Poslovni broj: P-941/2021-25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, OIB: 48074464528, po sutkinji tog suda Katarini Rendulić Vežić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici SJ, Nedjeljko Tutavac i Luka Šiljeg, odvjetnici u Pločama, Vukovarska 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja i predaje u posjed, nakon glavne rasprave održane 28. siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i tuženika, 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Time što je na dijelu nekretnine položene u k. o. [katastarska općina],upisane u zu broj:55 kao kat. čest. [katastarska čestica],koji dio je na skici lica mjesta nalaza i mišljenja vještaka mjernika FJ,dipl.ing. geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 1.listopada 2025.godine, označen detaljnim točkama A, B, C, D,E ,F, G, H, I, A, a koji nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude, nanio kamenje u površini od 84m2, a po visini od 1,25 metra, tuženik je tužitelju oduzeo opisani dio nekretnine, pa mu se nalaže ukloniti naneseno kamenje, te oduzeti dio opisane nekretnine dovesti u prvobitno stanje i predati tužitelju u posjed, to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2.Time što je na dijelu nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], upisane u zu broj:55 kao kat. čest. [katastarska čestica], koji dio je na skici lica mjesta nalaza i mišljenja vještaka mjernika FJ,dipl.ing. geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 1.listopada 2025.godine, označen detaljnim točkama A, B, C, D, E, F, G, H, I, A, a koji nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude, nanio zemlju u volumenu 105 m3, tuženik je tužitelju oduzeo opisani dio nekretnine, pa mu se nalaže ukloniti nanesenu zemlju, te oduzeti dio opisane nekretnine dovesti u prvobitno stanje i predati tužitelju u posjed, to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

3.Dužan je tuženik naknaditi tužitelju troškove postupka sa zateznim kamatama koje od presuđenja pa do isplate teku po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. "

i  r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere kojom se nalaže tuženiku da obustavi sve radove i odustane od namjeravanih radnji na nekretnini tužitelja označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj vlasnik nekretnine označne kao kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i na dijelu opisane nekretnine tuženik je, bez suglasnosti tužitelja i unatoč njegovom protivljenju nanio uporabom građevinskih strojeva kamenje u površini od 60 m2 a po visini 1 m i po njegovoj izričitoj izjavi i bez obzira na zk stanje, namjerava nanositi kamenje na preostali dio nekretnine u vlasništvu tužitelja. Na opisan način, navodi se dalje, tuženik je oduzeo tužitelju dio opisane nekretnine a oglušio se na zahtjev tužitelja da naneseno kamenje ukloni i sve vrati u prvobitno stanje. Tužitelju da ne preostaje ništa drugo nego podnijeti pravu vlasničku tužbu radi zaštite prava vlasništva, uklanjanja nezakonito nanesenog kamenja i oduzimanja dijela opisane nekretnine, vraćanje tog dijela u prvobitno stanje i predaje oduzetog dijela iste nekretnine tužitelju u posjed.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da on nije u posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa ni dijela te nekretnine u površini od 60 m2 niti je ikada tužitelju na bilo koji način oduzeo posjed nekretnine. Nadalje navodi da je zbog izvođenja radova na susjednim nekretninama po njegovom nalogu došlo do nenamjernog nanošenja kamenja na nekretninu tužitelja pa je 12. siječnja 2022. u cijelosti uklonio naneseno kamenje na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tako uspostavio prijašnje stanje i istog dana o tome telefonom obavijestio tužitelja i pozvao ga da nekretninu pregleda što je ovaj odbio. Tuženik predlaže da sud odbaci tužbu zbog nepostojanja pravnog interesa podredno odbije tužbeni zahtjev.

3. Na pripremnom ročištu tužitelj je naveo da je tuženik nešto malo kamenja uklonio dok tuženik navodi da je u međuvremenu uklonjeno sve kamenje s nekretnine.

4. Podneskom od 25. travnja 2022. tužitelj je proširio tužbu navodeći da je tuženik nastavio sa nezakonitim radnjama na štetu tužitelja tako da je 22. travnja 2022. narušavajući grubo njegova vlasnička prava, na istu nekretninu dovezao zemlju i to zapremnine: u duljini od 13 m, po širini 3,5 m i visinom 1,2 m, ostavljajući tu zemlju na nekretnini tužitelja, čime je ponovio čin oduzimanja prava vlasništva tužitelja na opisanoj nekretnini. Pored postavljenog zahtjeva tužitelj zahtijeva i da se tuženiku naloži da ukloni nanesenu zemlju, te oduzeti dio opisane nekretnine dovede u prvobitno stanje i preda tužitelju u posjed.

4.1.Raspravnim rješenjem od 15. svibnja 2025. sud je dopustio preinaku tužbe isticanjem drugog zahtjeva uz postojeći.

5. Tuženik se protivi preinačenom tužbenom zahtjevu kao neosnovanom navodeći da na predmetnu česticu nije nanio zemlju na opisanoj površini.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je tuženik uznemiravao vlasništvo tužitelja na nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je nanio kamenje u površini od 60 m2 po visini 1 m i nanio zemlju, te da se tuženiku naloži da ukloni sa nekretnine naneseno kamenje i zemlju i opisani dio nekretnine preda tužitelju u posjed.

7. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], fotografske snimke, proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta i saslušani su tužitelj i tuženik kao parnične stranke.

8. Nakon provedenog geodetskog vještačenja tužitelj je na temelju pismenog nalaza i mišljenja i skice vještaka definirao i konačno odredio svoj tužbeni zahtjev podneskom od 26. studenog 2025. i postavio tužbeni zahtjev kao u izreci.

9. Temeljna je tvrdnja tužitelja da ga je tuženik bespravno uznemiravao u izvršavanju njegovih vlasničko pravnih ovlasti ne nekretnini na način da je na dio predmetne nekretnine nanio hrpe kamenja i zemlje i oduzeo mu posjed tog dijela nekretnine.

10. Tužitelj dakle, prije svega zahtijeva vlasničko pravnu zaštitu od uznemiravanja.

11. Prema odredbi članka 167. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25-dalje: ZV) sudsku zaštitu od uznemiravanja u izvršenju vlasničko-pravnih ovlaštenja vlasnik ima pravo zahtijevati kondemnatornim zahtjevom za prestanak uznemiravanja. Sukladno odredbi stavka 2. tog članka pri time mora dokazati svoje vlasništvo i činjenicu uznemiravanja u izvršenju svojih vlasničkih ovlaštenja. Dakle, vlasnik koji kondemnatornom tužbom želi postići da osoba koja ga ometa u ostvarenju njegovih vlasničko-pravnih ovlaštenja to prestane činiti, u sudskom postupku mora dokazati svoje vlasništvo i konkretnu činjenicu uznemiravanja.

Kondemnatorni zahtjev tužbe zbog zaštite od uznemiravanja treba imati određen sadržaj radnji koje predstavljaju uznemiravanje prava vlasništva tužitelja i zabranu budućeg uznemiravanja.

12. Iz zemljišnoknjižnog izvatka je razvidno, a nije niti sporno, da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica], maslinjak površine 1278 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

13. Sporno je da li se opisane hrpe kamenja još uvijek nalaze na tužiteljevoj nekretnini, u kojem obujmu i na kojem dijelu nekretnine i da li je tuženik naknadno na nekretninu nasuo zemlju u kojem obujmu i na kojoj površini.

14. Rezultatima uviđaja na licu mjesta utvrđeno je da se nekretnina koju je tužitelj pokazao nalazi u blizini asfaltirane ceste a pristupa se makadamskim putem. Na spornom dijelu zemljišta kojeg je tužitelj pokazao nalazi se stablo hrasta, taj dio zemljišta je neprohodan obrastao u kupinu i draču tako da nisu vidljive hrpe kamenja i nasuta zemlja kako je to prikazano na fotografijama koje je priložio tužitelj, tek u jednom dijelu nadzire se ispod kupine nekoliko većih kamenja.

15. Vještak geodet FJ iz [adresa] nakon obavljenog uviđaja dostavio je pismeni nalaz i mišljenje sastavni dio kojeg je skica lica mjesta, u kojem navodi da na terenu nije moguće vidjeti kamenje i nasutu zemlju na površini koju je pokazao tužitelj pošto je cijela površina zarasla dračom, a prema kazivanju tužitelja tuženik je srušio kamenu među i napravio nasip koji je uvećan za visinu u odnosu na visinu doca pored, a trenutna visina sporne površine se nalazi u razini čest. zem. [katastarska čestica], a sporna površina identificira se sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U skici lica mjesta vještak geodet prikazao je stvarni položaj č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa prikazanom spornom površinom i definiranom prosječnom visinskom razlikom u odnosu na susjedni dolac za koji tužitelj tvrdi da je referentna visina početnog stanja na kojem je izvršeno nasipanje, označeno detaljima točke A, B, D, E, F, G, H, I, površine 84 m2 i prema izračuna vještaka pretpostavljen volumen nasipa iznosi 105 m3.

16. Tužitelj je potom sukladno pismenom nalazu i mišljenju vještaka i prema priloženoj skici postavio tužbeni zahtjev kao u izreci.

17. Tuženik navodi da se na slaže sa zahtjevom kako ga je tužitelj definirao jer na spornom dijelu predmetne čestice nema nikakvog nasipa niti kamenja, privremeno je bila nasuta zemlja koja je uklonjena a nalazila se na među tako da je zahvaćala dijelom tužiteljevo a dijelom njegovo zemljište.

18. Prema stajalištu suda geodetsko vještačenje nije adekvatan dokaz na osnovu kojeg se može sa sigurnošću utvrditi količina nasutog kamenja i zemlje i stvarna površina jer nisu vidljivi na terenu a vještak je obujam i površinu utvrdio pomoću formule i podataka koje je dobio od tužitelja. Tek da su na licu mjesta vidljive hrpe kamenja i zemlje (onako kako je na fotografijama) vještak geodet mogao je utvrditi površinu koju zauzimaju i obujam. Iz tih razloga nalaz i mišljenje vještaka sudu nije prihvatljiv.

19. Tužitelj saslušan kao parnična stranka u svom iskazu navodi da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi maslinik, nekretninu je naslijedio od roditelja i nalazi se u posjedu tako da održava i obrađuje masline prema svojim mogućnostima. Nadalje navodi da je negdje u 11. ili 12. mjesecu 2021. nakon što je završio sa berbom maslina idući dan pomagao nevjesti u masliniku 50 m dalje i tada čuo rad stroja. Išao je vidjeti o čemu se radi i tada vidio da su suhozidi sravnjeni i ogradica napunjena kamenjem, tuženik kad ga je vidio odvezao se autom tako da je zatekao samo radnike, te je obavijestio policiju. Tužitelj dalje navodi da je nasuto kamenje još uvijek u ogradici na površini otprilike 60 m2 i preko tog dijela tuženik je napravio put kojeg koristi za provoz vozilima preko njegove čestice a godinu ili dvije kasnije tuženik je sa 4-5 manjih kamina donio zemlju koju je rasprostrio preko kamenja kojim je prethodno napunio ogradicu i sada je preko tog dijela cesta. Ogradica o kojoj govori bila je ispod razine okolnog zemljišta, nekih 1,2 m a nakon što je tuženik obavio opisane radove sada je ogradica u razini okolnog zemljišta tako da se može prolaziti motornim vozilima do glavne ceste. Tužitelj još navodi da prije opisanih radova i izmjene izgleda u ogradici nije bilo maslina, ali je jedan panj od masline i panjevi od česvine i makije a pretpostavlja da su sa istočne i zapadne strane ostali suhozidi i na dnu ogradice 10-15 vreća građevinskog otpada u najlon vrećama koje je netko nepoznat prije odložio kao i donji dio mreže za krevet. U iskazu tužitelj još navodi da je tuženik nasuo zemljište u ogradici kako bi imao put za provoz motornim vozilima do glavne ceste, uz srušeni suhozid na čest. zem. [katastarska čestica] bio je pješački prolaz širine 60 cm a nalazio se na njegovoj susjednoj čest. zem. [katastarska čestica] kojim se pristupalo do glavne ceste, još navodi da tuženik sada stalno prolazi motornim vozilima putem formiranim na njegovim nekretninama k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] iako ima pristup do svoje nekretnine sa južne strane.

20. Tuženik u svom iskazu navodi da je prije nekih 5-6 godina od prodavatelja OJ kupio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje graniče sa tužiteljevom k. č. [katastarska čestica]. Nadalje navodi da se na nekretnine koje je kupio pristupa putem preko čest.. 2621 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tzv. Trpanjske zajednice koja se vodi na 700 suvlasnika među kojima je i on, prodavatelj ga je uveo u posjed a put nije napravio nego je bio prilazni put od prije a on je angažirao radnike da sa strojem uklone među između kupljenih parcela i prilikom izvođenja tih radova dio kamenja palo je na tužiteljevu susjednu nekretninu a kasnije je sve uklonjeno i očišćeno. Tuženik dalje navodi da zemlju koja je kasnije nasuta a to je obradiva zemlja crnica privremeno je odložio IJ iz [adresa] koju je kasnije zemlju odnio i on s time nema ništa. Još navodi da do svojih nekretnina jedino ima pristupni put preko kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u trenutku kupoprodaje pristupni put bio je izgrađen i prodavatelj ga je tim putem doveo do nekretnina i uveo u posjed. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li je postojala čvrsta međa između kat. čest. [katastarska čestica] tuženik navodi da je u jednom malom dijelu bio suhozid koji je po njegovom nalogu uklonjen.

21. Iz iskaza parničnih stranaka a i tužbenog zahtjeva kako je postavljen, nedvojbeno proizlazi da je tužitelj u posjedu predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da tuženik tužitelju nije oduzeo posjed predmetne nekretnine nego koristi put koji vjerojatno prolazi i preko predmetne čestice, radi pristupa motornim vozilom do svojih susjednih čestica te je u svrhu formiranja puta tuženik srušio dio suhozida na međi čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a na taj način tužitelj nije onemogućen u posjedu svoje nekretnine već je okrnjena vlasnikova pravna vlast.

22. Vlasnikova je vlast okrnjena kada je glede njegove stvari nastalo stanje u kojem neka druga osoba izvršava neku svoju vlast na stvari, a to je ako glede te stvari poduzima čine prisvajajući si kakvo stvarno ili obvezno pravo ili samovoljno si proširujući ili modificirajući pravo koje joj pripada ili faktično izvršavajući sadržaj nekog prava koje joj ne pripada, bez obzira je li ona time prisvaja ili svojata to pravo ili ne.

23. U konkretnom slučaju izneseni činjenični opis tužbe upućuje na to da je tužitelj prvenstveno podnio tužbu radi uznemiravanja svog prava vlasništva iz članka 167. ZV, a koji tužbeni zahtjev isključivo treba sadržavati kondemnatorni zahtjev radi zaštite od uznemiravanja a isto tako treba sadržavati i zabranu budućeg uznemiravanja, a što zahtjev tužitelja ne sadrži.

24. Naime aktivno legitimiran za podnošenje vlasničke tužbe za prestanak uznemiravanja je vlasnik posjednik. Vlasnik kojemu je posjed oduzet može zaštitu svog prava ostvarivati reivindikacijskom tužbom (članak 161. ZV).

25. U provedenom postupku a napose uviđajem na licu mjesta nije utvrđeno da se hrpe kamenja i zemlje nalaze na predmetnoj nekretnini u onom obliku i površini kako je to opisao tužitelj, a nešto čega nema ne može se ni ukloniti. Sve da su se u vrijeme podnošenja i preinačenja tužbe, hrpe kamenja i zemlje nalazili na dijelu zemljišta, očito su uklonjeni ili upotrijebljeni u druge svrhe (za put) a na onom dijelu nekretnine kojeg je pokazao tužitelj nema nikakvog puta.

26. Prema utvrđenom činjeničnom stanju i pravnom kontekstu, u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za pružanje vlasničko pravne zaštite u smislu odredbe članka 167. ZV.

Osim toga postavljen tužbeni zahtjev tužitelja za uznemiravanje nije niti podoban za materijalno pravno presuđenje.

27. Slijedom navedenog zahtjev je odbijen kao neosnovan zbog čega je presuđeno kao u izreci ove presude.

28. Tužitelj je zajedno sa tužbom predložio da sud odredi privremenu mjeru kojom se nalaže tuženiku da obustavi sve radove i odustane od namjeravanih radnji opisanih u činjeničnom supstratu tužbe na opisanoj nekretnini kao neprijeporno vlasništvo tužitelja. S obzirom da je tužbeni zahtjev odbijen nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere u smislu odredbe članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24-dalje: OZ), zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

29. Tuženik nije zahtijevao parnični trošak pa je odluka o istom izostala.

U Korčuli, 3. ožujka 2026.

S u t k i nj a :

Katarina Rendulić Vežić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.