog prostora, točnije dana 31. ožujka 2016. godine sklopio s I- tuženicom Ugovor o podzakupu i to na razdoblje od 01. svibnja 2016. godine do 01. svibnja 2021. godine, a što rezultira time da nije bilo nikakvog razloga za navodno „produženje zakupa ovog lokala“. Nadalje treba napomenuti i dio iskaza tužitelja da se sada pokojna IR „ničeg nije sjećala, ni zašto je išla ovo potpisivati“, što je kontradiktorno navodu tužitelja da je sklapajući ove pravne poslove sada pokojna IR mislila da „produžuje zakup ovog lokala“.

10. Nastavno iskazu II-tuženika (stranica 184-185 spisa) u dijelu kojim je opisujući kako je došlo do sklapanja predmetnog Predugovora o kupoprodaji nekretnine i kasnije Ugovora o kupoprodaji nekretnine, sud nije poklonio povjerenje, jer je nelogičan, životno neuvjerljiv te kontradiktoran, a posebice vezano uz razloge zašto su ti pravni poslovi sklopljeni sa sada pokojnom IR, a ne s tužiteljem, koji je za to imao specijalnu punomoć te s kojim je ujedno ranije i sklopljen Ugovor o podzakupu, kao i vezano uz navod da je tužitelju, čak i prije sklapanja Predugovora o kupoprodaji nekretnine, navodno dao „na ruke“ iznos od 10.000,00 eura, za što nije tražio nikakvu potvrdu, da bi kasnije, kada je potpisan Ugovor o kupoprodaji nekretnine, tužitelju ponovno navodno „na ruke“ dao daljnji iznos od 16.000,00 eura i to bez potvrde, dok naprotiv suprotno proizlazi iz odredbi predmetnog Predugovora o kupoprodaji nekretnine, kao i Ugovora o kupoprodaji nekretnine vezano uz način i rokove plaćanja ugovorene kupoprodajne cijene. Međutim sama sporna činjenica da li je, kome, kada i na koji način isplaćena kupoprodajna cijena za predmetnu nekretninu, poslovni prostor, ne utječe na valjanost sklopljenih pravnih poslova, pa ukoliko ugovorena kupoprodajna cijena nije isplaćena u cijelosti, tužitelj, nasljednik pokojne IR, može osnovano zahtijevati ispunjenje ugovorne obveze, odnosno isplatu ugovorene kupoprodajne cijene.

11. Nadalje iskazu svjedoka BR (stranica 113-114 spisa) u dijelu kojim je istaknuo kako II-tuženik nije isplatio sada pokojnoj IR, a prema njegovom saznanju niti tužitelju, ugovorenu kupoprodajnu cijenu za predmetni poslovni prostor, lokal, sud je poklonio povjerenje, jer je uvjerljiv, a imajući ujedno na umu nelogične i kontradiktorne navode II-tuženika vezane uz isplatu ugovorene kupoprodajne cijene. Nastavno treba naglasiti da je svjedok istaknuo da su on i njegova supruga, I-tuženica, potpisali tekst izjave, koja prileži spisu i to najprije na memorandumu punomoćnika tužitelja (list 67-69 spisa), a nakon toga i bez tog memoranduma (list 79-83 spisa), koji tekst izjave je, što je isticao svjedok BR, sastavio punomoćnik I-tuženice, a kojim su između ostalog istaknuli da je sada pokojna IR, bila u zabludi misleći da potpisuje ugovor o podzakupu te da joj nije isplaćen nikakav novčani iznos, s time da je ujedno svjedok BR u iskazu napomenuo da mu je II-tuženik rekao da je sve „dogovorio“ s tužiteljem, „dogovor je bio da će Vlada isplatiti VR“, što nije učinio, pa je naknadno svjedok „potpisao“ II-tuženiku „tu svoju polovicu lokala nazad“. Inače tijekom ovog postupka nije proveden dokaz saslušanjem I-tuženice, jer ista nije pristupila na sud, iako je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je trebao biti proveden dokaz saslušanjem iste, a niti je pokušala opravdati izostanak.

12. Analizirajući provedene dokaze sud je utvrdio da sada pokojna IR sklapajući predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine, kao i Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine, nije bila u bitnoj zabludi niti vezano za objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora ili na osobe s kojima sklapa te pravne poslove, a niti se radi o prijevari, jer je dakle znala da tim pravnim poslovima prodaje predmetnu nekretninu, poslovni prostor, a što rezultira time da Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine, kao i Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine nisu pobojni. Isto tako imajući na umu da je Predugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen dana 11. kolovoza 2016. godine, a Ugovor o kupoprodaji nekretnine dana 21. listopada 2016. godine, dok je naprotiv tužba podnesena dana 26. lipnja 2018. godine, dakle istekom subjektivnog roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, sud je utvrdio da je prednica tužitelja, pokojna IR u trenutku podnošenja tužbe bila prekludirana u pravu zahtijevati poništaj tih pravnih poslova.

13. Nastavno u odnosu na navode punomoćnika tužitelja da je predmetni Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine, kao i Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 21. listopada 2016. godine, ništetan, jer prednica tužitelja, pokojna IR u trenutku sklapanja istih nije bila sposobna za rasuđivanje, odnosno iz razloga što se radi o zelenaškom ugovoru, treba naglasiti da se prema odredbi članka 329. stavka 1. ZOO-a za zelenalški ugovor moraju ispuniti dva kumulativna uvjeta i to da postoji očiti nesrazmjer uzajamnih davanja te da ujedno postoji nepošteno postupanje jedne strane, koja koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem druge strane, nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću te druge strane istu navede na sklapanje takvog, za tu stranu, nepovoljnog ugovora, koji inače, da nije bila u takvim prilikama, ne bi sklopila. Kako bi utvrdio da li je prednica tužitelja, pokojna IR u trenutku sklapanja Predugovora o kupoprodaji nekretnine, kao i Ugovora o kupoprodaji nekretnine, bila sposobna za rasuđivanje, odnosno sposobna shvatiti značenje i posljedice tih pravnih poslova, sud je tijekom postupka proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku psihijatru, koji za razliku od stranaka, svjedoka, punomoćnika stranaka, kao uostalom i suda, jedini raspolaže potrebnim stručnim znanjem.

14. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Gordana Makarića, specijalist psihijatar (stranica 151-154 spisa) proizlazi da se pokojna IR psihijatrijski počela liječiti 1987. godine, hospitalizirana je u razdoblju od 25. kolovoza do 27. kolovoza 1987. godine pod dijagnozom psihogene reakcije i opitog stanja, s time da se na pregledu psihijatra 29. prosinca 1997. godine bilježi dijagnoza depresivnog sindroma „zadnju godinu zaboravlja“. Isto tako na pregledu psihijatra 09. ožujka 1999. godine bilježi se dijagnoza povratnog depresivnog poremećaja (F33) te opis „mnestičko-intelektualne funkcije reducirane“ uz dijagnozu F03 (demencija, neoznačena), a na kontroli 11. ožujka 1999. godine se bilježi „radi se o depresivnoj bolesti nepsihotične kvalitete koja je kompromitirana razvijenim psihoorganskim sindromom i ovisnošću o benzodiazepinima…“. Inače tijekom liječenja u Klinici za psihijatriju Vrapče od 12. lipnja do 18. srpnja 2018. godine definira se dijagnoza sindroma ovisnosti o alkoholu (F10.2) i psihoorganskog sindroma (F10.7), u psihičkom statusu „orijentirana osim nepreciznije vremenski, u kontaktu, sniženog raspoloženja, slabije moduliranog afektiviteta, mišljenje formom usporenije, opširnije, u sadržaju prorada realiteta, minorizira potus, bez psihotične produkcije… psihoorganski deteriorirana…“, dok se u zdravstvenom kartonu bilježi dijagnoza sindroma ovisnosti o alkoholu (F10.2.) od 20. svibnja 2019. godine. Nastavno sudski vještak je naglasio da ovisnost o alkoholu sama po sebi ne predstavlja isključivi determinirajući čimbenik ubrojivosti, što se odnosi i na alkoholemiju tempore acti uvažavajući iznimno visoku varijabilnost reagiranja na alkohol, koja se s jedne strane odnosi na velike razlike u podnošenju alkohola u različitih ljudi, kao i na činjenicu da u jedne te iste osobe u različitim situacijama čitav niz konstelativnih čimbenika, primjerice umor, afekt, snižena koncentracija šećera u krvi te istovremeno djelovanje drugih psihoaktivnih tvari, može određivati drugačije ponašanje i reagiranje kod istih razina alkoholemije. Nadalje sudski vještak je istaknuo da je psihoorganski sindrom dijagnoza koja je prema suvremenoj klasifikaciji podvedena pod grupu demencija, a da bi se ta dijagnoza definirala jedan od osnovnih kriterija je da simptomatika traje najmanje šest mjeseci, a sama bolest je karakterizirana kroničnim ili progresivnim tijekom uz višestruko oštećenje viših kortikalnih funkcija kao što su pamćenje, mišljenje, shvaćanje, rasuđivanje, orijentacija, sposobnost učenja, računanje i jezik, a što je u pravilu praćeno deterioracijom emotivne kontrole, socijalnog ponašanja i motivacije, s time da tu kliničku sliku dodatno mogu komplicirati i simptomi poput sumanosti ili obmana osjetila te osobito noćne delirantne epizode. Sudski vještak je posebno naglasio da je razina intelektualno-mnestičkog funkcioniranja pokojne IR tempere acti prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji, kao i znanstvenoj spoznaji o kliničkoj slici, razvoju i tijeku bolesti, bila takva da se ne nalazi medicinsko utemeljenih dokaza koji bi ukazivali na jasno i nedvojbeno izraženu psihopatološku simptomatiku takve vrste, naravi i intenziteta koja bi imala za posljedicu kontinuiranu ili povremenu jasno izraženu distorziju realiteta. Iako se naime u medicinskoj dokumentaciji opisuju određene kognitivne smetnje, ali navedena simptomatika nije takvih dimenzija i jačine koja bi bila od značajnijeg utjecaja na njezine intelektualne sposobnosti, a niti nema podataka u pravcu psihotične distorzije realiteta ili alkoholemije tempore acti. S obzirom da nema medicinski utemeljenih dokaza u vidu jasno izražene psihopatološke simptomatike koja bi po svojoj vrsti, naravi i intenzitetu dovodila u pitanje sposobnost za rasuđivanje pokojne IR u trenutku sklapanja Predugovora i Ugovora o kupoprodaji nekretnine 2016. godine, sudski vještak je naglasio kako smatra da je pokojna IR bila sposobna za shvatiti značaj dokumenta koji potpisuje te je mogla racionalno rasuđivati i razumjeti što potpisuje.

15. Stranke su se očitovale na nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Gordana Makarića na način da je punomoćnik tužitelja prigovorio nalazu i mišljenju navodeći da sudskom vještaku samo uvidom u medicinsku dokumentaciju ne može biti poznato tempore acti u kakvom je stanju bila pokojna IR, odnosno da li je bila alkoholizirana i kakvog psihofizičkog stanja, a ujedno sudski vještak nije obrazložio njezino psihofizičko stanje s obzirom na lijekove benzodiazepine koje je redovito uzimala kao što su Normabel, Helex, Praxiten i o kojima je bila ovisna, a sve u kombinaciji s alkoholom, dok se naprotiv punomoćnik I-tuženice niti nije očitovao na nalaz i mišljenje, a punomoćnik II-tuženika nije imao prigovora na nalaz i mišljenje.

16. Sudski vještak dr. Gordan Makarić se usmeno očitovao na iznesene prigovore na ročištu 24. veljače 2023. godine (stranica 169-171 spisa) navodeći da se ovakva vrsta vještačenja temelji isključivo na medicinskoj dokumentaciji, jer se sudski vještak ne može upuštati u ocjenu iskaza, već to spada u domenu suda, naglasio da se u medicinskoj dokumentaciji navodi da je pokojna IR bila ovisna o benzodiazepinima, ali nema zapisa o prekomjernoj količini, a time i mogućim nuspojavama zbog toga, s time da dakako uzimanje benzodiazepina u kombinaciji s alkoholom može izazvati neželjene učinke, pod kojima se prvenstveno smatra sedacija, stanje pospanosti, a ukoliko su u pitanju veće količine benzodiazepina i veće količine alkohola mogu se razviti i ozbiljnije nuspojave koje s jedne strane idu prema težim oblicima kvantitativnog poremećaja svijesti, pa sve do kome, a može se dogoditi da su takve osobe i dezorijentirane te se nesuvislo ponašaju, ali u konkretnom slučaju o navedenom nema zapisa u medicinskoj dokumentaciji. Nadalje u medicinskoj dokumentaciji nije zabilježeno da bi depresivni poremećaj od kojeg je bolovala pokojna IR bio psihotične kvalitete, jer se sama simptomatika depresivnog poremećaja opisuje kao srednje teška. Isto tako sudski vještak je napomeno da se sindrom ovisnosti o alkoholu dijagnosticirao tek tijekom liječenja u Klinici za psihijatriju Vrapče od 12. lipnja do 18. srpnja 2018. godine, a u zdravstvenom kartonu se ta dijagnoza bilježi tek 17. rujna 2019. godine, s time da je ovo bolničko liječenje u Klinici za psihijatriju Vrapče bilo indicirano opitim stanjem pokojne, kada se opisuje takva simptomatika, kao i psihoorganske promjene, ali pri otpustu s tog liječenja 18. srpnja 2018. godine se navodi „na psihičkom stanju postupno boljeg raspoloženja, u adekvatnom kontaktu, čita knjige, ispunjava križaljke, komunikativnija je te prema potusu i dalje površnog uvida i kritičnosti“. Konačno sudski vještak je napomenuo da se s obzirom na sve dijagnoze pokojne IR s istom hipotetski moglo manipulirati, ali o tome nema bilješki u medicinskoj dokumentaciji, a ujedno da bi se s nekom osobom moglo manipulirati to prvenstveno ovisi o crtama ličnosti takve osobe, koje su u pravilu pasivno ovisne osobe.

17. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Gordana Makarića, kao i usmeno očitovanje, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, kao i presliku zdravstvenog kartona sada pokojne IR te je obrazložen i logičan. Naime sudu je razumljiv i logičan navod sudskog vještaka da iako se u medicinskoj dokumentaciji navode dijagnoze depresivnog poremećaja, koja je kompromitirana razvijenim psihoorganskim sindromom, zatim ovisnošću o benzodiazepinima, kao i ovisnošću o alkoholu, a koja dijagnoza je postavljena tek tijekom bolničkog liječenja u Klinici za psihijatriju Vrapče u razdoblju od 12. lipnja do 18. srpnja 2018. godine, ali nema medicinski utemeljenih dokaza u vidu jasno izražene psihopatološke simptomatike koja bi po svojoj vrsti, naravi i intenzitetu dovodila u pitanje sposobnost za rasuđivanje pokojne IR u trenutku sklapanja Predugovora i Ugovora o kupoprodaji nekretnine 2016. godine, pa smatra da je pokojna IR bila sposobna shvatiti značaj dokumenta koji potpisuje te je mogla racionalno rasuđivati i razumjeti što potpisuje. S obzirom da je sudski vještak u nalazu i mišljenju, koji je izrađen temeljem detaljne analize svih relevantnih podataka iz medicinske dokumentacije sada pokojne IR, kao i uvidom u podatke iz zdravstvenog kartona, dao logične i obrazložene razloge za izraženo stručno mišljenje vezano uz pitanje sposobnosti iste za rasuđivanje na dan sklapanja predmetnog Predugovora o kupoprodaji nekretnine 11. kolovoza 2016. godine, kao i Ugovora o kupoprodaji nekretnine 21. listopada 2016. godine, a ujedno je usmenim očitovanjem dodatno potvrdio pravilnost danog mišljenja, sud je odbio kao neosnovan prijedlog punomoćnika tužitelja za provođenjem dokaza novim medicinskim vještačenjem. Nastavno treba napomenuti da je svjedokinja dr. FR, psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče (stranica 118 spisa) istaknula kako se ne sjeća pacijentice IR, pa jedino vezano uz njezino liječenje može reći ono što je napisano u medicinskoj dokumentaciji, iz koje proizlazi da je IR tada, tijekom tog liječenja, postavljena dijagnoza ovisnosti o alkoholu, ali dakako nema saznanja o njezinoj sposobnosti za rasuđivanje u trenutku sklapanja predmetnim pravnih poslova. Isto tako treba posebno naglasiti da je tužitelj u iskazu napomenuo da je pokojna IR imala problema s alkoholom, ali je „svega svjesna i sposobna je za rasuđivanje i kad pije alkohol, osim kad se prepije“, a tada „ne zna za sebe, to bi mogli svi primijetiti, jer ne može ravno niti hodati, odnosno posrće, pada, hrče i spava“, „niti može normalno govoriti, frflja“, s time da je ujedno i svjedokinja ZR isticala da je IR, kada je tijekom 2018. godine s njom sklopila Ugovor o darovanju predmetne nekretnine, što uključuje i poslovni prostor, bila sposobna za rasuđivanje. Drugim riječima nije opravdan niti logičan stav tužitelja da je pokojna IR bila sposobna za rasuđivanje kada je s tužiteljem sklopila i to, prema iskazu tužitelja, tijekom 2012. godine Ugovor o zakupu, kao uostalom i tijekom 2018. godine, kada je sa svjedokinjom ZR sklopila Ugovor o darovanju, ali je bila nesposobna za rasuđivanje kada je s I-tuženicom i II-tuženikom tijekom 2016. godine sklopila Predugovor o kupoprodaji nekretnine i Ugovor o kupoprodaji nekretnine, a tim više što bi dva javna bilježnika, pred kojima je ovjerila svoj potpis, sasvim sigurno primijetili da je IR pijana i to u mjeri da kada se „prepije“, kao što je to isticao tužitelj, „ne zna za sebe“, „ne može ravno niti hodati, odnosno posrće, pada“, „niti može normalno govoriti, frflja“.

18. Nastavno iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnine Žarka Željka (stranica 287-322 spisa), proizlazi da nakon uviđaja obavljenog 13. prosinca 2024. godine i proučavanja dokumentacije, a primjenom poredbenog postupka, koji se primjenjuje prigodom utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnina koje su međusobno slične, iz istog ili usporedivog cjenovnog bloka i realizirane unazad četiri godine, a među ostalim se ta metoda primjenjuje za utvrđivanje tržišne vrijednosti poslovnog prostora, procijenjena tržišna vrijednost poslovnog prostora u prizemlju stambeno-poslovne zgrade u [adresa] na dan sklapanja Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. kolovoza 2016. godine iznosi 78.000,00 eura.

19. Stranke su se očitovale na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Žarka Željka na način da punomoćnik tužitelja nije imao nikakvih prigovora, za razliku od punomoćnika II-tuženika, koji je prigovorio nalazu i mišljenju navodeći da sudski vještak nije uzeo u obzir stanje predmetne nekretnine, poslovnog prostora, a isto je zapušteno, vidljivi su tragovi vlage, plijesni i procurivanja, kao i činjenicu da je ta nekretnina u takvom pravnom statusu da zbog visokog rizika za kupce zapravo niti nije podobna za promet, odnosno ima vrlo nisku ili nikakvu tržišnu vrijednost, dok se punomoćnik I-tuženice niti nije očitovao na nalaz i mišljenje.

20. Sudski vještak Žarko Željko se usmeno očitovao na iznesene prigovore na ročištu 06. studenog 2025. godine (stranica 331-332 spisa) navodeći da je sukladno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina primijenio usporednu metodu te utvrdio tržišnu vrijednost predmetnog poslovnog prostora na dan izrade nalaza i mišljenja, a zatim prema zadatku suda koristeći indekse cijena Državnog zavoda za statistiku dobivenu vrijednost procijenio na dan 11. kolovoza 2016. godine, s time da je kao usporedne nekretnine koristio nekretnine koje su bile u prometu od 2022. godine do 2025. godine, jer su iste u rasponu zadnje četiri godine od datuma procjene. Isto tako sudski vještak je napomenuo da Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina ne predviđa nikakva posebna umanjenja ili uvećanja u odnosu na zk stanje nekretnine, već je jedino bitno da li je istu moguće utržiti ili ne, a imajući ujedno na umu stanje nekretnine, poslovnog prostora, kao usporedne nekretnine uzimao je one koje su osim navedenih obilježja imale i niže cijene, najniže u cjenovnom bloku budući da se radi o nekretnini koja ima određene građevinske nedostatke i slabije je održavana, ali za niti jednu od tih usporednih nekretnina ne postoji informacija o zk stanju, pa niti nema informacija da li su ti objekti ucrtani u katastar i upisani u zemljišnoj knjizi. Nadalje sudski vještak je napomenuo kako je sigurno kupoprodaja nekretnine koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao livada, kao što je i predmetna nekretnina, otežana, a time i smanjena mogućnost postizanja maksimalne cijene, što je uzeo u obzir pri izradi nalaza i mišljenja, jer je za usporedne nekretnine uzimao one koje cjenovno spadaju u rang nekretnina koje nisu niti građevinski, a niti pravno potpuno sređene, ali svaka nekretnina ima svog kupca, pa činjenica da objekt nije upisan u zemljišnoj knjizi ne mora značiti niti da je nezakonit niti da se ne može upisati, tim više što se provođenjem određenih radnji kao što je legalizacija ili ishođenje građevinske dozvole mogu ozakoniti čak i nezakoniti objekti, što iziskuje vrijeme i novac, ali ne u tom omjeru i obliku da bi se takve nekretnine smatrale bezvrijednima.

21. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnine Žarka Željka, kao i usmeno očitovanje, jer je izrađen temeljem uvida u dokumentaciju, kao i stanje nekretnine utvrđeno očevidom te je obrazložen i logičan, a tim više što nakon usmenog očitovanja punomoćnik II-tuženika, iako je ostao kod prigovora, nije istaknuo nikakav daljnji dokazni prijedlog.

22. Imajući na umu da je dakle prednica tužitelja, pokojna IR u trenutku sklapanja Predugovora o kupoprodaji nekretnine te Ugovora o kupoprodaji nekretnine bila sposobna za rasuđivanje, treba naglasiti da je ujedno sud utvrdio da ti pravni poslovi nisu zelenaški, jer iako, prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnine Žarka Željka vezano uz samu vrijednost predmetne nekretnine, postoji očiti nesrazmjer uzajamnih davanja, ali pokojna IR nije bila u stanju nužde ili teškom materijalnom stanju, a niti se za istu može tvrditi da je bila nedovoljno iskusna, lakomislena ili u položaju zavisnosti, pa da je iz tih razloga pristala sklopiti ove pravne poslove, koje inače, da nije bila u takvim prilikama, ne bi sklopila.

23. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 280. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 284. stavka 1. ZOO-a, odredbom članka 335. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 18. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 329. stavka 1. ZOO-a sud je prvi tužbeni zahtjev, kao i drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, odbio kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom I., točkom II. i točkom III. izreke presude.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka odbio kao neosnovan, jer je tužitelj zastupan po punomoćniku izgubio u predmetnom parničnom postupku. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom IV. izreke presude.

25. Nastavno u odnosu na zahtjev II-tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a II-tuženiku zastupanom po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 8.375,00 eura, sukladno vrijednosti predmeta spora, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška sastava podneska od 06. prosinca 2018. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 08. ožujka 2019. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 29. svibnja 2019. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška pristupa na ročište 28. studenog 2019. godine u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. točka 5.), troška zastupanja na ročištu 11. ožujka 2021. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 11. lipnja 2021. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 10. lipnja 2022. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 11. listopada 2022. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 24. veljače 2023. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška pristupa na ročište 26. travnja 2023. godine u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. točka 5.), troška zastupanja na ročištu 16. siječnja 2024. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na očevidu 13. prosinca 2024. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 7.), troška sastava podneska od 05. svibnja 2025. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 06. studenog 2025. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 27. siječnja 2026. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.) te 25% na ime PDV-a u iznosu od 1.675,00 eura (Tbr. 46.). Nadalje, treba napomenuti da je na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a dosudio i zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, odnosno tekuću od 03. ožujka 2026. godine do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom V. izreke presude.

26. Naprotiv zahtjev II-tuženika za naknadom troška parničnog postupka i to troška zastupanja na ročištu 13. prosinca 2018. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer ročište u ovom predmetu nije određeno, niti dakako održano dana 13. prosinca 2018. godine, pa II-tuženik ne može osnovano zahtijevati naknadu tog troška, kojeg očito niti nije imao. Isto tako zahtjev II-tuženika za naknadom troška sastava podneska od 10. rujna 2020. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, s obzirom da je tim podneskom punomoćnik II-tuženika ističući da nasljednici pokojne IR nisu preuzeli postupak predložio da sud službenim putem zatraži podatak o ostavinskom postupku i pozove nasljednike da preuzmu postupak, odnosno postupak obustavi, što je bilo nepotrebno, usmjereno na nepotrebno povećanje troškova postupka, jer je podneskom od 27. srpnja 2020. godine dostavljena u spis preslika pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, a što znači da II-tuženik ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tog podneska, nego je dužan sam snositi trošak sastava tog podneska. Nastavno i zahtjev II-tuženika za naknadom troška sastava podneska od 25. ožujka 2022. godine sud je temeljem odredbe članka 152. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podneskom punomoćnik II-tuženika izvijestio sud o nemogućnosti pristupa na ročište 20. travnja 2022. godine, a što rezultira time da II-tuženik ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tog podneska, već je naprotiv II-tuženik dužan sam snositi trošak sastava tog podneska. Nadalje zahtjev II-tuženika za naknadom troška sastava podneska od 16. veljače 2024. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer se tim podneskom punomoćnik II-tuženika ponavljajući u bitnom ranije iznesene navode protivio provođenju dokaza građevinskim vještačenjem, kao i korištenju dostavljene dokumentacije, što je bilo nepotrebno, s obzirom da je protivljenje provođenju građevinskog vještačenja mogao i morao iznijeti na ročištu 16. siječnja 2024. godine, dok je navode vezane uz korištenje dostavljene dokumentacije također mogao iznijeti na očevidu, na koji način bi pokazao da trošak sastava tog podneska nije bio usmjeren na nepotrebno povećanje troškova postupka. Nastavno i zahtjev II-tuženika za naknadom troška predujma za usmeno očitovanje sudskog vještaka Žarka Željka, kao i za naknadom troška sudske pristojbe na odgovor na tužbu, sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 151. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je sudski vještak usmenim očitovanjem ostao kod nalaza i mišljenja, pa je II-tuženik dužan sam snositi trošak usmenog očitovanja sudskog vještaka, s time da ujedno II-tuženik niti nije platio sudsku pristojbu na odgovor na tužbu, a niti je to obvezan, jer je uspio u ovom parničnom postupku. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VI. izreke presude.

27. Konačno stopa zatezne kamate je određena sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, odnosno po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, dana 03. ožujka 2026. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. I-tuženici po punomoćniku

3. II-tuženiku po punomoćniku

U Zagrebu, dana 03. ožujka 2026. godine