REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: P-32/2025-24

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Ulica Plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Maji Nevešćanin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Domagoj Varjačić, odvjetniku iz Zadra protiv tužene Grad Zadar, OIB:09933651854 zastupana po gradonačelniku, a ovaj po punomoćniku VŠ, dipl. iur., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave dana 02. veljače 2026., u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, nakon objave presude dana 02. ožujka 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj PŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik točno određenog dijela matične kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane Brig upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], i to upravo novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] zvana Brig u naravi stambena zgrada u [adresa], površine 114m2, pomoćna zgrada površine 15m te dvorište površine 175m2, te dijela matične kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane Brig upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], i to upravo novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] zvana Brig u naravi stambena zgrada u [adresa] površine 110m2 te dvorište površine 224m2, a koje su novoformirane kat. čestice nastale temeljem Geodetskog elaborata diobe ili spajanja katastarskih čestica broj elaborata 17/2024 od dana 20. studenog 2024. godine, Klasa:932-06/24-02/4113, Ur.broj: 541-24-02-/8-24-4, potvrđenog od strane Područnog ureda za katastar Zadar pod Klasa: 932 -06/24- 02/4113, Ur.broj: 541-24-02-/8-24-4 dana 13.12.2024. godine, a slijedom čega je tužitelj ovlašten da na temelju ove presude a po njenoj pravomoćnosti i po izvršenom postupku parcelacije ishodi uknjižbu prava vlasništva za cijelo na svoje ime na novoformiranim katastarskim česticama uz istodobno brisanje vlasničkog upisa tuženika na predmetnim nekretninama za cijelo.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj PŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik točno određenog dijela matične kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane Brig upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], i to upravo novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] zvana Brig u naravi put površine 208 m2, a koja je novoformirana kat. čestice nastale temeljem Geodetskog elaborata diobe ili spajanja katastarskih čestica Broj elaborata 17/2024 od dana 20. studenog 2024.godine, Klasa:932-06/24- 02/4113, Ur.broj:541-24-02-/8-24-4, potvrđenog od strane Područnog ureda za katastar Zadar pod Klasa: 932-06/24-02/4113, Ur. broj: 541-24-02-/8-24-4 dana 13.12.2024. godine, a slijedom čega je tužitelj ovlašten da na temelju ove presude a po njenoj pravomoćnosti i po izvršenom postupku parcelacije ishodi uknjižbu prava vlasništva za cijelo na svoje ime na novoformiranoj katastarskoj čestici uz istodobno brisanje vlasničkog upisa tuženika na predmetnoj nekretnini za cijelo."

III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana čest. broj 1698/199 površine 7102 m2, te ista nekretnina da dugi niz godina u naravi predstavlja izgrađeno građevinsko zemljište sa nizom stambenih obiteljskih objekata stanara ovog naselja i pripadajućim im dvorištima. Predmetna nekretnina da je upisana kao stvaran posjed isključivo fizičkih osoba pa tako i samog tužitelja u posjedovnom listu br. 16115 za k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da je stvarni vlasnik i posjednik za cijelo svog posjeda, koji pak čine realni tj. točno definirani dijelovi predmetne matične katastarske čestice , pa da je za potrebe uređenja vlasničkog stanja pa time i predmetnog parničnog postupka angažirao ovlaštenog inženjera geodezije CŠ iz [adresa] te sačinio Geodetski elaborat diobe ili spajanja katastarskih čestica broj elaborata 17/2024 od dana 20. studenog 2024.godine, Klasa: 932-06/24-02/4113 Ur.broj: 541-24-02-/8-24- 4 potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Zadar pod Klasa: 932 -06/24- 02/4113 Ur.broj:541-24-02-/8-24-4 dana 13.12.2024.godine. Slijedom navedenog elaborata, predmet ovog postupka jest jedinstven posjed i vlasništvo tužitelja koji se sastoji od čest. 1698/936 zvana Brig u naravi put površine 208 m2, čest. 1698/935 zvana Brig u naravi stambena zgrada u [adresa] površine 114 m2, pomoćna zgrada površine 15 m2 te dvorište površine 175 m2 i čest. 1698/934 zvana Brig u naravi stambena zgrada u [adresa], površine 110 m2, te dvorišta površine 224 m2.

1.1. Tužitelj da je na predmetu spora sagradio dvije stambene zgrade sa pripadajućim im dvorištima te pristupnim putem ka svim građevinskim objektima, a da je predmetnu nekretninu stekao temeljem realiziranog Kupoprodajnog ugovora zaključenog dana 28.02.1985. godine sa prodavateljicom ŠŠ ženom P i to na način da je od iste kupio dio matične nekretnine čest. 1698/199 k. o. [katastarska općina] koji odgovara današnjoj novoformiranoj čest. 1698/934 k. o. [katastarska općina] zvanoj Brig kao i ½ dijela pristupnog puta tj. koji odgovara današnjoj novoformiranoj čest. 1698/936 k. o. [katastarska općina] zvanoj Brig. Preostali dio predmetne nekretnine tužitelj da je stekao temeljem realiziranog Kupoprodajnog ugovora zaključenog sa prodavateljem SŠ i to na način da je od istog kupio preostali dio matične čest. 1698/199 k. o. [katastarska općina] koji odgovara današnjoj novoformiranoj čest. 1698/935 k. o. [katastarska općina] zvanoj Brig kao i preostalu polovicu (½ dijela) pristupnog puta tj. današnje novoformirane čest. 1698/936 k. o. [katastarska općina] zvane Brig. Stambeni objekt u kojem tužitelj živi sa članovima svoje obitelji jest ozakonjen, te je posjed tužitelja u cijelosti ograđen, pa u tom smislu tužitelj kao vlasniku nikada nitko nije osporavao granice/međe njegova posjeda i uopće vlasništvo istog.

1.1.Navodi da je u neprekinutom i samostalnom posjedu predmetnih nekretnina računajući posjed svojih prednika još od davnina, da je predmetni posjed ujedno istinit i pošten, da tužitelj raspolaže valjanim pravnim ispravama i dokazima te da njegovo pravo vlasništva nikada nije bilo osporavano od strane tuženika ili trećih fizičkih ili pravnih osoba, to predlaže sudu da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja.

2. Tuženi u odgovoru na tužbi navodi da tužitelj tužbom traži da se utvrdi vlasnikom dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje su nastale čest. zem. [katastarska čestica] ukupne utužene površine 846 m2. U povijesnom dijelu tužbe navodi kako je predmetne dijelove nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] stekao temeljem kupoprodajnoga ugovora sklopljenog sa ranijim vlasnikom SŠ i prije toga EŠ 1985. godine. Navedena utvrđenja da ne proizlaze iz priložene dokumentacije, jer zk. izvadak, katastarski plan, Geodetski elaborat, Rješenje o izvedenom stanju nisu dokaz prava vlasništva, a priloženi Ugovori o kupoprodaji nisu ovjereni, dok kvadratura navedena u Ugovorima iznosi 594 m2, odnosno preko 200 m2 manje od ovdje utužene. Nadalje navodi da dio predmetne čest. br. 1698/199 k. o. [katastarska općina] odnosno dio čest. br. 1698/936 k. o. [katastarska općina] se smatra nerazvrstanom cestom.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvidom u zk. izvadak za čest. broj 1698/199 k. o. [katastarska općina] (l.s. 4-42), posjedovni list broj 16115 k. o. [katastarska općina] ( l.s. 43), geodetski elaborat od 20. studenog 2024. godine sastavljen od strane ing. geodezije CŠ (l.s. 47-63), kupoprodajni ugovor zaključen između prodavatelja EŠ (TŠ i kupca PŠ) od 28. veljače 1985. godine (l.s. 64 -66), kupoprodajni ugovor zaključen između prodavatelja SŠ i kupca PŠ od 8. ožujka 2000. godine (l.s. 67-68), položajni nacrt za čest. broj 1698/199 (l.s. 69, 149), geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (l.s. 70 - 115), rješenje o izvedenom stanju izdan od strane Grada Zadra dana 18. ožujka 2016. godine (l.s. 116-117), povijest promjena na kat. čest. [katastarska čestica] (l.s. 124-129), zapisnik sastavljen od komisije za osnivanje zk knjige za k. o. [katastarska općina] od 3. srpnja 1987. godine (l.s. 135-137), skica izmjere za predmetne čestice od studenog 2024. godine (l.s. 138), odobrenje za izradu priključka na vodovodnu mrežu kao i ugovor (l.s. 144 -148), fotografija (l.s. 150), zahtjev za izdavanje elektroenergetske suglasnosti i ugovor (l.s. 151-158), ugovor između Hrvatske pošte i telekomunikacije i PŠ (l.s. 159- 161), očitovanje o statusu predmetne nekretnine izdane od Grada Zadra, Odsjek za promet i ceste od dana 17. lipnja 2025. godine (l.s. 164), nalaz i mišljenje vještaka i dopuna (l.s. 174-176,191), saslušao svjedoke ŽŠ i BŠ i stranku tužitelja (l.s. 183-185,193).

3.1. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka GŠ i OŠ i to na okolnosti stjecanja predmetnih nekretnina budući je činjenično stanje dovoljno raspravljeno za donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari.

4.Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je vlasnik za cijelo novonastalih nekretnina točno opisanih u izreci presude, a nastalih parcelacijom i diobom matične čest. po geodetskom elaboratu potvrđenom od strane katastara u [adresa].

6.Sukladno odredbi čl. 219 st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok iz čl. 221 a ZPP -a proizlazi da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku činjenicu da će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Prethodno citirane zakonske odredbe ukazuju da je upravo tužitelj taj koji je ovom sudu na nedvojben način morao dokazati osnovanost navoda iz povjesnice tužbe vezano za način stjecanja prava vlasništva ovdje utuženih predmetnih nekretnina.

7.Prema odredbi čl. 114 st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14 - dalje: ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

8. U ovoj pravnoj stvari proveden je sudski očevid po vještaku mjerniku HŠ, dipl.ing. geod. koji je naveo da pokazani predmet spora nosi oznaku čest. 1698/934, 1698/935 i 1698/936 sve k. o. [katastarska općina], a sve prema parcelacijskom elaboratu. Utvrđuje se da nekretnina oznake čest. br. 1698/936 u naravi predstavlja betonirani put koji je većim dijelom ograđen betonskim zidovima, dok na nekretninama oznaka čest. br. 1698/934 i 1698/935 egzistiraju stambeni objekti i obje nekretnine su ograđene betonskim zidovima.

10.1 U svom Nalazu i mišljenju vještak geodet je označio nekretnine novonastale čest. 1698/934, 1698/935, 1698/936 kao i površinu istih. Iz skice lice mjesta jasno proizlazi kako su nekretnine ograđene sa svih strana betonskim zidom i živicom osim čest. br. 1698/936 koja nije ograđena prema susjednoj čestici br. 1698/199 . Na nalaz i mišljenje tuženi je iznio primjedbu i to na način da se ista nadopuni te da vještak na skici označi da se čest. br. 1698/936 k. o. [katastarska općina] koja u naravi čini betonirani put, označi stupove javne rasvjete te ucrta svaki ulaz u kuću, dvorište ili pomoćni objekt koji se nalazi na predmetnom putu kako prema kući tužitelja tako i prema kućama susjeda.

11.2. Vještak je nadopunio Skicu sudskog očevida 13. siječnja 2026. g prema traženju tuženika, na koju skicu stranke nisu imali primjedbe, osim što su nespornim učinile da dio koji je izostavljen u skici, a to je da postoji još jedan prolaz do kuće zapadno od kuće tužitelja, pa su nespornim stranke utvrdile da dio međe sa susjednom čest. br. 1698/199 nema međašnih znakova niti betonskog zida niti ograde.

9. Iz činjeničnih utvrđenja utemeljenih na sadržaju isprava koje se nalaze u spisu proizlazi i to:

-Iz zk. izvatka za matičnu čest. br.1698/199 proizlazi da je ista upisana u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je vlasnikom upisana tužena za cijelo, dok iz posjedovnog lista broj 16115 k. o. [katastarska općina] proizlazi da je između ostalih suposjednika upisan ovdje i tužitelj PŠ u neopredijeljenim omjerima na matičnoj čest. 1698/199,

- iz povijesti promjena proizlazi da je na čest. 1698/199 k. o. [katastarska općina] pregledom najstarijih podataka ista bila upisana za k. o. [katastarska općina] sve do osnivanja k. o. [katastarska općina] 1964. godine te od 1945. bila evidentirana posjedom u posjedovnom listu 29 A kao nepoznati posjednik. Revizijom kat. općine Arbanasi 1955. godine suposjednicom na čest. 1698/199 je upisana pravna prednica tužitelja i tu ŠŠ pok. V , te njen upis je potvrđen i kao takav prenesen u k. o. [katastarska općina] spomenu te 1964. godine. Novom izmjerom k. o. [katastarska općina] podaci su prihvaćeni 1974. godine te takav upis ostaje. Također proizlazi da je došlo do izmjene posjednika na čest. 1698/199 k. o. [katastarska općina] , pa je tako između ostalog upisan i PŠ ovdje tužitelj, na dvorištu za 213 m2 i kuća u površini od 81 m2.

-iz zapisnika od 3. srpnja 1987. godine sastavljen od Komisije za osnivanje zk knjige za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je između ostalog predmet raspravljanja bio i posjedovni list 3173 sa upisanim posjednicima između ostalog i EŠ, pravne prednice tuži telja te da se raspravljalo i o čest. 1698/199 površine 11885 m2, zv. Brig – Barbarično te da su suposjednici izjavili da je posjed dobro izviđen, te da su stvarni vlasnici nekretnina, a pravo vlasništva da su stekli temeljem nasljeđivanja od zajedničkih prednika i diobom.

-Iz Geodetskog elaborata sastavljenog od strane LŠ, dipl. ing geodet. dana 20. studenoga 2024. godine, potvrđen od strane katastra dana 13. prosinca 2024 g. proizlazi da je od matične čest. br. 1698/199 nastala čest. br. 1698/934, čest. br. 1698/935 i čest. br. 1698/936, ovdje predmetne.

-iz Kuporodajnog ugovora zaključenog između prodavatelja PŠF i kupca NŠ, proizlazi da je predmet kupnje čest. br. 1698/1999 k. o. [katastarska općina] površine 294 m2, a koja nekretnina graniči sa sjeverne strane sa Marnikovima, sa istočne sa Stipčević Ninom i sa južne strane sa Marunić Đurom, a da put kojeg ostavlja prodavatelj do parcele a sa zapadne strane JŠ [adresa]. Isto tako u čl. VII stoji da prodavatelj ostavlja put u širinu 3,5 m, sa tim da kupac plaća polovicu puta a ostalu polovicu da plaća SŠ, a koji ugovor je zaključen dana 28. veljače 1985 godine u [adresa].

-iz kupoprodajnog Ugovora zaključenog između prodavatelja SŠ i kupca PŠ, tužitelja proizlazi da je predmet kupnje čest. br. 1698/199 površine 300 m2, a koja odgovara parceli 364 od 08.01.1990 a u naravi da predstavlja zeml jište i iskopanu jamu za podrum, koja je samo na sjevernoj strani pokrivena betonskom pločom u površini 4*9 m. U čl. 6 ugovorne strane su konstatirala da od javnog puta postoji formirani put širine 3,6 m, te da isti ustanovljavaju služnost prolaza i provoza putem u korist JŠ koji se nalazi na zapadnoj strani i to od glavnog puta pa do pravca u južnom dijelu nekretnine a koju je kupio ovim Ugovorom, a da za slučaj da bivši vlasnici nekretnina u koji je uključen i navedeni put zatraže isplatu neisplaćenje ½ cijene, tu cijenu da će platiti AŠ. Navedeni Ugovor je zaključen i potpisan dana 08. ožujka 2000, pred svjedocima ali isti nije ovjeren.

- iz Rješenja o izvedenom stanju izdanog dana 18. ožujka 2016 godine od strane Grada Zadra proizlazi da su ozakonjene nekretnine koje sada čine novonastalu čest. br. 1698/935 i čest. br. 1698/934 k. o. [katastarska općina],

- Iz očitovanja o statusu predmetne nekretnine izdane od strane Grada Zadra, dana 17. lipnja 2025 godine proizlazi da se nekretnina koja treba nastati od matične i to čest. 1698/936 sukladno čl. 98 i čl. 131 Zakonu o cestama se smatra nerazvrstanom cestom

10. Sud je tijekom postupka saslušao predložene svjedoke, pa tako svjedok ŽŠ, star 72 godine, daljnji rođak tužitelja, je naveo da je zajedno sa tužiteljem 1985. godine otišao kod gospođe EŠ i to kako bi tužitelj kupio predmetnu nekretninu, a koja je tada bila jedina slobodna u ovom predjelu. Da su se dogovorili da tužitelj kupi nekretninu u površini od 300 m2 i da se s prodavateljicom dogovorio da kupi polovicu puta i to sad čest. 1698/936 a koja nekretnina vodi od glavne ceste KŠ do njegove parcele. Susjedna nekretnina i to do puta je također bila u vlasništvu obitelji EŠ, ovdje prodavateljice i njezinih rođaka. Prodavateljica je prodala isto tako nekretninu koja sad nosi oznaku 1698/935 kupcu pod imenom SŠ, i to 70.-ih godina, a koji je kasnije 80. -ih godina SŠ istu prodao ovdje tužitelju, a upravo da je SŠ sudjelovao u kupnji dijela puta koji nosi oznaku 1698/936. Zajedno sve do prodaje su put koristili do svojih nekretnina i tužitelj i SŠ , a živicu koja je zasađena uz put na nekretnini čest. br. 1698/936 je zasadio tužitelj budući je isti radio u tvrtki Nasadi. Sjeća se isto tako da je od vlasnika kuće, a koji se sad nalazi na susjednoj čestici br. 1698/862 tužitelj dogovorio da mu ostavi od svoje nekretnine dio za put kako bi auto moglo lakše ulaziti u njegov dio nekretnine koji predstavlja put. Sve da mu poznato jer da ima u neposrednoj blizini kuću u kojoj živi od svoje osme godine, tako da mu je kvart i predmetne nekretnine tužitelja jako poznate, a i u dobrosusjedskim su svi zajedno pa su se i pomagali u gradnji kuća. Kako je sređivao vlasništvo za svoju nekretninu, a koju parnicu je vodio 10-15 godina poznato mu je da je obitelj EŠ, odnosno pravni prednici prodavateljice, bili kmetov i kod veleposjednika i da su na taj način stekli vlasništvo nekretnina u ovom predjelu. Put koji vodi do njegovih kuća održava i brine o njemu samo tužitelj i zna da je isti on i nasipavao, sadio živice, betonirao i ne zna da je itko ikada tužitelju osporavao pravo vlasništva na tom putu niti ga ometao u posjedu, a niti da je bilo sporova u pogledu međe sa susjedima.

Na upit pun. tužitelja gdje tužitelj iznosi smeće isti odgovara da ga iznosi na glavnu ulicu i to KŠ, kao i da se na putu tužitelja ne nalazi javna rasvjeta. Nakon što mu je predočena fotografije sa skice lica mjesta isti odgovara da nije znao da je na tom putu postavljen stup (na fotografiji broj 5.) a ne zna niti tko ga je kupio, a niti tko ga je postavio. Na daljnji upit iskazuje da je susjed JŠ pokojni, a da se njegova nekretnina nalazi na čest. br. 1698/199. Na upit pun. tuženika da li je JŠ koristio predmetni put do svoje kuće isti odgovara da je koristio jer da do svoje nekretnine nije mogao ići drugačije nego tim putem, a ne zna tko mu je to dozvolio. Ali da zna da je taj put kupio tužitelj i njegov susjed SŠ i da je JŠ isto tako negdje 80-tih godina kupio svoju nekretninu, a sada u njegovoj kući živi supruga i povremeno sin iz Rijeke, kao i njegov brat sa svojom obitelji, a isti se vjerojatno koriste tim predmetnim putem kako bi došli do svoje kuće. Na upit pun. tuženika isti odgovara da ne zna da li je ikad bilo rampe na tom putu, a čuo je da je bilo nekakvih trzavica u pogledu tog puta između obitelji JŠ i ovdje tužitelja, ali ne zna da li je između JŠ ili s bratom od JŠ. Na upit pun. tužitelja što misli tko je dozvoli obitelji JŠ da se koristi tim putem isti odgovara da bi vjerojatno to bila dobra namjera ovdje tužitelja.

11. Iz iskaza svjedoka BŠ, star 65 godine proizlazi da mu je poznato da je nekretninu čest. br. 1698/934 tužitelj 1985. godine kupio od EŠ i polovicu nekretnine koja nosi oznaku 1698/936, a koja je u naravi predstavlja pristupni put do parcele. 2000. godine nekretninu oznake čest. br. 1698/935 je tužitelj kupio od SŠ iz [adresa] a koji je isti kupio od EŠ i to 1973. godine također s dijelom puta predmetne nekretnine 1698/936. Iskazuje da od 1975. godine živi u kvartu gdje se nalaze predmetne nekretnine pa da zna točno kako je tužitelj predmetne nekretnine stekao i od koga. Tužitelj je o svom trošku predmetni put betonirao 2018. ili 2019. godine, postavio je rasvjetu 2021. godine i to tri stupa javne rasvjete, zasadio je živicu i postavio priključak javne vode na istoj nekretnini, a koji se proteže od javne ceste pa dva metra unutar puta. Na upit suda koliko godina unazad obitelj JŠ sad pok. JŠ i njegov brat koriste se predmetnim putem do svoje nekretnine isti odgovara da ne zna točno koliko godina, ali da isti koriste taj put do svoje nekretnine, ali osim obitelji JŠ nema se tko drugi koristiti tim putem. C da su imali put do svoje kuće drugim putem, ali je sad taj put saziđan. Ne zna tko je točno dali SŠ ili tužitelj dali suglasnost Š da se služe tim putem do svoje kuće. Poznato mu je da C kad uđu svojim autom na predmetni put da isti se parkiraju na svom terenu. Na upit pun. tuženika da li u vrijeme kad je tužitelj kupovao predmetne nekretnine, da li su susjedne nekretnine bile prodate isti odgovara da jesu, a da li je bilo kakvih trzavica između tužitelja i obitelji JŠ isti ogovara da ne zna, a u zadnje vrijeme da je čuo da nisu u dobrim odnosima, a sve da je čuo po priči nikad od tužitelja i nikad od obitelji JŠ.

12. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 1985. godine kupio od VŠF teren i dio spornog puta i to polovicu, dok je drugu nekretninu i to kuću i drugu polovicu puta, kupio sam 2000. godine od SŠ. Kuću da je počeo graditi 1985. godine odmah po kupnji terena, a prije same izgradnje, da je sa bagerom izravnao put do kuće. I jedna i druga kuća da su omeđene i nitko nikada da mu nije smetao u posjedu niti mu osporavao pravo vlasništva, a što se tiče puta, susjedu S da je dozvolio da se istim koristi, te je napravio i ulaze i to malu kapiju i veliku kapiju i to s puta u svoju nekretninu. Susjed JŠ je kuća do susjeda S i njegov pok. brat od JŠ da ga je pitao može li se služiti njegovim putem, što da mu je dozvolio, a JŠ isto tako da ima put do svoje kuće i to asfaltirani koji mu je asfaltirao Grad Zadar. Nije sporno među susjedima da je put kojim se koriste njegov, ali je sporno da je Grad Zadar isti uvrstio u nerazvrstane ceste. Iskazuje da mu Grad Zadar ni bivša Općina Zadar od 1985. godine pa nadalje nije dolazila niti mu osporavala pravo vlasništva na tom putu, kao i da su priključci za vodu, za dvije kuće koje ima smješteni na samom putu i to tri metra od glavne ceste, a da su kopali on i njegov sin, te financirali taj priključak u cijelosti, a grad taj priključak nije financirao, jer je rekao da je to privatni put, a ne javni, pa da su isto morali financirati, a to da je bilo za vrijeme Domovinskog rata. Što se tiče rasvjete koju je postavio na putu, iskazuje da je istu sam iskopao i financirao, a pomogao mu je susjed koji ima bager i sami da su stavili cijevi i kabele, a zašto to Elektra nije radila ne može odgovoriti jer da ne zna. Na upit pun. tužitelja nakon što mu je predočen geodetski elaborat, l.s. 49, da pojasni s kojim dijelom puta se obitelj JŠ služi za prolaz, isti pokazuje na skici da C imaju drugi put kojim se koriste do svoje nekretnine i to asfaltirani put koji je asfaltirao Grad Zadar i to položen zapadno od Adžićeve kuće. Na upit tuženika iskazuje da je bio upisan u katastarski opetar kao posjednik predmetnih nekretnina, te na daljnji upit je iskazao da nije stavio rampu na ulaz na put. Na upit pun. tužitelja da li ima od Grada Zadra napismeno da ta nekretnina predstavlja privatni put, isti odgovara da nema, a čak misli da možda i ima i tu potvrdu kad je radio priključak za struju.

13. Slijedom svega navedenog, sud utvrđuje da je pravna prednica tužitelja CŠF prodala 1985 godine tužitelju nekretnine i to dio puta (sada čest. br. 1698/936) i građevinsko zemljište (sada čest. br. 1698/934) na kojem je tužitelj sagradio kuću i za istu ishodovao sve priključke kako za struju, telefon i vodu, dok je građevinski teren (sada čest. br. 1698/935) i dio puta (sada čest. br. 1698/936) ista 1973 godine prodala SŠ, koji je nedovršeni a započeti objekat prodao 2000 godine ovdje tužitelju. U pogledu stjecanja nekretnina tužitelja, sve navedeno proizlazi i iz materijalne dokumentacije u spisu kao i iz iskaza saslušanih svjedoka u čiju istinitost iskaza ovaj sud nije imao razloga posumnjati, budući se radi o mještanima , rođacima tužitelja, osobama duboke životne dobi koji su pomagali tužitelju u pronalasku nekretnina za kupnju, kao i kasnije u gradnji kuće, a imaju kuće u kojima žive u neposrednoj blizini pa im sud poklanja vjeru i u dobro poznavajuće susjedske odnose tužitelja sa susjedima međašima.

14. S obzirom na činjenicu da iz priložene povijesti posjedovanja za matičnu predmetnu nekretninu čest. br. 1698/199 proizlazi da je od revizije kat. općine Arbanasi 1955. godine suposjednicom na istoj bila upisana pravna prednica tužitelja i tu ŠŠ pok. V, a koji upis je potvrđen i kao takav prenesen u k. o. [katastarska općina] 1964. godine, i prihvaćen 1974. godine, kao i da je predmetne nekretnine 1985 prodala tužitelju, a ranije dio matične nekretnine 1973.g. SŠ, a ovaj istu i tužitelju 2000 godine, to nedvojbeno slijedi su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 114. st. 1. ZVDSP slijedom čega je odlučeno pod točkom I. Izreke, i to za prihvaćanje tužbenog zahtjeva tužitelja u pogledu čest. br. 1698/934 i čest.br.1698/935 k. o. [katastarska općina] a na kojim nekretninama se nalaze ozakonjene nekretnine tužitelja, kako je i odlučeno pod točkom I. presude.

15. Nadalje iz činjenične osnove tužbe proizlazi da se u pogledu čest. br. 1698/936 radi o nekretnini koj je u naravi put koja spada u kategoriju nerazvrstanih cesta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zadra, dok iz katastarskog plana vidljivo je da je ista put kao takav nazivom i izgledom, a koji se u donjem dijelu spaja s nekretninom i to asfaltiranim javnim putom.

16 Na sudskom očevidu vještak geodeta je identificirao predmetnu nekretninu te ustanovio da se radi u naravi o putu većim dijelom ograđenim betonskim zidovima i živicom jednim dijelom te da susjedi imaju izlaz na njega (skica l.s. 191)

17. Na okolnost da li se u naravi radi o nerazvrstanoj cesti ili o privatnom vlasništvu u svrhu dokazivanja između ostalog su saslušani i svjedoci a koji su u bitnom iskazali da se susjed obitelj E koristi navedenim putem a što i proizlazi i ustanovljene služnosti u samom Ugovoru o kupoprodaji koji je zaključen između SŠ i ovdje tužitelja, a što i proizlazi i iskaza tužitelja i iskaza svjedoka.

18. Po ocjeni ovog suda za predmet sporu u pogledu ove nekretnine mjerodavne su slijedeće odredbe Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13. i 148/13. - dalje Zakon o cestama) te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestama („Narodne novine“ broj:92/14 - dalje: ZIDZC) i ZIDZC-a:

- čl.2. toč.6. i čl.98. st.1. Zakona o cestama koji definira nerazvrstane ceste kao ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određen Zakonom o cestama i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona,

- čl.101. st.1. Zakona o cestama koji određuje da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi;

- čl.131. st.1. Zakona o cestama koji određuje da ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog Zakona, postaju nerazvrstane ceste;

- čl.131. st.6. Zakona o cestama koji određuje da su nekretnine koje su prema tom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ceste ili javne ceste prije 1. siječnja 1997.g., javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze;

- čl.133. st.1. Zakona o cestama prema kojem nerazvrstane ceste iz čl.131. st.1. (i čl.132. st.1.) ovog Zakona evidentiraju se u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe;

- čl.3. ZIDZC-a kojim je čl.131. Zakona o cestama dodan novi stavak 6. koji određuje da će se nerazvrstane ceste iz st.1. upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi;

19. Imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe te da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo tuženika, to je tuženi i kao jedinica lokalne samouprave vlasništvo cijele predmetne nekretnine stekao na temelju samog Zakona o cestama. Kako je čl.133. st.1. Zakona o cestama određeno da će se nerazvrstane ceste upisati u zemljišnu knjigu kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe, te da je novim stavkom 6. čl.131. Zakona o cestama dodanim čl.3. ZIDZS -a određeno da će se nerazvrstane ceste iz st.1. (Ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona - što je 28. srpnja 2011.g.- koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste), upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

20. Sud je stava kako tužitelj predloženim i izvedenim dokazima nije dokazao izvan svake sumnje da prijeporna nekretnina nije nerazvrstana cesta. Izvedenim dokazima, očevidom na licu mjesta, zk izvatkom, izvodom iz katastarskog plana i iskazom svjedoka sud zaključuje da se radi o nerazvrstanoj cesti koja je dostupna i korištena od strane većeg broja ljudi za prolaz do drugog javnog puta , a ujedno iz iskaza svjedoka je i potvrđeno da neke nekretnine nemaju drugu vezu s javnim putem. Navodi tužitelja da je put sam betonirao, zasadio živicu, postavio javnu rasvjetu te da ima priključke na istom putu nisu od značaja za pravilno rješenje spora s obzirom na utvrđenu činjenicu da se radi o nerazvrstanoj cesti – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave odnosno u konkretnom slučaju Grada Zadra, slijedom čega sud ocjenjuje da tužitelj nije uspio dokazati svoje pravo vlasništva na nekretnini su čest. br. 1698/936 k. o. [katastarska općina], slijedom čega je odbijen tužbeni zahtjev pod točkom II. izreke.

21. Člankom 154. st. 4 ZPP-a je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove, a budući je tužitelj djelomično uspio u sporu (samo sa jednim tužbenim zahtjevom), to je točkom III. Izreke odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Zadar, 02. ožujka 2026.

Sutkinja

Maja Nevešćanin

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, putem ovog suda na Županijski sud kojemu će se dodijeliti u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom s primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika, pisano u tri primjerka za sud i protivnu stranku.

DNA:

-Tužitelju po punom.

-Tuženoj po zz