Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-2529/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, u pravnoj stvari tužitelja FC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Močić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika UC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Jonjić, odvjetnik u Hvaru, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj Psp-103/2024-19 od 29. rujna 2025., 3. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj Psp-103/2024-19 od 29. rujna 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka nastalim u povodu izjavljene žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužba i tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „I. Utvrđuje se da je tuženik zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu ribarskog broda registarskog imena ..., izgrađenog 1960. godine u [adresa], s jednim četverotaktnim JR dizel motorom IVECO AIFO 8281 SRM, 8 cilindara, snage 283,00 kW, tonaže (GT) 34,00, duljine 17,55 m, pozivnog znaka ..., oznake ... ..., ... ..., luke upisa [adresa], ... broja ..., na način da je dana **.**.2024. protupravno i samovlasno izbacio tužitelja iz istog broda, zajedno sa svim tužiteljevim osobnim stvarima, čime je tužitelja potpuno isključio od dotadašnjeg suposjeda navedenog broda.

II. Nalaže se tuženiku uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja suposjeda na način da omogući tužitelju slobodan i neometan pristup i korištenje broda iz točke I. izreke ovog rješenja.

III. Zabranjuje se tuženiku svako daljnje opisano ili slično smetanje suposjeda tužitelja na predmetnom brodu za ubuduće.

IV. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“

V. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 eura.“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu ulaže tužitelj zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3., u svezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači pobijano rješenje na način da tužbeni zahtjev usvoji, a tuženika obveže na podmirenje troškova postupka, podredno da ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Zatražio je i trošak žalbenog postupka.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl . 354. st. 2. ZPP-a, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl . 365. st. 2. ZPP-a, međutim počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati, a na što osnovano ukazuje tužitelj u žalbi.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom, budući tvrdi da je tuženik izvršio smetanje posjeda tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu ribarskog broda registarskog imena „...“, izgrađenog 1960. godine u [adresa], s jednim četverotaktnim JR dizel motorom IVECO AIFO ... ..., 8 cilindara, snage 283,00 kW, tonaže (GT) 34,00, duljine 17,55 m, pozivnog znaka ..., oznake ..., ... [osobni identifikacijski broj], luke upisa ..., ... broja ..., na način da je dana **.**.2024. protupravno i samovlasno izbacio tužitelja iz istog broda, zajedno sa svim tužiteljevim osobnim stvarima, čime je tužitelja potpuno isključio od dotadašnjeg suposjeda navedenog broda pa da mu se naloži da pod prijetnjom ovrhe uspostave ranije posjedovno stanje.

6. Prvostupanjski sud je o predmetu spora odlučivao u okviru odredbi čl . 20. st. 2., čl. 21. st. 3. i čl. 22. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15.i 94/17., dalje: ZV) prema kojima je propisano da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed, a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo posjeda, pravni temelj posjeda, poštenje kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

7. Dakle, u parnicama zbog smetanja posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja (odredba čl. 441. ZPP-a).

8. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja polazi od pravne osnove kako je prema čl. 5. Pomorskog zakonika („Narodne novine“ broj 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19., dalje PZ) određeno da je brodar fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda. Zatim zaključuje da iz navedenog proizlazi kako je brodar posjednik broda i kao takav upravlja brodom, imenuje i razrješava dužnosti zapovjednika broda koji je njegov zakonski zastupnik. Za ugovorne i izvanugovorne obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda u njegovu posjedu brodar je jedinstveni nositelj odgovornosti.

9. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja reproduciraju se iskazi stranaka i svjedoka u odnosu na okolnosti koje bi predstavljale osnovu smetanja posjeda te se utvrđuje da smetanje posjeda nije utvrđeno. Naime, prvostupanjski sud polazi od činjenične osnove kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da je tužitelj kapetan predmetnog broda, dok je tuženik brodar i poslodavac te da je tužitelj kao kapetan dobio izvanredni otkaz pa da je razvidno kako isti ne bi imao pravo na navedenu posjedovnu zaštitu, jer nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin smetanja dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela kojem se na temelju zakona to dopušta. Stoga, zaključuje kako je tuženik temeljem zakona imao pravo tužiteljeve stvari iznijeti iz broda, budući da je tužitelju prestao radni odnos.

10. Međutim, osnovano tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

11. Naime, zaključak prvostupanjskog suda kako nije dokazano smetanje posjeda, uslijed činjenice što je tuženik brodar i vlasnik broda te poslodavac koji je tužitelju, kao kapetanu broda, dao otkaz, ne može se prihvatiti, obzirom da je u konkretnom slučaju raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Pritom se prvostupanjski sud nepotrebno rukovodi činjeničnim utvrđenjima iz radnog spora među strankama, koji nema odlučni utjecaj za pravilno rješavanje prijepora između stranaka. Isto tako predmnijeva iz čl. 5 . PZ-a nije zakonsko pravilo koje nije podložno suprotnom dokazivanju, kako ta odredba i određuje te se rješenje predmeta spora treba raspraviti kroz institut smetanja posjeda kako ga određuje čl. 22. ZV-a. Također, a uzimajući u obzir odnos stranaka prema stvari koja je predmet prijepora, proizlazi da je propušteno taj odnos razmotriti i kroz odredbe čl. 10. ZV-a.

12. Stoga proizlazi kako pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama koje su nužne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je potrebno raspraviti odlučnu činjenicu u svezi posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem, pravilnom analizom svih provedenih dokaza utvrditi bitne činjenice odlučne za utvrđenje osnovanosti tužbenog zahtjeva odnosno donijeti odluku koju će valjano obrazložiti u odnosu na sve odlučne činjenice bitne za donošenje pravilnog i zakonitog rješenja.

14. Budući je rješenje ukinuto u pogledu glavne stvari, ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer ona ovisi o konačnom uspjehu stranaka u postupku (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

15. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a valjalo je ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Osijek, 3. ožujka 2026.

Sudac

Berislav Babić