1

Poslovni broj: UsI-3916/22-11

 

                     

   REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

   Avenija Dubrovnik 6 i 8

 

Poslovni broj: UsI-3916/22-11

 

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Božici Bilen, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja D. G. iz Z., OIB: …, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, OIB: …, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Z., radi odobravanja besplatne pravne pomoći, 31. listopada 2023.,

 

 

p r e s u d i o    j e

             

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-701-03/19-01/69, URBROJ: 514-04-01-01-02/02-22-02 od 15. studenog 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-701-03/19-01/69, URBROJ: 514-04-01-01-02/02-22-02 od 15. studenog 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja G. Z., Gradskog ureda za opću upravu, S. za besplatnu pravnu pomoć, KLASA: UP/I-701-03/18-004/290, URBROJ: 251-07-31-19-9 od 12. ožujka 2019., kojim je odbijen je tužiteljev zahtjev za odobravanje oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi u ovršnom postupku kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-9931/2015.

2. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je tvrdnja da se radi o obijesnog parničenju rezultata procjene ponašanja tužitelja, a da tuženik sudi o ponašanju tužitelja bez uvida u sudski spis. Smatra da je samo sud nadležan i kvalificiran suditi radi li su u konkretnom predmetu o obijesnom parničenju. Predlaže održati raspravu i pribaviti sudski predmet. Predlaže poništiti osporavano rješenje i osloboditi ga plaćanja pristojbi.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom osporava tužbene navode. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Podneskom od 18. listopada 2023. tužitelj se u bitnom očituje na odgovor na tužbu.

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika te je održao usmenu i javnu raspravu. Sud je odbio prijedlog tužitelja za pribavljanje sudskog predmeta s obzirom da je prema ocjeni ovog Suda za utvrđivanje pretpostavke radi li se o obijesnom parničenju dovoljno bilo pregledati isprave koje je tužitelj priložio uz zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći. Osim toga, Sud je izvršio uvid u eSpis, odnosno u rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-9931/15-56 od 30. kolovoza 2018. i rješenje Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj 46 Gž Ovr-3827/18-2 od 15. siječnja 2019.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je da je tužitelj podnio zahtjev za odobravanje sekundarne pravne pomoći u vidu oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi u ovršnom postupku pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod poslovnim brojem Ovr-9931/2015.

8. Javnopravna tijela su ocijenila da tužitelj ne udovoljava uvjetima iz članka 13. stavka 1. točke d) u vezi članka 13. stavka 5. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 143/13. i 98/19., dalje Zakon), zbog čega mu se pravna pomoć u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi ne može odobriti uz obrazloženje da se radi o zahtjevu koji je očito nerazmjeran sa stvarnom situacijom i da se odobravanjem pravne pomoći u ovom slučaju ne bi ostvarila temeljna zakonska svrha pravne pomoći, već bi se tužitelju omogućilo da na teret državnih sredstava vodi neučinkovit i nesvrsishodan sudski postupak.

9.1. Člankom 12. stavkom 2. Zakona propisano je da sekundama pravna pomoć obuhvaća i: a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

9.2. Člankom 13. stavkom 1. točkom d) Zakona propisano je da se sekundama pravna pomoć može odobriti ako se ne radi o obijesnom parničenju.

9.3. Člankom 13. stavkom 5. Zakona propisano je da će se smatrati da se radi o obijesnom parničenju: - ako su očekivanja podnositelja zahtjeva očito nerazmjerna sa stvarnom situacijom, - ako je razvidno da podnositelj zahtjeva zlorabi mogućnost podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć, - ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u očitoj suprotnosti s konačnim ishodima u sličnim predmetima ili - ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u suprotnosti s prisilnim propisima i moralom društva.

10. Pretpostavke za ostvarivanje prava na sekundarnu pravnu pomoć, propisane člankom 13. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, ispituju se u upravnom postupku. Utvrđenje njihove ispunjenosti (ili ne), ne utječe na odlučivanje redovnih sudova u postupcima u kojima stranka želi ostvariti pravo zaštite svojih interesa uz besplatnu pravnu pomoć (tako Ustavni sud Republike Hrvatske u rješenju broj U-I-717/2017 od 4. travnja 2017., kojim je odbačen prijedlog tužitelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 13. stavka 1. točke d. i stavka 5. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Narodne novine, broj 143/13.).

11. Suprotno stajalištu tužitelja, upravna tijela odlučujući o zahtjevima o besplatnoj pravnoj pomoći ovlaštena su ocjenjivati okolnost postojanja obijesnog parničenja u sudskom postupku za koji je pravna pomoć zatražena. Riječ o posebnom pravnom institutu koji se odnosi na sve sudske postupke za koje je zatražena pravna pomoć u vidu oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi pa tako i za ovršne postupke, a ne samo parnične postupke. Iako ocjena upravnog tijela da su očekivanja podnositelja zahtjeva očito nerazmjerna sa stvarnom situacijom ili da su očekivanja podnositelja zahtjeva u očitoj suprotnosti s konačnim ishodima u sličnim predmetima, predstavlja razlog koji je na određeni način povezan s meritumom predmeta, upravna tijela odlučujući o zahtjevima o besplatnoj pravnoj pomoći ne upuštaju se u meritum stvari u sudskom postupku, a odluka upravnih tijela ne utječe na odluke suda u postupku za koji je pravna pomoć zatražena.

12. Prvostupanjsko tijelo je ocijenilo da su očekivanja podnositelja zahtjeva očito nerazmjerna sa stvarnom situacijom, a pravilnost te procjene proizlazi iz ishoda postupka koji je pravomoćno dovršen prije donošenja prvostupanjskog rješenja. Naime, Općinski građanski sud u Zagrebu, u ovršnom predmetu protiv tužitelja kao ovršenika, donio je rješenje poslovni broj Ovr-9931/15-56 od 30. kolovoza 2018. kojim odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe uz obrazloženje da ovršenik u prijedlogu za ovrhu samo paušalno navodi kako će mu provedbom ovrhe nastati nenadoknadiva šteta pri tom ne obrazlažući u čemu se ta šteta sastoji niti podnoseći bilo kakve dokaze kojima bi potkrijepio svoje navode, a rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj 46 Gž Ovr-3827/18-2 od 15. siječnja 2019. odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana te je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-9931/15-56 od 30. kolovoza 2018.

13. Slijedom navedenog, Sud je osporavano rješenje ocijenio zakonitim.

14. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude primjenom odredbe članka 57. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21).

 

U Zagrebu, 31. listopada 2023.

 

Sudac

Ante Drezga,v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.