REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pn-210/2019-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Janu Torjancu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Blaženki Dobrenić-Primorac, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika NOVA TV d.d., Buzin, Buzinski Krči 1, OIB: 75399377119, zastupan po punomoćnici Valentini Kučić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. siječnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja, odvjetnice Diore Čibarić i zamjenika punomoćnice tuženika, odvjetnika Dine Vukoše, 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Nova TV d.d., Zagreb, Remetinečka cesta 139, OIB: 75399377119, da tužitelju ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 1.327,23 EUR, sa zateznim kamatama tekućim od 6. prosinca 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa do isplate, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu u kojem zahtijeva da mu tuženik Nova TV d.d., Zagreb, Remetinečka cesta 139, OIB: 75399377119, na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 5.308,91 EUR, sa zateznim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku Nova TV d.d., Zagreb, Remetinečka cesta 139, OIB: 75399377119, da tužitelju ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 512,50 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. ožujka 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu troškova postupka u iznosu od 2.050,00 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 6. prosinca 2019., navodi da je dana 12. rujna 2019., u emisiji "Provjereno" informativnog programa Nove TV, objavljen prilog novinara-reportera CI, koji se odnosi na optužbe njegove bivše suradnice da joj je prijetio, na optužbe majke izvjesne ženske osobe da se prema njezinoj kćeri nemoralno ponašao i na reprizirane optužbe njegove bivše tajnice da ju je silovao, seksualno uznemiravao, prijetio i nud io joj novac za zataškavanje slučaja te da je u prilogu objavljen usmeni intervju ovih osoba i sporni komentari novinara tuženika o tužitelju, a vezeni za temu o kojoj intervjuirane osobe govore. Prilog predstavlja, kako i sam tuženik ističe, nastavak "slučaja ČI" iz emisije "Provjereno" emitirane 5. rujna 2019. Dalje navodi kako u najavi spornog priloga od strane urednice emisije novinarke HI i u samom prilogu novinara CI, iznesene su neistinite, uvredljive, klevetničke i ponižavajuće tvrdnje i teške insinuacije na račun tužitelja, sve protivno presumpciji nevinosti. Navodi da j tužitelj, bez da su utvrđene stvarne činjenice, protivno zakonu i novinarskom kodeksu ponovno huškački prikazan kao perverzni, izopačeni lik i nedvojbeni počinitelj kaznenog djela silovanja, seksualnog uznemiravanja i prijetnje, koje je počinio nad više osoba. Navodi da prilog tendenciozno sadrži mnogobrojne dijelove raznih dokumentarnih snimki iz tužiteljevog privatnog života na kojim se tužitelj nalazi u gro-planu te je na taj način zlonamjerno, sarkastično i ismijavajuće obznanjeno tko je točno ČI, kako fizički izgleda, da je s jedne strane sportski šampion, bivši saborski zastupnik i poznanik predsjednice i premijera, a s druge strane neupitni seksualni zlostavljač i pervertit iz čega je vidljiva namjera teške javne difamacije te da prilog predstavlja poziv na javni linč. Tužitelj ističe da objavljene informacije nisu utemeljene na točnim činjenicama, da mjere za provjeru istinitosti nisu poduzete, da nije kontaktiran niti jedan neovisni izvor radi provjere istinitosti navoda, da nije postupljeno u dobroj vjeri, da se išlo za tim da se kod javnosti produbi ogorčenje, gađenje, mržnja i osuda tužitelja i da mu se nanese šteta povredom prava osobnosti. Tužitelj ističe da je dijelove priloga objavio veliki broj medija, druge televizije, razne novine i internetski portali u formi bombastične televizijske vijesti, novinskih i internetskih članaka. Tužitelj ističe da je radi svega navedenoga, dana 9. listopada 2019., unutar roka od trideset dana od objave informacije uputio tuženiku kao nakladniku zahtjev za objavom ispravka netočnih informacija od 1. listopada 2019., te da je time udovoljeno procesnim pretpostavkama iz čl. 22. Zakona o medijima za podnošenje ove tužbe. Tužitelj ističe da je tuženik zahtjev za objavom ispravka zaprimio 10. listopada 2019., međutim da nije objavio ispravak informacije. Tužitelj ističe da mu je tuženik objavljivanjem spornog priloga povrijedio pravo osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, što je kod tužitelja izazvalo intenzivne duševne boli, da su se posljedice odrazile na tužiteljevo duševno stanje i zdravlje, na poslovni i privatni ugled i život koji su nepovratno doslovno razoreni. Tužitelj ističe da su mu povrede izazvale negativne emocije visokog intenziteta duševne boli i povrijeđenost, osjeća j straha, bezvrijednosti, ljutnje, nelagode, pada raspoloženja te da mu je i zdravlje stradalo. Radi svega navedenoga, tužitelj potražuje iznos od 50.000,00 kuna na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do isplate, kao i parnične troškove uz zakonske zatezne kamate.

2. Očitujući se na navode tužbe, tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj prije predmetne tužbe, podnio i tužbu radi naknade štete povodom objave priloga od 5. rujna 2019., koja je pod naslovnim sudom zaprimljena pod poslovnim brojem Pn-206/2019. Nadalje, u odgovoru na tužbu tuženik ne spori da je na TV programu Nova TV u emisiji Provjereno na dan 12. rujna 2019., obrađen prilog koji je obrađivao tematiku silovanja i seksualnog zlostavljanja u Autoklubu Siget. Tuženik ističe da je o navedenoj tematici objavio dva priloga, jedan na dan 5. rujna 2019. i jedan na dan 12. rujna 2019. Tuženik ističe da je slučaj silovanja djelatnice Au tokluba Siget, ali i slučajevi seksualnog zlostavljanja drugih djelatnica od strane tužitelja obrađen sukladno pravilima novinarske struke i sukladno odredbama članka 21. Zakona o medijima temeljem svih potrebnih provjera i uz postupanje u dobroj vjeri i u javnom interesu. Tuženik ističe da je novinar prilikom pripreme priloga kontaktirao djelatnicu koja je u prvom prilogu iznijela svoj opis događaja te da je kontaktirao, pribavio i objavio izjave drugih neposrednih aktera sličnih događaja. Tuženik ističe da je novinar prilikom pripreme priloga pokušao razgovarati i sa tužiteljem, međutim isti je nakon što je shvatio tko ga zove preusmjerio pozive na Autoklub Siget te je napustio Republiku Hrvatsku. Tuženik ističe da je tužitelj nakon povratka u Republiku Hrvatsku bio sproveden u istražni zatvor na mjesec dana, da je protiv njega podignuta optužnica zbog kaznenog djela silovanja. Tuženik ističe da je tužitelj osoba koja se javno prikazuje kao katolik i vjernik s dobrim političkim vezama te koji je poznat javnosti zbog svojih ranijih sportskih uspjeha, da je silovana djelatnica navela da je tužitelj saznao za podnesenu kaznenu prijavu nekoliko sati nakon podnošenja iste te pritom napustio Republiku Hrvatsku iz čega proizlazi zaključak o tome da tužitelj ima snažne veze i u policiji te da stoga javni interes za objavom priloga ne bi trebao biti sporan. Tuženik ističe da je novinar u objavljenim prilozima jasno naglasio da će konačnu odluku o tužiteljevoj odgovornosti za kaznena djela donijeti nadležni sud te da je samog tužitelja pokušao kontaktirati radi dobivanja njegovog očitovanja o prikupljenim informacijama iz čega proizlazi zaključak o postupanju u dobroj vjeri. Slijedom navedenoga, tužitelj ističe da je u cijelosti postupio sukladno pravilima novinarske struke te da su se ispunile pretpostavke iz članka 21. i članka 7. Zakona o medijima radi čega tuženik ne može odgovarati za pretrpljenu štetu. Zaključno, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže da sud donese odluku kojom će tužbeni zahtjev biti odbijen.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo dokaz čitanjem i uvidom u ispis TV programa (list 9-16 spisa), ispis članka sa stranice Telegram.hr (list 17-20 spisa), ispis članka sa stranice Index.hr (list 21-22 spisa), zahtjev za objavu ispravka netočnih informacija od 9. listopada 2019. uz povratnicu (list 23-27 spisa), ispis sa stranice Telegram.hr (list 28-31 spisa), pregledane su video snimke sa CD-a iza lista 35 spisa (list 47-48 spisa), pribavljen je dio ovosudnog spisa poslovni broj Pn-206/2019 te spis Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj K-6/2020, saslušani su svjedoci CI (list 49-51 spisa), HI (list 51-52 spisa), ŽI (list 108- 109 spisa), ZI (list 85 spisa) te je saslušan tužitelj (list 72-73 spisa), dok je po suglasnosti stranaka umjesto ispitivanja svjedoka UI u ovom postupku pročitan njezin iskaz koji je dala u ovosudnom postupku poslovni broj Pn -206/2019. Sud nije proveo predloženi dokaz od strane tuženika i to provođenje vještačenja po vještaku medicinske struke-psihijatru, budući je dokumentacija koja prileži spisu bila dostatna za utvrđivanje svih okolnosti konkretnog slučaja. Također, sud nije saslušao svjedoka II, budući tuženik nije dostavio adresu za istu.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj – 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 – dalje: ZPP), sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja za naknadom štete djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti za koju tužitelj navodi da trpi zbog priloga od 12. rujna 2019., objavljenog u emisiji "Provjereno", koja je emitirana na Nova TV d.d., čiji je nakladnik tuženik te potom i u drugim medijima.

6. Nije sporno među parničnim strankama da je dana 12. rujna 2019. u emisiji "Provjereno" objavljen prilog o tužitelju, dakle nesporna je aktivna i pasivna legitimacija stranaka, također nije sporno da je i dana 5. rujna 2019., u emisiji "Provjereno" objavljen prilog o tužitelju te da je naveden i prilog predmet postupka Pn-206/2019 vođen pred ovim sudom, nije sporno da je tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe podnio zahtjev za objavom ispravka netočnih informacija koji nije objavljen, slijedom čega nije sporan procesno-pravni uvjet za podnošenje tužbe u smislu odredbe članka 22. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04, 84/11, 81/13; dalje ZM).

7. Među parničnim strankama u konkretnom predmetu sporno je pitanje je li tuženik objavom priloga od 5. rujna 2019. u emisiji "Provjereno", povrijedio pravo tužitelja na ugled, čast i dostojanstvo, sporna je i uzročno-posljedična veza između štetne radnje, informacija objavljenih o tužitelju i štetnih posljedica, odnosno eventualno nastale neimovinske štete tužitelju. Također, sporno je postoji li ekskulpacijski razlog zbog kojeg tuženik ne bi bio obvezan naknaditi tužitelju eventualno nastalu neimovinsku štetu, sporna je osnova tužbenog zahtjeva kao i visina tužbenog zahtjeva.

8. Uvažavajući okolnost da je tuženik nakladnik medija, to je postojanje njegove odgovornosti valjalo procijeniti pored Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15; dalje ZOO), kao općim zakonom kojim su uređeni obvezno-pravni odnosi i sukladno odredbama Zakona o medijima.

9. Odredbom članka 4. ZOO, određeno je da u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja, dok je odredbom članka 8. ZOO, određeno da je svatko dužan suzdržati se od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta.

10. Sukladno odredbi članka 19. stavak 1. i 2. ZOO, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravima osobnosti u smislu toga zakona razumijevaju se između ostalih, ugled, čast i dostojanstvo.

11. Odredbom članka 1100. ZOO, određeno je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

12. Odredbom članka 1045. stavkom 1. ZOO, određeno je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

13. Prema odredbi članka 21. stavak 1. ZM, nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim ovim zakonom, a stavkom 2. istog članka određeno je da je šteta umanjenje nečije imovine ili sprječavanje njezinog povećanja (materijalna šteta), te nanošenja drugome fizičkog ili psihičkog bola i straha (nematerijalna šteta), dok je u stavku 3. istog članka navedeno da se na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju propisi o obveznim odnosima, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Sukladno odredbi članka 22. stavak 1. ZM nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

14. Odredbom članka 219. stavak 1. ZPP, propisana je dužnost svake stranke da iznese činjenice i predloži dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

15. Odredbom članka 221.a. ZPP, određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

16. Odredbom članka 223. stavak 1. ZPP, određeno je da ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

17. Iz ispisa internetske stranice https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=6085& program_id=97958368, proizlazi da je jedan od priloga emisije "Provjereno", koja je emitirana 12. rujna 2019., bio i prilog o tužitelju.

18. Pravomoćnom presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj K- 6/2020-91 od 24. ožujka 2023. ovdje tužitelj ČI proglašen je krivim za kaznena djela protiv spolne slobode – spolno uznemiravanje, opisano i kažnjivo po članku 156. stavak. 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo silovanja opisano i kažnjivo po članku 153. stavak 1. u svezi članka 152. stavak 1. Kaznenog zakona te je isti osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju dvije godine i šest mjeseci. Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, poslovni broj K-DO-54/19 kojom se teretilo ovdje tužitelja podignuta je 28. studenoga 2019. Uvidom u citiranu optužnicu utvrđeno je da je PU Zagrebačka, Sektor kriminalističke policije, Služba općeg kriminaliteta, pod brojem K-173/19, dana 4. rujna 2019. podnijela kaznenu prijavu protiv tužitelja zbog kaznenog djela silovanja iz članka 153. stavak 1. u svezi članka 152. stavak 1. i kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. stavak 1.

Kaznenog zakona na štetu UI.

19. Iz iskaza svjedokinje UI danog dana 13. srpnja 2020. u predmetu poslovni broj Pn-206/2019 proizlazi da je ista sudjelovala u emisiji "Provjereno" koja je objavljena dana 5. rujna 2019., sa zatamnjenim licem i izmijenjenim glasom. Svjedokinja navodi da je bila zaposlena kao tajnica tužitelja u Autoklubu Siget, da ju je tužitelj jedne subote, konkretno 10. kolovoza 2019., na poslu seksualno uznemirivao na način da ju je prvo fizički savladao te potom počeo dirati po intimnim dijelovima tijela bez njezina pristanka, da joj je gurnuo prste u vaginu, da joj je prijetio silovanjem na krevetu, da je rekao da može raditi što god želi. Svjedokinja je navela da ne zna kako se iščupala iz njegovih ruku, da je odmah nakon toga otišla u wc, da je ostala na poslu do kraja radnog vremena jer se bojala da će joj tužitelj dati otkaz. Svjedokinja nadalje navodi da se nakon odlaska iz wc-a, vratila u svoj ured u koji je potom došao zamjenik Autokluba Siget JI, kojemu je rekla da se dogodilo nešto strašno i da bi trebao razgovarati s tužiteljem, a da je JI samo nešto vadio iz ormara rekao ok i otišao. Svjedokinja navodi da je tužitelj znao pljesnuti žene po stražnjici i stavljati im ruku na koljeno, da je išla doktorici u ponedjeljak ujutro te da je doktorica pozvala policiju nakon što je svjedokinja ispričala što se dogodilo. Po svjedokinju su došli policajci koji su uzeli iskaz te je odveli u Remetinec u Policijsku postaju službenim autom. Navodi da su joj policajci rekli da će tužitelj biti uhićen, da su je policajci odveli u Heinzelovu gdje je ponovno dala iskaz, da su je odveli u Petrovu bolnicu na pregled, da su došli doma po haljinu na kojoj su našli DNK od tužitelja. Svjedokinja navodi nadalje da se ona obratila tuženiku, da je osjećala strah jer joj je tužitelj poslao poruku u kojoj je pita za djecu, da ju je prvo pitao "gdje je moja najdraža ta jnica", zatim da je poslao fotografiju na kojoj plivaju dupini te potom kako su joj djeca. Navodi da se obratila tuženiku da zaštiti sebe i svoju djecu od tužitelja, navodi da bi svaki put kad bi se vratila iz policije dobila poruku od nekog njemu bliskom, da joj je ĆI nudio novac i to 80.000,00 EURA da šuti o događaju s tužiteljem te da istoga poznaje od kada je počela raditi u Autoklubu Siget. Također, svjedokinja je navela da se obratila medijima iz razloga jer nije imala potpuno povjerenje u policiju.

20. Iz iskaza svjedoka CI proizlazi da je isti sudjelovao u izradi predmetnog priloga od 12. rujna 2019. koji je slijedio nakon prvog priloga. Naveo je kako mu se u razdoblju između prvog i drugog priloga javilo se više osoba, neke od njih nisu htjele svoje izjave dati za prilog, dok je majka jedne osobe ispričala da njezina kći ne želi nastupiti u prilogu, ali da joj je ispričala da je tužitelj verbalno uznemirava i da je seksualnim aluzijama uznemirava te sam snimio taj prilog. Nakon toga slijedila je snimka od jedne suradnice koja je iskazala da je tužitelj nakon što je zatražila isplatu honorara također uznemiravao i prijetio joj na način da je rekao "da pazi na svoje kćeri i da je on boksač" što je kod nje izazvao strah. Obje snimke u prilogu su zaštićenog identiteta kako bi se zaštitile od mogućih neugodnosti te su pristale da ih se snimi anonimno. U vrijeme kada je objavljen predmetni prilog tužitelj je već bio u pritvoru. Naveo je da je prethodno pokušao kontaktirati tužitelja kada se nalazio u Bosni i Hercegovini, te da se predstavio, a nakon čega je tužitelj rekao da zna o čemu se radi, nakon toga je prekinuta veza jer da je tužitelj naveo da gubi signal. Što se tiče najave priloga u konkretnom slučaju ne zna je li sudjelovao u sadržaju te najave, ali obično te najave obrađuje urednica emisije HI. Naveo je da su prije objave prvog priloga i nakon toga kontaktirali s brojnim osobama, a da su u prvom prilogu iskazivale tada djelatnice HAK-a i da su sve osobe su potvrdile da se tužitelj neprimjerno ponaša prema ženskim osobama. Dakle, naveo je da su osim osoba koje su snimane u prilogu kontaktirali što telefonom što elektroničkom poštom više osoba, pa je tako jedna ženska osoba koja je u kumskim odnosima s tužiteljem također potvrdila da se tužitelj neprimjereno ponaša sa ženama te je naveo da su stizale brojne podrške objavljenom prilogu na način da su odobravale i sjeća se da je jedna osoba izjavila da se konačno netko odvažio javno izreći istinu. Na posebni upit punomoćnika tužitelja naveo je da je on autor oba priloga i da je kako je već rekao kontaktirao brojne osobe, ali i radi provjere u kojem su odnosu osobe iz priloga i jesu li u istinu zaposlenice i u kojem svojstvu, pa je tako razgovarao u pogledu samih iskaza tih osoba. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja svjedok odgovara da je nakon brojnih kontakata i izjava osoba koje su snimane u prilogu i koje su priznale da ih je strah i sram samog svega toga te su na kraju pristale govoriti u zaštiti identiteta. Naveo je da nije imao razloga sumnjati u istinitost njihovog izlaganja jer su sve okolnosti kao i ponašanje tih osoba upućivale da je istina to što govore. Dodao je da su prije objave prvog priloga pratili cijeli slučaj svojim istraživačkim radom, pa da su pratili sve od kaznene prijave koja je proslijeđena policiji i tek nakon što su uočili da se po toj prijavi ne postupa, zatražili smo upit zašto se ne postupa, na što im je odgovoreno da ovdje tužitelja nisu pronašli na njegovoj adresi. Isto tako istraživačkim radom su doznali da je tužitelj isti dan po podnesenoj kaznenoj prijavi napustio Republiku Hrvatsku, a prethodno je uputio poruku osobi koja ga je prijavila pitajući "kako su tvoja djeca" što je kod nje izazvalo strah i nemir. Naveo je da su cijelu priču pratili raspitujući se i kod nadležnih službi, a od objave drugog priloga tužitelj se već nalazio u pritvoru. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja svjedok odgovara da je istoga dana kada je stupio u kontakt, a i kasnije uputio više telefonskih poziva i to uzastopno nekoliko dana, no međutim mobilni telefon je bio isključen ili tužitelj bio nedostupan. Na upit punomoćnika tuženika svjedok je naveo da je obavio razgovor sa majkom čiji je snimak dio priloga, ali da je razgovarao i s njezinom kćeri koja je sve to ispričala, no da je međutim rekla da ona nema snage iskazivati u prilogu te da ako majka to hoće, onda neka ona sudjeluje, drugim riječima ona je potvrdila sve ono što je njezina majka iskazala. Naveo je da je zamolio da ona osobno sudjeluje u prilogu, ali da je ista bila u strahu te da je vidio da je vidno uznemirena. Na daljnji upit punomoćnika tuženika svjedok je naveo da nije ničim navedeno da bi tužitelj počinio kazneno djelo, već je emisija rađena na način da su samo iznijete činjenice na kojim se došlo istraživačkim radom. Također je naveo da je gledateljima poručeno da je to sve predmet sudskog postupka, a nakon što je isti započet, te da su pratili cijeli tijek događaja, no međutim nisu mogli kao javnost sudjelovati u sudskom postupku, jer je zaštitom žrtava iz postupka isključena javnost. Na upit punomoćnika tužitelja da zašto su osobe koje su sudjelovale u prilogu nazvane žrtvama svjedok je naveo da su se naprosto te osobe smatrale žrtvama, a što proizlazi iz njihovih iskaza.

21. Iz iskaza svjedokinje HI proizlazi da je ju je kolega CI kontaktirao u ljetnim mjesecima kada je bila na moru i ispričao joj da je razgovarao s jednom ženskom osobom koja mu je ispričala da je silovana, rekavši pritom da je bila jako uplašena i uznemirena, te da su joj savjetovali da podnese kaznenu prijavu protiv počinitelja koja je rekla da će podnijeti kaznenu prijavu, no da je na kraju kaznenu prijavu podnijela liječnica po službenoj dužnosti. Navela je da je intencija bila da se navodna žrtva zaštiti od počinitelja i da na neki način prate što će se događati s kaznenom prijavom jer je smatrala da tužitelj zbog svog društvenog utjecaja može utjecati na tijek postupka. Navela je da su pratili postupanje policije koja 13 dana nije postupila po kaznenoj prijavi, a nakon toga je ispitana prijaviteljica u policijskoj postaji koja je nedugo nakon ispitivanja dobila poruku koja ju je opet uznemirila sa sadržajem "kako su ti djeca". Tek nakon toga kada je bila prestravljena i uznemirena rekla je da objave prilog u emisiju kako bi na taj način bila zaštićena od daljnjih pritisaka. Svjedokinja je dalje navela da je tada je došlo do objave prve emisije, a da se sjeća da je u objavi pozvala sve osobe koje su bile izložene takvom ili sličnom ponašanju da se jave, nakon čega su u redakciju počeli pristizali pozivi, pa se čak sjeća da je kontaktirala s 5 ili više ženskih osoba koje su potvrđivale neprimjereno ponašanje ovdje tužitelja prema ženama, a na kraju je njezin kolega u drugoj emisiji pripremio iskaze i snimljene iskaze koji su objavljeni. Navela je da je samu objavu priredila osobno na način da odgovara sadržaju priloga te da su se osim toga raspitivali i o samom tužitelju odnosno njegovim društvenim kontaktima, položajima i tom smislu je naveden njegov društveni položaj. Navela je da joj je poznato da je kolega CI telefonski kontaktirao tužitelja i nakon što se isti predstavio tužitelj je prekinuo poziv. Na upit punomoćnika tužitelja svjedokinja je navela da je u najavi drugog priloga pozvala žrtve da se jave, a na pitanje pun. tužitelja zašto ih je nazvala žrtvama svjedokinja odgovara da je taj naziv proizašao iz samog sadržaja i priloga kao i razgovora s osobama koje su bile vidno uznemirene i preplašene te je logično da se takve osobe imaju smatrati žrtvom. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja svjedokinja je navela da je svakako imajući u vidu sadržaj postojao interes javnosti ako ništa iz zaštite žrtava kako se ne bi prešutjelo to što su žrtve iskazivale, odnosno sve u smislu pomoći žrtvama.

22. Iz iskaza svjedoka ŽI proizlazi da je tužitelja upoznao preko nogometa te da je jedno vrijeme bio prokurist u Auto klubu Siget, a za to vrijeme je tužitelj bio predsjednik navedenog Auto kluba. Naveo je da je upoznat sa optužbama na račun tužitelja u vezi čega se vodi ovaj postupak, ali da konkretno o istima ne zna ništa i da ne bi htio iskazivati budući da se radi o intimnim stvarima. Naveo je da je bio sam u posjetu tužitelju u istražnom zatvoru te da je isti jako loše izgledao, a da se ne sjećam da je u istražnom zatvoru razgovarao s njime o optužbama. Bilo je osuđivanja tužitelja od strane pojedinaca i grupa. Na izravan upit punomoćnika tužitelja, svjedok je naveo da je tužitelj prilikom posjete istome u istražni zatvor plakao i bio potresen zbog priloga na Novoj TV i cijele situacije koja je uslijedila. Naveo je kako misli da je tužitelj tom prilikom rekao kako smatra da se radi o medijskom linču. Nakon objavljivanja priloga na Novoj TV bilo je komentara da je tužitelj silovatelj dok su drugi komentirali da je isti pravednik. Naveo je kako zna da je tužitelju bilo stalo do društvenog statusa jer je bio društveno angažiran, a sve je to normalno došlo pod upitnik sa svim natpisima i medijskim objavama koje su uslijedile po emitiranju spornog priloga. Naveo je i da je nakon izlaska tužitelja iz Remetinca sretao istoga otprilike svakih desetak dana te mu je isti svaki put rekao kako ga je cijela ova situacija izrazito pogađala te da bi uvijek komentirali to. Na izravan upit punomoćnik tuženika, svjedok je naveo kako je kod tužitelja bio u posjeti u istražnom zatvoru jednom prilikom, a da je njegova procjena da je tužitelj bio potresen i zbog priloga i normalno zbog boravka u zatvoru, ali da ne može sa sigurnošću reći o kojem se točno prilogu radilo i kada je isti emitiran, s time da je naveo da zna da se radilo o emisiji u večernjim satima na Novoj TV. Naveo je da je tužitelj bio uzrujan svim medijskim prilozima pa i pojavljivanjem priloga na drugim medijima kao što je npr. 24sata. Naveo je da je upoznat sam sa činjenicom da je tužitelj osuđen zbog kaznenog djela o kojem se govori u prilogu.

23. Iz iskaza svjedokinje MI, proizlazi da je ista supruga tužitelja te da je stanje tužitelja nakon prvog priloga bilo je loše dok je nakon drugog priloga koji je bio degutantan tužitelj doživio psihički slom. Navela je da je u vrijeme objave drugog priloga tužitelj bio u pritvoru u Remetincu gdje ga je ista posjećivala te da su imali mogućnost razgovora, a da je tužitelj tamo bio olupina te da u pritvoru imaju TV gdje su ljudi u pritvoru vidjeli priloge. Navela je da su navodi u prvom prilogu bili strašni dok su navodi u drugom prilogu bili monstruozni, nakon čega tužitelj više nije mogao spavati i obratio se psihijatru, a njegove su izjave bile na rubu suicidnosti. Navela je da su prilog vidjeli djeca, prijatelji, rodbina, da tužitelj više nije imao volje za borbom, odnosno da je htio je zaspati i nije se htio probuditi, što je sve dovelo dovelo do iznimnog stupa depresije. Navela je da je tužitelj izgubio apetit te je postao neprepoznatljiv čovjek te da je potonuo i doživio nokaut kao i da je tražio pomoć kod psihijatrice te je bio u bolnici Vrapče po kojem je izlasku iz bolnice Vrapče otišao neurologu jer je počeo imati prve simptome za gubitak memorije kao posljedica visokog stupnja stresa te da se tužitelj liječi u kontinuitetu i kod psihijatra i kod neurologa. Navela je da ne vjeruje da je tužitelj učinio ono za što ga optužuju niti je to tužitelj napravio te da ona kao njegova supruga nikad nisam doživjela ništa od onoga za što tužitelja optužuju. Na izravan upit punomoćnika tužitelja, svjedokinja je iskazala da djecu dan danas ne vide, a što se tiče prijatelja neki su ostali, a neki su otišli, a za vrijeme boravka u pritvoru kada je objavljen drugi prilog navela je da "si možete misliti kako je "silovatelju" u zatvoru" te da su mu drugi pritvorenici dobacivali ružne riječi koje se ne mogu niti izgovoriti. Na izravan upit punomoćnika tuženika je li tužitelja autor priloga prethodno kontaktirao, svjedokinja je navela da su u vrijeme prije uhićenja bili u Hercegovini gdje idu svako ljeto te da je tamo je tužitelj imao više propuštenih poziva na što su zaključili da ga je netko možda kontaktirao vezano za objavu priloga.

24. Saslušan kao stranka tužitelj navodi da su mu poznate osobe koje su davale sporne izjave u spornom prilogu te da je isti predsjednik Autokluba Siget koji se bavi tehničkim pregledima vozila, a da su osobe iz priloga bile kolegice koje su se preko natječaja zaposlile u Autoklubu Siget, da su iste radile u uredima za računovodstvo te da je s njima komunicirao preko voditelja. Dalje je naveo da su sve što je navedeno u spornim prilozima gnjusne laži koje su se pojavile kada mu je namontirana prijava tajnice koja je tražila veću plaću te da tu kreću problemi. Naveo je da je sa svojim radom, fanatizmom i disciplinom uveo red, rad i disciplinu u Autoklub Siget te da su sa 10-15 milijuna minusa došli u pozitivu od 5 milijuna te da je zahtijevao red, rad i disciplinu i rekao osobi da će se raditi i da nema anarhije, a one se s time nisu slagale. Naveo je da su cure rekle da kada je krenula ta kvazi prijava one su kolegijalno dale izjave da ih je zagrlio. Naveo je da je u Autoklubu Siget slavio rođendan svakog djelatnika i da je htio stvoriti zajedništvo, a na kraju je došlo do monstruozne prijave da me se smjeni. Naveo je da je htio sam biti predsjednik HAK-a, ali da mu je rečeno da se s time ne petlja. Naveo je da je bio sportaš, u Parlamentu predstavnik olimpijaca, a da su mu rekli su je kupio diplomu te napisao tri znanstvene knjige, a sve kako bi dokazao sebe i išao u korist sportašima. Naveo je da je prvi prilog bio okrutan, a da ga je drugi masakrirao u javnosti te da su se iživljavali s izjavama i da je to bio medijski linč. Naveo je da je objavljeno ukupno 650 članaka te da se njemu ponašalo kao da je V, Č, kao da je koljač. Naveo je da nije spavao te da to više nije mogao podnijeti te da mu je nakon objave priloga došlo da se ubije . Naveo je da je tražio tablete da zaspe i da se ne probudi, ali da ga je netko prijavio i odveli su ga u Vrapče na psihijatriju. Naveo je da je bio sam super uspješan, a sad sam super kreten te d je ogorčen na prvu koja je sve to izmislila, a da ove druge razumije jer su je htjele podržati u toj navodnoj tragediji. Naveo je da je potražio liječničku pomoć psihijatra te da mu se pojavila anksioznost koju liječi tabletama. Naveo je da ga prije objave spornog priloga autor priloga niti bilo tko drugi s Nove TV nije kontaktirao te da ne zna je li ga tko kontaktirao jer se nije javljao na telefon. Na poseban upit pun. tužitelja, tužitelj je naveo da su ga vodili službeno psihijatru u Vrapče te da su ga samo pokupili nakon što su ga cimeri u ćeliji prijavili da je uzeo tablete. Naveo je da je u trećem braku dobio dvije curice za koje je živio te da je nažalost od objave priloga žena s kojom je živio iskoristila objavu priloga te mi je rekla da joj da dva stana ili da ne da djecu. Rekla je da ga se djeca srame od objave priloga te da istu nije vidio dvije godine. Naveo je da je bio sportaš, osvajač olimpijske medalje, u Parlamentu i pretendirao daleko, a nakon objave priloga ništa te da je prije imao samo ujutro po 50 poziva, a sada ga rijetko netko nazove, možda jednom tjedno. Naveo je da gdje god je došao poznavao je ljude iz svih segmenata društva, sporta, znanosti, politike, a sada ljudi okreću glavu i rijetko mu se tko javi. Naveo je da ne spava, sve je neizvjesno, da ne može dokazati da nije počinio taj zločin, a oni nemaju taj dokaz da jesam. Naveo je da je nakon objave prvog priloga u pritvoru doživio komentare "siledžijo, silovatelju, majmune, pederčino, nečovjek…", a nakon druge objave bilo je još gore. Nakon objava priloga spontano je prestao jesti, smršavio 20 kg, te su ga zbog toga vodili psihijatru gdje im je rekao da nemam snage ni volje, a sve isključivo zbog sporne emisije. Naveo je da je budući da je imao saborsku mirovinu u Autoklubu Siget radio volonterski te da je nakon objave predmetnog priloga morao dati ostavku u Autoklubu Siget da bi ga pustili iz zatvora. Naveo je da je II doveo GI te da istu ne želi ogovarati, ali da su nju zvali "ciganica", te da su II i UI bile su prijateljice. Na poseban upit punomoćnika tuženika, tužitelj je naveo da n ije znao da je prije objave spornog priloga doneseno rješenje o provođenju istrage te da ne zna kada je priveden, a da je u pritvoru bio negdje oko mjesec dana dok nije potpisao ostavku za koju ne zna zašto ju je morao potpisati, ali da je čim ju je potpisao drugi dan je izašao. Navodi da je u vrijeme objave spornog priloga bio je u pritvoru te da ne zna je li priveden zbog kaznene prijave ili priloga. Naveo je i da ga je prilog Nove TV prikazao kao najvećeg ratnog zločinca te da je njegovo stanje najviše posljedica objave spornih priloga te da su i drugi mediji su nešto objavljivali, ali da je na optužilački način objavljivala samo Nova TV. Naveo je da se ne sjeća je li na prvom prilogu snimljen i je li ga kontaktirao novinar.

25. Na ročištu održanim pred ovim sudom 13. travnja 2021., reproducirani su CD-ovi s prilozima iz emisije "Provjereno", koji se odnose na tužitelja. Na CD-u označenom kao "DRUGI PRILOG", prikazan je prilog emisije "Provjereno" od 12. rujna 2019., u kojoj su prikazani intervjui s tri ženske osobe, zamućenog lica i izmijenjenog glasa, a jedna od njih je svjedokinja UI. Prilog započinje upravo s izjavom jedne od njih da se radi o sasvim pristojnom i uređenom gospodinu koju izjavu slijedi komentar novinara CI da su ga takvim doživljavali i izvan radnog mjesta, dok da je god nekih u Auto klubu Siget slovio kao božanstvo. Prilog se nastavlja komentarom istog novinara koji tužitelja ironično opisuje kao bivšeg boksačkog šampiona, političara, finog i uglađenog gospodina te vjernika i domoljuba, a da je to isto mislila i jedna njegova bivša suradnica koja zamućenog lica i izmijenjenog glasa govori o tome kako je tužitelj utjecajna osoba koju svi iz nekog razloga vole, na što se novinar retorički pita "Je li to njegovo pravo lice?" te daje odgovor "Očito ne, a prva koja se to usudila javno reći je njegova bivša tajnica.", pritom aludirajući na UI koja je potom zamućenog lica i izmijenjenog glasa opisala nasrtaj tužitelja na istu pri čemu je tužitelj stavio ruku u njen grudnjak rekavši da mu nema što govoriti da prekine i da će on raditi ono što hoće te da bude li nastavila da će ju baciti na krevet i silovati te da joj je gurnuo ruku ispod haljine i u gaće. Novinar potom komentira da joj se to dogodilo na radnom mjestu 10. kolovoza u subotu prijepodne te da su još dvije žene potvrdile policiji da su doživjele slično. Navodi da se im nakon njezine ispovijesti (iz priloga od 5. rujna 2019.) javilo još žena sa sličnim iskustvom, ali da jedna nije htjela pred kamere već je njezina majka zamućenog lica i izmijenjenog glasa opisala da joj je tužitelj na radno mjestu rekao da bi joj "lizao p… dok ne svrši", popraćeno komentarom novinara da je to tužitelj izgovorio mladoj djevojci prije godinu dana, dok se potom nastavila ispovijest navedene majke koja je rekla da je tužitelj njezinoj kćeri rekao da bi ju on "j… tako da sedam dana ne bi stala na noge", popraćeno komentarom novinara da navedena ženska osoba u tom trenutku nije bila sama, ali da se nitko ništa nije usudio reći, već da je ista o tome progovorila majci tek kada je tužitelj uhićen, a majka je u prilogu rekla da joj je bilo neugodno o tome govoriti i da se bojala. Potom novinar spominje još jednu bivšu suradnicu tužitelja koja je radila mjesec dana u Autoklubu Siget kao vanjski suradnik i koju je strah spriječio da prijavi tužitelja policiji pa se potom prikazuje ta ženska osoba zamućenog lica i izmijenjenog glasa koja govori kako joj je tužitelj na njeno inzistiranje da se naplati za izvršenu uslugu rekao da je ona samohrana majka i da bi trebala bolje paziti na svoju kćer jer on zna jako dobro boksat te da je onda uslijed straha za svoj i život kćeri odustala od potraživanja te je izjavila da je tužitelj rekao da će je uništiti ako ga ikada igdje spomene, da ima veze u policiji, da više nikada neće raditi u struci te da je pritom osjećala nemoć, bijes i strah pa nije poduzela ništa. Potom novinar komentira kako je mnogo toga zajedničkog u svjedočanstvima ovih dviju žena s onime što je proživjela tajn ica koja ga je prijavila, pritom aludirajući na UI koja potom na pitanje novinara da zašto nije to odmah prijavila odgovara da se ona tog čovjeka iskreno boji za sebe i svoju djecu pritom govoreći da ju je bilo strah i sram, na što novinar komentira da je to uobičajeni obrazac ponašanja žrtava kako pojašnjavaju stručnjaci te da je tu strah i od počinitelja da bi se potom u eteru pojavila psihologinja udruge Ženske sobe s popratnim komentarom. Nadalje UI u prilogu kaže da je po prijavi na policiju istog dana dobila poruku od tužitelja sadržaja "Kako su ti djeca?" Potom novinar navodi da tko zna kako bi prijava od tužiteljeve tajnice uopće završila da o tome nisu obavješteni jer istog dana nakon slanja prijeteće poruke je otišao u BiH kao da je o svemu obavješten te navodi da je tajnici preko zajedničkog poznanika stigla tužiteljeva ponuda od 80.000,00 EUR da sve zaboravi o čemu potom ista govori da bi potom nov inar naveo da nije pristala te da je uhićen prošle srijede, a da mu je prije točno tjedan dana određeno mjesec dana istražnog zatvora te dalje navodi da je tužitelj koliko se osjeća moćnim pokazao putem svog odvjetnik koji pokušao zabraniti emitiranje emisije, s komentarom "nije prošlo". U prilogu je novinar naveo da bivša tajnica tužitelja sada čeka poziv DORH-a gdje će ponovno dati svoj iskaz kao i druge dvije zaposlenice te navodi da je tužitelj u pritvoru zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke, sve s čime su se žrtve već suočile. U prilogu ženka osoba zamućenog lica i izmijenjenog glasa govori o tome da je tužitelj agresivac i osoba s jako puno veza te da ju je strah od njegovih sljedbenika. Prilog završava navodima novinara kako su protiv tužitelja podnesene 2 kaznene prijave jedna za silovanje, a druga za seksua lno uznemiravanje, da je postupak protiv AI u tijeku te da se čeka odluka suda Tijekom cijelog priloga, tužitelj se spominje u kontekstu političke povezanosti sa bivšom predsjednicom, premijerom te kao vjernik. Dio priloga je igrane naravi u kojima sudionici zamućenih obrisa reproduciraju situacije koje su opisivale ženske osobe u prilogu te je sve navedeno isprekidano komentarima novinara CI.

26. Također, na ročištu održanim pred ovim sudom 13. travnja 2021., reproduciran je CD, označen kao prilog jedan, na kojem je prikazan prilog emisije "Provjereno" od 5. rujna 2019. Napominje se da je prilog od 5. rujna 2019., predmet postupka koji je vođen pred ovim sudom pod poslovnim brojem Pn-206/2019 te stoga sadržaj istoga, izuzev saslušanja svjedoka UI, sud neće uzeti u obzir kod donošenja odluke u ovom postupku, budući je predmet ovog postupka isključivo prilog emisije "Provjereno" od 12. rujna 2019.

27. Prije svega valja ukazati na sljedeće. Naime, pitanje počinjenja kaznenog djela spolnog uznemiravanja, odnosno silovanja od strane ovdje tužitelja na štetu svjedokinje UI nije odlučno za ovu pravnu stvar. Naime, predmet ovog postupka je pitanje je li tuženik tijekom pripreme i objave priloga u emisiji "Provjereno" od 12. rujna 2019., postupao u dobroj vjeri u skladu s pravilima novinarske struke i etike, odnosno je li zbog postupanja tuženika, tužitelju nastala neimovinska šteta zbog povrede prava osobnosti, kao i pitanje postoje li u konkretnom slučaju egzoneracijski razlozi u smislu odredbe članka 21. ZM, radi kojih bi tuženik bio oslobođen odgovornosti za štetu. Napominje se da se pretpostavke taksativno navedene u odredbi članka 21. stavak 4., alineja 3. ZM, moraju ispuniti u cijelosti i kumulativno. Iz tog razloga, premda je sud povjerovao iskazu svjedokinje UI te utvrdio da je ovdje tužitelj pravomoćno proglašen krivim za počinjenje predmetnih kaznenih djela, ishod kaznenog postupka koji se vodio protiv ovdje tužitelja nije relevantan, već se odgovornost nakladnika procjenjuje prema onom trenutku prije objave predmetnog priloga, odnosno je li u tom trenutku novinar imao osnove povjerovati je li predmetna informacija točna.

28. Iskaze tužitelja te svjedoka CI, HI, ŽI i MI sud je prihvatio jer su isti logični, životni i uvjerljivi te su isti iskazivali o okolnostima koje su im poznate o samom predmetnom događaju , dok su potonja dva svjedoka iskazivala i o psiho-fizičkom stanju tužitelja nakon predmetnog događaja.

29. Analizirajući provedene dokaze, sadržaj predmetnih informacija o tužitelju te imajući u vidu kontekst u kojem je prikaz tužitelj, kao silovatelj i to sve u trenutku prije nego je započeo kazneni postupak i Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici podignulo optužnicu u odnosu na tužitelja u ovom predmetu , sud je utvrdio da je tuženik dužan naknaditi tužitelju nastalu neimovinsku štetu.

30. Naime, u uvodu emisije "Provjereno" od 12. rujna 2019., korišten je narativ kojim se javnosti jasno i bezrezervno daje do znanja da je tužitelj neupitni počinitelj neprimjerenih ponašanja koja ulaze u kaznenopravnu sferu, stvarajući takvim izvještavanjem dojam o tužitelju kao osobi koja ne preže ni pred čime, koji je bezočan, nemilosrdan, neosjetljiv i divljački surov. Jednako je i u samom prilogu emisije "Provjereno" od 12. rujna 2019., koji je koncipiran na način da opise situacija koje daju ženske osobe zamućenog lica i izmijenjenog glasa isprekidano komentira novinar CI, izričito dajući do znanja da tužiteljevo pravo lice nije lice finog i uglađenog gospodina te vjernika i domoljuba, a kako se to usudila reći njegova bivša tajnica, pritom aludirajući na svjedokinju UI koja potom opisuje seksualni napad od strane tužitelja. Novinar navodi da se to dotičnoj dogodilo na radnom mjestu 10. kolovoza kao da se radi o nedvojbenoj činjenici, iako u trenutku snimanja predmetnog priloga optužnica u odnosu na tužitelja još nije bila podignuta (podignuta je 28. studenog 2019.) niti je još uopće započeo kazneni postupak pri čemu se ukazuje na odredbu čl. 17. st. 1. t. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017) prema kojoj kazneni postupak započinje pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, a u konkretnom slučaju je rješenje o provođenju istrage postalo pravomoćno dana 24. rujna 2019. Odredbom članka 204. stavak 4. ZKP-a određeno da su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe službena tajna. Sukladno odredbi članka 21. stavak 5. ZM, egzoneracijski razlozi iz odredbe članka 21. stavka 4. ZM ne odnose na osobne podatke kojih je tajnost propisana zakonom, na informacije o maloljetnim osobama te informacije prikupljene na nezakonit način. Postupanje protivno izričitoj zakonskoj odredbi članka 204. Zakona o kaznenom postupku ne može se smatrati postupanjem u dobroj vjeri. Nakon objave priloga u emisiji "Provjereno" od 12. rujna 2019., tuženik je hrvatskoj javnosti, nakon objave priloga u emisiji "Provjereno" od 5. rujna 2019., još jednom u cijelosti učinio dostupnim zakonom zaštićene podatke o prijavljenom kaznenom djelu, identitetu prijavljene osobe te je tužitelj dakle okarakteriziran kao silovatelj i bez kaznenog postupka koji još nije niti započeo.

31. Nadalje, u prilogu emisije "Provjereno" od 12. rujna 2019. pojavljuju se pored priče iz emisije "Provjereno" od 5. rujna 2019. nove dvije priče na teret tužitelja ispričane od strane drugih dviju ženskih osoba zamućenog lica i izmijenjenog glasa, koje su predstavljene kao bivša vanjska suradnica i majka bivše zaposlenice. Pritom novinar CI navodi da je tužitelj bivšoj zaposlenici prije godinu dana izgovorio riječi vulgarnog seksualnog sadržaja koje u prilogu citira njezina majka, te da ista nije bila sama u trenutku kada joj je izgovorio druge riječi vulgarnog seksualnog sadržaja koje u prilogu također citira njezina majka. Nadalje se daje u eter iskaz druge ženske osobe zamućenog lica i izmijenjenog glasa iz kojeg proizlazi da bi tužitelj prijetio istoj. Glede navedena dva slučaja u spisu ne prileži dokaz niti ikakav pisani trag da su u vezi u vezi navodnog opisanog ponašanja okrivljenika ikada podnošene kaznene prijave ili optužnice, odnosno da bi se vodio ikakav kazneni postupak, ali iz popratnih komentara novinara ponovno proizlazi kao da se o nedvojbeno utvrđenim činjenicama.

32. Valja napomenuti da je ovaj sud, uzimajući u obzir iskaz svjedoka CI, HI i MI nasuprot iskazu tužitelja koji je rekao kako se ne sjeća, našao kao dokazanu činjenicu da je prije emitiranja priloga od 12. rujna 2019., novinar kontaktirao tužitelja dok se isti nalazio u Bosni i Hercegovini radi provjere istinitosti informacije u smislu članka 21. ZM, međutim da je nakon što se novinar predstavio, a tužitelj rekao da zna o čemu se radi, prekinuta veza jer da je tužitelj naveo da gubi signal. Utvrđeno je i kako je nakon toga novinar pokušao tužitelja kontaktirati telefonski u još nekoliko navrata. Unatoč tome, ovaj sud ističe da novinar u nastavku nije poduzeo nikakve druge mjere radi provjere istinitosti podataka koji su predmet spornog priloga, a što je po stavu ovog suda bilo nužno s obzirom da se radi o osjetljivim informacijama, odnosno inkriminirajućim ponašanjima čiji se činjenični opis podvodi pod kaznena djela silovanja, spolnog uznemiravanja i prijetnje, a s kojim se informacijama ne može izlaziti u javnost bez temeljite provjere koja je u konkretnom slučaju prema ocjeni ovog suda izostala, pogotovo u situaciji kada nije podignuta optužnica, odnosno kada se provode tek istražne radnje, a kazneni postupak nije započeo, slijedom čega tuženik kao nakladnik prema ocjeni ovog suda nije postupao u skladu s načelom dobre vjere jer nije zadovoljio zahtjev da postupa pravično i pošteno, a time u skladu s etikom novinarskog poziva.

33. Postupajući na navedeni način, tuženik je potpuno zanemario pravo tužitelja na zaštitu dostojanstva, ugleda i časti, budući su gledatelji tuženika iz priloga vrlo vjerojatno mogli steći dojam da je tužitelj nedvojbeno počinio kaznena djela koja mu se u prilogu stavljaju na teret, a što u tom trenutku nije bilo nedvojbeno utvrđeno . Slijedom navedenoga, prema ocjeni ovog suda u predmetnom prilogu upotrijebljen je narativ te su korišteni izrazi kojima su prekoračene granice slobode izražavanja, koji nije dan u javnom interesu i u dobroj vjeri već se radi o, imajući u vidu isključivo trenutak objave bez obzira na kasniji rasplet događaja, difamirajućoj informaciji, na temelju koje se položaj tužitelja u društvu i njegovoj profesionalnoj sredini umanjuje upravo zbog objavljenog priloga. Naime, sadržaj predmetnog priloga je takav da vrijeđa dostojanstvo, ugled i čast tužitelja te je kod njega izazvao duševne boli koje opravdavaju priznanje satisfakcije tužitelju izražene u vidu novčane naknade. Slijedom navedenoga, tuženik nije uspio dokazati postojanje pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti za štetu koja je nastala iznošenjem navedene uvredljive informacije u smislu odredbe članka 21. ZM. Također, prilikom ocjenjivanja odgovornosti tuženika u konkretnoj pravnoj stvari sud je uzeo u obzir i da je tuženik pravna osoba koja se profesionalno bavi novinarskom djelatnošću, slijedom čega prema ocjeni ovog suda mora postupati sukladno odredbi članka 10. stavak 2. ZOO, koja određuje da je sudionik u obveznom odnosu dužan u ispunjavanju obveze i svoje profesionalne djelatnosti postupati s povećanom pažnjom prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka). Također, napominje se da je tijekom postupka utvrđeno da je šteta nastupila kao posljedica u tužbi opisanog štetnog događaja te tijekom postupka n ije dokazano da bi predmetna šteta nastala kao posljedica nekog drugog štetnog događaja.

34. Uzimajući u obzir jačinu i trajanje povredom izazvanih duševnih bolova zbog povrede prava na ugled, čast i dostojanstvo tužitelju, cilju kojemu ta naknada služi, odnos okoline i njegove obitelji zbog sadržaja predmetnog priloga prema tužitelju, njegovo psihofizičko stanje nakon objavljivanja priloga, sud je sukladno odredbi članka 21. ZM, 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO i odredbe članka 223. stavak 1. ZPP, utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.327,23 EUR (10.000,00 kuna). Naime, sud je, imajući u vidu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz izmjene od 15. lipnja 2020., uzeo u obzir da je značajan broj prijatelja tužitelja smatrajući da se radi o silovatelju na temelju navoda u prilogu prestalo komunicirati s istim, također bivša mu supruga nije dozvoljavala kontakte s djecom, počeo je uzimati lijekove za smirenje te je napustio dotadašnje radno mjesto, što proizlazi iz iskaza tužitelja te svjedoka ŽI i MI. U smislu odredbe članka 1103. ZOO, sud je tužitelju na dosuđeni iznos naknade štete od 1.327,23 EUR dosudio i zakonske zatezne kamate od 6. prosinca 2019., kao dana podnošenja tužbe. S druge strane sud nije prihvatio tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj potražuje iznos od 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna) uz zakonske zatezne kamate tekuće od 29. studenoga 2019. do isplate, budući je prema ocjeni ovog suda dosuđenom naknadnom od 1.327,23 EUR uz zakonske zatezne kamate u konkretnom slučaju ostvarena kompenzacijska, preventivna i satisfakcijska funkcija dosude pravične novčane naknade, uzimajući u obzir težinu povrede i okolnosti slučaja kako je to ranije detaljno objašnjeno te je stoga odlučeno kao u točkama I. i II. izreke presude.

35. Odredbom članka 154. stavak 2. ZPP, određeno je da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

35.1. U odnosu na tužbeni zahtjev po pitanju osnove tužitelj je uspio 100%, a po pitanju visine s u omjeru od 20% (1.327,23: 6.636,14 x 100), što u smislu čl. 154. st. 2. ZPP-a znači da je ukupni omjer uspjeha tužitelja u parnici ocijenjen je s 60% (100% + 20% = 120% / 2 = 60%), a tuženika s 40% pa kad se jedno od drugog oduzme dobije se uspjeh tužitelja od 20%.

35.2. Sud je, u smislu odredbe članka 155. ZPP, ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, tužitelju priznao samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja parnice i to samo one troškove čiju je naknadu zahtijevao. Visina troškova odmjerena je sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj 118/18, 51/23), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/23) te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj – 138/23, 107/25 – dalje: OT)

35.3. Tužitelju su sukladno gore navedenim odredbama i postavljenom troškovniku (list 133 spisa) priznati su sljedeći troškovi: sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7.1. OT), sastav podneska od 16. ožujka 2023. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8.3. OT) te zastupanja na ročištima: 16. veljače 2021., 13. travnja 2021., 1. rujna 2021., 28. ožujka 2023., 26. rujna 2023., 30. siječnja 2024., 25. lipnja 2025. , 16. rujna 2025. i 15. siječnja 2026., za svako ročište iznos od 200,00 EUR (Tbr. 9.1. OT). Slijedom navedenoga, priznati troškovi na ime zastupanja po punomoćniku odvjetniku iznose 2.050,00 EUR, na koji iznos je u smislu Tbr. 42. OT obračunat i PDV po stopi od 25% u iznosu od 512,50 EUR. Slijedom navedenoga priznati troškovi zastupanja iznose 2.562,50 EUR, a s obzirom na konačan uspjeh u sporu od 20%, valjalo priznati trošak u iznosu od 512,50 EUR, dok je ostatak zahtjeva za naknadu troškova postupka od 2.050 EUR valjalo odbiti kao neosnovan.

35.4. Tužitelju su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 3. ožujka 2026. do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj člankom 26. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23., 155/23 - dalje u tekstu: ZOO).

35.5. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke.

U Zagrebu, 3. ožujka 2026.

Sudac:

Jan Torjanac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju po pun.

- tuženiku po pun.