Republika Hrvatska

Općinski sud Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

OIB: 77561654785

Poslovni broj: Ovr-237/2026-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, po sutkinji Mariji Pavlović, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Karla Eržića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, Prisavlje 3, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika LK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, 3. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate kao nedopušten.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 18. veljače 2026. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava. U podnesku navodi da je 16. veljače 2026. iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje zaprimljenog od FINA-e saznao da se protiv njega provodi ovrha na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja javnog bilježnika Nikole Vulića posl. br. Ovrv-6588/2014 od 18. prosinca 2014. i na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja javnog bilježnika Mirodara Kovača posl. br. Ovrv-2397/2015 od 17. prosinca 2015. Iznosi da su mu navedena rješenja o ovrsi dostavljena prije približno deset godina te da u dugom vremenskom razdoblju nije bilo nikakvih ovršnih radnji niti naplate te se stoga poziva na zastaru navedenih tražbina ovrhovoditelja. Slijedom navedenog predlaže da sud donese rješenje kojim se proglašava nedopuštenim pljenidba i prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate, da obustavi ovrhu i obriše osnove za plaćanje iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje te da donese rješenje o odgodi prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate.

2. Sud je zaključkom posl. br. Ovr-237/2026-2 od 20. veljače 2026. pozvao ovršenika da u roku od 8 (osam) dana od dana dostave ovog zaključka dostavi sudu preslike zahtjeva za izravnu naplatu Financijske agencije (dalje: FINA) na temelju kojih je pokrenuta predmetna izravna naplata (izravna naplata na temelju osnove Ovrv-6588/2014 i Ovrv-2397/2015).

3. Ovršenik je postupio sukladno zaključku ovog suda posl. br. Ovr-237/2026- 2 od 20. veljače 2026.

4. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa je nedopušten.

5. Sukladno čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, 6/24, dalje u tekstu: OZ) ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

5.1. Nadalje, prema čl. 210. st. 1. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

6. U konkretnom slučaju ovrha je pokrenuta na temelju pravomoćnih i ovršnih rješenja javnih bilježnika na temelju vjerodostojnih isprava te stoga sud zaključuje da se ne radi o izravnoj naplati tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, pa nema mjesta donošenju rješenja o proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž Ovr 1370/2021-2 od 28. srpnja 2021., Županijski sud u Varaždinu u odluci Gž Ovr 374/2021-2 od 20. srpnja 2021. i dr.). Stoga je odlučeno kao točki I. izreke rješenja.

7. Na temelju čl. 284. st. 5. OZ-a tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz članka 287. ovoga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

7.1. Sukladno čl. 53. st. 1. OZ-a ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

7.2. Nadalje, čl. 53. st. 4. OZ-a određeno je da je ovršenik dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi, dok je st. 5. istog članka određeno da ako ovršenik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu.

7.3. Slijedom navedenog, a budući da ovršenik nije postupio na propisani način i dokazao razloge zbog kojih podnosi žalbu nakon proteka roka sud je odbacio njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim kao nedopušten.

8. U odnosu na prijedlog ovršenika da se odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, članak 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe. Članak 65. st. 1. OZ-a propisuje da sud, na prijedlog ovršenika, može odgoditi ovrhu ako ovršenik učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. t. 1. – 11. OZ-a. Drugim riječima, za odgodu ovrhe moraju biti ispunjeni objektivne pretpostavke (koje su propisane čl. 65. st. 1. t. 1.-11. OZ-a) i subjektivne pretpostavke (vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja). Navedeni formalni i materijalni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno.

8.1. U konkretnom slučaju, ovršenik je protiv zahtjeva za izravnu naplatu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim što predstavlja sredstvo pravne zaštite u postupku izravne naplate analogno institutu žalbe u redovnom ovršnom postupku i stoga sud zaključuje da je ispunjen formalni uvjet za odgodu ovrhe.

8.2. U odnosu na drugi uvjet – vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja, sud zaključuje kako isti u konkretnom slučaju nije ispunjen. Navodi ovršenika da su mu predmetne osnove na temelju kojih je ovrhovoditelj pokrenuo izravnu naplatu dostavljene prije približno desetak godina, da ovrhovoditelj u međuvremenu nije poduzimao radnje kojima bi prekinuo rok zastare te da je stoga nastupila zastara tih tražbina kao i da predlaže da sud do donošenja odluke odgodi provedbu ovrhe su paušalni i nisu u konkretnom slučaju učinjeni vjerojatnima.

8.3. Kad sud ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da li bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu tada težište ispitivanja treba usmjeriti na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja (tako i Županijski sud u Varaždinu u Gž Ovr 141/2021-2 od 27.04.2021., Županijski sud u Bjelovaru u Gž Ovr 701/21 od 9. studenog 2021., Županijski sud u Zagrebu u Gž Ovr 960/2023 od 28. travnja 2023., Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 154/2023 od 7. srpnja 2023. itd.). S obzirom da je ovrhovoditelj u konkretnom slučaju javna služba, s evidentiranim statusom bez postupka, sud zaključuje kako imovinske prilike ovrhovoditelja ne daju dovoljno osnove za odgodu ovrhe budući da, prema ocjeni ovog suda, ne predleži opasnost da ovršenik u postupku eventualne protuovrhe neće moći namiriti svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Slijedom navedenog donesena je odluka kao u točki II. ovoga rješenja.

Vinkovci, 3. ožujka 2026.

Sutkinja

Marija Pavlović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovjerenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA:

Ovršenik LK, [adresa]