REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-2856/2020-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u parničnom predmetu tužiteljice IN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Luki Antunoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika ADRIATIC osiguranje d.d., OIB 9447254976, Zagreb, Listopadska 2, zastupan po punomoćniku Damiru Salahoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 19. siječnja 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Tomislava Habusa, odvjetnika i punomoćnika tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranje d.d., OIB 9447254976, Zagreb, Listopadska 2 isplatiti tužiteljici IN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iznos od 1.512,75 eura sa zateznom kamatom tekućom od 12. lipnja 2020. do isplate s time da se stopa zatezne kamate do 31. prosinca 2022. određuje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate i utvrđene po Hrvatskoj narodnoj banci za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice kao neosnovan za isplatu iznosa od 1.400,52 eura sa zateznom kamatom tekućom od 9. lipnja 2020. do isplate, kao i sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na iznos od 1.512,75 eura od 9. lipnja 2020. do 11. lipnja 2020.

III. Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranje d.d., OIB 9447254976, Zagreb, Listopadska 2 naknaditi tužiteljici IN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 1.525,39 eura sa zateznom kamatom tekućom od 3. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica IN (dalje u tekstu: tužiteljica) u tužbi navodi da je stradala kao vozač osobnog automobila u prometnoj nesreći koja se dogodila 6. veljače 2020., a za koju nesreću je odgovoran osiguranik tuženika. U prometnoj nezgodi zadobila je tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji te je uslijed pretrpljenih ozljeda trpjela bolove, u trenutku ozljeđivanja, a i kasnije trpjela je dugotrajan i intenzivan strah te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega zbog zadobivenih ozljeda. Stoga, potražuje pravičnu novčanu naknadu od tuženika kojem se obratila sa zahtjevom za mirno rješenje spora, no tuženik je otklonio odštetni zahtjev tužiteljice zbog zadobivene tjelesne ozljede dok joj je nadoknadio imovinsku štetu na osobnom automobilu. Zbog toga tužbom od tuženika potražuje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu imovinsku i neimovinsku štetu i to za: pretrpljene fizičke boli iznos od 8.000,00 kn, pretrpljeni strah iznos od 10.000,00 kn i tuđu pomoć i njegu 3.950,00 kn, ukupno 21.950,00 kn te predlaže donijeti presudu kojom će se tuženiku naložiti isplatiti joj navedeni iznos s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 9. lipnja 2020. do isplate te joj naknaditi prouzročeni trošak sa zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate.

2. Tuženik ADRIATIC osiguranje d.d. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu u bitnome priznaje kao neprijepornu činjenicu da se 6. veljače 2020. dogodila prometna nezgoda za čiji je nastanak odgovoran njegov osiguranik. Osporava uzročno posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i ozljeda tužiteljice opisanih u medicinskoj dokumentaciji te troškova liječenja koje je imala. Smatra da je sraz vozila bio tako slabog intenziteta da tužiteljica nije mogla zadobiti ozljedu u vidu natučenja lumbosakralne kralježnice. Osporava i da bi medicinska dokumentacija dostavljena 20. svibnja 2020. bila u uzročnoj vezi s predmetnom nezgodom jer se odnosi na dijagnozu M53 pa osim toga što nalaz datira više od tri mjeseca poslije predmetne nezgode, odnosi se i na tegobe od kojih je tužiteljica bolovala i ranije. Nadalje ističe da sve kad bi i ozljede bile u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, težina povrede i okolnosti slučaja ne bi opravdavale dosudu pravične novčane naknade pa spori osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Osporava i tijek zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te traži naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao: prijavu o ozljedi na radu (list 5 -8 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 9-11 spisa), odštetni zahtjev (list 15 spisa), odgovor na odštetni zahtjev (list 17 spisa), prijavu i zahtjev za naknadu materijalne štete (list 35 spisa), izjavu o tijeku nastanka prometne nesreće (list 37-38 spisa), rekonstrukciju štetnog događaja (list 39 spisa), izvid štete (list 41 spisa), dopunski izvid štete (list 42 spisa), razgledane su fotografije (list 43-46 spisa), provedeno je kombinirano sudskomedicinsko i prometno vještačenje po stalnim sudskim vještacima Srećku Hlišću, dipl. ing. i dr. Vedrani Petrovečki te je pročitan njihovo nalaz i mišljenje (list 66-76 spisa i 84-86 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću te je pročitan njegov nalaz i mišljenje (list 105-106 spisa), saslušani su vještaci dr. Žarko Rašić (list 117- 118 spisa) i dr. Vedrana Petrovečki (list 120-121 spisa) te je saslušana tužiteljica (list 94-95 spisa). Odbijen je prijedlog tuženika za provođenjem novog sudskomedicinskog vještačenja jer za to nisu bili ispunjeni uvjeti iz čl. 261. st. 3. ZPP-a.

4. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu za naknadu štete na ime neimovinske i imovinske štete nastale joj zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći 6. veljače 2020. u kojoj je sudjelovala kao vozač osobnog automobila.

6. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, odgovornost tuženika i nastanak šetnog događaja.

7. Sporna je uzročno-posljedična veza između ozljeda tužiteljice i predmetnog štetnog događaja, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva te tijek zateznih kamata.

8. Na okolnost uzročno-posljedične veze između ozljeda tužiteljice i štetnog događaja provedeno je kombinirano sudsko medicinsko i prometno vještačenja po stalnim sudskim vještacima Srećku Hlišću, dipl. ing. i dr. Vedrani Petrovečki.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka Srećka Hlišća proizlazi da je osobno vozilo tužiteljice zadobilo naletom straga osobnim vozilom osiguranice tuženika nagli porast brzine u području od oko 5 do 7 km/h s time da je prosječno ubrzanje vozila moglo dostići područje od oko 1,4 do 1,8 gravitacija, a glave tužiteljice oko 3,0 do 4,1 gravitaciju.

10. Iz nalaza i mišljenja vještakinje dr. Vedrane Petrovečki proizlazi da se tužiteljica pri prvom ambulantnom pregledu kirurga, na dan predmetnog štetnog događaja žalila na bolnost u slabinsko-križnom području, a bolovi su se širili duž lijeve noge vanjskom stranom do koljena, a navela je i osjećaj utrnulosti u lijevoj nozi, desno manje. Dijagnoza nije bila postavljena. Na pregledu fizijatra 02. ožujka 2020. bila je postavljena dijagnoza natučenja u slabinsko-križnom području prije mjesec dana (St. post contusionem vertebrae thoracolumbalis a.m. I.). Uz ovu dijagnozu navedena je i dijagnoza kroničnog slabinsko- križnog sindroma. Pri dinamici odvijanja prometne nezgode koja proizlazi iz stanja spisa i nalaza i mišljenja prometnog vještaka, prilikom naleta osobnog vozila osiguranice tuženika, na stražnju stranu osobnog vozila u kojem se tužiteljica nalazila na vozačkom mjestu, na tijelo tužiteljice djelovale su sile akceleracije uz promjenu brzine vozila od oko 5 do 7 km/h, te je tijelo tužiteljice naglo krenulo u natrag, kada je došlo do natučenja slabinsko-križnog dijela kralježnice o naslon vozačke stolice.

11. Na nalaz i mišljenje ovih vještaka tužiteljica nije imala primjedbi, dok je tuženik prigovarao nalazu i mišljenju dr. Vedrane Petrovečki.

12. U usmenom očitovanju na prigovore tuženika vještakinja dr. Petrovečki je navela da je čak i pri korištenju sigurnosnog pojasa moguće zadobiti natučenje slabinskog područja jer putnici u vozilu pa tako i vozač, a što je u konkretnom slučaju bila tužiteljica, ne sjede "čvrsto oslonjeni" o sjedalo, već postoji manji prostor koji omogućava pomicanje leđa prema naslonu. Ovakvim kontaktom praktično nastaje udarac tog dijela leđa o naslon stolice, koji ne dovodi do trajnih posljedica, međutim može dovesti do pojave određene bolnosti bez da se vanjskim pregledom uoče neki vidljivi znakovi tipa krvnog podljeva, otekline i slično. Ovdje treba napomenuti da je tužiteljica prije ovog štetnog događaja imala i dva operativna zahvata zbog tumora ovojnica oko leđne moždine i može se reći da je to područje "slabije otpornosti", što znači da je i osjetljivije na izvanjsko ozljeđivanje i stoga je moguće, a kao što je već i navela, da se tužiteljica žalila na bolove što proizlazi iz medicinske dokumentacije. To je ujedno vrednovao i medicinski vještak. Na upit otkud proizlazi podatak iz spisa o načinu sjedenja tužiteljice, odgovorila je da se u spisu nigdje ne navodi način sjedenja, međutim, njoj je postavljeno pitanje je li u ovoj dinamici moguće zadobiti ozljedu za koju je dijagnoza postavljena u medicinskoj dokumentaciji te je htjela pojasniti kako je to moguće. Nastavno navodi da bi kralježnica imala čvrst oslonac u stolici, stolica bi trebala biti postavljena praktički okomito da nema tih pomaka tijela. Na upit je li moguće nastati natučenje slabinskog dijela kralježnice konkretno ako je promjena brzine bila 5 - 7km/h, a s obzirom na to da je općepoznato da nije moguće doći do trzajne ozljede vratne kralježnice ako je promjena brzine oko 10 km/h, vještakinja navodi da je to moguće. Navela je da je čak i pri toj promjeni brzine, kao što je u ovom slučaju moguće da tijelo naglo krene unazad, što se dogodilo u ovom slučaju.

13. Iskaz tužiteljice cijenjen je istinitim jer je suglasan dostavljen medicinskoj dokumentaciji iz koje je razvidno da je nakon predmetnog štetnog događaja potražila hitnu medicinsku pomoć zbog bolova u leđima i lijevoj nozi te joj je preporučeno mirovanje i analgetici. Navela je da je ranije dvaput operirala kralježnicu te je imala problem s lijevom nogom u vidu nekontroliranog stopala, ali je normalno funkcionirala jer nije imala bolove. Pomagao joj je suprug vozeći je na terapije, obavljajući kućanske poslove i u cijelosti se brinući o njoj.

14. Povezujući iskaz tužiteljice sa nalazom i mišljenjem vještakinje dr. Petrovečki sud nalazi utvrđenim da je tužiteljica u predmetnom ptetnom događaju zadobila natučenje područja slabinske kralježnice, tj. ozljede koje su opisane navedenom dijagnozom, čak i pri korištenju sigurnosnog pojasa jer putnici pa tako i vozač, što je tužiteljica u konkretnom slučaju bila ne sjede čvrsto oslonjeni o naslon sjedala. Imajući u vidu da je tužiteljica ranije imala i dva operativna zahvata zbog tumora ovojnica oko leđne moždine, kao logičan i stručno prihvatljiv ocijenjen je i navod vještakinje dr. Petrovečki da je područje tužiteljičinog slabinskog dijela kralježnice slabije otpornosti te je time osjetljivije na izvanjsko ozljeđivanje i zadobivanje ozljede za koju je u medicinskoj dokumentaciji postavljena dijagnoza.

15. Nalaz i mišljenje vještaka Srećka Hlišća te Vedrane Petrovečki, kao i usmeno očitovanje dr. Petrovečki u cijelosti su prihvaćeni jer su njihovi nalazi jasni, sačinjeni na temelju dokumentacije koju su stranke dostavile, sukladno pravilima struke, a usmenim argumentiranim očitovanjem dr. Petrovečki u cijelosti su otklonjeni svi prigovori tuženika. Iz tog razloga, odbijen je i prijedlog tuženika za provođenjem novog sudskomedicinskog vještačenja.

16. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je u dinamici predmetnog štetnog događaja, kako se to navodi u medicinskoj dokumentaciji, tužiteljica mogla zadobiti ozljedu u vidu natučenja slabinskog dijela kralježnice.

17. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po dr. Žarku Rašiću te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Rašića, stalnog sudskog vještaka proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila natučenje slabinskog dijela kralježnice. Liječenje je završeno, tj. stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije 20. svibnja 2020. Trpjela je bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 4 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 30 dana. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 15 dana. Ozljeda kralježnice u predmetnom štetnom događaju nije dovela do trajnog smanjenja životnih. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 14 dana po 2 sata dnevno te još 7 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

19. Nalazu i mišljenju vještaka dr. Rašića prigovarala je tužiteljica pa je vještak usmeno saslušan. Prilikom usmenog očitovanja vještak dr. Rašić je naveo da je u pisanom nalazu i mišljenju navedeno kako je tužiteljica zbog tumorskog procesa 2009. godine operirana, kao i 2013. godine. Prema tome, navedeno je uzeo u obzir s obzirom na to da je dobio anamnestičke podatke od strane tužiteljice tijekom kliničkog pregleda. U predmetnom štetnom događaju kod tužiteljice je došlo do natučenja slabinskog dijela kralježnice. Uzimajući u obzir zadobivenu ozljedu u predmetnom štetnom događaju učinjena je odgovarajuća dijagnostička obrada, tj. RTG, gdje se ne nalazi prijeloma u području slabinskog dijela kralježnice. Tužiteljica je nakon predmetnog štetnog događaja još u 2 navrata pregledana po fizijatru i to 2.3.2020. te nakon provedene fizikalne terapije 20.5.2020. Uzimajući u obzir postojeću medicinsku dokumentaciju, tijek i način liječenja tužiteljice, smatra da je na odgovarajući način procijenjen trajni intenzitet bolova, straha i potrebe za tuđom pomoći. Naglasio je da je u predmetnom štetnom događaju tužiteljica zadobila natučenje slabinskog dijela kralježnice bez novih neuroloških ispada i bez RTG – koštane traume nakon štetnog događaja.

20. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića, kao i njegovo usmeno očitovanje u cijelosti su prihvaćeni jer nalaz jasan, sačinjen na temelju dokumentacije koju je tužiteljica dostavila, sukladno pravilima struke, a usmenim argumentiranim očitovanjem dr. Rašić je cijelosti otklonio sve prigovore tužitelja.

21. Temeljem čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 i 155/2023, dalje u tekstu: ZOO), a u vezi čl. 1100. ZOO, tužiteljica ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

22. Člankom 1100. st. 2. ZOO –a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

23. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih i duševnih bolova, kao i pretrpljenog straha. Pored toga sud je utvrdio da tužiteljici pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

24. Odlučujući o visini pravične novčane naknade po kriterijima pretrpljenih bolova i straha kod tužiteljice, sud je uzeo u obzir intenzitet i trajanje tih bolova te jačinu pretrpljenog straha kako su opisani u mišljenju liječnika vještaka, sam tijek liječenja i neugodnosti koje je imala prilikom liječenja (RTG snimanje, odlasci kod liječnika na preglede i fizikalnu terapiju).

25. Temeljem čl. 1100. ZOO, primjenom čl. 223. ZPP-a, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljici pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu 1.350,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih tjelesnih boli 800,00 eura i po kriteriju pretrpljenog straha 550,00 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev neosnovan.

26. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužiteljici ista bila potrebna ukupno 35 sati. Kako tužiteljica ima pravo na istu i kada joj je pružana besplatno, a istu joj je pružao suprug, kako to proizlazi iz njezinog iskaza, tužiteljici je s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP - a, dosuđeno 162,75 eura što odgovara cijeni sata tuđe pomoći i njege od 4,65 eura koji iznos sud smatra primjerenim cijeni koštanja sata tuđe pomoći i njege.

27. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO - a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamatu.

28. Tužiteljici pripada pravo na zateznu kamatu na dosuđeni iznos neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege od 12. lipnja 2020., tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sukladno čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014 i 155/2023, dalje u tekstu: ZOOP) od kojeg dana se smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Naime, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a tuženik pada u zakašnjenje protekom dana kada je trebao ispuniti obvezu. Tužitelj je potraživao zateznu kamatu od 9. lipnja 2020., međutim uz zahtjev nije dostavio dokaz da je toga dana i predao tuženiku odštetni zahtjev (bilo neposredno bilo preporučenom pošiljkom) pa je kao dan podnošenja zahtjeva smatran 12. lipnja 2020. kako to tuženik navodi u odgovoru na zahtjev od 28. srpnja 2020.

29. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP - a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (2.913,27 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

30. Kod odlučivanja o troškovima parničnog postupka kod parcijalnog uspjeha stranaka u sporu, u situaciji kad su sporni osnov i visina tužbenog zahtjeva, prilikom određivanja troškova postupka potrebno je ocjenjivati (uzimati u obzir) uspjeh stranaka ne samo u pogledu visine prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva, već je potrebno ocjenjivati uspjeh stranaka kako s obzirom na osnovu zahtjeva, tako i s obzirom na visinu prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva.

31. Dakle, kada je tuženik osporavao osnov i visinu zahtjeva, ako je tužbeni zahtjev makar i djelomično usvojen tada se smatra da je tužitelj glede osnove zahtjeva (X) uspio u omjeru od 100%, a glede visine zahtjeva (Y) omjer uspjeha u sporu uzima se prema konačno postavljenom zahtjevu. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i omjera glede visine dobiva se omjer uspjeha u sporu tužitelja (Z1=X+Y: 2). Na jednak način izračunava se i omjer tuženika u sporu (Z2). Konačan uspjeh stranke u sporu dobiva se razlikom između omjera uspjeha tužitelja u odnosu na omjer uspjeha tuženika (Z1-Z2).

32.Tužiteljica je u postupku uspjela s osnovom u cijelosti, a s visinom u omjeru od 51,93 % dok tuženik nije uspio s osnovom, a s visinom je uspio u omjeru od 48,07 %. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i visine, tužiteljica je uspjela u omjeru od 75,96 % (100 % +51,93 %), a tuženik u omjeru od 24,03 % (0 %+ 48,07 %).

33. Oduzimanjem postotka uspjeha tužiteljice i postotka uspjeha tuženika dobije se 51,93 % u kojem postotku je odmjerena naknada troškova postupka tužitelju.

34. Tužiteljici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku priznat je trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT - 100 bodova), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 32. OT- 100 bodova), sastav podnesaka od 04.01.2021. i 25.04.2024. (Tbr. 8. toč. 1. OT-100 bodova svako), zastupanje na ročištima 28.05.2021., 07.02.2023., 13.11.2024., 22.01.2025. i 19.01.2026. (Tbr. 9. toč. 1. OT-100 bodova svako), zastupanje na ročištu za objavu (Tbr. 9. toč. 3. OT – 50 bodova), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 475,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 37,79 eura i presudu u iznosu od 75,58 eura, odnosno ukupno 2.488,37 eura što odmjereno u omjeru od 51,93 % iznosi 1.292,21 eura te uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 233,18 eura iznosi ukupno 1.525,39 eura, sukladno čl. 155. ZPP – a. Naime, tužiteljici je priznat trošak vještačenja u cijelosti jer je tužiteljica sa svojim zahtjevom uspjela barem djelomično, a kako je tuženik dao povoda za tužbu (zbog čega su ovi troškovi i nastali), dužan mu je troškove vještačenja naknaditi u cijelosti (tako i VSRH u Rev-229/2022- 2 od 01.02.2024., Rev 994/2021-2 od 14. rujna 2021., Rev 473/2023-2 od 6. lipnja 2023. i dr.).

35. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak sastava podneska od 04.05.2022. jer sastav istog nije bio potreban za vođenje ove parnice s obzirom na to da tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje pa njegovo očitovanje u tom smislu nije bilo potrebno. Nije priznat niti trošak u iznosu od 53,09 eura jer ga tužiteljica ničim nije dokazala.

36. S obzirom da je tužiteljica tražila zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, a kako tumačenjem čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024, dalje u tekstu: OZ) proizlazi da sud može u ovršnoj ispravi odrediti plaćanje kamate na parnični trošak, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude, tj. od 3. ožujka 2026. do isplate, jer ova presuda predstavlja ovršnu ispravu u smislu čl. 23. Ovršnog zakona.

37. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

38. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 3. ožujka 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužiteljici po pun. uz rj. za s.p. na presudu

- tuženiku po pun.