1

Poslovni broj: 68 Gž-3901/2021-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 68 Gž-3901/2021-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb kao predsjednice vijeća, Marine Kunić Stipčić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Andrine Raspor Flis, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. J. iz Z., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici Z. M. i A. C., odvjetnici u Z., protiv tuženika R. A. d.d. sa sjedištem u Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik J. G., odvjetnik u Odvjetničkom društvu G. & G. u Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5916/19-23 od 17. studenoga 2021., u sjednici vijeća održanoj 31. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5916/19-23 od 17. studenoga 2021. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

 

II Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tuženika R. A. d.d. ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

 

„I. Utvrđuje se da su ništetne i bez pravnog učinka dijelovi odredbi Ugovora o kreditu broj … od 14.05.2007. godine zaključen između tužitelja A. J., OIB …, Zagreb, i tuženika R. A. d.d., Z., OIB … i to dijela čl. 1. čl. 2. i čl. 7. istog Ugovora gdje je ugovorena valuta u CHF, švicarskom franku i gdje je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u skladu s odlukom tuženika, kao i svi dijelovi odredbi Ugovora o kreditu koje uređuju pravo na jednostranu promjenu kamatne stope od strane tuženika i odredbe koje ugovaraju valutnu klauzulu u CHF, švicarskom franku.

 

II. Nalaže se tuženiku R. A. d.d., Z., OIB: …, platiti tužitelju A. J., OIB …, Z., s pripadajućim zateznim kamatama na iznos od 42.503,36 kuna, tako da kamate teku na iznos:

2,89 kn od 18.07.2007.

11,67 kn od 22.08.2007.

55,40 kn od 21.11.2007.

52,24 kn od 19.12.2007.

77,47 kn od 23.01.2008.

94,50 kn od 20.02.2008.

123,67 kn od 19.04.2008.

79,84 kn od 17.05.2008.

89,83 kn od 21.06.2008.

111,53 kn od 19.07.2008.

79,67 kn od 23.08.2008.

81,26 kn od 02.09.2008.

100,14 kn od 24.09.2008.

243,16 kn od 22.10.2008.

147,35 kn od 22.11.2008.

269,14 kn od 19.12.2008.

287,86 kn od 21.01.2009.

296,32 kn od 19.03.2009.

321,58 kn od 25.04.2009.

326,15 kn od 26.04.2009.

289,59 kn od 21.05.2009.

262,68 kn od 18.06.2009.

269,84 kn od 18.07.2009.

284,03 kn od 19.08.2009.

282,79 kn od 26.09.2009.

268,45 kn od 28.10.2009.

295,36 kn od 21.11.2009

316,94 kn od 15.12.2009.

347,62 kn od 23.01.2010.

340,59 kn od 02.03.2010.

382,23 kn od 18.03.2010.

374,33 kn od 18.03.2010.

389,73 kn od 20.03.2010.

523,03 kn od 29.04.2010.

495,58 kn od 27.05.2010.

579,42 kn od 19.06.2010.

550,45 kn od 23.07.2010.

503,87 kn od 19.08.2010.

602,17 kn od 25.09.2010.

727,22 kn od 28.10.2010.

638,67 kn od 20.11.2010.

669,73 kn od 22.02.2011.

630,73 kn od 22.03.2011.

637,32 kn od 21.04.2011.

804,95 kn od 25.05.2011.

821,29 kn od 29.06.2011.

951,96 kn od 24.08.2011.

880,27 kn od 25.08.2011.

801,80 kn od 20.09.2011.

769,10 kn od 26.10.2011.

763,11 kn od 18.11.2011.

800,18 kn od 14.12.2011.

832,49 kn od 24.01.2012.

836,81 kn od 26.02.2012.

814,47 kn od 07.04.2012.

829,55 kn od 08.05.2012.

839,88 kn od 22.05.2012.

822,51 kn od 20.06.2012.

827,07 kn od 24.07.2012.

814,06 kn od 24.08.2012.

785,91 kn od 26.09.2012.

815,91 kn od 31.10.2012.

830,31 kn od 29.11.2012.

820,22 kn od 27.01.2013.

763,62 kn od 20.02.2013.

811,70 kn od 13.03.2013.

10.952,65 kn od 13.03.2013. po stopi od 14 % godišnje od 18.07.2007. do 30.06.2011., od 01.07.2011. do 31.07.2015. po stopi koju određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana, te trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

III. Nalaže se tuženiku da plati tužitelju parnični trošak od 11.025,00 kn sa zateznim kamatama od 18.11.2021. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u 15 dana.“

 

2. Protiv te presude, u cijelosti, žali se tuženik iz svih zakonom predviđenih razloga s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim navodima, a podredno da je ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba tuženika je osnovana.

 

5. Ispitujući pobijanu odluku u smislu odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.- dalje: ZPP) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP na počinjenje kojih drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

6. Nije osnovan žalbeni razlog počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, zato jer pobijana odluka nema takvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati pa niti onih na koje neosnovano ukazuje tuženik u žalbi.

 

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnim ugovornih odredbi Ugovora o kreditu kojeg su stranke nesporno sklopile stranke 14. svibnja 2007., a pobliže označenih u pobijanoj presudi pod točkom I. izreke i za isplatu razlike u izvršenju ugovornih obveza zbog promjenjive kamatne stope i ugovorene valute u CHF u odnosu na dan zaključenja Ugovora o kreditu, budući da je ugovorena redovna kamata od 5,20% godišnje promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnim stopama kreditora kao i isplata u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora za CHF važećim na dan dospijeća, a koje ugovorne odredbe su nepoštene te posljedično tome ništetne.

 

8. Prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti prihvatio ocjenjujući ništetnim predmetne odredbe Ugovora o kreditu s obzirom na vezanost za pravna utvrđenja iz postupka zaštite kolektivnih interesa potrošača pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u kojem je i donesena presuda poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., primjenom odredbe članka 502.c ZPP zbog čega nije izvodio dokaze saslušanjem svjedoka predloženih po tuženiku, a prihvatio je i zahtjev za isplatom pri čemu je visinu utvrdio temeljem nalaza i mišljenja vještaka odgovarajuće struke.

 

9. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1279/2022-2 od 14. veljače 2023. je u odnosu na postavljeno pitanje: može li se sud, pozivajući se na ništetnost spornih ugovornih odredbi, u postupku pozivati na izravnu primjenu pravnih utvrđenja iz Kolektivnog postupka za zaštitu prava i interesa potrošača i ne provesti u individualnom postupku dokaze predložene po tuženiku zauzeo odgovor kako je suprotan odredbi članka 81. stavka 4. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 76/03.) kao i procesnoj ravnopravnosti stranaka, zaključak suda prema kojem se o odredbi potrošačkog ugovora nije pojedinačno pregovaralo ako se na tu okolnost nije proveo predloženi dokaz saslušanjem svjedoka (radnika revidenta) koji je sudjelovao u sklapanju ugovora o kreditu kojeg je trgovac predložio na okolnost pojedinačnog pregovaranja o navedenoj odredbi.

 

10. Ovo shvaćanje je također podudarno shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske iz odluke tog suda broj U-III-5458/21 od 30. lipnja 2022., da u pojedinačnom potrošačkom sporu nije moguće odbiti dokazni prijedlog za saslušanje zaposlenika banke na okolnost obaviještenosti određenog potrošača u predugovornoj fazi sklapanja konkretnog ugovora (a koja nije bila predmet utvrđivanja u kolektivnom sporu), a potom utvrditi da banka, na kojoj je teret dokazivanja, tu okolnost nije dokazala i zaključiti da nije dala odgovarajuće obavijesti potrošaču prije sklapanja ugovora jer bi takvim tumačenjem nastala situacija u kojoj se odluka o tužbenom zahtjevu temelji na okolnosti koja zapravo nikad nije bila utvrđena, niti ju je banka mogla dokazivati ni u kolektivnom, ni u pojedinačnom potrošačkom sporu, što je suprotno zahtjevima jednakosti oružja i prava na pristup sudu.

 

11. U ovom je predmetu tuženik u odgovoru na tužbu predložio saslušanje svjedoka I. G. i S. N. radi utvrđenja da se u predmetnim odredbama ugovora o načinu promjene kamatne stope i valutne klauzule ugovora o kreditu pojedinačno pregovaralo te da su tužitelju tijekom pregovaranja o ponudi kredita obrazložene posljedice i rizici vezanja kredita uz tečaj CHF odnosno, o postojanju pregovora glede ugovornih odredbi u odnosu na koje tužitelj traži utvrđenje njihove ništetnosti jer je tužitelj imao i mogućnost ugovoriti kredit uz drugu valutnu klauzulu.

 

12. Slijedom navedenog ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kojega ističe tuženik tvrdnjom kako tuženiku nije bilo omogućeno dokazivati da se o spornoj ugovornoj odredbi pojedinačno pregovaralo jer je prvostupanjski sud zanemario sve dokaze tuženika, kojemu nije dopušteno dokazivati okolnosti sklapanja konkretnog ugovora o kreditu, odnosno dokazivati odlučne činjenice za donošenje odluke o nepoštenosti konkretne ugovorne odredbe što je predmet pojedinačnih postupaka, a ovakvim postupanjem je doveden u poziciju grubog kršenja temeljnog prava na pravično suđenje.

 

13. Zbog toga je primjenom odredbe članka 370. ZPP odlučeno kao pod točkom I izreke presude ovog suda budući da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom.

 

14. U ponovnom suđenju će sud, radi utvrđenja činjenice pojedinačnog pregovaranja, saslušati svjedoke I. G. i S. N. na okolnost pojedinačnog pregovaranja o navedenim odredbama te osporavanja izravne primjene utvrđenja iz presuda donesenih u kolektivnom postupku za zaštitu prava i interesa potrošača, kao i izvesti druge potrebne dokaze predložene po tuženiku koji nisu do sada izvedeni, pa će donijeti novu i zakonitu odluku, kojom će se odlučiti i o cjelokupnim troškovima parničnog postupka. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će voditi računa i o ostalim žalbenim navodima tuženika.

 

15. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tuženika osniva se na odredbi članka 166. stavka 3. ZPP.

 

U Zagrebu 31. listopada 2023.

    Predsjednica vijeća:

   Željka Rožić Kaleb, v.r.